Bazilika svetog Petra otvorila je svoja vrata u ponedjeljak, što je simbol povratka relativne normalnosti u Italiju, koja je otvaranjem restorana i kafića ušla u drugu fazu otpuštanja mjera uvedenih zbog suzbijanje pandemije.
Italija je bila prva država koja je prije dva mjeseca proglasila karantenu zbog širenja koronavirusa.
Zemlja je i dalje traumatizirana, s 32 tisuće mrtvih i ekonomijom na koljenima, ali je od 4. svibnja počela osjećati dašak slobode, kada je proglašena tzv. ‘polukarantena’, odnosno ublažene su donekle mjere ograničenja kretanja i pokrenuti neki dijelovi gospodarstva.
U nedjelju je tako u centru Rima, još uvijek ispražnjenom od automobila i turista, bilo dosta ljudi, šetača, biciklista, trkača. Često s kirurškim maskama na licima, kretali su se oko Koloseuma, Trajanovih tržnica i Foruma. Sve pod budim okom karabinjera koji su pazili da ne budu u prevelikim skupinama.
Svjetlo nakon 69 dana
Danas se u zemlji otvara većina malih i velikih trgovina, frizerski saloni, saloni ljepote, kafići i restorani.
“Italija je upalila svjetla nakon 69 dana”, piše La Repubblica.
Zatvorena od 10. ožujka, svoja je vrata otvorila i bazilika svetog Petra, srce Vatikana. Krajem prošlog tjedna je dezinificirana i sada prima posjetitelje, ali u ograničenom broju i uz nužno poštivanje razmaka.
Papa Franjo kazao je u nedjelju da je to “znak nade”, ali je sve pozvao da poštuju mjere koje će zajamčiti svačije zdravlje.
Misa ondje još neće biti, ali zato je jedna planirana u podne u veličanstvenom Duomu, gotičkoj milanskoj katedrali, simbolu Lombardije, pokrajine najteže pogođene covidom-19.
“Ne možemo si priuštiti čekanje na cjepivo da otvorimo zemlju”, rekao je u subotu talijanski premijer Giuseppe Conte, najavljujući ovu fazu popuštanja mjera.
Očekuje se da će danas otprilike 70 posto kafića, barova, sladoledarnica i restorana početi s radom, za koji su se užurbano pripremali zadnjih dana.
Iduća faza predviđena je za 25. svibnja otvaranjem sportskih centara, bazena i nekih škola, a 3. lipnja Italija kani otvoriti svoje granice u nadi da će oživjeti turistički sektor.
Ministarstvo prosvjete je, uz pomoć UN kancelarija u Crnoj Gori, u rekordnom roku pripremilo elektronsku platformu za upise vrtiće, osnovne i srednje škole, čime će upisna procedura biti značajno olakšana i usklađena sa epidemiološkom situacijom, poručili su ministar prosvjete dr Damir Šehović i rezidentna koordinatorka sistema UN u Crnoj Gori, Fiona Mekluni.
Kako je najavljeno, sva tri upisa smještena su na jednu platformu, a adresa je: www.upisi.edu.me. Elektronski upis u osnovne škole počinje u ponedjeljak, 18. maja, elektronski upis u vrtiće počinje 26. maja, a elektronski upis u srednje škole 29. juna. Svi detalji biće dostupni na pomenutom sajtu, ali i sajtu Ministarstva prosvjete, a biće objavljena i uputstva za korišćenje servisa, iako je on izuzetno jednostavan.
„Drago mi je što smo danas u prilici da predstavimo elektronske upise, nešto što o čemu smo već nekoliko godina govorili, a što smo uspjeli da završimo za samo nekoliko nedjelja. Dakle, pripremili smo e-platformu za upise u vrtiće, osnovne i srednje škole na isti način kako smo to učinili sa #UciDoma: u rekordnim rokovima“, poručio je ministar i dodao: „Cijenim da je kriza izvukla iz nas ono najbolje, ali i nas je podstakla da krenemo još hrabrije u pravcu digitalizacije“.
Škola
Komunikacija ili kampanja za sve elektronske upise vršiće se pod sloganom Upiši.me. Niti jedan građanin ne treba da ima bojazan da neće imati uslova ili pak da neće znati da ispuni obavezu u vezi sa e-upisom, jer će službe škole, ali i samog Ministarstva, konstantno biti na raspolaganju.
Zahvaljujući darodavcima iz Morinja i Risna, članice Kola srpskih sestara Risna prikupile su sredstva za pomoć socijalno ugroženim porodicama. Plemeniti ljudi pokazali su svoje dobročinstvo u teškim trenucima izolacije i besposlice, a ovo žensko humanitarno- crkveno udruženje ta novčana sredstva uložilo je za nabavku hrane i higijene, ali i za pomoć u hitnim situacijama, kada je neophodno reagovati.
–Naš dugogodišnji i najveći dobročinitelj Lazar Ćatović iz Morinja darivao je novac koji smo uložile za nabavku prehrambenih namirnica (brašno, mlijeko, ulje, šećer, makarone, pirinač, paštete, suhomesnati proizvodi) i higijenska sredstva za 12 socijalno ugroženih porodica iz Risna. Takođe, naš sugrađanin Miro Bojanić i njegov sin Vlado samoinicijativno su dali novac, kojim smo nabavili hranu i higijenu za iste te porodice. Među njima su i roditelji sa četvoro djece iz Venecuele, koji rade u Perastu, a žive u Risnu, koji su u vrijeme pandemije privremeno ostali bez posla i oskudijevali u sredstvima za život- objašnjava Ljilja Krivokapić, predsjednica Kola srpskih sestara Risan.
Risan – Banja – foto Boka News
Spisak socijalno potrebitih se proširio, kaže ona, u odnosu na prethodnu akciju za Vaskrs, kada je Kolo srpskih sestara obezbijedilo pomoć za sedam porodica. Krivokapić kaže da su se ovog puta pojedinci sami javljali za pomoć.
Na inicijativu jedne od članica iz Krtola, uz učešće podružnica Kola iz svih gradova Crne Gore, uspjele su da sakupe1.600 eura, koje su namijenile za pomoć udovici sa troje djece.
Članice risanskog Kola srpskih sestara spomoć u hrani uručile su i monahinjama Manastira Banja.
Zbog preporuka da se odmor provede u Srbiji na Zlatiboru očekuju dobru letnju sezonu koja će uspeti da ublaži ekonomske gubitke koje su svi turistički i ugostiteljski objekti imali zbog epidemije korona virusa, izjavio je direktor Turističke organizacije Zlatibor Vladimir Živanović.
“Od 1. juna svi hoteli na Zlatiboru počeće sa radom, a buking je već počeo. Rezervacije su uglavnom za jul i avgust, a svi hoteli daju popuste od 20 do 30 odsto za boravak na Zlatiboru u junu. Produžava se i boravak gostiju, koji je do sada iznosio u proseku 4 dana, tako ukoliko se i sezona produži na septembar i oktobar očekujemo ublažavanje ekonomskih posledica epidemije “, kaže Živanović za Tanjug.
Živanović ističe da će cene biti na prošlogodišnjem nivou i da nema najave uvećanja zbog dodatnih higijenskih mera koje će morati svi da preduzimaju.
A za vreme vanrednog stanja na Zlatiboru su započeti radovi na rekonstrukciji Kraljevog trga ,jezera i kompletnog centra.
“Radi se promenada u samom centru, kompletna rekonstrukcija trga i jezera, tako da će centar Zlatibora dobiti potpuno novi izgled. Radovi su obimni ali će biti gotovi do 1. jula”, najavljuje Živanović.
Direktor TO Zlatibor ističe da će ovog leta gostima biti na raspolaganju i novi turistički lokaliteti poput novootvorenog kaubojskog grada El paso, a do kraja letnje sezone moguće je i da proradi panoramska gondola od Zlatibora do Tornika.
Testovi na hrčcima pokazali su da korištenje zaštitnih maski bitno smanjuje širenje koronavirusa, objavili su u nedjelju znanstvenici sveučilišta u Hong Kongu.
Riječ je o jednom od prvih istraživanja koja proučavaju može li nošenje maski spriječiti nositelje koronavirusa – bilo da imaju ili nemaju simptome – da zaraze druge osobe.
Pod vodstvom profesora Yuen Kwok-yunga, priznatog stručnjaka za koronavirus, znanstvenici su stavili kaveze s prethodno zaraženim hrčcima blizu kaveza zdravih hrčaka.
Kirurške maske su stavljene između dva kaveza uz protok zraka od zaraženih životinjica prema zdravima.
Rezultati su pokazali da je prijenos virusa bio smanjen za više od 60 posto kada su između kaveza bile postavljene maske. Dvije trećine zdravih hrčaka je zaraženo u tjedan dana kada su maske maknute.
Stopa zaraze je pala na malo više od 15 posto kada su maske stavljene na kavez zaraženih životinja i na 35 posto kada su stavljene na kavez zdravih životinja.
“Jasno je da je najvažnije da zaražene osobe nose maske”, rekao je Yuen novinarima.
Nevolje velikog broja crnogorskih pomoraca koji se nalaze na brodovima kompanije Royal Caribbean u SAD se nastavljaju, jer ne uspijevaju da krenu ka Evropi i domovini Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova za CdM kaže da čine sve da organizuju njihov povratak, ali naglašavaju da je situacija kompleksna i da postoje okolnosti na koje MVP ne može da utiče.
“Kompanija Royal Caribbean je, na interesovanje Ambasade Crne Gore u Vašingtonu, saopštila da je do odgađanja putovanja pomoraca iz SAD za Evropu došlo zbog tropske oluje i da je iz tog razloga brod “Majesty of the Seas” vraćen u luku nakon isplovljavanja”, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako kažu u resoru Srđana Darmanovića, MVP očekuje da će kompanija prevazići logističke prepreke za iskrcavanje, ali i da će na naše svakodnevno insistiranje, pored planiranog iskrcavanja brodom, ponovo razmotriti mogućnost da pomorce pošalje čarter letovima do Crne Gore, iz neke od obližnjih karipskih država, budući da u tom slučaju ne podliježe strogim američkim propisima za čarter letove.
“Trenutno kompanija razmatra iskrcavanje čarter letom sa Barbadosa. U tom smislu, očekujemo konačan odgovor koji će kompanija saopštiti i pomorcima. Ministarstvo vanjskih poslova je više puta pojasnilo medijima i razloge kašnjenja iskrcavanja pomoraca sa brodova Royal Caribbean”, ističu u MVP.
Naime, kako dodaju, najprije je kompanija Royal Caribbean namjeravala da evakuaciju pomoraca otpočne čarter letovima iz Majamija, a crnogorska Vlada je dogovorila da jedan čarter stigne direktno u Crnu Goru odakle bi pomorci išli dalje do granica sa njihovim državama u duhu regionalne saradnje.
“Do organizacije čarter leta ovog i još 20-ak planiranih za Evropu, nije došlo iz razloga što kompanija nije prihvatila da se uskladi sa uslovima koje je nametnuo američki Centar za kontrolu zaraznih bolesti, a to je da glavni izvršni direktor kompanije stavi svojeručni potpis da prihvata odgovornost ukoliko neki korak u organizaciji čarter letova ne bude obavljen kako je planirano”, tvrde za CdM u MVP.
Iz tog razloga su se, kako kažu, nažalost, pomorci na brodovima ove kompanije našli u nezavidnoj poziciji u odnosu na sve ostale, jer je kompanija tek nakon odustajanja od najvećeg dijela čarter letova počela da planira transport brodovima do Evrope.
“Stoga, apelujemo na uzdržavanje od toga da se pitanje iskrcavanja crnogorskih pomoraca sa brodova kompanije Royal Caribbean koristi za kreiranje pogrešne slike o odnosu Crne Gore prema svojim državljanima. Riječ je o vrlo kompleksnom pitanju koje ima višestruke dimenzije, a prevashodno vezane za američke zdravstvene i bezbjednosne propise prema privatnim multinacionalnim kompanijama na američkom tlu sa kojima pomorci imaju ugovore”, napominju u MVP.
Crna Gora, kako navode, čini sve što je u njenoj moći da vrati pomorce kući i iskoordinira njihov povratak, a crnogorska diplomatija u dnevnoj je komunikaciji sa kompanijom i svim relevantnim američkim instancama, ukazujući na sve probleme o kojima informišu crnogorski pomorci i iznova svakog dana tražeći njihov dostojanstven tretman.
Prema njihovim navodima, nedavno se Crna Gora kao jedina država regiona pridružila pismu koje je Evropska unija uputila američkim instancama tražeći da olakšaju uslove za iskrcavanje evropskih pomoraca.
“Na putu ka Evropi trenutno plovi više od 100 pomoraca, a diplomati koordiniraju sa kompanijama putanje njihovih letova ka Crnoj Gori nakon iskrcavanja u evropske luke. Molimo crnogorske pomorce za dodatno strpljenje i uvjeravamo ih da ćemo nastaviti da intenzivno insistiramo na što skorijem pronalaženju rješenja kako bi što prije mogli da otpočnu putovanje ka Crnoj Gori. Podsjećamo da je bezbjedan povratak crnogorskih pomoraca jedan od najvažnijih Vladinih prioriteta u pogledu repatrijacije”, zaključuju u MVP.
Dan ustavnosti Kraljevine Norveške koji se u Igalu proslavljao više od četiri decenije, ove godine neće biti obilježen zbog pandemije korona virusa. Nacionalni praznikNorveške slavi se od 17. maja 1814. godine, kada je, poslije ostvarene norveške nezavisnosti, izglasan ustav te skandinavske zemlje.
Norvežanka Kirsten Johansen Svineng, u Norveškoj i nekadašnjoj Jugoslaviji poznatija pod imenom Mama Karasjok. bila je jedna od pokretača manifestacije. Ona je za vrijeme Drugog svjetskog rata, pomagala zatočenim jugoslovenskim internicima, među kojima je bilo i Bokelja. Kada je sa prvom grupom norveških pacijenata, boravila u Institutu u Igalu, predložila je da se norveški nacionalni praznik, što je prihvatilo tadašnje rukovodstvo Opštine Herceg Novi Instituta Igalo, obilježava I u Igalu. Prva proslava bila je 17. maja 1978. godine. Kirsten Johansen Svinegen je nosilac Ordena jugoslovenske zastave.
Norvežani su prvi put u Igalo došli 1976 godine i mnogi od njih mu se godinama vraćaju. Oni su i najbrojniji inostrani gosti u Institutu “Dr Simo Milošević”, a saradnja između zdravstveno-turističke ustanove u Igalu i norveške vlade, koja o trošku države šalje svoje sunarodnike na lečenje i oporavak u Igalo, traje skoro četiri decenije. U tom periodu kroz tu zdravstvenu ustanovu prošlo je blizu 60 hiljada Norvežana kojima je bilo potrebno liječenje ili rehabilitacija.
Povezivanje dvije države , umrežavanje gradova i poslovna saradnja, postala je temelje za razmjenu kultura, iskustava, unapređenje života lokalne zajednice, bliskost među ljudima i porodicama. Građani Herceg Novog nikada neće zaboraviti pomoć koju su dobili iz Norveške nakon katastrofalnog zemljotresa prije 41 godinu.
Prva grupa norveških pacijenata ove godine je trebalo da stigne na liječenje u aprilu, ali je zbog pandemije korona virusa, iz te skandinavske zemlje saopšteno da se njihov dolazak odlaže za jesen.
Institut “Dr Simo Milošević” u Igalu još uvijek ne radi, ali se u menadžmentu nadaju da bi prve pacijente mogli da prime u junu ove godine .
Uprkos, pandemiji koronavirusa, čiji uticaj nije zaobišao ni Crnu Goru, umnogome ostavlja posljedice po svjetsku turističku privredu, u luksuznom rizortu Portonovi spremno dočekuju predstojeću sezonu – Marina je kompletirana, a građevinski radovi na stambenom dijelu su u posljednjoj fazi. Plan je, kako je kazao član upravnog odbora Portonovi Resort Management Company Stevan Milić, da se počne sa radom već od 1. juna.
“Niko se nije nadao ovakvoj situaciji. Na početku 2020. sve je ukazivalo na to da ćemo imati jednu zaista fantastičnu turističku sezonu i rekordan broj posjetilaca i gostiju, ne samo u Portonovom, već širom Crne Gore. Ipak, situacija sa COVID-om 19 je značajno poremetila sve planove. Mi spremno dočekujemo predstojeću ljetnju turističku sezonu, kompletno naselje Portonovi je spremno, i biće završeno za nekih 15 dana” kazao je Milić.
Pored 214 stambenih jedinica, u sklopu rizorta će se naći oko 30 različitih retail radnji, odnosno veliki broj restorana, plaža, plažni bar, fashion radnji, antikvarnica, galerija, te veliki super-market.
“Sve su to stvari koje će biti spremne i, od juna mjeseca, puštene u funkciju. Tu je i marina sa svojim kapacitetom od 238 vezova, sa kapacitetom najvećeg veza do 70 metara jahti, s tim što može da se radi i na spajanju dva veza, tako da suštinski možemo primiti brodove do 140 metara” – ističe je Milić.
U toku su i građevinski radovi na prvom One&Only hotelu u Evropi, elitnom zdanju za koje važe projekcije da će postati svjetski reper u oblasti turizma i usluga. Kako je Milić podsjetio, iako je otvaranje najavljeno za jul, usljed pandemije taj rok je pomjeren za oktobar tekuće godine.
– Prvi One&only u Evropi je hotel koji sa svojim kapacitetom ima 113 soba, dva restorana, azijskom kuhinjom, medicinskim Spa centrom koji se nalazi na preko 5.000 metara površine. Govorimo o deset brendiranih vila sa svojim privatnim dokovima za brod, i sa svojim privatnim plažama. Hotel koji je od suštinskog i esencijalnog značaja za pozicioniranje Crne Gore u svijetu, u domenu elitnog turizma – naveo je Milić.
Virus korona je imao uticaja i na prodajni aspekt u cijelom Portonovi kompleksu. Ipak, iz menadžmenta su zadovoljni interesovanjem potencijalnih kupaca.
Stevan Milić – Infobiro
– Na početku godine imali smo nevjerovatna interesovanja i ogroman broj poziva. Ljudi su željno isčekivali da dođu u Crnu Goru, da vide Resort, i to se prelivalo i na prodaju. Imali smo zacrtan veliki broj iventova, što u Crnoj Gori što van nje, međutim, zbog situacije sve je to odloženo za neko drugo vrijeme. Zadovoljni smo prodajom i rezultatima koje smo do sada ostvarili i, naravno, radujemo se budućim inventima i događajima koji će privući što veći broj kupaca u Crnu Goru – istakao je Milić.
Posebno ohrabruje to što je Portonovi u najvećoj mjeri ispunio svoj strateški cilj – zapošljavanje prvenstveno lokalnog stanovništva.
– Definitivno mogu da potvrdim da smo ispoštovali taj dio u najvećoj mogućoj mjeri i koliko je to bilo moguće. U operativi imamo trenutno 205 zaposlenih od čega je 50 odsto njih iz Herceg Novog i Boke, 63 su ekspata, a preostali broj zaposlenih je iz ostatka Crne Gore. Znate i sami da smo imali otvorenih između 350 i 400 radnih mjesta, koji su dodatno pored ovih 205 trebali da budu upošljeni u toku ove godine. Ipak, zbog situacije sa virusom i velikim brojem nepoznanica kakva će ova sezona biti, nije se nastavilo sa tim. Što se tiče gradilišta, koje je primarno vezano za završetak radova na hotelu One&Only, trenutno imamo preko 900 zaposlenih – naveo je Milić.
Vrijednost investicija u Portonovi, koji je još ranije prepoznat kao jedan od najprestižnijih i najambicioznijih projekata rezidencijalnog tipa u ovom dijelu Evrope, iznose milijardu eura. Rizort je smješten na ulazu u Bokokotorski zaliv, na mestu nekadašnje Vojne kasarne Kumbor, a prostire se na 26 hektara i 1,8 kilometara ekskluzivnog obalnog područja. Investitori su još ranije poručili da će u sadržajima ovog “malog grada” moći da uživaju svi posjetioci.
Hrani iz prirode koju dobijamo bez intervencije čovjeka posljednjih godina pridaje se sve veća pažnja, dijelom zbog egzotičnosti, ali i zbog dokazanih nutritivnih i ljekovitih vrijednosti.
Željko Starčević diplomirani arhelog, ali nadasve planinar i zaljubljenik u Orjen važi za vrsnog poznavaoca ove planine. Između ostalog i biljnih vrsta koje rastu na njoj i njihove upotrebe u kulinarstvu i pomoći pri liječenju nekih bolesti.
U ova doba predlaže da se proba mlado bukove lišće na salatu.
“Pravi je trenutak za degustaciju lišća najraširenijeg evropskog drveta, jer ako niste znali-mlado bukovo lišće je jestivo! Sakuplja se u prvim danima po listanju, ali kad izgubi one početne ljuskice od kojeg ga je već ubranog baš teško očistiti. Za ovu priliku napravio sam ga na salatu (a i ima boju i mekoću obične salate), miješanog sa žućenicom, kuvanim jajima i perima divljeg luka, a začinio solju, maslinovim uljem i sokom od limuna”, objašnjava Starčević. Mladi list je bogat vitaminom C.
Bukva cvate u aprilu i maju mjesecu s listanjem, a njen polod koji se takođe može koristiti u ishrani, dozrijeva u jesen iste godine. Plod bukve je žir ili orah, dva oraha nazivaju se bukvice i obavijena su kupulom. Zrela kupula, obrasla nježnim čekinjama, puca na 4 dijela, a u središtu se nalaze dvije bukvice, trokutastog presjeka, smeđe, glatke i jestive. Bukvica je po okusu slična lješnjaku. Starije bukvice su gorkog okusa zbog velike količine tanina. Bukvice se jedu sirove i oguljene, rijeđe ispečene kao kesteni. Ako se jednu sirovine u većim količinama, mogu izazvati mučnine i glavobolju, jer sadrži alkaloid fagin koji izaziva simptome slične pijanstvu pa korisnik može osjetiti glavobolju, mamurluk. Alkaloid fagin se razara na temperaturi od 100 stepeni tako da su pečene bukovice potpuno bezbjedna. Od njih se dobija i ulje. “Nije nepoznata ni njegova upotreba kao sirovina za dobijanje brašna, naravno sa drugim žitaricama”, konstatuje Starčević.
Bukva (latinski: Fagus) је rod listopadnog drveća koji sadrži oko deset vrsta. Prirodno stanište mu je Evropa, Azija i Sjeverna Amerika. Raste u Južnoj i Centralnoj Evropi. Traži duboka, svježa i bogata tla, do 2000 m nadmorske visine. Može da naraste do 50 m visine i do 2 m prečnika. Vijek bukve može biti od 100 – 120 godina. Bukva je najvitalnija šumska vrsta. Na planini Orjen bukve su najzastupljenije drveće , iako je ta planina najpoznatija po endemičnoj vrsti bora-munike.
Bukovo lišće
Bukove šume na popisu Svjetske baštine UNESCO- a
Na popis Svjetske baštine UNESCO a prve su upisane “Iskonske bukove šume Karpata” upisane bukove šume Slovačke i Ukrajine (2007. godine). Proširenje je uslijedilo 2010. godine upisom njemačkih drevnih bukovih šuma dok je treće proširenje rezultat međunarodnog istraživačkog projekta koji je pokrenut 2012. godine pod vodstvom Austrije. Tokom projekta dobivena je lista od 126 područja značajnih iskonskih i drevnih bukovih šuma Evrope od kojih je 63 odabrano za nominaciju. To su područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Italiji, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Ukrajini i Hrvatskoj (bukove šume na područjima NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica).
Za naredno proširenje koj se planira za jul 2021. godine, svoje tentativne liste (Lista potencijalnih dobara) podnijele su Švajcarska, Poljska, Srbija u Crna Gora .
Zanimljivosti :
Riječi knjiga i bukvar potiču odriječi bukva
Stаri Sloveni i njihovi susjedi koristili su tаblice od bukove kore zа zаpisivаnje. Neke od tih tаblicа sаčuvаle su se u nаslаgаmа tresetа u sjevernoj Poljskoj. Lingvisti smаtrаju dа od nаzivа bukvа potiču riječi: bukvа slovo na ruskom jeziku, njemаčkа reč buch knjigа i nаšа riječ bukvаr. Na starom engleskom jeziku riječ za bukvu je „boc“, od koje je kasnije nastala riječ „book“ (knjiga). Na njemačkom jeziku bukva se kaže „buche“, a knjiga „buch“. Ova veza postoji i u mnogim drugim jezicima, dok je na našem jeziku to možda i najzanimljivija – za azbuku i abecedu još uvijek se koristi riječ „bukvica“, a udžbenik za jezik se zove „bukvar“.
Drvo koje „vidi, čuje i priča“
Jedno stogodišnje stablo bukve u Briselu opremljeno je uređajima koji mjere zvuk, količinu kiše, zagađenja i svjetlosti i te podatke slažu u rečenice koje se mogu pratiti na društvenim mrežama na Internetu, navodi se u nekim belgijskim medijima, www.talking-tree.com.
Ljubavne bukve
Dvije stoljetne bukve, odmah ispod Savine isposnice kraj Studenice, mještani su nazvali “Ljubavne bukve”. Spojene neraskidivim vezama opstaju već duže od veka. Ljubavni parovi obilaze ova stabla, mole se da njihova ljubav bude isto tako dugovječna i čvrsta, ostavljajući na granama zavezane razne belege poput muškog i ženskog veša.
Grom ne udara u bukvu
Prema nekim naučnim teorijama, na osnovu rasprostranjenosti bukve definiše se pradomovina Indoevropljana, a u njihovoj staroj tradiciji ona se javlja kao sveto drvo. Po drevnom predanju u bukvu ne udara grom, a to je sačuvano u poznatoj njemačkoj izreci „Weiche die Eiche, suche die Buche“. („Mani se hrasta, nađi bukvu.“)
Barokni gradić Perast, poznat po svojim brojnim crkvama i palačama, te svetištu Gospe od Škrpjela, duhovnom srcu Boke Kotorske, svake se godine 15. maja molitveno prisjeća kršćanske pobjede nad nadmoćnom osmanlijskom vojskom u Peraškom boju 1654. koja je pripisana moćnom Gospinom zagovoru. Od tada se do današnjih dana slavi zavjetni dan grada Perasta, u narodu poznat kao Gospa Peraška. Proslava nije izostala ni ove godine, iako uz manje vanjskih svečanosti i bez održavanja uvriježenih običaja zbog važećih mjera o suzbijanju pandemije covid-19.
Uoči samog blagdana, čudotvorna slika Gospe od Škrpjela barkom je prenesena iz njezina svetišta na otočiću, te smještena u župnu crkvu sv. Nikole, uz molitvu krunice i svetu misu.
On je izrazio radost i zadovoljstvo što nakon dugog vremena trajanja pandemije koronavirusa, može predvoditi misno slavlje u čast Gospe Peraške, čijem trajnom zagovoru, kako je naglasio, dugujemo dobar ishod ove nepogodne situacije u našoj biskupiji.
