Pred nama je ledeni vikend, blagi rast temperature možemo očekivati od ponedjeljka, a značajniji tek od sredine naredne sedmice, kazala je meteorolog Daliborka Gojković-Bajčeta.
“I sutra takođe ledeni dan na sjeveru i na jugu hladno”, ističe Gojković-Bajčeta i dodaje kako će jak olujni vjetar oslabiti tek od ponedjeljka.
“Temperature će od ponedjeljka biti nešto više, ali izraženiji porast temperatura možemo očekivati tek u drugom dijelu sljedeće sedmice”, poručila je Gojković-Bajčeta.
Vrijeme – zima
Nedjelja 14. februar
Na jugu promjenljivo oblačno, hladno i vjetrovito. Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, povremeno slab snijeg, a usled jakog vjetra očekuju se mjestimično i sniježne mećave.
Vjetar povremeno pojačan i jak, na judare veoma jak i olujni, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -15 do 1, najviša dnevna od -10 do 6 stepeni.
Članovi uprava Udruženja maslinara “Boka” i “Maslinada” (Budva), dogovorile čvršću sradnju, povezivanjem svojih organizacija kroz neki od zakonom podržanih oblika udruživanja.
Cilj ovog čina svakako nije, niti može biti, poništavanje ili gubitak identiteta i integriteta bilo koje od organizacija, već bolje pozicioniranje svih maslinara iz Boke čiji je dio i Budva, u kreiranju politika razvoja sela i poljoprivrede, na svim nivoima planiranja, donošenja i sprovođenja odluka od značaja za maslinarstvo.
To podrazumijeva potpunu jednakost u odnosima i pristupu informacijama, fondovima, inovacijama, javnom zastupanju… Jednostavno, odbrana interesa maslinara…
Skoro 20 godina, stara ideja o okupljanju maslinara cijele Boke u organizaciju koja će obavljati funkciju tehničkog servisa za oba udruženja, najzad, dobija željen epilog.
Povezivanje dvije organizacije, poznate (Budva već više od 20 godina) po svom zalaganju za obnovu i unapređenje maslinarstva i proizvodnju Ekstra djevičanskog maslinovog ulja na teritoriji i sa ukusom Boke, na putu je da se ostvari u dogledno vrijeme.
Maslina
Nakon neuspjelog pokušaja organizovanja svih udruženja maslinara u Crnoj Gori, 2015. godine zbog neprihvatljivog prijedloga Barana o načinu organizovanja i djelovanja nacrta organizacione strukture i odnosa u “Nacionalnom udruženju crnogorskih maslinara” s kojim se nisu složila udruženja iz Budve i Boke, u kome bi Barani imali vodeću ulogu u odlučivanju i raspodjeli “dobara”, pitanje je ostalo na čekanju.
U razgovoru između predsjednika Uruženja maslinara Budve “Maslinda” i članova UO Društva maslinara “Boka”, na sastanku u ljeto 2019. godine u Lastvi Grbaljskoj, zaključeno je, na obostrano zadovoljstvo, da “nema više odlaganja jer, situacija koja već decenijama i pored svih napora i ulaganja za jačanje maslinarske proizvodnje, nije dala očekivane rezultate, te stoga, treba pristupiti uvođenju promjena i jačnju međusobne saradnje kako bi se brže i efikasnije djelovalo na rezultate, precizirane još u osnivačkim aktima, oba naša udruženja.
Zbog situacije sa korona virusom, svi su sastanci i dalji koraci odloženi ali kako se ovome ne nazire pošten kraj, maslinari Budve i Boke, naći će prihavtljiv način da svoju namjeru, sprovedu u djelo.
Ministarstvo ekonomskog razvoja je u cilju pomoći turističkoj privredi, shodno usvojenim mjerama podrške građanima i privredi – kratkoročne mjere za I kvartal 2021. godine, objavilo javni poziv za dodjelu subvencija za turoperatore i izdalo obavještenje izdavaocima privatnog smještaja o realizaciji turističkih vaučera za prosvjetne i zdravstvene radnike. Javni poziv je otvoren do 1. marta.
– Shodno javnom pozivu za subvencionisanje turoperatora, zainteresovana privredna društva, druga pravna lica ili preduzetnici, koja posjeduju rješenja i licencu o odobrenju za obavljanje turističke agencije vrste organizator putovanja (turoperator), mogu podnijeti zahtjev do 1. marta. Shodno obavještenju izdavaocima privatnog smještaja o realizaciji turističkih vaučera za prosvjetne i zdravstvene radnike, zainteresovana fizička lica koja su upisana u Centralni turistički registar za pružanje usluga u domaćinstvu mogu podnijeti prijavu do 1. marta u cilju realizacije turističkih vaučera za prosvjetne i zdravstvene radnike – navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomskog razvoja.
Potrebnu dokumentaciju zainteresovana lica mogu dostaviti Ministrastvu ekonomskog razvoja preporučenom poštom, predajom na arhivi ili e-poštom na adresu: prijave@mek.gov.me.
Bliže informacije o ostvarivanju prava, po osnovu Javnog poziva i Obavještenja, dostupne su na sajtu Ministarstva ekonomskog razvoja i to na linkovima:
Više od polovice evropskih građana smatra da će gospodarska situacija u njihovim zemljama biti lošija za godinu dana i ne očekuju da će bolje živjeti, ali ih ipak većina vjeruje da će EU pronaći odgovore na krizu, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja u organizaciji Europskog parlamenta.
Ispitivanje Parlametar 2020. provedeno je u studenome i decembru na 27.213 građana iz 27 država članica, uključujući 1019 u Hrvatskoj.
Ispitanike se pitalo kako žive u pandemiji i što očekuju u idućih godinu dana, kao i o tome što misle o EU i koristima od članstva te o ulozi i prioritetima Evropskog parlamenta.
Ispitivanje je pokazalo da više ispitanika u prosjeku smatra da se stvari bolje kreću na europskoj razini nego u njihovoj vlastitoj zemlji, da ih je dvije trećine optimistično u vezi budućnosti Europske unije i da ih gotovo tri četvrtine vjeruje da će europski plan oporavka omogućiti gospodarstvima njihovih zemalja da se brže oporave od negativnih posljedica pandemije.
U odnosu na jesen 2019., broj građana koji imaju pozitivno mišljenje o Europskoj uniji porastao je za deset postotnih bodova na 50 posto.
Građani, međutim, teško podnose krizu i gaje slabe nade da će se situacija u idućih godinu dana poboljšati.
Pedeset i tri postoeuropskih građana misli da će stanje u njihovom nacionalnom gospodarstvu za godinu dana biti lošije, 23 posto da će ostati isto, a samo 21 posto da će biti bolje.
U Hrvatskoj 54 posto ispitanika misli da će stanje u nacionalnom gospodarstvu za godinu dana biti lošije, 30 posto misli da će biti isto, a samo 15 posto da će biti bolje.
Trideset posto Hrvata misli da će za godinu dana njihovi uvjeti života biti lošiji nego danas, 45 posto ih misli da će biti isti, a 23 posto da će biti bolji.
Gotovo polovica ispitanika stoga želi da glavni prioritet Europskog parlamenta bude borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti.
Većina ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti.
Većina ih također smatra da se Europska unija treba reformirati.
Pesimizam na istoku
Kad je riječ o izgledima za bolji život, postoji značajna razlika između istočne i zapadne Europe.
Građani su najpesimističniji u Slovačkoj (43 posto), Grčkoj (40 posto), Rumunjskoj (36 posto), Bugarskoj (35 posto) i Sloveniji (35 posto).
Na sjeverozapadu, samo sedam posto Danaca i Nizozemaca misli da će im u idućih godinu dana biti lošije.
U tri države članice – Latviji (68 posto), Francuskoj (67 posto) i Češkoj (67 posto) – više od dvije trećine ispitanika smatra da će njihova nacionalna gospodarstva nazadovati.
Najveći udio građana koji očekuju bolju gospodarsku situaciju zabilježen je na Malti (42 posto), u Irskoj (39 posto) i Estoniji (34 posto).
Mišljenje o Evropskoj uniji
Pedeset posto ispitanika ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji, deset postotnih bodova više nego na godinu dana prije. Negativno mišljenje ima 14 posto ispitanika.
U tom pogledu postoje velike razlike među državama članicama. Pozitivno mišljenje o Uniji ima čak 77 posto Iraca, a druga krajnost je Austrija gdje samo 36 posto građana ima pozitivno mišljenje o Uniji. Pozitivno mišljenje o EU ima 47 posto Hrvata, 6 postotnih bodova više nego godinu dana prije.
Pozitivno mišljenje o EU-u raširenije je među onima koji vjeruju da će se stanje u njihovu nacionalnom gospodarstvu poboljšati i da će i oni osobno živjeti boljeti.
U prosjeku, ispitivanje je pokazalo da građani smatraju da je situacija nešto bolja na europskoj nego na nacionalnoj razini.
Unatoč tome, 45 posto ispitanika smatra da stvari u EU-u idu u lošem smjeru, većinom mlađih.
U 11 država članica, uključujući Hrvatsku, većina ispitanika smatra da EU ide u lošem smjeru. Najviše u Finskoj i Španjolskoj, 60 odnosno 59 posto. U Hrvatskoj to misli 51 posto ispitanika.
O svojoj zemlji najkritičniji Slovenci i Hrvati
U devet članica većina ispitanika misli da u njihovim zemljama stvari idu u dobrom smjeru, najviše u Irskoj i Luksemburgu.
U preostalih 18 većina ih misli da stvari u njihovim zemljama idu na gore, najviše u Sloveniji i Hrvatskoj, 79 odnosno 78 posto.
Međutim, ispitivanje je pokazalo da građani smatraju da je Europska unija pravo mjesto za pronalazak rješenja.
Šezdeset i šest posto ispitanika kazalo je da je optimistično u pogledu budućnosti Europske unije, a samo 31 posto to nije.
Gotovo tri četvrtine ispitanika (72 posto) vjeruje da će europski plan oporavka omogućiti brži oporavak njihovim zemljama od negativnih posljedica pandemije. To vjeruje i 74 posto Hrvata.
Mišljenje o Evropskom parlamentu
Snažnija vjera u EU održava se na percepciju Europskog parlamenta o kojem pozitivno mišljenje ima 37 posto ispitanika, najviše od 2007. Negativno ga doživljava 17 posto ispitanika, dok ih je 45 posto neutralno.
Šezdeset i tri posto ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti, što je pet postotnih bodova više nego u jesen 2019.
Samo u Češkoj, Grčkoj i Francuskoj veći je broj onih koji imaju negativno mišljenje o Europskom parlamentu.
Pozitivnu predodžbu o Europskom parlamentu ima 40 posto Hrvata, 46 posto ima neutralnu, a 13 posto negativnu. Važniju ulogu Europskog parlamenta podržava 63 posto Hrvata, a manje važnu 30 posto.
Kad je riječ o prioritetima na koje bi se Europski parlament trebao fokusirati, europski građani istaknuli su novi glavni prioritet – 48 posto ispitanika želi da to bude borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti. Slijede borba protiv terorizma i kriminala i mjere za osiguranje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve (33 posto) te zaštita okoliša (32 posto).
Prednosti članstva u EU
Ispitanike se pitalo i je li članstvo u EU-u dobro ili loše za njihovu zemlju i je li ona općenito imala koristi od članstva. Rezultati na oba pitanja su pozitivni.
Šezdeset i tri posto ispitanika kazalo je da je članstvo u EU-u dobra stvar za njihovu zemlju, što je najviše od 2007.
Pozitivni odgovori na to pitanje u većini su u svim državama članicama, osim u Italiji i Austriji gdje su ispitanici na prvom mjestu kazali „ni dobro ni loše”.
Da je članstvo u EU dobro smatra 51 posto Hrvata, dok ih devet posto smatra da je ono loše. Ostali misle da nije ni dobro ni loše.
Velika većina Europljana, njih 72 posto (povećanje od četiri postotna boda), smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva. To misli i 78 posto hrvatskih građana.
Kao razloge za to 40 posto ispitanika navelo je na prvom mjestu gospodarski rast, a na drugom suradnju među državama članicama (39 posto).
Hrvati su kao glavni razlog koristi od članstva istaknuli to što EU donosi nove mogućnosti za rad (55 posto), a važnim smatraju i poboljšanje životnog standarda.
Pedeset i šest posto Hrvata smatra da je njihov glas u Europskoj uniji važan.
Pedeset i sedam posto europskih građana kazalo je da je zadovoljno kako u njihovoj zemlji funkcionira demokracija, dok 41 posto time nije zadovoljno.
Kad je riječ o Hrvatskoj, 52 posto Hrvata nije zadovoljno kako funkcionira demokracija u zemlji, a 47 posto jest.
Reforma Evropske unije
Samo 27 posto ispitanika podržava način na koji EU funkcionira.
Četrdeset i četiri posto kazalo je da podržava EU, ali žele da se reformira.
Dvadeset i dva posto ispitanika kazalo je da su skeptični, ali i da bi mogli promijeniti svoje mišljenje ako se provedu radikalne reforme, dok se samo pet posto općenito protivi ideji EU-a.
Evropska komisija i visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell predstavili su novi plan za Mediteran koji predviđa čvršću saradnju sa zemljama južnog i istočnog Mediterana u području smirivanja oružanih sukoba, migracija te borbe protiv klimatskih promjena.
“Agenda za Mediteran”, napisana na 24 stranice, obnova je strateškog partnerstva evropskih i neevropskih zemalja na Sredozemlju, izvijestila je u četvrtak Unija za Mediteran.
Ta organizacija sa sjedištem u Barceloni okuplja svih 27 članica EU-a te još 15 zemalja koje izlaze na Mediteransko more i služi kao platforma za ministarske sastanke u raznim područjima.
U “Agendi za Mediteran” je navedeno kako će zemlje sjevernog i južnog Mediterana raditi zajedno u području prisilnih raseljavanja i migracija, promovirati mir i sigurnost, ubrzati prelazak na zeleno i digitalno gospodarstvo te se boriti protiv klimatskih promjena.
“Jačanje suradnje na Mediteranu ostaje strateški cilj EU-a”, izjavio je Borrell.
EU je odlučio pojačati suradnju jer se nalazi pod pritiskom izbjeglica prisiljenih napuštati zemlje južnog i istočnog Mediterana zbog oružanih sukoba i pod valom migranata pogođenih siromaštvom i društvenom besperspektivnošću. Takva situacija pogoduje organiziranom kriminalu a uz to način iskorištavanja prirodnih resursa postaje neodrživ što povećava siromaštvo i društvene nejednakosti, navedeno je u dokumentu.
Kako bi došlo do oporavka u zemljama južnog i istočnog Sredozemlja, EU je u sklopu svog instrumenta za međunarodnu suradnju (NDICI) izdvojio 7 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine. U Uniji za Mediteran tvrde da bi ta sredstva uložena u zajedničke projekte mogla privući dodatni novac do visine 30 milijardi eura.
“Taj ekonomski i investicijski plan će pomoći ublažavanju rastućih izazova s kojima se suočava ova regija”, izjavio je Nasser Kamel, generalni tajnik Unije za Mediteran. “Ova nova agenda temelji se na zajedničkom uvjerenju kako udruženim radom možemo pretvoriti izazove u prilike”, dodao je.
Lideri država EU-a bili su pozvali Europsku komisiju i Borrella da predstave prijedlog obnove partnerstva s južnim susjedima na Mediteranu, pa je taj prijedlog sada uobličen u “Agendi za Mediteran”, kaže Ana Pisonero-Hernandez, glasnogovornica Europske komisije.
“O Agendi će raspravljati lideri država na summitu krajem mjeseca”, izjavila je.
Agendu treba pak usvojiti Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta koji se sastaje 22. i 23. februara, rekao je Roberto Cuillo, glasnogovornik predsjednika Europskog parlamenta.
Ovo je prva “Agenda o Mediteranu” nakon što je 2015. godine Europska komisija bila spomenula Mediteran u općem nacrtu, odnosno prijedlogu za vođenje politike sa susjednim zemljama EU-a. Agenda je predstavljena 25 godina nakon konferencije u Barceloni gdje je usuglašena deklaracija o suradnji europskih i neeuropskih zemalja na Mediteranu iz čega je 2008. godine stvorena Unija za Mediteran.
Slučaj iz 2019. godine, kada je kruzer MSC Opera udario u riječni kruzer i pristanište pri dolasku u Veneciju, zaključen je sporazumom kojim će kapetan i članovi posade optuženi za nesreću dobiti zatvorsku kaznu.
Nesreća se dogodila 2. lipnja 2019. godine, dok je MSC Opera pristajao u Veneciji. Palube broda bile su prepune putnika, a očevici su izjavili da kruzer nije usporio dok se približavao pristaništu. Neki svjedoci govore da se čak činilo da je kruzer možda i ubrzao kada je udario u riječni kruzer Uniworlda – River Countess. Putnici kruzera počeli su paničariti i trčati, te je zabilježeno nekoliko lakših ozljeda. River Countess je pretrpio ozbiljnu štetu.
Stručnjaci koji su svjedočili u ovom slučaju naveli su nekoliko pogrešaka posade kruzera koje su dovele do nesreće. Kompanija MSC Cruises pokušala je okriviti graditelja broda Chantiers de l’Atlantique, tvrdeći da su postojali nedostatci u dizajnu broda. 59.000 GT MSC Opera je započeo s plovidbom 2004. godine.
Među problemima koje su stručnjaci iznijeli bila je greška upravitelja stroja i elektrotehničara da upozore na mogući kvar na glavnoj električnoj razvodnoj ploči kruzera koji se odnosio na napajanje motora i komande upravljanja na mostu. MSC je izjavio da se alarm nije pojavio na nadzornom sustavu, optužujući brodograditelja za pogrešku u dizajnu.
Stručnjaci su također napomenuli da je kruzer tijekom plovidbe kanalom, dok se približavao pristaništu, putovao puno većom brzinom nego što je prihvatljivo.
Dva tegljača su došli u pomoć, kako bi se napravilo sve da se uspori brzina kruzera te su upravljali njime kako bi spriječili ozbiljniji udar. Kapetani tegljača bili su oslobođeni krivice za nesreću.
Prema izvještajima talijanskih medija, kapetan Carmine Siviero s MSC Opere odslužit će pet mjeseci zatvora, dok će upravitelj stroja i glavni električar provesti po dva mjeseca u zatvoru. Još dva člana posade provest će po 10 dana iza rešetaka, dok su drugi članovi posade oslobođeni odgovornosti.
Uniworld, vlasnik kruzera River Countess, podnio je zahtjev za gotovo 14 milijuna dolara odštete koju je pretrpio kruzer, kao i zbog izgubljenih prihoda dok je riječni kruzer bio van upotrebe.
Otvoren 21. Dubrovački karnevo u virtualnom izdanju – foto www.dubrovnik.hr
Dubrovački karnevo u 21. izdanju otvoren je u petak pred dubrovačkom palačom Sponza virtualno, budući da su, zbog propisanih epidemioloških mjera, maškare pozvane da se vesele uz četverodnevni online program za sve generacije.
Zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić karnevo je otvorila istaknuvši kako je tradicija maškaravanja u Dubrovniku duga stoljećima.
Ključi od Grada su pritom predani novoj generaciji maškara. Prošlogodišnji ceremonijeri Jelica Kmetović Hercigonja i Dado Ive predali su ih Leoni Mijić i Brunu Dekoviću, dubrovačkoj djeci koji su postali čuvari tradicije maškara u ovoj godini.
Potom je u susjednoj Luži otvorena izložba originalnih karnevalskih kostima „Prinčipesin đir kroz godišta od veljuna“, a u čast prošlogodišnjeg 20. rođendana Dubrovačkog karnevala prikazan je i novi film „Dvadeset godišta Dubrovačkog karnevala“ autora Zvonimira Bašice.
U dijelu programa pred Sponzom su postavljeni karnevalski paravani Udruge DART, a gledateljima je u online prijenosu prikazana i izložba karnevalskih maski i kostima Galerije Artur, Udruge DART i Obrta Dubrovnik Tours and Art u organizaciji Dubrovačke baštine i Lazareti kreativne četvrti.
U večernjim satima održat će se projekcija filma Dubrovačkih muzeja „Dubrovački veljun, đir kroz godišta“, a program se nastavlja u subotu „Maškaranim vrtićkim danom“ ujutro, „Zoom Zoom faćendom od malih maškara“ Plesnog studija Lazareti popodne, te navečer Maškaranim koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Studentskom centru u Dubrovniku.
U ponedjeljak, trećeg dana Karnevala, slijedi „Maškarani školski dan“ uz projekciju kratkog filma s fotografijama i kratkim nastupima osnovnoškolskih maškaranih skupina. Potom slijedi virtualna izložba dječjih radova u Dubrovačkim knjižnicama, a navečer u Dubrovačkim muzejima projekcija filma „Župski karnevo, festa od škeraca“.
U utorak, na Ulitime od Karnevala, u Dubrovačkim knjižnicama održat će se projekcija o karnevalskim listovima „Tri minute iz Znanstvene“, a potom slijedi kratki film „Maškarani kompeticijun u spravljanju šporkijeh makarula“. U podne će u Luži biti proglašeni najuspješniji maškarani vrtići i škole, a popodne će u Kinematografima biti prikazan film „Storije o neponovljivima – maškarate i veljuni“. Program zatvara projekcija filma „Cavtajske maškarate i Dominali“ u Dubrovački muzejima.
Svi događaju ostvaruju se uz prijenos na službenoj facebook stranici Grada Dubrovnika, YouTube kanalu Grada te gradskoj stranici www.dubrovnik.hr.
Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović nastavila je danas obilazak zdravstvenih ustanova u bokeljskim opštinama.
– Obišla sam Opštu bolnicu Kotor, Dom zdravlja Kotor, Specijalnu bolnicu Risan, Dom zdravlja Herceg Novi, kao i bolnicu Meljine. Prilikom ove posjete direktno sam se uvjerila u stanje i trenutnu situaciju na terenu. OB Kotor je povećala svoje kapacitete, u smislu povećanja hospitalnih postelja za Covid bolesnike. Ranije smo ovdje imali 15 postelja, a sada ih ima duplo više, dakle 30 bolesničkih postelja. Jedan dio kompletne opreme je stigao, a preostalo će sjutra, najkasnije do ponedeljka. Ljekari u kotorskoj bolnici se zaista maksimalno trude, daju svoj maksimum u liječenju pacijenata, što je potpuno evidentno, saopštila je nakon obilaska ministarka zdravlja.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić obišao je sa ministarkom tamošnju opštu bolnicu i Dom zdravlja.
– U Domu zdravlja Kotor smo naišli na situaciju da ispred Covid ambulante u tom trenutku nije bilo gužve, ali se na dnevnom nivou pregleda otprilike oko 40-50 građana. U Domu zdravlja Kotor je zaista situacija potpuno pod kontrolom, ova ustanova je u gotovo punom kapacitetu, tako da sam veoma zadovoljna onim što sam zatekla u Domu zdravlja Kotor, kazala je dr Borovinić Bojović, dodajući da su se tokom posjete razmatrale sve eventualne kadrovske reforme, koje su neophodne da se dese.
– Otprilike je ista situacija i u Domu zdravlja Herceg Novi, dakle broj pregleda na dnevnom nivou u jednoj smjeni, kreće se između 40 i 50. Ono što je veoma važno za oba doma zdravlja jeste da patronažna služba maksimalno radi i na taj način zapravo zbrinjava jedan veliki broj Covid pacijenata,koji se liječe u kućnim uslovima i koji mogu da dobiju adekvatnu terapiju. Problem funkcionisanja patronaže imali smo u Budvi, ali je sada i tamo riješen, naglasila je dr Borovinić Bojović.
Ministarka zdravlja obišla je i Specijalnu bolnicu za ortopediju, neurohirugiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ u Risnu i bolnicu Meljine. Fokus je ovoga puta, kako je kazala, bio na problemu Covida, ali, poručila je, u svakom slučaju aktuelne teme neće ostati zapostavljene, bez obzira na situaciju sa koronom.
– Koristim ovu priliku da se zahvalim gradonačenicima i da dodatno podstaknem rad operativnih štabova u cilju bolje kontrole epidemioloških mjera. Jutros smo u 09 časova imali on line sastanak u Ministarstvu zdravlja, sa predsjednicima opština iz cijele države, na kojem smo aktuelizovali problem konekcije između operativnih štabova, Instituta za javno zdravlje i Komisije za praćenje Covida, tako da očekujemo svakako rezultate veoma brzo u narednom periodu, najavila je ministarka zdravlja.
Dr Borovinić Bojović, zajedno sa ljekarima iz primorskih zdravstvenih ustanova, još jednom je apelovala na građane, ne samo Kotora već cijele Crne Gore da se epidemiološke mjere moraju poštovati.
U Tirolu je u petak započela kontrola izlaska iz ove savezne pokrajine u svrhu sprječavanja širenja južnoafričkog soja koronavirusa.
“Kontrole se provode bez problema, nije bilo zastoja na autocestama”, rekao je jedan predstavnik policije u Tirolu za agenciju APA.
Od petka u ponoć saveznu pokrajinu Tirol je moguće napustiti samo uz predočenje negativnog testa na koronavirus koji nije stariji od 48 sati.
Mjere koju je početkom tjedna najavila austrijska vlada, osim uvjeta za napuštanje Tirola, sadrže i upozorenje kojim se odvraća od putovanja u ovu saveznu pokrajinu.
Ovo je jedinstveni slučaj u povijesti Austrije da se kontroliraju granice jedne savezne pokrajine.
Onima koji će pokušati napustiti Tirol bez negativnog testa prijete novčane kazne i do 1.450 eura. Od obveze testa su izuzeta djeca do 10 godina, kao i putnici u tranzitu.
Njemačka je Tirol u četvrtak proglasila područjem s mutiranim virusom, što uključuje zabranu ulaska u Njemačku iz ove austrijske savezne pokrajine. Izuzetak su njemački državljani i stranci s boravkom u Njemačkoj.
U Tirolu je u četvrtak zabilježeno 12 novih slučajeva zaraze južnoafričkim sojem virusa, čime se ukupan broj potvrđenih slučajeva popeo na 190. Kod 248 pacijenata postoji sumnja u zarazu ovim sojem koronavirusa.
U srijedu je zabilježen i prvi slučaj zaraze južnoafričkim mutiranim sojem koronavirusa u Beču, kod povratnika s odmora iz Afrike, te kod nekoliko vojnika stacioniranih u Štajerskoj.
Tivat Radovi na priključenju opštine Herceg Novi na sistem regionalnog vodovoda
Bez obzira što je izvođenjem radova na postavljanju u trupu tog puta cjevovoda Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje za spajanje opštine Herceg Novi na taj sistem, Jadranska magistrala u Tivtu na potezu od Seljanova do Opatova pratktično uništena, Inspekcija za državne puteve koja djeluje u sastavu Ministarstva za kapitalne investicije, minimizira ovaj problem i prebacuje ga na nadzor koji je vršio kontrolu tih poslova u ime investitora, kompnije Regionalni vodoviod iz Budve.
„Naglašavamo da ne treba miješati aktivnosti inspekcijskog nadzora, sa aktivnostima stručnog nadzora nad izgradnjom infrastrukturnog objekta. Postavljena pitanja se više odnosi na aktivnosti stručnog nadzora nad izvođenjem radova. Za kvalitet obavljenih radova formira se stručna komisija koja u formi tehničkog pregleda daje ocjenu stanja izvedenih radova i eventualno nalaže otklanjanje nedostataka. Sljedstveno navedenom, za dobijanje odgovora na ovo pitanje potrebno je da se obratite Upravi za saobraćaj koja je izdala rješenje i uslove za obavljanje navedenih aktivnosti u trupu magistralnog puta. U svakom slučaju Inspekcija za državne puteve će u najskorije vrijeme obići lokalitet i kroz zapisnik o zatečenom stanju sa svim deformitetima kolovoza i kolovozne konstrukcije upoznati investitora – Upravu za saobraćaj, kako bi se put doveo u prvobitno stanje, to jest stanje bezbjedno za odvijanje saobraćaja“- odgovoreno nam je iz Inspekcije za državne puteve na pitanje da li su u skorije vrijeme kontrolisali na što liči Jadranslaka magistrala u Tivtu na potezu dužine oko 3 kilometra gdje su do prije par dana trajali radovi na ukopavanju vodovodne cijevi u jednu kolovoznu traku magistrale. Radove je izvodio konzorcijum Indel Inženjering-Ramel- Civil Engineer.
Iako je cesta navodno, „vraćena u prvobitno stanje“, magistrala je na ovom dijelu bukvalno uništena jer je primjetno da novi kolovoz nije ni izbliza ravan kao onaj koji je ovdje postoja od ranih šezdesetih kada je Jadranska magitrala izgrađena. Na novoasftaltiranoj kolovoznoj traci primjetna su ulegnuća u kojima se zadržava voda, rupe koje su naknadno kopane na prethodno već iskopanim djelovima ceste popunjene su hladnim asfaltm koji se već kruni i puca, a i druga traka koja je navoddo netaknuta, na više mjesta ima pri mjetna oštećenja od prolazaka teške građavinke mehanizacije na gusjenicama.
Sve ovo međutim, ne sekira puno Inspekciju za državne puteve koja odgovorost prebacuje na Upravu za saobraćaj iako ta Uprava na čijem je čelu Savo Parača (DPS) nije investitor ovih radova, već je to JP Regionalni vodovod iz Budve.
„Prilikom izgradnje infrastrukturnih projekata, dolazi do oštećenja kolovoza ili njegovog dijela ili putnog objekta kojima se ugrožava ili može biti ugrožena bezbjednost saobraćaja ili kojima se nanosi šteta javnom putu i tada je inspektor za državne puteve obavezan da naredi otklanjanje nedostataka na javnom putu, njegovom dijelu i putnom objektu kojima se ugrožava ili može biti ugrožena bezbjednost saobraćaja”- objasnili su iz ove Inspekcije ali nisu ponudili objašnjenje zašto to do sada nisu već učinili kada je “iz aviona vidljivo” koliko je devastirana Jadanska magistrla u Tivtu. Iz inspkecije za državne puteve kazali su da su poslednji put stanje na ovom dijelu magistrale kontrolisali 1.decembra prošle godine kada je magistrala još u najvećoj mjeri bila prekopanja.
„Tada su zapisnički konstatovani nedostaci i naložene mjere na upodobljavanju saobraćajne signalizacije i stvaranja uslova za nesmetano odvijanje saobraćaja u zoni izvođenja radova u trupu magistralnog puta“- poručili su iz ove inskepcije.
Istakli su da je građevinku dozvolu za gradnju „složenog inženjerijskog objekta“ – vodovoda za Hevreg Novu i trupu magistrale kroz Tivat, još 2014. izdalo tadašnje Ministastvo održivog razvoja i turizma, nakon čega je Uprava za saobraćaj propisala saobraćajno-tehničke ulove za izradu projektne dokumentacije, odnosno saglasnot na revidovani glavni projekat.
Revidovanim Glavnim projektom je precizno definisana tehnologija izvođenja radova na izgradnji novog cjevovoda i sanacija nastalih oštećenja. Izvođač radova i nadzorni organ su dužni da obezbjede potpunu implementaciju Glavnog Projekta u fazi izvođenja radova“- objasnili su iz Inspekcije za državne puteve ali nisu objasnili kako je moguće da su radovi okončani a ovaj dio jedne od najprometnijih i najopterećenijih državih saobraćajnica u Crnoj Gori bukvalno urnisan i ko će zbog toga da odgovara.
