Kupalište ispred hotela Palma u Tivtu je hotelsko kupalište čiji režim korišćenja po Pravilniku o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru definiše zakupac/hotelijer.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je naručilo izradu elaborata o premjeru površina koje su bile predmet Javnog pozva i zakupa, na osnovu kojih će se izvršiti precizno određivanje zahvata hotelske plaže.
Važno je napomenuti da se sa obije strane hotelskog kupališta, u ukupnoj dužini od 70 metara, nalaze slobodne plažne površine – tzv “gradske plaže” koje nemaju plažni mobilijar i na raspolaganju su svim mještanima i gostima koji žele da donesu svoj suncobran i peškir i uživaju moru i suncu.
Uvažavajući potrebe lokalnog stanovništva i posjetilaca koji nisu hotelski gosti, Javno preduzeće će u narednom periodu uložiti sredstva da se navedene plažne površine dodatno opreme i učine komfornijim za sve kupače, posebno vodeći računa o starijim licima. kaže se u saopštenju.
Opština Tivat utrošiće još oko milion eura svojih resursa za riješevanje stambenih pitanja funkcionera i činovnika lokalne uprave i rukovodiolaca opštinskih preduzeća i ustanova- odlučila je danas skupštinska većina koalicije DPS-SD-HGI u lokalnom parlamentu.
Oni su usvojili predlog Odluke o pokretanju postupka izgradnje stambenih objekata koji je predložio gradonačenik Siniša Kusovac (DPS) po kojoj će na četiri urbanističke parcele u vlasništvu Opštine, ukupne površine 2.435 kvadrata u zahvatu DUP-a„Mažina“, graditi stambene zgrade „u cilju rješavanja stambenih potreba: službenika i namještenika koji su zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme u Opštini; lokalnih funkcionera u smislu Zakona o lokalnoj samoupravi; lica koja imenuje predsjednik Opštine i direktora javnih ustanova i privrednih društava u kojima je Opština vlasnik sa vlasničkim udjelom od 100%.“.
Opština ovo namjerava da realizuje po sistemu zajedničkog ulaganja sa zainteresovanim partnerom-investitorom koji može računati da će dobiti besplatan plac, završenu i revidovanu projektnu dokumentaciju za objekte, beplatne usluge nadzora nad obavljanjem građevinskih radova i biti oslobođen od obaveze plaćanja komunalija. Zauzvrat, on će Opštini u novim zgradama koje mogu imati ukupnu bruto građevinsku površinu od 3.113 kvadrata, dati odgovarajući broj stanova za njene funkcionere i namještenike. Imajući u vidu vrijednost zemljišta i komunalija, to znači da će Opština na ovaj način za kućenje svojih zaposlenih spiskati još najmanje milion eura imovine i sredstava svih žitelja tog grada, iako je u protekle tri godine kroz besplatno ustupanje opštinskih placeva, odricanje od naplate komunalija i davanje skoro bespovratnih i izuzetno povoljnih stambenih kredita činovnicima i funkicionerima, grad Tivat na to već potrošio 2,5 miliona eura imovine svih građana.
Budmnir Cupara (AzT) prozvao je Kusovca da ovo predlaže iako nije realizzovao davno dato obećanje o zajendičkoj gradnji poslovno-stambenog kompleksa na Lukovića barakama sa Ministarstvom odbrane i sindikatom bivšeg Arsenala, gdje bi osim 74 radnika ugašenog tivatskog vojnog brodogradilišta, stanove mogli dobiti i činovnici Opštine. Ivan Starčević (Matica Boke) je kazao da se ovim predlogom „imovinom svih nas riješava problem pojedinim privilegovanim ljudima“ i založio se da se stanovi u novim zgradama u Mažini daju na korišćenje uz naplatu kirije, a ne dozvoli njihov otkup pod povlašćenim uslovima.
„Ovo je nedomaćinski odnos Opštine prema imovini svih nas, ovo je predizborna priča i politilčka korupcija zloupotrebom službenog položaja.“- ocijenio je Starčević.
Tivatska opoziocija „na nož“ je dočekala informaciju o ostvarenju budžeta za pola godine po kojoj se u gradsku kasu do kraja juna slilo 9,02 miliona eura što je tek 40% od ukupno za 2019. planiranih budćetskih prihoda. Istovremeno, potrošeno je 6,5 miliona eura, što je nepunih 29 odsto od ukupnih za 2019.planiranih rashoda. Cupara je kazao da je, kada se odbiju 4 miliona eura koje je Opština kao neutrošene iz prošlogodišnjeg, prenijela u budćet za ovu godnu, realan prihod u prvih šest mjesecin iznosio tek 5 miliona i da smo „sve što smo prihodovali potrošili na tekuće izdatke jer imamo preveliki i nepotreban administrativni aparat koji „jede“ kapitalni budžet“. On je kazao da je Opština prije oko mjjesec nezakonito i ne sprovodeći propisnu proceduru, bespotrebno uzela kredit od Prve banke od 1,5 miliona eura za gradnju tri kružna toka, a da tender ni do danas nije raspisan.
DPS glasa protiv rasprave o 50 miliona eura vrijednoj imovini Tivta na aerodromu
„Sramno i nezakonito ste to uradili. Za to se može ići u zatvor!“- kazao je Cupara. Sekretarka za finansije Rajka Jovićević (DPS) rekla je da je na jučerašnji dan budžet prihodovao ukupno 13,46 miliona i da neće biti finansijskih problema do kraja godine, sa čime se slažu Jelka Mimica (DPS) i Kusovac. Gradonačelnik je ustvrdio da će Opština realizovati sva planirana kapitalna ulaganja, te započeti gradnju MR 2 saobraćajnice na Luštici, kružnih tokova na magistrali i sportskog centra na Župi.
„Ušli smo u kredit oko kružnih tokova da ne bi trpjele druge investicije. Opština je relaksirana oko budžeta jer imamo mogućnost da sve platimo što treba.“- kazao je Kusovac dodajući da „urađeno mnogo i nije ni izbliza sve tako crno kako opozicija tvrdi“.
„Ja uvažavam realnost, a ne fikcije u Kusovčevom umu. Ništa niste realizovali tri ipo godine od dolaska na vlast, od bitnih stvari koje ste obećali. Gdje vam jeVatrogasni dom, šetalište Berlane, otvoreni bazen, Olimpijsko selo, kanalizacija u Donjoj Lastvi? Imate tobože relaksirani budćžet, a istovremeno uzimate u milionske kredite.“- kazao je Miomir Abović (TA) dok je Dejan Risančić (DSS) kazao da Tivćani sa čak 3,5 miliona eura godišnje plaćaju naraslu lokalnu adnministraciju koja je po zvaničnim nalazima Ministarstva javne uprave, daleko najneefikasnija uprava u Crnoj Gori.
„Vi ovaj narod tri ipo godine lažete o bukevaru, zaobilaznici, bazenu… Gdje vi živite i ko ovdje nije normalan – mi koji vidimo da nema ništa od obećanog ili vi koji tvrdite da je sve sjajno i koji očito živite u nekoj svojoj posebnoj psihozi.“- kazao je on.
„Mene bi bilo sranmota da kao što to čini Kusovac, nabrajam zamjenu stolarije ili fasade na nekom objektu kao velika dostignuća aktuelne vlasti i nešto za što tobože, treba velika pamet i 200 zaposlenih u Opštini. Uspjeli ste da finansijski urnišete Opštinu Tivat bolje nego svi vaši prethodnici iz DPS-a u proteklih 20 godina. Tivat je dosegao trenutak kada može samo da finansira tekuće obaveze i da više nema nikakve ozbilne kapitalne investicije iz svojih sredstava. Spiskali ste ili izgubili preko 15 miliona eura novca ovog grada u protekle tri godine i doveli Tivat sa pozicije jedne od najbogatijih opština u regionu, u to da postane korisnik sredstava Egalizacionog fonda i bude u društvu sa Petnjicom, Šavnikom i Gusinjem.“- poručio je Kusovcu Mirko Kovačević (TA).
DPS NEĆE RASPRAVU O POHARI OPŠTINSKE IMOVINE NA AERODROMU
Glasovima 17 odbornika DPS, odbijen je predlog SD da Opština raspravlja o prepisivanju oko 50 miliona eura vrijedne imovine Opštine Tivat u i oko kompleksa ovdašnjeg aerodroma, a što je nedavno uradila Vlada, mimo zakonske procedure, pozivajući se na javni interes davanja aerodroma u koncesiju.
„Desila se blago rečeno, otimačina i nezakonito prebacivanje na Vladu imovine grada Tivta, a mi se sa time ništa nismo pitali“- kazao je Igor Petković(SD) zatraživši da SO usvoji zaključak da se preispita prenos prava rasplaganja nad više stotina hiljada kvadrata opštinske zemlje na i oko aerodroma, bez naknade na Vladu i da gradonačelnik o tome pribavi i odbornicima pokaže svu relevantnu dokumentaciju. Glasovima 17 odbornika DPS, to je odbijeno a Cupara je takvo izjašnjavanje nekih od odbornika vladajuće partije nazvao „sramotnim“ jer su oni koliko juče, na skupštinskim odborima, glasali da se predlog SD-a uvrsti u dnevni red sjednice SO.
Hibridni brod “Graciana”, kapaciteta do 60 putnika, od danas saobraća na relaciji Tivat-Herceg Novi-Tivat.
Na toj liniji dnevno će se saobraćati po pet u oba pravca. Putovanje u jednom pravcu traje oko 25 minuta.
Jutros je iz Tivta za H. Novi krenulo svega nekoliko putnika, nije bilo više ni za povratak, ali zato već u 12 sati na rivi Pine u Tivtu “Gracianu” je sačekalo dvadestak putnika koji su vidno zadovoljni po bonaci isplovili ka Herceg Novom.
Hibridni brod Graciana foto Boka News
Prvi polazak iz Tivta, sa Pina, za Herceg Novi biće svakog dana u osam sati i 30 minuta, a naredni termini su 12 sati, 15.30, 19 sati i 22 sata i 30 minuta.
Od Herceg Novog za Tivat početna stanica je Gradska luka, a termini za polazak su 09.15, 12.45, 16.15, 19.45 i 23 sata i 15 minuta.
Cijena karte je četiri eura u jednom pravcu.
Osim ove linije Graciana će prevoziti mještane i turiste od Tivta do Kotora preko Perasta. Od Tivta do Perasta planirano je pet linija dnevno, a od Perasta do Kotora četiri.
Bokom će od danas ploviti i solarna barka “Elettra”, kapaciteta do 30 putnika, koja će, sedam puta dnevno, saobraćati na liniji Kotor- Prčanj – Donji Stoliv – Perast.
Hibridni brod Graciana foto Boka News
Cijena karte od Kotora do Perasta je tri i po eura, a na pojedinačnim relacijama od euro do euro i po.
Ovo je pilot faza projekta Bella Boka, pa će uz Gracianu i Elettru, od iduće sezone, zaploviti još minimum četiri ekološke barke. Plan je da sva veća mjesta u Boki budu povezana ovim tipom prevoza.
U okviru festivala Purgatorije u srijedu 21. avgusta sa početkom u 20 sati biće izveden Koncert Muzički razgovori -simfonijska bajka “Peća i vuk“, ruskog kompozitora Sergeja Prokofjeva.
Priču o dječaku Peći, njegovoj igri i mašti, životinjama vuku, patki, mački i ptici, zabrinutost i ljutnju Pećinog djede, „hrabrost“ lovaca, kroz priču naratora – Laković Dragana, dočaravaju članovi duvačkog kvinteta Beogradske filharmonije: Marina Nenadović – flauta, Bojan Pešić – oboa, Veljko Klenkovski – klarinet, Nenad Janković – fagot, Nenad Vasić – horna i učenik III razreda srednje UMŠ “ Luka Sorkočević “ iz Dubrovnika – Aleksandar Lazinica, na udaraljkama.
U ulozi životinja su učenici Muzičke škole Tivat, sa nastavnicom Homen Anđelom.
Za svjetlosni efekat je zadužen Radomir Stamenković, a scenografiju i maske Zoran Kruta.
Simfonijska bajka “ Peća i vuk“, je „kruna“ 17. Radionice za duvačke instrumente, i kao takva bit će premijerno izvedena u Crnoj Gori 21. avgusta na sceni atrijuma Buća u 20 h.
Producenti su Centar za kulturu Tivat, Muzička škola Tivat i NVO Ars praesentia.
Posredstvom Fondacije “Dana” u Herceg Novom će biti predstavljena izložba crteža Leonarda da Vinčija “Leonardo 500, genije, priroda, voda i more”, povodom 500 godina od njegove smrti.
Kako navode organizatori, ovom izložbom Herceg Novi se uključuje u svjetski program 2019. godine slavljenja genijalnog uma Leonarda da Vinčija.
– Autor izložbe je Luiđi Valerio iz Prirodnjačko-kulturnog centra “Lega Navale” iz Rima. Produkcija je Fondacija “Dana”, prevod sa italijanskog Marija Atanacković Holodkov, a obrada Sofija Holodkov.
Ova interesantna izložba biće otvorena u srijedu u parku “Boka”, a zainteresovani će moći da je pogledaju nekoliko dana.
– Izložbu čine 23 panoa dimenzije 100 x 70 cm, sa crtežima Leonarda da Vinčija, iz raznih oblasti inženjerske tehnike, mehanike, prirodnih nauka, a svakako prvi put na ovim prostorima. Biće postavljena na otvorenom, u parku “Boka” u centru grada, i trajaće od 21. do 25. avgusta.
Izložbu “Leonardo 500, genije, priroda, voda i more” u srijedu 21. avgusta će u 10 sati otvoriti dr Tomislava Vukićević.
Organizator izložbe u Herceg Novom je “Vodovod i kanalizacija” d.o.o., uz suorganizaciju JUK Zavičajni muzej “Mirko Komnenović” i umjetnička galerija “Josp Bepo Benković” i NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”.
Humanitarno gradsko takmičenje u plivanju štafeta pod nazivom „Svi na banj” biće održano na Ljetnom bazenu u Kotoru, 25. avgusta (nedjelja) od 16 sati. Prijave se primaju do četvrtka, 22. avgusta na telefon 069 088 951.
Sav prikupljeni prihod od takmičenja bići doniran bolnici „Vaso Ćuković” Risan, a organizatori su Aerobik klub „Aspida” i Vaterpolo plivački klub „Primorac”.
Gavice, mačkulje, labre, cipoli muški i ženski, brancini muški i ženski, lignje, škombri, palamide, sipe, hobotnice, murine 1 i 2, delfini, tune i ktovi – kategorije su štafeta za koje se dobivaju medalje za prva tri mjesta.
svi na banj
Kao i svake i ove godine biće podijeljeni pehari za najmlađeg i najstarijeg takmičara, a za publiku su predviđene nagrade koje su osigurali mnogobrojni sponzori. Kotizacija za učestvovanjavanje je 2, 50 eura, a ulaznice za publiku, po cijeni od 2,00 eura, prodavat će se na dan natjecanja na Ljetnom bazenu
U nautičkom čarteru Hrvatska je svjetska velesila i pokriva čak 40 posto svjetske čarter flote, piše u utorak Večernji list.
Nautičkim čarterom u Hrvatskoj se godišnje koristi pola milijuna gostiju kojima je na raspolaganju flota od čak 4378 jahti i brodica. Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u RH je registrirano 2762 čarter-kompanija, od kojih je 930 aktivno. One iznajmljuju, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), 1956 brodica, 2166 jahti na jedra i 256 motornih jahti.
Ukupna flota plovila u Hrvatskoj broji 126.033 brodica i 3118 jahti. Za kontrolu tehničke ispravnosti tih plovila nadležne su lučke kapetanije za plovila do 12 metara dok je Hrvatski registar brodova (HRB) nadležan za brodove duže od 12 metara.
Pomoćnik ravnjatelja HRB-a Andro Vidjak poajšnjava da brodovi u čarteru moraju ići svake godine na tehnički pregled dok plovila za osobnu upotrebu na redovni pregled idu svakih pet godina, a osim toga provode se i nenajavljene inspekcije resornog Ministarstva mora. U tom ministarstvu kažu da inspektori i ovlašteni djelatnici lučkih kapetanija godišnje obave oko 7000 inspekcijskih pregleda i otvrde oko 2000 prekršaja.
Čarter gosti ostvare više od tri milijuna noćenja u Hrvatskoj. U HGK kažu da prema istraživanju Tomas iz 2017. prosječna potrošnja “čarteraša” iznosi 183 eura dnevno dok je prosjek hotelskog gosta 75 eura po danu, piše u utorak Večernji list.
Pregovori Vlade i konzorcijuma koji čine češka kompanija Philibert.a.s. i kompanija Vile Oliva biznismena Žarka Rakčevića o zaključenju ugovora o prodaji 56,48 odsto akcijskog kapitala Instituta “Dr Simo Milošević” se nastavljaju najvjerovatnije u prvoj polovini septembra. Nesuglasice oko par pitanja postoje i nadamo se da će u pregovorima do kraju godine biti prevaziđene, kazao je Pobjedi suvlasnik Šajo grupe Žarko Rakčević.
Nesuglasice se, objasnio je, odnose na dio sporova koji nijesu bili u potpunosti prikazani u tenderskoj dokumentaciji, a za koje smatra da će postići dogovor. Ističe da u javnosti kruže razne spekulacije, uključujući i izjave Nebojše Medojevića, koje su daleko od istine.
“S obzirom na ranija loša iskustva sa potencijalnim kupcima Instituta, uvjeravam građane da nije riječ o off shore firmama, već o ozbiljnom kon zorcijumu”, rekao je Rakčević i podsjetio da se obavezuju da minimalnim ulaganjem od 28 miliona eura u infrastrukturu i unapređenjem ponude u narednih pet godina dovedu zdravstvene kapacitete na nivo od četiri, a Titovu vilu pet zvjezdica.
Istovremeno, zadržaće zdravstveni program za građane Crne Gore, kao i kvalitetne višeđecenijske ugovore i potpisati nove sa inostranim partnerima.
“Očekujem nastavak pregovora u prvoj polovini septembra i dogovor oko spornih stvari”, naglasio je Rakčević koji ističe da nemaju vremena, ni njegova kompanija ni češki partner, da se bave neistinama zlonamjernika.
NEISTINE
“Neistina je da ćemo tamo da radimo stanove za tržište. To nije naša namjera, a nije ni moguće planskom dokumentacijom, jer je prostornim planom taj prostor namijenjen isključivo za zdravstveni turizam. Druga priča je o nerealno niskoj prodajnoj vrijednosti, a pri čemu se ne postavlja pitanje zašto su propale prethodne četiri prodaje”, ističe Rakčević i dodaje da su u posljednjoj, petoj prodaji, odustale dvije velike kompanije koje su otkupile tendersku dokumentaciju.
“Kupujući Institut kupujete i 4,5 miliona duga, kratkoročnih i dugoročnih kreditnih obaveza i veliki broj sudskih sporova. Samo spor sa Jugobankom iz 1992. godine sa kamatama je 6,3 miliona eura, a realno može biti izgubljen. Jedan broj radnih sporova koji mogu nastati, a vezani su za period prije objavljivanja tendera, mogu biti višemilionski. Država insistira, po prvi put, da spor sa Jugobankom bude na teret kupca i mi smo to prihvatili. Ali dio sporova ili potencijalnih sporova nastalih prije zatvaranja transakcije nije prikazan i oko toga postoje različita viđenja. Za to treba postići dogovor”, rekao je Rakčević.
On objašnjava da je partneru iz Češke teško objasniti režim vlasništva, jer Institut trenutno ima pravo korišćenja, a ne svojine nad zemljištem.
“Razumijem kad neko misli da Institut ne treba privatizovati, ali je drugačije kad se plasiraju neozbiljne i neistinite tvrdnje”, naglasio je Rakčević i podsjetio da je indikativno i kolika je aktuelna i dugogodišnja vrijednost akcija te kompanije na berzi.
“Danas čitav Institut na Montenegroberzi vrijedi 10,4 miliona eura i nema nikakve trgovine akcijama ni za 27,5 eura. Vlada je svojih 56,48 odsto akcija nudila 46 eura po akciji”, kaže Rakčević, tvrdeći da su “neistine i gluposti da je kupovina Instituta dogovorena preko advokatske kancelarije Ane Đukanović, a uz dogovor Vučića, Đukanovića, braće Karić i drugih aktera svemirske zavjere”.
Napominje da je njihovom češkom partneru majka kompanija Cimex grupa do sada uspješno realizovala slične turističke poduhvate. Dio Cimex grupe je skoncentrisan na rehabilitacioni i zdravstveni turizam i kao lanac Orea posjeduju 13 hotela u Češkoj, od kojih su tri rehabilitaciona centra, te deset hotela uglavnom sa četiri zvjezdice, odnosno dvije hiljade soba i 4.100 ležaja.
BISERNA OBALA
Dodao je da su kompanije unutar Šajo grupe koncentrisane na ino turizam, posluju dominantno sa turoperatorom „Thomas Cook“ i najviše sarađuju sa tržištima Francuske, Belgije, Skandinavije, Rusije. Nedavno su otvorili hotel sa četiri zvjezdice „Pearl Beach“ u Čanju, na prostoru od devet hektara. Hotel posluje u sklopu HTP Vile Oliva, koje su početkom godine postale većinski vlasnik kompanije AD Recreatours Beograd, koja u svom sastavu ima turističko naselje „Biserna obala“ u Čanju, hotel „Šumadija“ u Rafailovićima, te hotele na Kopaoniku i Srebrnom jezeru.
“U Rekreaturs u Čanju se ništa nije ulagalo 30 godina i postalo je zastiđe. U kratkom roku smo, sa partnerima, uspjeli da 133 smještajne jedinice dovedemo sa jedne na četiri zvjezdice, kao i hotel „Zlatibor“ sa 95 soba osposobimo na kategoriju sa tri zvjezdice”, kazao je Rakčević.
Do sada je, tvrdi, uloženo 2,5 miliona i planiraju da do 1. maja 2020. godine sa operatorom TUI naprave rizort ,,Fun and Sun“i ulože još deset miliona. Poslije postojećeg pisma o namjerama će, ističe Rakčević, postpisati ugovor sa TUI na tri godine, koji će im obezbijediti 300.000 noćenja sa garantovanim godišnjim višemilionskim prometom.
“Nekad je ovdje bilo 900 soba, ali se dio ne može koristiti. Realno je da bude 500-600 soba i apartmana visoke kategorije, sa pratećim sadržajima. Za narednu sezonu biće spremno 350 smještajnih jedinica gdje bi TUI koristio do 300, a dvadesetak odsto bi bilo ostavljeno za druge partnere”, napomenuo je Rakčević.
On navodi da ovaj klub rizort sa TUI-em, može da “podigne” i repozicionira Čanj kao destinaciju koja je niskoplatežna i gdje sezona traje jedva 60 dana.
“Sa firmom smo kupili i velike probleme. Od neplaćenih dažbina Crnoj Gori i Srbiji, dobavljačima, doprinosa radnicima, taksa… Veći dio sistema smo stabilizovali, a planiramo da sve dugove izmirimo i postavimo firmu na zdrave noge”, kazao je Rakčević, koji smtra da je proteklih godina napravljen bolji poslovni ambijent i poreska politika, ali da u koncipiranju konkurentnog turističkog proizvoda treba prevazići biznis barijere.
PROBLEMI
“Teško je objasniti zabranu adaptacije objekata koji nisu pod posebnim režimom zaštite, kao što je slučaj sa „Bisernom obalom”, koja ima upotrebnu dozvolu i jednu zvjezdicu, ali je nebezbjedna. Zamjena trule bravarije ili ograde tretira se kao rekonstrukcija, što bi značilo da svako prilikom zamjene dotrajale bravarije treba da prođe kroz proceduru izrade tehničke dokumentacije, revizije prijave građenja, nadzora, tehničkog prijema i pribavljanja upotrebne dozvole. Ako su propisane kazne do 40 hiljada eura ako nemate lift ili rampu za lica sa smanjenom pokretljivošću, nije logično da imate opstrukciju u dobijanju dozvola za njihovu izgradnju “,ističe Rakčević.
Rakčević kaže da turističko naselje „Vile Oliva“ u Petrovcu posluje dobro.
“U odnosu na rekordnu 2018. godinu, imamo pet odsto manje noćenja, ali u finansijskom smislu realno ćemo biti na nivou prošle godine, jer smo prešli na sistem „all inclusive”. Gosti su nam Francuzi, Belgijanci, Skandinavci, Rusi i radimo od sredine aprila do sredine oktobra”, kazao je Rakčević.
Radna snaga problem
Rakčević ističe da je radna snaga problem, koji u turizmu i građevinarstvu postaje dramatičan.
“Visoka je stopa nezaposlenosti, ali i migracije. Ako se nastavi ovakav trend ugrozićemo razvoj ne samo turizma i građevinarstva, već čitave ekonomije. Istovremeno imamo nedostatak kvalifikovane radne snage, sa realnim primjenjivim znanjima, zbog čega smo mi bili prinuđeni da dovedemo četiri kuvara iz Meksika”, kazao je Rakčević.
On dodaje da podržava prijedlog predsjednika PKCG Vlastimira Golubovića da se prihvati hrvatski model „godišnjeg sezonca“, koji šest mjeseci prima punu zaradu, tri mjeseca mu poslodavac isplaćuje 60 odsto, a tri mjeseca država.
“Vjerujem da bi jedan broj naših građana prihvatio takav model, a to bi bilo dobro i za poslodavce i za ekonomiju države”, kazao je Rakčević, koji smatra da dio krivnje za ovakvu situaciju imaju poslodavci koji posluju u sivoj zoni, ali i država koja bi trebalo da postepeno smanji opterećenje na zarade sa 66 na ispod 50 procenata.
Kazao je da je u prethodnom mjesecu u Šajo grupi angažovano 365 ljudi, što stalno zaposlenih, što sezonaca.
Prema dostupnim podacima, samo na području Hercegovačko-neretvanskog kantona ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra procjenjuje se na oko 500 MW.
Također, identificiran je značajan broj lokacija na području koje po svojim karakteristikama imaju veliki potencijal vjetra od Konjica do Ravnog.
“Najbolji vjetropotencijali su na sjevernom dijelu podveleškog platoa, Poljica Merdžan glava, Sveta gora, a osim toga, tu su i druge lokacije u blizini, poput Pločna, kao i u okolini Nevesinja, Grebak i Morine, te oko Stoca Hrgud. Sve su te lokacije ispitane i Podveležje definitivno ima puno bolje vjetropotencijale od drugih područja” kaže za Avaz prof. dr. Elvir Zlomušica, rektor Sveučilišta „Džemal Bijedić”. Upravo na području podveleškog platoa „Elektroprivreda BiH” (EPBiH) gradi „Vjetropark Podveležje” u koji će preko KfW banke uložiti 162 miliona KM. O ovom projektu, hvaljenom i osporavanom, skoro desetljeće se samo pričalo, a onda je početkom 2017. godine nova Uprava EPBiH potpisala ugovore s čelnicima Grada Mostara i HNK i otpočela realizaciju. Elektroprivreda BiH je za VE Podveležje, koja se nalazi 10 km od Mostara, dobila koncesiju na 30 godina.
Instalirana snaga VE Podveležje je 48 MW, a očekivana proizvodnja električne energije na godišnjem nivou je 130 GW. Iako se nakon potpisivanja ugovora iznosilo da će VE Podveležje sa svojih 15 vjetroagregata početi davati električnu energiju 2018. godine, cijela priča se, ipak, otegnula.
“EPBiH je ušla u SEEWIND projekt finansiran od Europske zajednice još 2010. godine. Druga je, evo, polovina 2019. i moramo priznati da ta priča dugo traje” kaže prof. Zlomušica. Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije EPBiH, ne misli tako. Nema većih kašnjenja, kaže on, u odnosu na dinamički plan.
“Trenutno je završen projekt izgradnje pristupnih puteva i montažnih platoa. U toku je ishođenje upotrebne dozvole za taj dio posla, kao i realizacija ugovora za izgradnju trafostanice. Taj posao bi trebao biti završen do listopada ove godine, jer zgrada trafostanice je u poodmakloj fazi. Nakon toga ostaje montaža i isporuka vjetroagregata. EPBiH je potpisala ugovor sa „Siemensom” i očekujemo početkom naredne godine da počne montaža prvih vjetroagregata na platou Podveležja” priča Salkić.
“Računamo da će s proljećem naredne godine i u onom momentu kada budemo montirali vjetroagregate trafostanica biti spojena na dalekovod i da ćemo moći isporučivati energiju u mrežu. Stoga, očekivanja su da će najkasnije početkom 2020. godine ugovor u potpunosti biti realiziran” ističe Salkić.
Uz VE Podveležje, EPBiH radi na realizaciji dva nova projekta, Bitovnja kod Konjica i na Vlašiću. Prva vjetroelektrana koju je BiH dobila je VE Mesihovina na području Tomislavgrada, koju je izgradila EPHZHB. U planu su i brojne druge vjetroelektrane u cijeloj BiH, ali realizacija tih projekata ide puževim korakom, piše Avaz.
Stanovnik Aljaske koji je krenuo da skuplja drva za zimu pokupio je neočekivano nešto sasvim drugo – 50 godina staru poruku u boci.
Tajler Ivanof pronašao je u boci pisamce napisano na ruskom, pa je na svom Fejsbuk profilu pozvao upomoć poznavatelje tog jezika da mu prevedu sadržaj poruke, objavio je BBC.
Pokazalo se da je pisamce napisao mornar s ruskog broda Sulak 1969. godine.
Priču o pronalasku objavili su ruski mediji, koji su ušli u trag autoru pisma, kapetanu Anatoliju Bocanenku.
Po riječima Ivanova, tražio je drva za ogrijev tridesetak kilometara zapadno od svog sela Šišmarefa kada je naišao na bocu s čepom od plute.
“Morao sam da upotrijebim priličnu snagu. Upotrijebio sam i zube kako bih ga izvukao”, kazao je Ivanov za list “The Nome Nugget”.
Boca je iznutra i dalje bila suva i mirisala je na vino ili nešto slično, ustajali alkohol. Poruka je bila suva”, svjedoči pronalazač poruke u boci.
Njegova molba za pomoć na Fejsbuku urodila je plodom pa se je mogla pročitati ova poruka: “Srdačan pozdrav! S glavnog broda ruske dalekoistočne flote VRXF Sulak. Pozdravljam vas koji pronađete ovu poruku i pozivam da se javite na adresu Vladivostok-43 BRXF Sulak cijeloj posadi. Želimo vam dobro zdravlje i dug život, kao i srećnu plovidbu. 20. juna 1969.”
Kada je kapetan Bocanenko, sada 86-godišnjak, doznao za pronalazak poruke, suze radosnice grunule su mu na oči.
“Izgleda kao moj rukopis. Sigurno! Istočna trgovinska ribarska flota!”, kazao je za rusku tv stanicu Rosia 1.
Kapetan Bocanenko nadgledao je gradnju broda Sulak 1966. te zaplovio na njemu 1970.
Pronalazač poruke u boci Ivanof kazao je da je oduševljen kako je mala poruka izrasla u cijelu priču dodavši da će razmisliti o tome da i sam napravi nešto slično i jednoga dana uputi poruku u boci.
“To je nešto što bih vjerovatno mogao da napravim s mojom djecom u budućnosti”, kazao je. “Samo poslati poruku u boci i vidjeti kuda će dospjeti”.
