Prošla je godina i po od kako nas je napustio svećenik i nekadašnji vikar Kotorske biskupije don Anton Belan.
U znak zahvalnosti don Antonu Belanu i njegovu velikom doprinosu unapređenju kulturnog života u Kotoru i posebnom doprinosu koji je dao u više od trideset godina služenja i rada u Kotorskoj biskupiji, njegovi prijatelji iz Kotora Anton Palma i Slavko Dabinović, a uz saglasnost Kotorske biskupije, pokrenuli su inicijativu za postavljanje spomen obilježja u njegovom rodnom mjestu Prčanju ispred Bogorodičnog hrama i u mjestu Škaljare – Kotor ispred crkve Gospe od snijega, u kojoj je dugo godina bio župnik.
Inicijatori smatraju da bi mjesto njegovog trajnog spomena trebalo biti pokraj svog učitelja don Nika Lukovića u Prčanju i u Škaljarima gdje službovao više od trideset godina.
Poruke Don Tonća sa oltara, lakoća neposredne komunikacije, prije svega sa običnim čovjekom, brojnim državnicima koje je ostavljao bez daha tumačeći povjest katedrale Svetog Tripuna, Kotora i Boke Kotorske, promišljanja o pojmu i značaju humanosti, uvjek su nas iznova fascinirali.
Don Anton Belan
U multikulturalnoj sredini kao što je bokeljska, don Tonći je bio poštovan i voljen od svih sugrađana. Njegove riječi ticale su sve koji su ih htjeli čuti neovisno o religiji, naciji i drugim zemaljskim obilježijima.
“Svetost nije ekskluzivitet! Ona pripada svima. Svaki čovjek, ama baš svaki, tu svetost postiže na svoj, vlasiti način, ako to želi”
Inicijativu za podizanje bisti Don Antonu Belanu možete podržati donacijama:
Iz Crne Gore na broj žiro-računa:
Biskupski ordinarijat – Župa sv. Mateja, Dobrota, ž. r. 530-23176-34.
U Dolini heroja na Tjentištu juče je obilježena 78. godišnjica Bitke na Sutjesci, jedne od najznačajnijih u Drugom svjetskom ratu.
Svečanost je organizirao Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata, a brojne delegacije sa prostora bivše Jugoslavije, osim Udruženja iz entiteta Republika Srpska, položile su vijence i cvijeće na spomen-kosturnicu na Tjentištu u kojoj se nalaze posmrtni ostaci 3.301 učesnika čuvene bitke na Sutjesci.
Cvijeće je položila i delegacija goraždanskih antifašista.
“Svake godine smo u Dolini heroja, da obilježimo legendarnu Bitku na Sutjesci kada su partizanske jedinice na čelu sa vrhovnim komandantom Josipom Brozom Titom uspjele probiti obruč tokom njemačke operacije Švarc i kad su nanijele velike gubitke neprijatelju. I nismo samo radi onog što se desilo prije 78. godine već da nastavimo tradiciju tog duha i antifašizma koji nam je itekako potreban u budućnosti”, kaže Edib Cuplov, član Udruženja antifašista iz Goražda.
Bitka na Sutjesci odigrala se od 15. maja do 16. juna 1943. U operaciji “Švarc” učestvovalo je oko 120.000 vojnika koji su u obruču držali pet puta slabije partizanske jedinice. Nakon proboja obruča, na slobodnu teritoriju se prebacila glavnina snaga Narodnooslobodilačke vojske.
I ovaj put godišnjicu bitke u kojoj su učestvovale partizanske jedinice sa prostora cijele bivše Jugoslavije Savezi u BIH obilježavaju odvojeno.
U Crnoj Gori od posljedica infekcije koronavirusom preminula su tri pacijenta, a dijagnostikovano još 28 novopozitivnih slučajeva, saopštili su u Institutu za javno zdravlje.
Prijavljena su tri smrtna ishoda povezanih sa COVID-19, kod pacijenata iz Petnjice, Rožaja i Bara od kojih je najmlađi imao 79, a najstariji 85 godina starosti.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 12. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.430 uzorka na novi koronavirus.
Broj novoinficiranih po opštinama:
Opština
Oboljeli
Bar
7
Pljevlja
7
Podgorica
6
Herceg Novi
2
Rožaje
2
Nikšić
1
Berane
1
Andrijevica
1
Žabljak
1
Ukupno
28
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1601.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 41 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 425.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99956.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Protekle sedmice predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (laboratoriski tehnički oficir za dijagnostiku SARS-CoV-2 I) i Nacionalnog instituta za javno zdravlje Njemačke Robert Koh iz Berlina boravili su radnoj posjeti Domu zdravlja Kotor.
Stručnjaci SZO i njemačkog Instituta sproveli su edukaciju tima Mikrobiološke laboratorije Doma zdravlja Kotor, kako bi PCR testom u realno vrijeme mogla da se izvrši detekcija određenih mutacija virusa.
Riječ je o skrening tetstovima, kako bi se dobile preciznije informacije od običnog PCR testa za detekciju SARS-CoV-2 virusa, što će pomoći još boljem praćenju situacije sa COVID-19, u smislu dobijanja brzog signala eventualne pojave nove varijante virusa. Za precizno utvrđivanje o kojoj se tačno varijanti radi, još uvijek se mora napraviti sekvencioniranje virusa, tako da ova metoda nije zamjena sekvencioniranja, ali može pomoći u brzoj detekciji eventualne nove varijante virusa.
SZO, kao partner u unapređenju crnogorskog zdravstevnog sistema i odgovora na COVID-19, od samog početke pandemije, nastaviće da pruža podršku ubuduće. U tom smislu , stručni tim SZO, nakon boravka u Domu zdravlja Kotor, ocijeniće kapacitete mikrobiološke laboratorije, koristeći specijalizovanu i standardizovanu alatku SZO, na bazi koje će dati preporuke za dalje unapređenje i povećanje kapaciteta, ne samo za detekciju SARS-CoV-2, nego i za brzi odgovor u slučaju pojave nekog drugog patogenog agensa u budućnosti.
Crkva Svetog Antona u Tivtu 13. jun 2021. - foto Boka News
Crkva Svetog Antona u Tivtu 13. jun 2021. - foto Boka News
Sveti Anton Tivat - foto Boka News
Nakon mise - Crkva Svetog Antona u Tivtu 13. jun 2021. - foto Boka News
Sveti Antun - Boka Kotorska
Blagdan Svetog Antona Padovanskog „Sveca čitavoga svijeta“, koji se po kalendaru katoličke crkve obilježava 13. juna, proslavlja se širom Boke Kotorske,.
Održano je niz bogosluženja, kao i procesija oko crkava posvećenih ovom Sveca u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Perastu… Sveti Anton je zaštitnik Tivta od 1734. godine.
Sveti Anton je nakon Gospe najpoštovaniji svetac u Boki Kotorskoj. Tome se ne treba čuditi, jer na mnogim mjestima u Boki Kotorskoj su bili redovnici, u prvom redu Franjevci kojima je Sveti Anton jedan od glavnih svetaca i oni su širili taj kult. S obzirom na čudesa Svetog Antona, zaštitnik mora, pomoraca, ribara, putnika, sve je to dobrinjelo da u ovom podneblju Sveti Anton bude veoma prisutan i poštovan. Inače, to je najpoštovaniji Svetac na svijetu, kojeg poštuju ne samo katolici već i pravoslavci, protestanti…
Crkva Svetog Antona u Tivtu 13. jun 2021. – foto Boka News
Sveti Anton Padovanski spada u red najznačajnijih svetaca Katoličke crkve, rodio se 1195. u Lisabonu, a umro je 13. juna 1231. pored Padove. Mada plemićkog porijekla, rano je otišao u samostan i brzo se zaredio za svećenika. Kratko vrijeme je boravio u Sjevernoj Africi, ali se zbog bolesti vraća. Nakon smrti Svetog Franje, 1226. godine, na skupštini franjevaca izabran je za provincijala proširene bolonjske provincije u sjevernoj Italiji.
Još za života stiče ugled i poštovanje, a mnogi vjernici su vjerovali da posjeduje svetačke moći i čini čuda u korist slabih i bolesnih.
Air Montenegro nakon uvođenja Beograda, Ljubljane, Banja Luke i Frankfurta kao destinacija redovnog komercijalnog saobraćaja, širi svoju mrežu letenja i na Istanbul.
Air Montenegro će letjeti ka Istanbulu od 17. jula, dva puta nedeljno iz Tivta. Cijena povratne karte za Istanbul iznosiće od 149 eura.
Zbog interesovanja tržišta ka različitim destinacijama i pojačanog reda letenja, Air Montenegro je pojačao svoju flotu još jednim avionom kako bi obezbjedio pouzdan početak operacija i visok standard usluge svojim putnicima.
Prvi automobil nedavno u “ilegali” dopremljen na Susak, mali kvarnerski pješčani otok s manje od 100 stanovnika van sezone, izazvao je uzbunu među mještanima koji se pitaju tko je, zašto i kako doveo auto na otok gdje je dozvoljen promet samo službenim traktorima, a nema čak ni prometnice.
Osim toga, postavljaju i pitanje na koji je način vlasnik tog zasad “misterioznog” auta na Susku, s obale dopremio i u gustišu na brdu kraj Gornjeg sela ostavio svoj gradski ‘smart’ zagrebačke registracije, jer na taj otok, u cijelosti pješačku zonu manju od samo četiri četvorna kilometra uopšte ne pristaju trajekti. Na prije dvije godine uređen novi pristupni mol, otvoren u nazočnosti bivše predsjednice Grabar Kitarović, pristaju samo katamarani i klasični putnički brod Tijat koji dovozi i namirnice i naručene potrepštine, robu i građevinski materijal, ali zasigurno ne i automobile.
I dok mještani Suska – Donjeg i Gornjeg sela, uključivši i njihov mjesni odbor, znakovito šute o identitetu vlasnika “prvog” automobila te usput pred turistima nagađaju kako i zašto je zasad nepoznati pojedinac brdskom stazom dopremio svoj ‘smart’ na njihov otok, ipak upozoravaju da je to opasni presedan jer, kako ističu, “nakon prvog ilegalnog auta, ubrzo bi mogli uslijediti i drugi”.
Predsjednica Vijeća mjesnog odbora Susak-Srakane Dina Mačić za Hinu je potvrdila kako je, prema njezinim saznanjima, auto dopremljen prije dvadesetak dana, ali za odgovore kako i na koji način – uputila je na nadređene gradske vlasti Malog Lošinja na susjednom, ipak puno većem otoku Lošinju.
“Grad nema saznanja o tome na koji način je vozilo sa fotografije dopremljeno na otok Susak”, navodi se u odgovoru lošinjske gradske vlasti kojoj je bila i dostavljena fotografija ‘smarta’ sa ZG tablicama. No, s druge strane, potvrdili su da je još točno prije deset godina, krajem svibnja 2011., sveukupno područje Suska, ali i susjednih otoka Ilovika, Unija, Vele i Male Srakane gradskom odlukom bilo proglašeno isključivom pješačkom zonom.
Jedino ‘kariole’ unutar isključive pješačke zone
Unutar isključive pješačke zone koja se, barem na Susku, odnosi i na otočke pješčane dine, rivu, brdske i obalne staze te puteve između dva jedina naselja povezana bez asfaltirane prometnice, gradskom odlukom mogu prometovati samo “traktori za snabdijevanje trgovačkih ugostiteljskih i ostalih djelatnosti koje se obavljaju na otoku, kao i dostavu domaćinstvima robe pristigle brodskom linijom.” I to u određeno vrijeme sat prije i poslije dolaska brodske linije i s posebnim režimom u turističkoj sezoni i izvan nje.
Ostala vozila bi, pak, eventualno i mogla prometovati, ali tek uz pribavljeno mišljenje mjesnog odbora i po odobrenju upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša. “Za nepoštivanje ove odluke primijenit će se kaznene odredbe propisane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i odluke o komunalnom redu”. ističe se u službenom dokumentu.
Kariola
No, kako mještani ističu, od službenog otkrića ilegalnog auta do eventualnog odobrenja njegova korištenja ili izricanja kazne vlasniku i to po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (na Susku nepostojećh), dalek je put. Ali, barem je u otkrivanju ovog bizarnog slučaja nadležnim institucijama dostupna fotografija prvog susačkog zasad ilegalnog automobila s istaknutim registracijama.
“Registrirao je svoj auto, no i mi označavamo naše službene kariole (tačke) kojima većina od nas prebacuje namirnice i potrepštine dopremljene s broda. Ako to mi možemo već desetljećima, zašto netko na otoku za to treba auto, a pogotovo za to neupotrebljivi gradski smart”, ističe jedan od mještana Suska.
Jedan od najizoliranijih jadranskih otoka poznat je i po masovnom iseljavanju tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća kada je s gotovo rekordnih 1700 stanovnika spao na manje od njih nekoliko stotina te po masovnom iseljavanju u Hoboken u New Jerseyu (SAD) gdje ih sada s potomcima ima i do dvadeset puta više nego na Susku. Osim toga, otok je poznat i po autohtonom jeziku, ženskoj narodnoj nošnji koju krasi mini suknja, ali i sklapanju brakova unutar zajednice što su pratile i specifične bolesti.
Otočni sabor: Tko garantira da je to prvo i zadnje vozilo na otoku
S druge strane, najnoviji ilegalni dodir s vanjskim svijetom preko dolaska prvog automobila na Susak komentirali su i u hrvatskoj krovnoj otočkoj organizaciji – Otočnom saboru. “Što se tiče samog otoka Suska, to je velika šteta jer tko garantira da je to prvo i zadnje vozilo na otoku. Što se tiče samog prometa, a posebno na malim naseljenim otocima to je stvar lokalne samouprave i njihovog komunalnog odjela, kazao je za Hinu predsjednik Otočnog sabora Denis Barić.
Poruku Suščanima dali su i s otoka Silbe, gdje je promet, ali i dolazak automobilima bio zabranjen još 1998., No, kako ističu u Turističkoj zajednici Silbe i nakon toga bilo je i pokušaja nasilnog dopremanja automobila na otok koji su, barem po legendi, dobivali i promptni odgovor lokalne zajednice.
“Nasilnih ili zabunom pogrešnih pokušaja dovođenja automobila je bilo, ali službenih saznanja o bacanju tih vozila u more nemamo. Pretpostavljamo da bi takav događaj ipak bio prijavljen policiji”, poruka je sa Silbe.
No, zaključno, na Susku tek otkrivaju tko je i zašto doveo prvi auto na otok sa zabranjenim prometom. Pozivajući se na poznatu riječku skupinu Let 3, koja je spot za svoju pjesmu “Nafta” snimila upravo na Susku, situaciju s prvim ilegalnim autom jetko zaključuju citatom iz “Nafte”: “I tko zna tko se sve vozio na tatu…”.
Stanovnici grada Columbusa u središnjoj američkoj državi Ohio uskoro će dobiti sto novih razloga za cijepljenje, najavile su vlasti.
Gradsko vijeće Columbusa trebalo bi u ponedjeljak glasati o zakonu kojim bi se omogućilo da cijepljene osobe dobiju po sto dolara kako bi se potaknula masovna imunizacija, javio je The Columbus Dispatch.
Zakon se ne bi trebao odnositi na one koji su već cijepljeni.
Iako neće postojati restrikcije u smislu prihoda, samo će 2750 ljudi moći dobiti po sto dolara – 50 za svaku dozu Pfizera ili Moderne, budući da je na raspolaganju 275.000 dolara.
Za one koji će sudjelovati a cijepljeni su Johnson & Johnsonovim cjepivom koje se daje u jednoj dozi, oni će jednokratno dobiti 100 dolara, rekla je za list privremena predsjednica Gradskog vijeća Elizabeth Brown.
Stanovnici će se moći registrirati na web stranici za program kada zakon dobije zeleno svjetlo.
Dosad je cijepljeno 43 posto građana Columbusa, ali neke od najsiromašnijih četvrti grada bilježe samo 25 posto.
Ovo nije jedina inicijativa koja se nudi građanima države Ohio kako bi se cijepili.
Oko 3,3 milijuna odraslih i 143.600 maloljetnika koji su cijepljeni ušlo je u izvlačenje za milijun dolara.
Na hercegnovskoj pijaci nema puno tezgi sa proizvodima iz okolnih sela, iako Novljani najrađe biraju voće i povrće proizvedeno u zaleđu grada. Među najcjenjenijim su krompir i mrkva sa Vrbanja. To je mjesto na nadmorskoj visini od oko 1000 metara sa specifičnom klimom i zemljom pogodnom za uzgoj raznog povrća.
Porodica Radivoja Radovića među najuspješnijim je proizvodjačima krompira mrkve i cvekle, mada obradjuju tuđu zemlju. Sa 20 tak zakupljenih njiva godišnje dobiju 50-ak tona raznog povrća. Sve što proizvedu prodaju na hercegnovskoj pijaci. Zemlju obradjuje na Vrbanju i u Kruševicama, a u posljednjih nekoliko godina bave se i proizvodnjom organske hrane u selu Trebesin.
Porodica živi od poljoprivrede, a od tih prihoda školovali su i djecu. Najstariji od trojice sinova – Milan radi zajedno sa roditeljima.
To je, kaže Zaga Radović “zadužena” za pijačnu prodaju, “težak i mukotrpan posao” , ali ističe da neće odustati, iako je razočarana činjenicom da kao proizvodjači nemaju gotovo nikakvu pomoć Ministrstva ili Opštine, pa čak ni popust na zakup tezgi na pijaci.
Posljednjih godina krenuli su i u organsku proizvodnju. “ Poslije blitve i salate, sada sadimo paradajz i krastavce koje ćemo uskoro brati, a pomidore za mjesec. Iako je teško uzgojiti ove proizvode, ne odustajemo”, ističe Zaga. Na njenoj tezgi čiji zakup mjesečno plaća oko sto eura u ponudi je stari i mladi krompir, boranija , mladi luk, žućenica,…sve sa imanja na Vrbanju
Sadnja u selu Kruševice zavisiće od kiše. “Da je bilo sreće kada se gradio put , uz njegov trup bile bi postavljene vodovodne cijevi… ovako zavisimo od neba. Za sve koji se ozbiljno bave poljoprivredom, nezamisliv je uzgoj bez vode”, ističe Zaga uvjerena da bi zaleđe Herceg Novog bilo idealno za poljoprivredu da ima redovno vodosnabdjevanje.
Zagina tezga sa podorjenskim krompirom, lukom, cveklom i mrkvom tokom cijele godine ima svoje stalne mušterije. Ko jednom proba proizvode sa imanja njene porodice ne traži druge prodavce. Njen krompir i mrkva ne rijetko “završe” i u Beogradu. Osim kvalitetetom proizvoda Zaga plijeni srdačnošću i vedrim raspoloženjem.
Kaže da nije lako sijati tuđu zemlju. “Dobiješ ledinu, pa je urediš i zasiješ i počneš ubirati plodove, a onda vlasnik kaže da je odlučio da on počne da radi na zemlji koju si ti priveo namjeni…”
Iako bi kao registrovani poljoprivredni proizvođači trebalo da imaju pomoć resornog ministarstva i Opštine Herceg Novi, bar pri zakupu tezgi na zelenoj pijaci, od toga nema ništa.
Zaga Radović
“Obećanja predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,bilo je na pretek, ali je realizacija u potpunosti izostala”, kaže Zaga i kao primjer ističe njihov projekat izgradnje suvog trapa za krtolu za koji je Ministarstvo obećalo sredstva, a onda na to zaboravilo. “Na kraju smo to sami finansirali i
zbog toga smo ogorčeni na ministarstvo poljoprivrede. Hoće li biti drugačije nakon ovih političkih promjena – vidjećemo”.
Zaga Radović podsjeća da se tokom pandemije Corona virusa potvrdilo koliko je važna poljprivreda i očekuje da resorno ministarstvo , nakon usvajanja budžeta pomogne proizvođačima hrane da održe i unaprijede njihova imanja i proizvodnju.
Prosječna popunjenost vezova u najvećoj crnogorskoj marini – Porto Montenegro u Tivtu tokom maja mjeseca iznosila je 79% što je 12% bolji rezultat nego u istom mjesecu prošle godine.
Porto Montenegro raspolaže sa ukupno 450 vezova za jahte dužine od 12 do čak 250 metara, a po veličini brodova koje može primiti i opslužiti, ova marina je trenutno bez premca u ovom dijelu svijeta.
„Ove godine smo u maju imali na vezu čak za trećinu više brodova iz kategorije megajahti, odnosno dužih od 30 etara, nego u istom mjesecu lani. Imamo priličnom dobre najave dolazaka jahti i za naredni period, tako da u ovom trenutku više nego nadilazimo očekivanja koja smo lani – u onoj zbog pandemije vanrednoj godini, imali za sezonu 2021. godine“- kazao nam je PR i marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.
Tokom maja je prosječna zauteztost vezova u marini, za jahte kraće od 30 metara, bila 88% što je 8 odsto bolji rezultat nego u uporednom periodu lani.
Porto Montenegro
Najveći brod koji je trenutno vezan u Porto Montenegru je luksuzna superjahta „Pelorus“ dugačka 115 metara.
Do sada je u 2021. godini zabilježena i ukupna prosječna popunjenost marine od 75%, što je za oko 4 posto više nego što je iznosila prosječna popunjenost vezova u prvih pet mjeseci prošle godine. Pri tome se i ovdje u kategoriji najvećih brodova- jahti dužih od 30 metara, bilježi rast prosječne zauzetosti vezova od 13% u odnosu na lani.
Zanimljivo je da su dosadašnji rezulati u 2021. bolji čak i od onih u, za Crnu Goru turistički rekordnoj 2019. godini, pa je tako ovogodišnji maj u smislu proječne popunjenosti vezova u Porto Montenegru bio 13% „jači“ nego isti mjesec prije dvije godine, dok je u prvih pet mjeseci ove gdine u tivatskom nautičko-turistilkom centru popunjenost vezova bila čak 23 odsto bolja nego u uporednom periodu 2019.
U Porto Montenegru su zadovoljni i aktuelnim nivoom posjete ugostitelsjkih objekata u tom rizortu, navodeći da je hotel „Regent“ skoro pun, a sve je više i gostiju koji su smješteni u iznajmljenim apartmanima privatnih vlasnika.
