Dosadašnji predsjednik OO SNP i odbornik te partije u SO Tivat Nebojša Vukasović zvanično je obavijestio rukovodstvo lokalnog parlamenta da je napustio članstvo u SNP.
„Samim time ni funkciju odbornika u SO Tivat ne obavljam više u ime SNP Crne Gore, te je neophodno da to konstatujete i evidentirate i o tome upoznate Skupštinu Opštine na prvoj narednoj sjednici“- stoji u dopisu Vukasovića predsjedniku tivatskog parlamnenta Ivanu Novoselu (DPS).
Vukasovič je od Novosela zatražio i da ga obavijesti na koji način će u novonastaloj situaciji primijeniti poslovničke odredbe u vezi obezbjeđivanja prostorija za rad klubovima odbornika, s obzirom na da „novi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, obezbjeđivanje prostorija za rad vezuje za odbornike, a ne za političke partije.“
Iako nije zvanično kazao da će ubuduće u lokalnom parlamnetu nastupati u ime te stranke, Vukasović se, kako nezvanično saznajemo, priključio novosnovanoj partiji Socijalist Crne Gore koju vodi bivša dugogodišnja visoka funkcionerka SNP Snežana Jonica.
N. Vukasović
Pored njega, SNP je u aktuelnom sazivu SO Tivat čiji je mandat na isteku, imala i odbornicu Darinku Kašćelan a koja se do sada nije javno izjašnjavala oko svog ostanka u toj ili eventualnog prelaska u drugu partiju.
SNP Crne Gore koja je zvaničnim napuštanjem Vukasovića ostala bez Kluba odbornika u SO Tivat,saopštila da je u Tivtu održana sjednica „privremenog odbora“ te partije u kontekstu prestojećih redovnih lokalnih izbora zakazanih za 5. april.
„Privremeni odbor SNP Tivat je podržao nastojanje da u Tivtu nastupi najšira moguća opoziciona koalicija u kojoj će SNP dati svoj maksimalni doprinos“- saopšteno je pored ostaloga, iz partije kojoj je na čelu Vladimir Joković, ali iz SNP tivatskoj i javnosti Crne Gore nisu prezentivali konkretna imena ljudi koji sačinajvaju njihov „privremeni odbor“ u Tivtu.
Obračun menadžmenta kompanije Pomorski saobraćaj sa tek formiranom sindikalnom organizacijom u toj firmi jedan je od najsurovijih primjera antisindikalne diskriminacije koji je do sada iskazan u Crnoj Gori i o njemu je obaviještena delegacija Evropske Unije u Podgorici. Ukoliko se takav odnos prema sindikatu Pomorskog saobraćaja nastavi, a nadležne državne i institucije nastave da se „prave mrtve“ i ne reaguju na brutalno kršenje zakona i ljudskih prava u toj firmi – Unija slobodnih sindikata Crne Gore zahtijevaće od EU da zaustavi pregovore sa Crnom Gorom u Poglavlju 19 – Socijalna zaštiza i zapošljavanje.
Čulo se to danas na protestnom skupu koji su Nezavinsi sindikat Pomorskog saobraćaja i USS organizovali u Kamenarima, ispred upravne zgrade monopolskog trajektnog preduzeća. Skupu koji je protekao mirno, prisstvovalo je tridesetak sadašnjih i bivših radniak te komapnije i otpušteno rukovodstvo Nezavisnog sindikata na čelu sa predsjednikom Ivanom Vučinovićem. On i koleginica Tatjana Mandić, članica UO Nezavinsog sindikata koja je otkaz u Pomorskom saobraćaju donila prošle nedjelje, ispričali su detaljno novinarima kroz što su prošli i kako je menadžent firme na čelu sa izvršnim direktorom Dejanom Banom iskonstruisao navodne njihove disciplinske prekršaje koji su rezultuirali otkazima. Kako je istaknuto, kompanija je u posjednjih par mjeseci otkaze dala za 7-8 radnika koji su se učlanili u sindikat, a inspekcije uprkos brojnim dokazima koje su im sindikalci dostavili, apsolutno nisu reagovale na kršenja Zakona o radu u toj firmi.
„Ovo što se dešava u ovoj firmi ne događa se ni u jednoj civilizovanoj zemlji na svijetu, a pogotovo ne u državi koja nastoji da uđe u integraciju sa razvijenim zemljama EU. Ovim protestnim skupom želimo d a pošaljemo poruku i nadležnim institucijama, ali i poslodavcu da se ovdje vrši antisindikalna diskriminacija koja je zakonom zabranjena i predstavlja krivično djelo koje je po našem Krivičnom zakoniku, kažnjivo novčanom ili kaznom zatvora u trajanju do godinu dana. Ovdje je napravljen drastičan primjer antisindikalne diskriminacije čiji je svjedok cijela Crna Gora, gdje je predsednik Nezavinsog sindikata Pomorskog saobraćaja Ivan Vučinović odmah po formiranju sondikata, od strane poslodavca prebačen na ponižavajuće i do tada nepostojeće radno mjesto, plata mu je svedena na minimalac, a onda je i otpušten iako je riječ o glavi familije sa malom djecomi kome i supruga tajođe nema stalno zaposlenje“- kazao je generalni sekretar USS Srđa Keković. On je poseban revolt izrazio prema ponašanju Inspekcije rada koja je kako je kazao „imala sve preduslove da na pravni način zaštiti radnike od ove antisindikalne diskriminacije“.
„Na žalost, Inspekcija rada ne radi svoj posao i tim problemom ćemo se baviti sistemski jer ta inspkecija mora da postoji i obavlja ono za što je formirana Ako to neće da radi, onda jednostavno treba da je ugasimo.“- kazao je Keković koji je najavio da će, ako ishod aktuelnog spora pred Osnovnim sudom u Herceg Novom 16 bivših i sadašnjiiuh radnika Pomorskog saobraćaja zbog uskraćenih im prava i neisplaćenih primanja, bude u njihivu korist, USS i njeni advokat razmisliti i o podizanju krivičnih prijava protiv nadležnih u Inspekciji rada i Ministarstvu rada i socijalnog staranja za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. Keković je dodao da je delegacija EU u Podgorici upoznata sa ovim slučajem, kao najnovijim u nizu primjera amtisindikalne diskriminacije u Crnoj Gori i kršenja prava radnika, te da će USS insistirati da se pregovori sa Crnom Gorm u Poglavlju 19 ne zatvore „dok država Crna Gora preko svojih institucija ne pokažee da poštuje fundamentalna ljudska prava među kojima su i radna prava i pravo na slobodu sindikalnog oprganizovanja i djelovanja“.
Protest – Pomorski saobraćaj
On je napomenuo da ni po međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala predsjednik sindikata u jednoj firmi ne može biti rasposređen na lošije radno mjesto, niti mu se može dati otkaz. Keković je izrazio revolt prema menadžmentu Pomorskog saobraćaja, kompanije u vlasništvu podgoričkih biznismena braće Dušana i Dejana Bana i njihovog partnerara Željka Mihajlovića.
Trideset godina traje ovaj mukotrpni proces tranzicije i privatizacije u Crnoj Gori u kojem su gubitnici svi mi – narod Crne Gore, a dobitnici su pojedini tajkuni koji su se „snašli“ u tom procesu. Malo im je tri decenije i malo im je svo bogatstvo ovog svijeta koje su uzeli od naroda Crne Gore – jednostavno ne umiju da stanu i sada dolazimo u fazu nekog njihovog neskrivenog iživljavanja. Država tome mora da stane na kraj i mi kao društvo, ne smijemo dozvoliti da se pojedinac izdiže iznad instutucija, a čini mi se da u slučaju Pomorskog saobraćaja imamo upravo takvo ponašanje i da je to alarm koji treba da se upali kod svih nadležnih, počev od Tužilaštva, preko sudstva i inspekcijskih organa da te ljude koji se tako bahato ponašaju, privredo poznaniju prava. Vladavina prava je jedna od ključnih stvari ako mi iskreno želimo da se integrišemo u EU“- zaključio je Keković.
On je istakao da Nezavisni sindikat i USS do sada nisu pokretali druge vidove borbe sa menadžmentom firme, ali da ni to nije isključeno, pogotovo u vezi nepoštovanja propisa iz osnovne djelatnosti te firme – pomorskog prevoza, njegove sigurnosti, bezbjednosti i ekološke prihvatljivosti.
„Sa ovakvom ohološću vi se morate boriti mudro i pametno i ne možete koristiti „sindikalnu silu“ – štrajk ili takav nekakav metod jer od 80-tak radnika ove firme mnogi su zastrašeni do te mjere da ne smiju ni da kažu da su članovi sinduikata, a kamoli da se pojave ovdje i budu sa nama na ovom protestu. Ti ljudi se boje jer znaju da ih instutucije ove države, na žalost, neće štititi.“- podvukao je generalni sekretar USS dodajući da je „prosto nevjerovatno“ da Pomorski saobraćaj kao poslodavac može donijeti opšti akt – uputstvo kojim svojim zaposlenima zabranjuje da se obraćaju državnim institucijama, čak i da sarađuju sa inspekcijama prilikom njihovih dolazaka na brodove ili u firmu.
„Tim aktom ovaj poslodavac zapravo vrijeđa iinstiutucije sistema jer zabranjuje inspekcijama ili policiji da dođu i razgovaraju sa zaposlenima bez njegovog odobrenja kao poslodavca. Na to smo ukazali inspkeciji i tražili da oni takav akt poslodavca ponište kao nezakonit ali smo na žalost, prije par dana dobili stav inspekcije da to nije njihova nadležnost, već da mi pokrenemo proces preispitivanja ustavnosti takvog akta Pomorskog saobraćaja pred Ustavnim sudom. Ako to nije alarm koji treba da zabrine državu, onda ja ne znam što jeste jer će to sutra iskoristiti i drugi slični bahati poslodavci.“- kazao je Keković.
KAKO INSPEKCIJA ŠTITI KOMPANIJU VIDJELO SE I DANAS
Protest – Pomorski saobraćaj
Kako se inspekcije u Crnoj Gori odnose prema Pomorskom saobraćaju vidjelo se i danas tokom trajanja protesta u Kamenarima. Naime, tek danas je i to nakon intervencije Pomorskog operativnog centra, Inspekcija sigurnosti plovidbe iz Kotora izašla na more i u Tivatskom zalivu obišla trajekt „Perast“ Pomorskog saobraćaja. Taj brod naime, tri dana satima pluta na sred zaliva, udaljen od obale, kako bi njegova posade bez svjedoka koji to gledaju, mogla da piketaje (uklanja rđu) sa djelova broda i njegove opreme. Takvi radovi osim što izazivaju veliku buku, produkuju i rasipanje rđe, opiljaka metala i prašine u more oko broda i izviode se isključiovo u brodogradilištima uz zaštitu plutajuće brane postavljene oko plovila na kome se posao obavlja.
Prema tvrdnji svjedoka koji je prisustvovao nevoljnom dolasku inspekcije na „Perast“, inspektor sigurnosti plovidbe Željko Lompar vidjevši što se na trakektu događa i da je more oko broda prekriveno prašinom i otpacima od piketanja rđe, naložio da se trajekt pomjeri u pravcu Krašića na mjesto gdje je more čisto, da bi tu napravio fotografije koje navodno, dokazuju da je ova prijava protiv Pomorskog saobraćaja bila neosnovana i da nema zagađenja mora zbog radova na brodu.
„To je apsolutna laž. Brod je plovio u momentu kada smo došli na njega. Tačno je da se vršilo piketavanje rđe, ali samo na palubi, ne i bokovima broda. Nismo evidnentirali zagađenje mora, a našli smo posude i vreće sa prikupljenom rđom i drugim metalnim opiljcima. Nije bilo osnova da se kompanija kazni ovim povodom, jer strogo tehnički gledano, oni nisu bili u prekršaju po Zakonu o moru koji zabranjuje piketavanje broda u luci, ali nište ne definiše za obavljanje tih radova van luke, tokom plovidbe broda“- kazao na je danas Lompar.
On je dodao da „moramo izaći u susret brodaru jer kod nas više nema brodogradilišta da se takvi radovi tamo rade“.
Turistička organizacija opštine Budva predstaviće samostalno destinaciju na 42. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu koji se ove godine održava od 20. do 23. februara, pod sloganom “Put pod noge”.
Na prostoru od 105 kvadrata u hali 1 beogradskog sajma, pored predstavnika Turističke organizacije, biće prisutni i predstavnici lokalne samouprave i turističke privrede (Villa Geba/Sv.Stefan, hotel “Melia”/Petrovac , hotel “Park”/Budva, hotel “WGrand”/Petrovac, hotel “Pozzo”/Budva, hotel “Aleksandar”/Rafailovići i TA “Explorer Montenegro”).
Tokom četiri dana trajanja Sajma turizma u Beogradu, svi pratioci Facebook i Instagram stranice TO Budva (budva.travel) biće u prilici da učestvuju u bogatoj nagradnoj igri koji su pripremili predstavnici TOB-a u saradnji sa turističkom privredom grada.
Aranžmane u hotelima poklonili su: Villa “Geba”, hotel “Splendid”, Hotel “Aleksandar” u Rafailovićima, hotel “Falkensteiner” Montenegro, hotel “WGrand”, hotel “Tre Canne”, hotel “Budva”, hotel “Park”, hotel “Obala”.
Srećnim dobitnicima večere u svojim objektima poklanjaju restorani: “Porto”, “Obala”, “Jadran”, “Zeleni gaj” i “Tropico”.
Besplatne komplete karata za 6. Sea Dance koji će se održati od 28. do 30. avgusta poklanja Exit fondacija, a mnogobrojni pratioci društvenih mreža dobiće i besplatne ulaznice za Aqua park u Budvi.
Budva – foto TO BD
Budva će i ove godine turistima iz Srbije, koji zauzimaju drugo mjesto u ukupnom broju dolazaka i noćenja, predstaviti sve svoje potencijale – prirodne ljepote, plaže, istorijske spomenike, događaje iz oblasti kulture, zabavne manifestacije, gastronomsku ponudu, ali i preko 130 hotela sa 17.300 ležajeva, od kojih je više od polovine sa 4 i 5 zvjezdica, ali i privatni smještaj u apartmanima, kućama i vilama.
Turistička organizacija opštine Budva u Beogradu će prvi put promovisati kataloge aktivnog odmora, plaža i privatnog smještaja, a na led ekranima moderno dizajniranog štanda brojni posjetioci će imati priliku da vide i nove video materijale.
Prvog dana nastupa, u četvrtak, 20. februara u 13 sati, na prostoru TO Budve, biće organizovan koktel za prijatelje i predstavnike medija, a atmosferu će primorskim pjesmama uljepšati ansambl “Kult” iz Beograda.
Uručena priznanja za najuspješnije sportiste Herceg Novog
1 od 6
Uručena priznanja za najuspješnije sportiste Herceg Novog
Uručena priznanja za najuspješnije sportiste Herceg Novog
Uručena priznanja za najuspješnije sportiste Herceg Novog
Uručena priznanja za najuspješnije sportiste Herceg Novog
Uručena priznanja za najuspješnije sportiste Herceg Novog
Uručena priznanja za najuspješnije sportiste Herceg Novog
Šampioni sporta Herceg Novog okupili su se sinoć u Dvorani Park, gdje su im uručene nagrade i priznanja za uspjehe postignute u protekloj godini. Nagradu za najuspješnijeg sportistu grada za 2019. godinu primio je karatista Nemanja Mikulić, a kolektiv koji se najviše istakao je Plivački-vaterpolo klub Jadran.
Priznanje za najboljeg trenera pripalo je Vladimiru Gojkoviću, treneru Jadrana u prvom dijelu sezone i selektoru seniorske vaterpolo reprezentacije Crne Gore. Sportski radnik godine je Ranko Boca, osnivač Stonoteniskog kluba Novi. Nagrada za životno djelo pripala je Fuadu Agiću, za doprinos razvoju fudbala u Novom. Za ambasadora novskog sporta, odnosno najboljeg novskog sportistu koji brani boje kluba van grada, proglašen je vaterpolista Miloš Šćepanović.
Pored ovih, dodijeljena su priznanja u kategorijama najuspješniji sportisti, perspektivni sportisti i specijalna priznanja.
Nagrade su zaslužnima uručili predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić, sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić, menadžer Opštine Dragan Šimrak i proslavljeni vaterpolista Siniša Matijašević.
Uz čestitke dobitnicima, predsjednik Katić je istakao da su oni najbolji ambasadori svog grada. Poručio je da će im grad Herceg Novi uvijek biti podrška i poželio da nastave putem uspjeha.
Uručena priznanja za najuspješnije sportiste Herceg Novog
Plakete su uručene sportistima koji su izuzetnbim rezultatima obilježili godinu za nama: Đuro Radović, Vladan Spaić, Dimitrije Obradović (vaterpolo), Milivoj Dukić (jedrenje), Milica Tufegdžić (odbojka), Anđela Antunović (plivanje), Jovana Savković (košarka), Dilan Prašović (boks), Bojan Vulović (karate), Bogdan Seratlić (boćanje), Aleksandar Milosavljević (sportski ribolov), Filip Radulović (stoni tenis), Jelena Tomašević (triatlon), Nikola Perišić (streljaštvo) i Miomir Savić (šah).
Specijalna priznanja uručena su: Fudbalskom klubu Igalo povodom 90 godina postojanja, Aleksandru Matkoviću za doprinos razvoju fudbala u Zelenici i Vaterpolo klubu Kumbor koji je amaterski prvak Crne Gore. Posthumno je priznanje pripalo i bokserskom radniku Fehmiju Huseniju.
U kategoriji perspektivni mladi sportisti istakli su se: Lazar Vukićević, Danilo Krivokapić, Marko Bošković, Đorđe Čvorović i Sreten Ilić (vaterpolo), Vjera Bulajić (vaterpolo-plivanje), Antonio Kandić (plivanje), Jovana Damjanović, Nenad Đuričić, Marko Brnada i Radovan Đurović (karate), Nikola Kosać, Vuk Karabasil, Blagoje Uzunovski, Vuk Banićević, Stefan Vukadinović, Aleksa Lučić, Nemanja Vasiljević, Bogdan Golović, Jelena Vujičić i Ana Krivokapić (fudbal), Ivana Ječmenić, Jovana Kojčinović, Bojana Radnjić, Jelena Bulajić, Petar Maslan, Luka Želalić, Filip Vučurović, Aleksa Kovačević, Matija Matković, Ilija Roganović i Vuk Ivelja (košarka), Tea Vitez i Tamara Andrić (rukomet), Natalija Obradović, Jelena Bijelović, Aleksandra Mališić i Slavica Kapor (odbojka), Luka Govedarica i Nikola Vasović (džiju-džicu), Jelena Pešić (gimnastika), Mladen Ivanišević (tenis), Jakša Krivokapić (stoni tenis), Nikola Sribnij (boks) i Nikolina Andrić (džudo).
Program je počeo minutom ćutanja u znak poštovanja za sve sportiste i sportske radnike Herceg Novog koji više nisu među nama.
Podsjećamo, odluke o najuspješnijim sportistima Herceg Novog donijela je Radna grupa Sekcije sportskih novinara i Sekretarijata za društvene djelatnosti i sport, koju je oformio predsjednik Opštine Stevan Katić, na zajedničkoj sjednici održanoj 15. januara ove godine. Sportski novinari u Herceg Novom još od 1978. godine, uz nekoliko prekida, biraju najbolje sportiste i sportske kolektive grada.
Opština Kotor je postala članica organizacije Rainbow Cities Network. Rainbow Cities je mreža međunarodnih gradova koji se bave LGBTIQ+ politikom. Cilj navedene mreže je razmjena iskustva i znanja evropskih gradova o LGBTIQ+ politici.
Glavni ciljevi mreže su povećanje vidljivosti LGBTIQ+ zajednice, djeljenje iskustava, stručnosti, materijala, dobrih praksi i izazova, zajedničkih akcija u oblasti LGBTIQ+ politike, razvoj projekata na međunarodnom nivou između dva ili više gradova članica.
Predsjednik Opštine Kotor, Željko Aprcović potpisao je Memorandum o saradnji sa Rainbow Cities Network. Nakon toga gradovi članice su imali 30 dana da glasaju o ulasku Kotora u navedenu mrežu. Manuel Rosas Vázquez, koordinator Rainbow Cities mreže, 17. februara 2020. godine javio je da su se gradovi članice izjasnili pozitivno o našem pristupanju i da nam žele dobrodošlicu, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Predstavnice Opštine Kotor u Rainbow cities mreži su Madalena Martinović, savjetnica za LGBT i Tijana Vukasović, savjetnica za međunarodnu saradnju. Predstavnice će prisustvovati jednogodišnjim sastancima navedene organizacije, na kojima će aktivno učestvovati, a primjere dobre prakse vezane za LGBTIQ+ politiku će primjeniti u Opštini Kotor. Takođe, predstavnice su dužne da pripremaju godišnji izvještaj o sprovedenim aktivnostima u oblasti LGBTIQ+ politike.
Sljedeći sastanak će biti održan u novembru u Bergenu, Norveška i tada će Opštini Kotor biti zvanično dodjeljena plaketa o učlanjenju u Rainbow Cities Network.
Međunarodni gradovi koji sarađuju u mreži Rainbow Cities su: Berlin (Njemačka), Bergen (Norveška), Brisel (Belgija), Dumphries i Galovej (Škotska), Ženeva (Švajcarska), Gent (Belgija), Briž (Belgija), Hamburg (Njemačka), Keln (Njemačka), Madrid (Španija), Barselona (Španija), Mexico City (Mexico), Brajton (Engleska), Minhen (Njemačka), Ljubljana (Slovenija), Torino (Italija), Bolonja (Italija), Istanbul (Turska), Beč (Austrija), Pariz (Francuska), Cirih (Švajcarska), Oslo (Norveška), a iz Holandije Amsterdam, Hag, Nijmegen, Roterdam i Utreht.
Šest aerodroma sa područja bivše Jugoslavije našlo se među 150 najprometnijih u Evropi, a samo jedan je među prvih 100.
Prema podcima organizacije Međunarodnog vijeće aerodroma Evrope (ACI), najprometniji aerodrom na ovom području je beogradski, koji se našao na 89. mjestu u Evropi. Aerodrom je lani opslužio 6.162.159 putnika na 62.062 letova i 17.340 tona tereta.
Zagrebački aerodrom je na 115. mjestu sa 3.435.531 putnika, 45.061 letova i 12.684 tona tereta. Slijede Split na 117. mjestu, Dubrovnik (129), Priština (136) i Skoplje (137). Aerodrom u Ljubljani je na 151. mjestu na kontinentu.
Od glavnih gradova Evrope, najmanji promet ima Aerodrom Sarajevo koji je na 169. mjestu. Utjeha je da Sarajevo bilježi veliki rast od 9,3 posto, prema ovim podacima.
Prve pozicije u Evropi zauzimaju londonski “Heathrow”, pariški “Charles de Gaulle”, te aerodromi u Amsterdamu, Frankfurtu, Madridu i Barseloni.
Rekordan broj putnika
Avio saobraćaj u Evropi lani je imao najsporiji rast od 2012. Putnički saobraćaj u Evropi prošle godine je porastao za 3,2 posto, ali to je samo plovina stope rasta iz 2018. Ipak, aerodromi u Evropi opslužili su rekordnih 2,43 milijarde putnika u 2019.
NVO Dramski studio Budva i JU Narodna biblioteka Budva, u okviru sedmog po redu festivala književnosti za djecu “MALE MORSKE PJESME I PRIČE” koji će se održati od 30. marta do 2. aprila 2020. godine, raspisuju konkurs na temu “MOJA NAUČNOFANTASTIČNA PJESMA/PRIČA” za učenike osnovnih škola od IV do IX razreda. Konkurs je otvoren do 15. marta. Pobjednike konkursa očekuje učešće na Festivalu kao i vrijedne nagrade.
Festival je od Minstarstva prosvjete dobio saglasnost i podršku za njegovu realizaciju i od Zavoda za školsvo stručno mišljenje i preporuku kao doprinos otvorenog dijela kurikuluma u predmetnom programu crnogorsko-srpski, bosanski, crnogorski jezik i književnost.
Potpisane pjesme i priče, uz navedeni razred,naziv škole , grad, ime i prezime mentora, adresu i telefon škole, slati na e-adresu malemorske@gmail.com , a više informacija može se dobiti putem telefona +38269560221.
Cilj festivala je afirmacija književnog stvaralaštva kod djece, razvijanje ljubavi prema knjizi i pisanju i edukativnog je karaktera. Gosti festival su renomirani pisci i umjetnici iz zemlje i regiona.
Putnici s kruzera Diamond Princess na kojem je utvrđeno 540 slučajeva zaraze koronavirusom počeli su u srijedu napuštati brod, nakon 14 dana karantene u japanskoj luci Yokohama. Tokom dana trebalo bi se iskrcati oko 500 putnika koji nemaju nikakve simptome, testovi su im bili negativni i nisu imali nikakve kontakte s onima kojima je utvrđeno postojanje zaraze koronavirusom, objavilo je japansko ministarstvo zdravstva.
“Ako ste vi i osoba koja je bila s vama u kabini negativni i ako nemate respiratorne simptome ili temperaturu, možete se pripremiti za iskrcaj”, objavile su u utorak putnicima japanske vlasti, dodajući da će cijela operacija iskrcavanje trajati tri dana. Osobe bez simptoma i s negativnim testovima dobili su potvrdu da ne predstavljaju “nikakav rizik za zarazu koronavirusom”.
Diamond Princess je mjesto s najviše zaraženih, nakon Kine u kojoj je u srijedu broj umrlih prešao dvije tisuće, uz 74.000 zaraženih. Broj novozaraženih slučajeva smanjio se u utorak drugi dan zaredom. Za preko 3700 putnika iz 56 zemalja koliko ih je bilo na brodu putovanje se pretvorilo u košmar, između straha da će se zaraziti koronavirusom i dosade u kabinama, nekima u potpunosti bez prozora. Desetak novih slučajeva svaki dan stavilo je pod znak pitanja efikasnost upravljanja krizom na brodu. Ipak, putnici kažu da su zadovoljni načinom na kojima se o njima vodila briga.
“Još jednom, naše priznanje ekipi i kapetanu za njihovu nevjerojatnu pažnju tijekom ove krize”, tvitala je Yardely Wong, koja je bila na brodu sa šestogodišnjih sinom. Prva evakuacija obavljena je u nedjelju kada je tristotinjak Amerikanaca prebačeno u zemlju, a sada se i druge države spremaju prebacivati svoje građane te ih uglavnom staviti u dodatnu 14-odnevnu karantenu kada stignu u zemlju. Što se tiče posade oni će ostati još četrnaest dana na brodu nakon što posljednji putnik napusti kruzer, prenosi Hina.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz Budve tokom prošle godine, u obalu na području Opštine Tivat uložilo je ukupno 262.568 eura. U tu sumu nisu uračunata dodatna pozamašna ulaganja Morskog dobra kao operatera tog zaštićenog područja prirode, u održavanje i uređenje zaštičenog rezervata Solila u Krtolima.
Najviše novca, Morsko dobro je lani investiralo u izgradnju prve faze lungo mare obalnog šetališta u Krašićima koje je preduzela Opština Tivat ali zbog raznih imovinsko-pravnih i problema sa rušenjem nelegalnih objekata na tarsi šetališta, nije realizovala do kraja. Morsko dobro je po sporazumu sa lokalnom upravom, u dvije potpuno okončane i treću djelimično završenu situaciju koju su ispostavili izvođači radova u Krašičima, investiralo ukupno 150 hiljada eura.
Za predsezonsko nasipanje plaža u kojem je u more usuto 290 kubika pijeska, Morsko dobro je uložilo nepšto preko 8.000 eura, dok je Komunalnom preduzeću Tivat za čišćenje i održavanje zakupcima neustupljenih djelova obale, održavanje javne rasvjete i zelenih povrpšina na obali platilo skoro 104.500 eura.
Solila dobila vodiča – otvoren turističko-informativni punkt
JP iz Budve je lani preduzelo i značajne aktivnosti na nastavku uređenja rezervata prirode Solila, pa je tako izvršeno uobičajeno čišćenje od korovske vegetacije na dva paralelna i četiri poprečna nasipa u nekadašnjoj solani u krtoljskom dijelu Tivatskog zaliva, obavljena je sanacija drvenih mostova na kanalima, postavljanje klupa i drugog parkovskog mobilijara, te ravnanje i tamponiranje ukupno nešto preko kilometar dužine staza za šetnju na glavnom i poprečnim nasipima. Postavljeno je 8 novih info-tabli koje posjeticima Solila pružaju osnovne informacije o biljnim i životinjskim vrstama i istorijatu tog područja. Postajene su dvije nove drvene kule za posmatranje ptica koje istovremeno mogu primiti po 10 posjetilaca, i jedna veća drvena osmatračnica sa koje se pruža pogled na skoro cijela Solila.
Morsko dobro lani je na Solilima počelo i sa radovima na sanaciji nasipa i izgradnji zapornica kako bi se kontrolisao nivo vode radi unapređenja bidoverziteta na ovom jedinstvenom području slanih močvara. Urađeno je čišćenje i sanacija jednog od nasipa, postavljanje drvenih šipova u dužini od 7 metara za stabilnost zapornice, kao i izgradnja same zapornice za vodu od betonskih elemenata i inoks čelika. Izvršena je stabilizacija nasipa, kao i sadnja autohtnog rastinja na njemu.
Waikiki Tivat – foto waikikibeach
Inače, tokom 2019.godine Morsko dobro je na području Opštine Tivat imalo zaključena 22 ugovora o zakupu plaža i kupališta, 14 ugovora o zakupu i postavljanju terasa, te 17 ugovora o zakupu lokacija za pristaništa i privezišta.
Na četvrtom redovnom Kongresu Crnogorske koji je održan u Budvi izabrano je novo rukovodstvo koje, kako je juče saopteno iz te partije, garantuje revitalizaciju partije i jasnu građansku državotvornu orijentaciju.
Za predsjednicu stranke izabrana je Anđela Ivanović, jedna od osnivača Crnogorske i predsjednica kluba odbornika Crnogorske u budvanskom parlamentu. Uz Nemanju Malovrazića i Đorđiju Kovačevića potpredsjednik Crnogorske u narednom četvorogodišnjem periodu biće i Goran Božović, predsjednik OO te partije u Tivtu.
„Ponosan sam što sam dio tima koji ima snage i hrabrosti boriti se za bolje sjutra, za našu djecu, za našu Crnu Goru, građansku, evropsku, demokratsku, prosvjećenu, pravednu, pluralnu, multinacionalnu, multikonfesionalnu, i sa svim onim afirmativnim epitetima koji je čine bogatijom i ljepšom. Borićemo se za život dostojan čovjeka, za svijetliju budućnost. Naš je cilj slobodan, srećan i zadovoljan građanin u pravednom i razvijenom društvu, u našoj domovini Crnoj Gori.“ -istakao je Božović u svom obraćanju na Kongresu, naglasivši da je „spreman boriti se silovito“ kako bi se kao društvo približili ovim idealima.
Na Kongresu su usvojene nove rezolucije, o ekonomiji i liberalno-demokratskom kontinuitetu, koji uz Rezoluciju o budućnosti Crne Gore čine partijska dokumenta u kojima su definisane ideje i principi djelovanja u narednom periodu.
Božović je najavio učešće Crnogorske na lokalnim izborima u Tivtu, kazavši da uveliko prikupljaju potpise podrške.
„Spremamo se za samostalan nastup, a za slučaj da se ukaže prilika i izrazi spremnost ostalih subjekata za formiranje bloka opozicionih partija građanske orijentacije, bez hipoteka prošlosti, otvoreni smo za pregovore. Vjerujem da su građani Tivta prepoznali Crnogorsku kao beskompromisnog borca protiv odnarođene i devastatorske vlasti u Tivtu. Završen je ozbiljan izborni program koji garantuje unaprijeđenje kvaliteta života građana Tivta. Očekujem da građani podrže našu časnu namjeru kako bi pošteno radili u najboljem interesu lokalne zajednice, bez ikakvih ličnih interesa i korupcije, za razliku od trenutne vlasti koja poznaje samo interes sopstvenih džepova. Ljudi koji će nositi kampanju Crnogorske u Tivtu ličnim integritetom biće garant odgovornog i posvećenog političkog djelovanja u službi građana-“ zaključio je Božović.
Crnogorska je inače pod tadašnjim imenom CDU, učestvovala i na prethodnim lokalnim izborima u Tivtu 17.aprila 2016. Ona je tada dobila 182 glasa građana Tivta i ostala je ispod cenzusa neophodnog za ulazak u lokalni parlament.