U Herceg Novom danas je održana jedriličarska regata 47. Kup Mimoze kojom je zvanično otvorena tradicionalna manifestacija “Dani Mimoze”.
Regatu je organizovao Jedriličarski klub “Jugole Grakalić” iz H. Novog. Jedriličari i jedriličarke iz JK “Delfin”, JK “Lahor” i iz kluba domaćina takmičili su se u klasama Laser i Optimist.
Nakon dugog kišnog perioda, poslužilo ih je lijepo vrijeme poručili su organizatori. Po veoma slabom vjetru odjedrena je po jedna regata u svim klasama. Najboljima je trofeje dodijelio Darko Klasić, sekretar za društvene djelatnosti Opštine Herceg Novi. U nastavku su osvajači postolja po klasama:
Kup Mimoze
Optimist generalno
1. Marko Vujović, JK Lahor
2. Tea Čelanović, JK Delfin
3. Vanja Strahinja, JK Lahor
Optimist u konkurenciji djevojčica
1. Tea Čelanović, JK Delfin
2. Vanja Strahinja, JK Lahor
3. Antonija Franović, JK Lahor
Optimist u konkurenciji do 12 godina
1. Vanja Strahinja, JK Lahor
2. Antonija Franović, JK Lahor
3. Barbara Kubiček, JK Delfin
Na Pomorskom fakultetu u Kotoru otvorena je izložba fotografija studenata grada Kotora.
Fotografije studenata: Matije Raškovića, Jelisavete Krvavac, Antonia Grgurevića, Damira Nesimija, Adelisa Zekovića nalaze se u holu fakulteta.
Izložba će biti otvorena do 15. februara, nakon čega će fotografije biti izložene u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u Starom gradu.
“Zahvaljujemo se kolegama na izdvojenim fotografijama. Zahvaljujemo se Opštini Kotor na finansijskoj pomoći i Sekreterijaru za kulturu, sport, i društvene djelatnosti” – saopštili su iz Studentske organizacije Pomorskog fakulteta.
Služba zaštite i spašavanja i Komunalno preduzeće Tivat, nastavili su dezinfekciju javnih površina i unutrašnjosti objekata od značaja.
Danas u Tivtu su dezinfikovana dvorišta škola i vrtića, prometnih lokacija u centru grada, naselja: Porto Montenegro, Luštica Bay, centar Radovića, Gradiošnica, Tripovići, Mažina…
Opština Tivat moli upravnike zgrada, da u slučaju postojanja obolijevanja od koronavirusa kod stanara zgrade, kontaktiraju Službu zaštite radi dezinfekcije ulaza i preporuka u smislu sprovođenja pojačane higijene zajedničkih prostorija.
U narednom periodu, na javnim mjestima, biće obnovljeni plakati sa svim važnim informacijama i kontakt detaljima.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 5. februar 2021.) završile analizu za 1.888 uzoraka na novi koronavirus i dijagnostikovano je 571 novopozitivni slučaj infekcije sa SARS-CoV-2. Od posljedica virusa preminulo je pet osoba.
Novooboljeli su iz sljedećih opština:
Novi slučajevi su iz:
Podgorica 199
Budva 116
Nikšić 65
Herceg Novi 38
Bar 24
Tivat 21
Kotor 19
Bijelo Polje 18
Pljevlja 14
Cetinje 12
Berane 12
Danilovgrad 10
Rožaje 6
Ulcinj 6
Mojkovac 2
Tuzi 2
Plužine 2
Gusinje 2
Andrijevica 1
Petnjica 1
Kolašin 1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Nikšića (2), Bijelog Polja, Herceg Novog i Pljevlja od kojih je najmlađi imao 62, a najstariji 88 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 836.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 475 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7.750.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 64.739.
Hapšenje direktora Uprave za nekretnine (Dragan Kovačević) predstavlja iskorak u polju vladavine prava, ali je sa druge strane postalo noćna mora za građane Tivta, saopštio je danas Ćazim Lisičić, član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP).
“Još od 23.decembra prošle godine, građani i privredni subjekti nisu u mogućnosti da ostvare svoje pravo, da neometano raspolažu svojom imovinom. Slobodan pristup i usluge službe za katastar nepokretnosti Područne jedinice (PJ) Tivat su misaona imenica za brojne građane koji iz dana u dan čekaju pred zatvorenim prostorijama, bez ikakvog istaknutog obavještenja”, istakao je Lisičić.
On je dodao da je potrebna hitna reakcija države i nadležnog ministarstva kako bi se spriječio pad povjerenja u institucije.
Kazao je i da treba da se preduzmu mjere na rješavanje organizacionih i personalnih problema u PJ Tivat.
“Poštovani ministre Spajiću, kada će biti deblokiran rad ove institucije? Kada će biti omogućeno građanima i privrednim subjektima, koji uzgred ne mogu pokrenuti investicije, da ostvaruju svoja prava? Do kada će građani Tivta biti kolateralna šteta korumpirane javne uprave i kada će ona biti reformirana? Rješavanje konkretnih životnih problema građana ne smije biti fraza, već svakodnevna aktivnost, kako bi grad Tivat nastavio da se razvija. SDP apeluje na nadležne da se ovaj problem riješi u što kraćem roku i time građanima omogući ostvarenje prava koje im je zakinuto od 23. decembra”, zaključio je Lisičić.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno manje od hiljadu novih zaraza koronavirusom pa su zahvaljujući nešto boljim trendovima zadnjih dana skijališta otvorena od subote te trgovine površine do 400 kvadratnih metara.
Temeljem jučerašnje odluke vlade, otvorene su sve trgovine s tom maksimalnom površinom, bez obzira na vrstu robe, kao i sve servisne radionice te veličine, ali uz uvjet da zaposlenici nisu zaraženi koronavirusom što će dokazivati testiranjem najmanje jednom tjedno.
Otvorene su i specijalizirane prodavaonice s dječjim programom, dopušten je rad tvrtki za posredovanja u prometu nekretninama te usluge higijenske njege i niz ostalih uslužnih djelatnosti.
Novom uredbom od subote je dopušten rad žičara i pripadajućih skijaških staza, ali uz propisan epidemiološki okvir i predočenje negativnog testa, a skijališta mogu organizirati i brzo testiranje skijaše po dolasku.
Vlada je u subotu objavila da je u petak s više od 17 hiljada testova otkriveno 990 novozaraženih, a 18 oboljelih je umrlo.
U bolnicama je trenutno 926 covid bolesnika, od čega 157 na intenzivnoj njezi.
Prosjek dnevno potvrđenih zaraza u zadnjih sedam dana iznosi 1031, a ako do srijede padne na manje od hioljadu, što je jedan od kriterija za moguće popuštanje mjera i restrikcija, moglo bi se po navodima medija očekivati da će doći do novog “otvaranja” u obrazovanju jer je za sada dopušten povratak u učionice samo za prva tri razreda osnovnih škola, a rade i dječji vrtći.
Epidemiolozi su vladi već preporučili da se u nastavu u školama nakon dugog izbivanja vrate barem svi polaznici prvih pet razreda osnovne škole, no premijer Janez Janša kazao je ovih dana da su mišljenja zdravstvenih stručnjaka, ali i pedagoga zapravo podijeljena jer neki smatraju da bi se u škole prije ostalih trebali vratiti polaznici završnih razreda u srednjim i osnovnim školama.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell osudio je protjerivanje troje europskih diplomata iz Rusije zbog prosvjeda podrške uhiapšenom opozicionom aktivistu Alekseju Navaljnom.
“Snažno osuđujem tu odluku i odbacujem navode da su se bavili aktivnostima koje su nespojive sa tatusom stranih diplomata”, priopćio je Borrell.
Borrell, koji u petak boravi u Moskvi, doznao je za rusku odluku o protjerivanju troje diplomata iz Njemačke, Švedske i Poljske tijekom sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim.
“Ta odluka mora biti preispitana. Ističem jedinstvo Europske unije i solidarnost s državama članicama” čiji su diplomati protjerani, istaknuo je
Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je troje diplomata sudjelovalo u “protuzakonitim demonstracijama” 23. sjanuara. Takvi postupci nespojivi su sa statusom diplomata, navelo je ministarstvo.
Glasnogovornica švedskog ministarstva vanjskih poslova demantirala je da je njihov diplomat sudjelovao u ikakvim demonstracijama.
Aleksej Navaljni najglasniji je kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Otrovan je prošlog kolovoza u istočnoj Rusiji i prevezen na liječenje u Njemačku. Vratio se u Rusiju krajem siječnja unatoč upozorenjima ruske vlade da će biti uhićen.
Osuđen je na tri i pol godine zatvora zbog kršenja uvjetne kazne za prijevaru koja mu je izrečena 2014., naveli su tužitelji.
NVO “Jaz – Mrčevo polje” i MZ “Savina” obavještavaju građane Opštine Budve i Kotora, mještane Lastve Grbaljske i vlasnike goveda i ostalih životinja u Mrčevom polju, da su u saradnji sa Službom za inspekcijske poslove Opštine Kotor pokrenuli postupak inspekcijskog nadzora.
“Inspekcijski nadzor je pokrenut radi rješavanja problema neoznačenih životinja, nepoznatih vlasnika, koje se nalaze u Mrčevom polju, a koje se slobodno kreću trotoarom pored magistralnog puta, kao i po magistralnom putu M1 Budva – Kotor, u potezu od Jaza do Lastve Grbaljske i koje ugrožavaju održavanje redovnog saobraćaja, kao i ostale učesnike da se slobodno kreću javnim površinama. Takođe, pored opasnosti koje životinje prestavljaju za ljude, iste pričinjavaju štetu u naselju Prokosi. Napominjemo da NVO i MZ Savina nisu upoznati na koji način su neoznačene životinje dospjele na predmetnu lokaciju, kao i u čijem su vlasništvu, te da životinje nisu predmet kontrole istih.
Stoga, pozivamo sve vlasnike neoznačenih goveda i drugih životinja, a koje se nalaze u Mrčevom polju da životinje obilježe ušnim markicama i preuzmu kontrolu nad njima, shodno Zakonu o identifikaciji i registraciji životinja, te da to učine što hitnije, a najkasnije do 01.03.2021. godine.
NVO i MZ će u saradnji sa Službom za inspekcijske poslove Opštine Kotor i drugim državnim organima preduzeti sve neophodne mjere da se nepropisno obilježene životinje izmjeste sa lokaliteta Mrčevog polja.
Za dodatne informacije, možete se obratiti u kancelariji NVO “Jaz – Mrčevo polje” u Lastvi Grbaljskoj ili na kontakt telefone (svakog radnog dana od 10 do 12 sati) Jelena Ivković – 067/641-374 i Stevan Midorović – 069/060-968” – navodi se u obavještenju koje nam je proslijeđeno iz NVO “Jaz-Mrčevo polje” i Mjesne zajednice “Savina”.
Vlada Kanade objavila je jučer da zabranjuje krstarenja na godinu dana, a istovremeno savjetuje kanadskim građanima i stanovnicima da izbjegavaju sva putovanja kruzerima. Tvrde kako je ova zabrana ključna kako bi se rasteretio zdravstveni sustav i kako bi se zaštitili oni koji su u najrizičnijim skupinama.
„Dok Kanađani i dalje čine svoj dio kako bi se usporilo širenje COVID-19, naša Vlada nastavlja naporno raditi na tome da kanadski transportni sustav ostane siguran. Privremene zabrane krstarenja ključne su za nastavak zaštite najugroženijih i izbjegavanje preopterećenja našeg zdravstvenog sustava. To je ispravna i odgovorna stvar” – rekao je ministar prometa Omar Alghabra.
Kruzerima koji prevoze više od 100 putnika zabranjeno je ući u kanadske vode. Kanada je svoju prvu zabranu uvela sredinom ožujka 2020. godine te joj je trajanje bilo određeno do 28. veljače 2021. godine.
Uz zabranu krstarenja, Kanada također proširuje zabranu na ulazak kruzera i brodova koji prevoze više od 12 osoba u arktičke obalne vode, uključujući Nunatsiavut, Nunavik i obalu Labradora.
Putnička plovila, poput trajekata i taksija, nisu uključena u zabranu, kao ni mali lokalni brodovi za krstarenje koji prevoze 100 ili manje ljudi. Savjetuje im se da nastave slijediti lokalne smjernice i protokole javnog zdravstva, kako bi se smanjilo širenje COVID-19 i spriječile buduće epidemije.
Vlada Kanade će nastaviti s procjenom situacije; a ako se širenje COVID-19 dovoljno uspori i smanji, ministar prometa može opozvati te zabrane.
Pokušat ćemo ponovno, rekao je učitelj iz Kabula Muhamad Amin Ibrahimi gledajući prema zapadu, prema brežuljcima susjedne Hrvatske, u koju je pokušao ući 30 puta sanjajući o tome da dovede svoju obitelj u Evropsku uniju.
Svaki njegov pokušaj spriječila je hrvatska granična policija koja ih je vratila u Bosnu, gdje se sada sklonio u napuštenoj kući sa suprugom i dvogodišnjom kćeri.
Teški životni uvjeti te obitelji i hiljade drugih migranata koji su na putu prema željenoj EU zapeli u BiH izazivaju kritike Bruxellesa koji traži da im BiH osigura primjeren smještaj tijekom zime.
Ali ni oni sami ne žele ostati, hoće u EU i ističu da bi se njihovi problemi puno brže riješili kad bi Unija otvorila vrata.
Želimo podnijeti zahtjev za useljenje u Hrvatskoj i tada otići u Sloveniju ili Italiju, rekao je Ibrahimi, koji ima tridesetak godina.
Kći Maša, koja je kihala igrajući se s lutkom, teško podnosi njihovu situaciju od početka zime, rekao je. Premda vidljivo bolesna, nju i njezinu obitelj više je puta deportirala hrvatska granična policija koja je navodno razbila Ibrahimov mobitel, slamku spasa za migrante na putu.
Sada se oporavljaju u ruševnoj kući koja nema tekuću vodu i čiji su nedovršeni zidovi i podovi prekriveni tepisima i dekama. Dijele je s još dvije afganistanske obitelji u malenom, uglavnom pustom pograničnom selu Bosanska Bojna.
Pod svjetlom samo jedne gole žarulje, žene pripremaju večeru na peći na drva, jedinom izvoru topline, od namirnica koje su im poklonili mještani. Unatoč teškoćama, Ibrahimi je rekao da bi to ponovno učinio.
„U Afganistanu nismo sigurni”, rekao je.
„Licemjerje Europske unije”
Od 2018. Bosna je glavni pravac kretanja desecima tisuća ljudi koji bježe pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi.
Za više od 8000 migranata koliko ih se trenutačno nalazi u BiH, Hrvatska je iduća postaja na opasnom putovanju prema zapadnoj Europi.
No, kada stignu na granicu, policija ih vraća natrag, često silom, piše AFP. Zbog toga se već nekoliko tisuća migranata nakupilo kod Bihaća.
Premda većina boravi u UN-ovim centrima, stotine ih ilegalno žive u napuštenim kućama, tvornicama ili improviziranim kampovima u šumi. Stanovnici Bihaća sve su frustriraniji time što moraju snositi teret europskog sustava azila, koji po ocjenama organizacija za ljudska prava prebacuje odgovornost za migrante na pogranične zemlje ili vanjske susjede kao što je BiH.
Dok stotine migranata, uključujući djecu, borave na hladnoći, lokalne vlasti u Bihaću odbijaju otvoriti centar koji financira Europska unija, koja je inače osigurala oko 90 milijuna eura pomoći u zadnje tri godine kako bi pomogla BiH u upravljanju migracijama.
Centar je služio za smještaj muškaraca u središtu Bihaća, ali su ga vlasti zatvorile zbog protivljenja javnosti, a građani ga čuvaju kako bi spriječili njegovo ponovno otvaranje.
Sej Ramić, učitelj likovnog koji organizira prosvjedne skupove, kritizira Europsku uniju da je „licemjerna”.
“Pokušavaju pretvoriti Bosnu u parkiralište za migrante koje oni sami ne žele”, rekao je.
„EU ima također prljave ruke”, dodala je Lejla, 50-godišnja učiteljica na nedavnom prosvjedu.
„Govore nam što da radimo u svojem domu dok svoje granice države zatvorenima”.
„Molimo otvorite”
Osim nehumanih uvjeta života, neki migranti doživjeli su otvoreno neprijateljstvo u regiji, kao kada su mještani pokušali spriječiti prolazak autobusa kojima su ih prebacivali u novi kamp.
Ali obje strane imaju sličnu poruku za EU.
„Moja je jedina molba UN-u i EU-u da otvore granicu i puste izbjeglice”, rekao je Rašid Mahmud, pakistanski vozač koji je blokiran u Bosni više od dvije godine.
Sanjajući o Španjolskoj i Portugalu, on je 27 puta zaigrao ‘igru’, kako migranti nazivaju pokušaje prelaska granice.
Taj tridesetšestogodišnjak sada kampira s još desecima drugih u šumarku kod granice, spavajući u improviziranim, snijegom prekrivenim šatorima. Prije je boravio u kampu u obližnjem selu Lipa, koji je izgorio u prosincu zbog čega je više od tisuću migranata ostalo bez skloništa.
Nakon više od tjedan dana, tijekom kojih su migranti bili prepušteni sami sebi na snijegu, bosanskohercegovačka vojska priskočila je u pomoć i postavila grijane šatore. Premda je potrebno puno pokušaja, većina migranata naposljetku uspije pobijediti u ‘igri’. U EU ih je u zadnje tri godine prešlo po nekim procjenama gotovo 100.000, rekao je regionalni ministar unutarnjih poslova Nermin Kljajić.
„EU ih može vratiti u Bosnu, ali oni će ponovno pokušati tisuću puta dok naposljetku ne dođu u zemlju u koju žele”, rekao je.
Zdrava osoba može šumom propješačiti od Bihaća preko Hrvatske i Slovenije do Italije za 24 sata, rekao je bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić.
Ibrahimi se sprema za 31. pokušaj.
„Možda ću ovaj put dobiti priliku za dozvolu useljenja u Hrvatsku”.
