Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije zatražili su u ponedjeljak oslobađanje Alekseja Navaljnog i osudile upotrebu policijske sile protiv prosvjednika u Rusiji koji su tražili njegovo puštanje na slobodu.
“Izrazili smo nezadovoljstvo i zabrinutost zbog eskalacije prosvjeda i masovnih hapšenja te zatražili da se Navaljni odmah pusti iz pritvora”, izjavio je nakon sastanka hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Aleksej Navaljni, najveći kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina, uhićen je odmah po povratku iz Njemačke, gdje se liječio nakon što je bio otrovan nervnim otrovom u kolovozu prošle godine.
Baltičke zemlje, Italija i Rumunjska zatražile su uvođenje sankcija protiv ruskih dužnosnika kao odgovor na pritvaranje Alekseja Navaljnog, ali je na sastanku odlučeno da se sačeka što će odlučiti sud u Moskvi.
“Odlučili smo danas sačekati odluku suda i vidjeti hoće li Navaljni biti oslobođen nakon 30 dana” na koliko mu je određen pritvor, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell najavio je da će sljedeći tjedan putovati u Moskvu te da će tražiti oslobađanje demonstranata i Navaljnoga.
Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su na svom prvom ovogodišnjem sastanku razgovarali o nizu tema. Između ostaloga, bilo je riječi i o podjeli cjepiva protiv covida 19 trećim zemljama.
Međutim, tu su se pojavile poteškoće jer i sama EU nema dovoljno cjepiva za svoje stanovništvo.
“Nažalost, neke kompanije s kojima je Komisija zaključila ugovore o nabavi cjepiva nisu ispunile svoje obveze. Ali mi ćemo nastojati da one to učine kako bismo mogli pomoći i našim susjedima na zapadnom Balkanu te našim istočnim i južnim susjedima”, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman je rekao da se razgovaralo i situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini.
“Zemlje članice su svjesne teške situaciji u Bosni i Hercegovini, gdje se pokazala potpuna nefunkcionalnost tamošnjih središnjih vlasti”, rekao je Grlić Radman.
Rekao je da se protivi “tzv. pravednoj raspodjeli migranata” u BiH, jer bi to bilo kontraproduktivno i dovelo bi do većeg migrantskog pritiska na hrvatske granice.
Kompanija Pomorski saobraćaj sa Kamenara godinama je uskraćivala svoje zaposlene za dio primanja koja im po zakonu pripadaju.
Konstatovao je to sudski vještak ekonomsko-finansijske struke mr Dragan Đukić iz Podgorice koji je angažovan od strane suda, u sporu što ga je 14 bivših i aktuelnih radnika te kompanije, pokrenulo protiv Pomorskog saobraćaja pred Osnovnim sudom u Herceg Novom. Ovaj spor se vodi pred sutkinjom Vesnom Gazdić koja još nije donijela prvostepenu presudu u tom slučaju.
Analizirajući po nalogu suda, obimnu poslovnu dokumentacviju koju mu je dostavio Pomorski saobraćaj, vještak je konstatovao „postojanje manje isplaćenih naknada na ime minulog staža, prekovremenih sati rada, neiskoriščenog godišnjeg odmora i regresa za godišnje odmore“ za 14 radnikia koji su tužili tu kompaniju. Te naknade na koje po zakonu imaju pravo, im je menadžemnt Pomorskog saobraćaja uskratio u periodu od kraja avgusta 2008. do početka avgusta 2017., pa po nalazu vještaka, kompanija tim radnicima duguje ukupne iznose koji se kreću od 10 do čak 25 hiljada eura po čovjeku.
„Nakon ovakvog nalaza vještaka, jasno je zašto je u protekle skoro dvije godine, menadžment Pomroskog saobraćaja insistirao na tome da svi radnici potpišu blanko izjave da nemaju nikakvih potraživanja iz ranijeg perioda prema poslodavcu, odnosno zašto je od zaposlenih traženo da potpisuju nove ugovore u radu u kojima je, u članu 14 , navedeno da obje strane- i poslodavac i zaposleni, povrđuju da su sa danom potisvanja tog ugovora „u potpunosti i redovno izmirene sve obaveze poslodavca prema zaposlenokm, koje proističu iz rada i radnog odnosa po prethodnom ugovoru o radu.“ Ovo je dokaz da nas je menadžment kompanije svjesno i namjerno uskraćivao za naš novac, a onda i državu za poreze i doprinose na ta naša primanja“- kazao nam je danas presjednik Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraćaja, Ivan Vučinović.
On je istakao da je, kada je u toj privatnoj firmi prvi put prije skoro dvije godine osnovana sindikalna organizacija, izvršni menadžment preduzeo brojne mjere da je u startu uguši, pri čemu je narednih mjeseci otpustio većinu radnika koji su se učlanili u sindikat i postali članovi njegovog rukovodstva.
„Tada nas je menadžment optužiovao da smo zbog političkih motiva formirali sindikat i da radimo na razbijanju firme, ali evo, sada se vidi da su pravi razlog za sve njihove antisindikalne poteze koje su u međuvremenu napravili, zapravo bile pare i pozamašni iznosi za koje su pojedinačno, oštetili sve radnike kompanije“- kazao je Vučinović koji je i sam prošle godine dobio otkaz u Pomorskom saobraćaju zbog kojeg se još sudi sa tom kompanijom.
On je istako da su trojica njegovih kolega, Edvard Krivokapić, Predrag Pavlović i Miodrag Radanović danas od strane izvršnog direktora Pomorksog saobraćaja Dejana Bana, po drugi put vraćeni na posao u toj kompaniji nakon nedavno donesene pravosnažne presude Višeg suda u Podgorici koji je potvrdio presudu Osnovnog suda u Herceg Novom da su otkazi koje im je ban dao ranije, bili nezakoniti, te je obavezao Pomorski saobraćaj da tu trojicu radnika vrati na radna mjesta koja su ranije pokrivali.
Pomorski saobraćaj je kompanija koja se bavi trajektnim prevozom na jedinoj takvoj liniji u državi, Lepetane-Kamenari preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj. Ta kompanija u vlasništvu je podgoričkih biznismena Dejana i Dušana Bana, bliskih predsjedniku Crne Gore i lideru DPS-a Milu Đukanoviću, kao i njihovog poslovnog partnera Željka Mihailovića. Proteklu godinu dana obilježili su sukobi menadžmenta Pomorksog saobraćaja sa radnicima, nakon osnivanja prvog sindikata u toj kompaniji. Sindikalno organizovanje radnika i njihova zalaganja za poboljšanje uslova rada i povećanje primanja, izazvali su naime, oštru reakciju menadmenta koji je ubrzo pod raznim izgovorima, otpustio deset članova sindikata, među kojima i predsjednika te radnilke asocijacije Ivana Vučinovića. Otpušteni radnici potom su tužili firmu zbog kako tvrde nezakonitih otkaza i te parnice su većim dijelom, još u toku.
Trajekt – Pomorski saobraćaj – foto Boka News
Državna firmu Pomorski saobraćaj koja je bila u većinskom vlasništvu Fonda PIO i svojom zaradom dopunjavala hronično deficitarni crnogorski penzioni fond, po odluci Savjeta za privatizaciju, privatizovana je 2004. bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi. Za to je firma Prohouse u kojoj su braća Dušan i Dejan Ban sarađivala sa Željkom Mihailovićem, državi tada platila 1,2 miliona eura, od čega samo 680 hiljada eura u kešu, a ostatak obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupili po diskontovanim cijenama.
Na čelu Fonda PIO koji je u ljeto 2004. odlučio da naprasno proda „zlatnu koku“ – Pomorski sabraćaj bio je visoki funkcioner DPS-a, aktuelni guverner CBCG, Radoje Žugić. Javnosti nikad nije objašnjeno zašto je država čiji je predsjednik Vlade tada bio lider DPS Milo Đukanović, naglo odlučila da privatizuje jednu od ekonomskih najuspješnijih kompanija u državi koja joj je tada donosila oko pola miliona eura čistog profita godišnje. Nikad nije objašnjeno ni zašto manjinski akcionari Pomorskog saobraćaja u tada većinskom vlasništvu Fonda PIO, nisu bilo obaviješteni da će država na berzu iznijeti svoje akcije, iako su manjinski akcionari bili spremni da ih plate do 2 miliona eura – znatno više nego što su to učinili braća Ban i Prohouse kao konačni kupci.
Inače, Pomorski saobraćaj je monopol na jedinoj trajektnoj liniji u državi dobio po ugovoru sa JP Morsko Dobro o zakupu morske obale u Kamenarima i Lepetanima iz 2004. Po tom ugovoru Pomorski saobraćaj Morskom Dobru treba da plaća mjesečnu naknadu u visini od 4% prihoda ostvarenog prodajom svojih usluga, ali su revizori koji su analizirali poslovanje Morskog Dobra svojevremeno upozorili da ta državna firma nikad nije imala mogućnost da kontroliše da li joj Pomorski saobraćaj dostavlja prave podateke o ostvarenom prometu i saglasno tome, plaća adekvatnu naknadu. Ugovor trajektne kompanije sa Morskim Dobrom iz 2004. je inače, istekao 31.decembra 2018. godine, ali je Pomorski saobraćaj odlukom bivše Vlade premijer Duška Markovića (DPS) nastavio da pod istim uslovima i dalje obavlja ovu djelatnost do daljnjeg, odnosno do rapisivanja tendera za dodjelu koncesije za djelatnost trajetnog prevoza u Boki. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Osmana Nurković (BS), međutim, nije pripremilo niti raspisalo takav tender do izbora 30.avgusta koje je DPS sa svojim partnerima, izgubio.
INSPEKCIJA RADA KONSTATOVALA DA RADNICI NEMAJU PROPISANI ODMOR
Tivat – trajekt – foto mikophotography montenegro
Postupajući po prijavi predsjednika Nezavinsog sindikata Ivana Vučinovića, Inspkecija rada je sredinom januara obavila inspekcijski nadzor u biljetarnicama Pomorskog saobraćaja u Lepetanima i na Kamenarima i utrdila da su radnici u njima bili mimo zakona, angažovani da završivši rad u noćnoj smjeni, već narednog dana opet budu na poslu i rade u drugoj, dnevnoj smjeni.
„Inspektor je utvrdio nepravilnost u postupku obezbjeđivanja prava na dnevni odmor zaposlenom na poslovima billjetara u navedenom periodu, što predstavlja prekršaj iz člana 209 stav 1 tačka 25 Zakona o radu. Inspektor blagovremeno podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog i odgovornog lica kod nadležnog orgna, zbog navedenog prekršaja“- stoji u obavještenju o rezultatima inspekcijskog nadzora koji je po zahtjevu Vučinovića, u Pomorskom saobraćaju 11. i 12. januara sprovela inspektorka rada Aleksandra Mustur.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1021 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 381 novopozitivni slučaj infekcije sa SARS-CoV-2.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa COVID-19.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
195
Nikšić
56
Pljevlja
19
Bijelo Polje
17
Bar
17
Tivat
15
Budva
14
Herceg Novi
13
Cetinje
9
Kotor
7
Danilovgrad
5
Andrijevica
4
Berane
3
Tuzi
3
Ulcinj
2
Mojkovac
1
Žabljak
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice i Nikšića, koji su imali 65 odnosno 84 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 iznosi 761 a od početka pandemije 770.
Do 17:30 sari prijavljen je oporavak kod 584 pacijenta.
Vlada Kantona Sarajevo zaključkom je danas obavezala Zavod zdravstvenog osiguranja KS da pokrene proceduru nabavke opreme i odgovarajuće instalacije za formiranje i rad drive-in punkta za masovno testiranje građana na koronavirus, putem Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), prenosi Anadolu Agency (AA).
Javna ustanova Dom zdravlja dostavila je Vladi Kantona Sarajevo Plan organizacije i potrebne opreme za drive-in punkt, u skladu s dogovorom na sastanku, koji je održao premijer KS Edin Forto sa predstavnicima ministarstava zdravstva i saobraćaja, ZZO-a, Doma zdravlja, te Kantonalne uprave civilne zaštite i UNDP-a.
Vlada je zadužila Krizni štab Ministarstva zdravstva KS da pripremi Plan aktivnosti, mjera i standarda s ciljem stavljanja drive-in punkta za masovno testiranje građana na COVID-19 u funkciju u prvoj polovini februara.
Također, zadužila je Ministarstvo saobraćaja KS da za potrebe rada drive-in punkta obezbijedi adekvatnu lokaciju u centru grada sa svim pratećim saobraćajnim, mobilnim, telefonskim i elektro instalacijama, neophodnim za nesmetan rad drive-in punkta.
Crnogorskim državljanima i strancima iz Ujedinjenog Kraljevstva dozvoljava se ulazak u Crnu Goru jedino uz negativan PCR test, ne stariji od 72 sata. To je jedina mjera koja je nova u odnosu na prethodno donesene, saopštio je danas na press konfernciji državni sekretar Ministarstva zdravlja Borko Bajić.
Bajić je, na konferenciji za medije, kazao da je situacija u bolnicama stabilna, ali da nema mjesta za opuštanje.
“I dalje imamo veliki pritisak na zdravstveni sistem”, naveo je on.
Direktor Instituta za javno zdravlje, Igor Galić, kazao je na konferenciji da je epidemiološka situacija i dalje veoma složena i ukazuje na to da nema mjesta opuštanju.
“U posljednjoj nedjelji zabilježen lagani pad u obolijevanju. Epidemijska kriva je u laganom padu, povećan je broj oporavljenih, a smanjen hospitalizovanih”, naveo je Galić i zamolio građane, naročito Podgorice i Cetinja, da striktno poštuju propisane mjere.
Lokalna transmisija je, kako je naveo direktor IJZ, pojačana u nekim gradovima. To je, kako je istakao, naročito primjetno u Podgorici, Budvi, Baru…
“Od svih nas zavisi kolike će ove cifre zapravo biti. Broj novoregistrovanih, u odnosu na testirane, je već od 20. novembra između 25 i 30 odsto, to su neke stabilne vrijednosti. Stopa incidencije u odnosu na 100.000 stanovnika je nešto niža ove sedmice”, naveo je Galić i dodao da bi situacija trebala da se stabilizuje nakon proslava praznika.
Naglasio je da, za razliku od prethodnog perioda, sada vidimo svjetlo na kraju tunela.
“To je dolazak vakcine i najavljena vakcinacija. Pozvao bih građane da se vakcinišu i da uz pomoć tog moćnog oružja savladamo epidemiju i vratimo svoje živote u normalan kolosjek”, rekao je Galić.
Crnoj Gori u sljedećih pet godina nedostajaće minimalno 300.000 metara kvadratnih plaža za normalno odvijanje turističke sezone, saopšteno je iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
U Morskom dobru su saopštili da je upravljanje plažama i kupalištima, kao bitnim segmentom turističke ponude Crne Gore, definisano kao jedan od prioriteta u radu Javnog preduzeća, koji pored uređenja, opremanja i standardizacije postojećih prirodnih i izgrađenih plaža, obuhvata i izgradnju i uređenje novih kupališta saglasno planskim dokumentima.
– Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je, postupajući saglasno Zakonom utvrđenim nadležnostima, prepoznalo problem nedostatka plažnih površina i potrebu intenzivnijeg razvoja kupališta kao bitnog segmenta turističke ponude i u cilju kvalitetnog pristupa rješavanju problema, saglasno Zakonu, angažovalo Konzorcijum koji čine „Hotelsko i destinacijsko savjetovanje“ d.o.o iz Zagreba, Fakultet za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije, Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. iz Zagreba i društvo „Proficiscor“ d.o.o. iz Zagreba, koji je uradio Strategiju održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori – navedeno je u saopštenju.
Kako se ističe, Strategija održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori (od avgusta mjeseca 2017. godine) je, pored ostalog, dala pravce daljeg razvoja, unapređenja, tematizacije i standardizacije plaža na Crnogorskoj obali.
– Navedena Strategija potvrdila je opredjeljenje Javnog preduzeća da u svim narednim aktivnostima davanja u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, kako dugoročnim tako i kratkoročnim, prioritet moraju imati plaže/kupališta. Saglasno toj strategiji, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je, u skladu sa važećom planskom dokumentacijom, od 2018. godine raspisalo 36 javnih poziva za zakup obale za izgradnju novih kupališta prema planskim dokumentima. Ističemo da sami postupak javnog raspisa, osim uredne planske dokumentacije, podrazumijeva saglasnosti lokalnih samouprava, nadležnih institucija, a zatim resornih Ministarstava i, u konačnom, Vlade Crne Gore – naglašeno je u saopštenju.
Kako pojašnjavaju u Morskom dobru, novostvorene vrijednosti su vlasništvo države Crne Gore, te kao takve predstavljaju jasan javni interes, odnosno dobro u javnoj upotrebi, što je i precizno navedeno u svakom pojedinačnom ugovoru.
U Morskom dobru naglašavaju da paralelno rade na obezbjeđivanju značajnih sredstava preko međunarodnih fondova, “kako bi se maksimalno uspješno realizovali projekti revitalizacije pet javnih plaža (Mogren, Pržno, Petrovac, Sutomore, Žukotrlica), od kojih je samo za Sutomore i Žukotrlicu neophodno obezbijediti oko 13 miliona eura”.
Administracija novog američkog predsjednika Joea Bidena planira ponovno uvesti ograničenja na putovanja za većinu stanovnika koji nisu američki državljani, a nedavno su bili na tlu Europske unije, Velike Britanije, Irske i Brazila, potvrdili su iz Bijele kuće.
Prije odlaska s predsjedničke dužnosti, Donald Trump je ukinuo ograničenja po pitanju putovanja. No, novo američko vodstvo će uz prijašnje restrikcije uvesti dodatna ograničenja za ljude koji su boravili u Južnoafričkoj Republici, gdje se pojavio novi soj koronavirusa i izazvao zabrinutost među znanstvenicima.
“S pogoršanjem pandemije i pojavom zaraznijih inačica virusa po cijelom svijetu, ovo nije doba za ukidanje ograničenja na međunarodna putovanja”, objavila je prošlog tjedna putem Twittera glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
“Prema savjetima naše zdravstvene ekipe, ova administracija nema namjeru ukinuti ograničenja. Zapravo, planiramo pojačati mjere vezane za međunarodna putovanja kako bismo ograničili širenje koronavirusa”, dodala je Psaki.
Poznati crnogorski književnik i pjesnik Jevrem Brković preminuo je danas u 88. godini.
Brković je rođen u Seocima u Piperima 29. decembra 1933. godine. Osnovnu školu učio je u selu Kopilju, a završio u Seocima.
Gimnaziju je pohađao u Titogradu i Sarajevu, gdje je završio Višu novinarsku školu.
Prve pesme objavio je u “Pobjedi”, “Omladinskom pokretu”, “Stvaranju”, sarajevskoj “Zori” i beogradskom “Ninu”.
Iz Sarajeva je prešao u Beograd, gde je radio u Ministarstvu inostranih poslova (Institut za međunarodni radnički pokret), Borbi, Novostima, Radu.
U Titograd se vraća 1958. godine i sve do penzionisanja radi u Radio Titogradu.
Osnivač je i prvi upravnik Pionirskog pozorišta u Titogradu 1951. godine.
Pokretač je i urednik biblioteke Grlica, gde su objavljivane prve knjige crnogorskih pesnika. Bio je predsjednik UKCG-a, član Predsedništva Saveza književnika Jugoslavije, a kao prvi čovek UKCG-a pokrenuo je i uređivao ediciju Doclea.
Zbog političkih prilika u Crnoj Gori, Brković je 1991. emigrirao u Hrvatsku, gde je živio i radio do 1999. godine.
Za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 18. decembra 2015. godine, a za redovnog 18. decembra 2018. godine.
Dobitnik je mnogobrojnih nagrada, među kojima su Trinaestojulska nagrada, Nagrada Udruženja književnika Crne Gore, Nagrada za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1972. godine.
Redovna godišnja Skupština NVU Maškarada Tivat, održana je juče u skladu sa epidemiološkim mjerama, na kojoj su jednoglasno usvojeni godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj za 2020. godinu, kao i plan rada za 2021. godinu.
„Pandemija Covid-19 uzrokovala je obustavu svih karnevalskih aktivnosti od marta 2020. godine. Nijesmo bili u mogućnosti realizovati brojne aktivnosti iz ambiciozno koncipiranog Plana rada. Morali smo otkazati Treći međunarodni karneval i Dječiji karneval u Tivtu zbog zabrane javnih okupljanja i značajno ograničenog kretanja. Ipak, možemo konstatovati da je za nama još jedna uspješna godina, bez obzira na nepovoljne okolnosti. Do izbijanja pandemije, samo u februaru mjesecu 2020. godine, učestvovali smo na pet karnevala u tri države, i na tri maskenbala, a osvojene su i brojne nagrade. Kao najznačajnija aktivnost izdvaja se zapaženo učešće na međunarodnom karnevalu u Braunšvajgu (Njemačka) i osvojena nagrada za najbolju hodajuću karnevalsku grupu. Prvi put na tom karnevalu učestvovala je grupa iz Crne Gore“ saopšteno je iz Maškarade.
Prošle godine udruženje je izdalo monografsku publikaciju „Tradicija maškaranja u Tivtu“ autora Lazara Božovića, kojom je po prvi put na sveobuhvatan način zabilježena tradicija maškaranja u Tivtu. „Autor je prikupio značajnu građu, priče i iskustva mnogih ljudi koji gaje tradiciju maškaranja, učesnika mnogih karnevalskih i maskenbalskih svečanosti, bilo da su vezane za poklade, bilo da su kulturno-zabavnog karaktera, kao i ozbiljnu foto-dokumentaciju. Ponosni smo na naš izdavački prvijenac“ naglašavaju iz Maškarade, navodeći da je promocija bila zakazana u sklopu programa Novembarskih dana povodom Dana opštine, te da je zbog pandemije odložena dok se ne steknu uslovi za njeno održavanje. „Nažalost, zbog pandemije i ekonomske krize ni ove godine neće biti međunarodnog karnevala, ali ćemo se kvalitetno posvetiti alternativnim aktivnostima, i nastaviti njegovati, afirmisati i promovisati karnevalsku tradiciju prilagođavajući se datim okolnostima“.
Maškarada se pored osnovnih aktivnosti bavi i humanitarnim radom, pa je uplatom prikladnog novčanog iznosa podržala humanitarnu akciju Federacije evropskih karnevalskih gradova (FECC) za prikupljanje novčanih sredstava za obnovu jedne porodične kuće u potresom razorenoj Baniji u Hrvatskoj.
Protekla skupština je bila izborna te je u novom mandatu za direktora udruženja ponovo izabran Lazar Božović, dok će Upravni odbor u narednom dvogodištu pored direktora činiti Damir Montić, Srećko Elkaz, Silva Marić i Slađana Milunović.
Skupština je počela minutom ćutanja u znak sjećanja na nedavno preminulog istaknutog člana udruženja Dragana Miljanića – Čaja.
Cris Contini Contemporary galerija u Porto Montenegru poziva sve umjetnike iz Crne Gore da predstave po jedan autorski rad na izložbi “Ljubav nas približava više nego ikad” 13.februara u 11 sati.
Ideja izložbe jeste da okupi radove umjetnika kao njihove odgovore na pandemiju, kao način dijeljenja umjetnosti u teškim vremenima izolacije. Predstavljena umjetnička djela mogu se kretati od selfie fotografija, preko slika bolničkih jedinica za intenzivnu njegu, do portreta ljudi do praznih ulica i sablasnih urbanih krajolika, do tema koje su vezane za klimatske promjene, do porodčnih priča ili rada institucija.
S obzirom na to da pandemija još uvijek traje i da je gotovo cijeli svijet „zaključan“, galerija Cris Contini Contemporary najavljuje događaj „Ljubav nas približava više nego ikad“, u svojoj galeriji u Porto Montenegru, koji će dati drugačiju perspektivu Danu zaljubljenih. „Ideja je da proslavimo ljubav prema drugima kroz izložbu lokalnih umjetnika koji će svoja umjetnička djela predstaviti kao objekt istorisjke istrage iz koje se može učiti.“ saopštavaju iz galerije.
„Kad je 1918. svijet zahvatio španska groznica, umjetnici su pokušali shvatiti svijet oko sebe. Edvard Munch je napravio niz autoportreta, dok je Egon Schiele nacrtao svog mentora Gustava Klimta na samrtnoj postelji. Ponekad se iz najvećeg izazova stvaraju najveća djela“, navodi se u pozivu galerije Cris Contini lokalnim autorima.
Pozov je otvoren za sve umjetnike, a da bi mogli učestvovati, potrebno je da pošalju fotografiju djela koga žele prikazati, zajedno sa svojom biografijom i kratkim opisom samog djela, ne kasnije od ponedjeljka, 8. februara 2021. godine, na e-mail mne@criscontinicontemporary.com .
Odabrani radovi biće objavljeni na našoj društvenoj mreži @criscontinicontemporary_mne, na našoj web stranici www.criscontinicontemporary.com i izloženi u galeriji u Porto Montenegru, u skladu sa mjerama državnih organa.
Odabrani radovi moraju se fizički dostaviti u galeriju u srijedu 10. i četvrtak 11. februara 2021.godine. Umjetnik je odgovoran za dopremanje i prikupljanje djela. Djela koja će biti izložena moraju biti uokvirena.
