Već nekoliko dana javnost u Trebinju i Dubrovniku prati dešavanja oko najavljenog otvaranja graničnog prelaza Gornji Brgat između ova dva grada, koji je od 25. marta zatvoren za saobraćaj
Poslije mnogo nedoumica i nedostatka informacija danas je iz Ministarstva finansija Hrvatske iz Zagreba za trebinjsku HP media grupu potvrđeno da se prelaz otvara u četvrtak 18. aprila u jedan sat iza ponoći, što je kašnjenje manje od 24 časa u odnosu na raniju najavu.
U dopisu koji je stigao kao odgovor na pitanje portala HP kada će biti otvoren predmetni granični prelaz i da li će u narednom periodu biti obustava saobraćaja, iz hrvatskog Ministarstva finansija, koje je nadležno za projekat izgradnje novog graničnog prelaza, se kaže:
„Granični prelaz Gornji Brgat biće otvoren za promet dana 18. aprila 2019. godine u 01:00 sati. Odstupanje od planiranog roka 17. aprila 2019. godine u 07 sati, manje je od 24 sata. Navedeno odstupanje prouzrokovano je brojem kišnih dana, gotovo cijela sedmica.
Granični prelaz Gornji Brgat ovog trena ne planiramo zatvoriti na duži period, osim eventualnog povremenog kraćeg zatvaranja za potrebe izvođenja radova asfaltiranja i slično, najduže dan ili dva, a možda ni to neće biti potrebno.
Nakon 15. maja 2019. godine očekujemo puštanje u promet južne strane graničnog prelaza Gornji Brgat u redovan saobraćaj s objektom, nadstrešnicom, kontrolnim kućicama kao i svom tehničkom podrškom za kontrolu putnika“, stoji u odgovoru službe za informisanje Ministarstva finansija Hrvatske na pitanje HP media grupe iz Trebinja.
Zatvaranje graničnog prelaza Gornji Brgat značajno je poremetilo svakodnevni život brojnih stanovnika Trebinja i Dubrovnika, jer više od hiljadu građana iz Hercegovine je zaposleno u Dubrovniku i okolini, dok veliki broj Dubrovčana i stanovnika okolnih mjesta svoje brojne životne potrebe svakodnevno zadovoljava u najjužnijem gradu Srpske.
Podmorskim pregledom teretnog broda “Agios Rafail”, koji se u utorak ujutro nasukao u uvali Jamici nedaleko od pulskog Muzila, utvrđeno je da je oštećen na pramčanom dijelu i da mu je razderana oplata iznad morske linije, no nema opasnosti od prodora mora u brod koji je plovio bez tereta, a nije uočeno ni onečišćenje mora, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture.
Na brodu koji plovi pod moldavskom zastavom sedam je članova posade u kojih je provjerena koncentracija alkohola u krvi. Pregledana je i brodska administracija, a pregledom trupa je utvrđeno da u brod ne prodire more te da je spreman za plovidbu. Uz nadzor službenika pulske Lučke kapetanije, brod je odsukan vlastitim pogonom, nakon čega je Lučka kapetanija zapovjedniku broda izdala nalog za plovidbu prema luci Štinjanu u pratnji pilota. Brod je ondje pristao na sigurni vez, a nastavljen je očevid kako bi se utvrdili uzroci te pomorske nesreće.
Mjesni ribar obavijestio je u 7,24 sata Lučku kapetaniju da se brod nasukao, a kad su stigli na mjesto nesreće, službenici Lučke kapetanije zatekli su brod koji se pokušava odsukati. Zapovjedniku broda naređeno je da zaustavi sve aktivnosti i pusti ih da se ukrcaju u pratnji ronioca, koji je angažiran radi podmorskog pregleda brodskoga trupa.
Kako se navodi u priopćenju Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture, pulska Lučka kapetanija zabranila je brodu da isplovi dok predstavnici Hrvatskog registra brodova, nakon popravka nastalih oštećenja, ne utvrde u kakvom je stanju i može li sigurno u samostalnu plovidbu.
Tenderska komisija za valorizaciju turističkih lokaliteta pozvala je zainteresovane da do 24. juna dostave ponude na tender za davanje u dugoročni zakup lokaliteta Mrkovi-Bijela stijena na hercegnovskoj Luštici.
Ponude mogu dostaviti iskusni investitori sa dokazanom finansijskom sposobnošću, kao i iskustvom u projektovanju, gradnji i poslovanju velikim i složenim turističkim kompleksima mješovite namjene, koji su zainteresovani za dugoročni zakup na period od minimum 30 godina.
U to je uključena gradnja i upravljanje tim turističkim kompleksom, kao i pratećim sadržajima, sve u skladu sa Prostornim planom posebne namjene za obalno područje, u dijelu Detaljne razrade lokacije Mrkovi-Bijela stijena.
Predmet tendera su parcele koje se nalaze u hercegnovskom mjestu Mrkovi, ukupnih površina 138,57 hiljada kvadrata, 24,73 hiljade kvadrata i 54,72 hiljade kvadrata, u svojini Crne Gore, kojima raspolaže Vlada.
“Detaljnije informacije o lokalitetu date su u tenderskoj dokumentaciji, koja će biti dostupna zainteresovanim investitorima, uključujući i konzorcijume, nakon potpisivanja izjave o povjerljivosti podataka i otkupa tenderske dokumentacije”, navodi se u pozivu.
Izložba dokumentarnih i umjetničkih fotografija „Sjećanje i opomena“ Foto kino i video kluba „Mladost“ Donja i Gornja Lastva, otvorena je sinoć u foaeju Centra za kulturu Tivat, u sklopu obilježavanja 40.godišnjice velikog zemljotresa na Crnogorskom primorju.
Nekoliko desetina fotografija velikog formata sa motivima posljedica razornog zemljotresa 15.aprila 1979.u Tivtu, oštećenih i razrušenih objekata, svakodnevnice života ljudi u vanrednim okolnostima, ali i velikih napora na obnovi porušenog, izazvale su veliko interesovanje Tivćana. Izložene fotografije inače, 1979. i 1980. godine snimili su članovi „Mladosti“ Anton Marković, Krsto Kiko Tomičić, Stanko Berberović i Zvonimir Rajčević.
Otvarajuči izlobu, direktor Centra za kulturu Tivat prof. Neven Staničić istakao je da je Tivat prije 40 godina pretrpio ogromnu štetu u kojem je uništeno ili oštećeno 60 odsto svih objekata u opštini, 910 porodica je ostalo bez krova nad glavom, a uništeni ili teško oštećeni bili su i mnogi kulturno-istorijski spomenici. Sve to kamerom su kao svjedočanstvo jednog teškog vremena, zabilježili fotografi i snimatelji „Mladosti“.
„O ovim fotografijama ne možemo govoriti samo kao o dokumentarnim, jer zaista, ovim kadrovima i ovim umijećima fotografisanja ništa ne možemo prigovoriti ni danas, 40 godina kasnije. Zapravo, dozvolićete- radi se o umjetničkim fotografijama. Mi ćemo se u CZK potruditi da ovaj kompletan materijal digitalizujemo, da ga spremimo i za novu formu i za 21. vijek, a svima nama ostaje da se prisjetimo tih dana, ali i mogućnosti grada da reaguje ne samo čisteći ono što je ostalo od zemljotresa, pomažući i zbrinjavajući ljude i objekte, već i umjetnički, ostavljajući fotografski otisak, jednu fotografsku sliku, pamćenje na ono kako je zaista i bilo. Ovo je bio jedan potresan doživljaj, u kome su se ljudi amateri pokazali kao najveći profesionalci,” rekao je Staničić, dodajući da se poput Tivta kroz obnovu i razvoj grada nakon zemljotresa, i fotografija kao medij se poslednjih 40 godina izmjenila više nego išta.
“Nekad smo se kleli u to – vidio sam svojim očima, a sad, glavna stvar je da ne vjerujemo svojim očima.”-zaključio je Staničić.
NVU Maškarada Tivat se juče vratila sa sedmog međunarodnog karnevala u Rakovici (Beograd). Maškarada je bila jedna od 30 karevalskih grupa iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Rusije, Italije i Njemačke.
„Prvi put smo učestvovali na međunarodnom karnevalu u Rakovici na zahtjev organizatora sa našom najboljom maskom Ljepotica i zvijer. Na tri bine duž karnevalske trase brojna publika je bila oduševljena našim performansom u kojem je učestvovalo preko 25 članova. Od voditelja, gledalaca i organizatora karnevala smo dobili izuzetno pozitivne kritike i pohvale, a kao nagrada su uslijedili brojni pozivi za učešće na novim karnevalima”, saopštavaju iz Maškarade.
Gradonačelnik Rakovice Vladan Kocić upriličio je svečani prijemza predstavnike Federacije Evropskih Karnevalskih Gradova i predstavnike karnevalskih grupa. Delegacija Maškarade na čelu sa menadžerom međunaronog karnevala u Tivtu Goranom Božovićem razmijenila je sa organizatorom prigodne poklone, a učestvovala je i u sklopu međunarodnog žirija na đečijem karnevalu održanom dan prije međunarodnog.
„Maškarada nastavlja kvalitetnu promociju Tivatskog karnevala, Tivta i Crne Gore u inostranstvu. Vođeni prošlogodišnjim iskustvom karnevalisti iz okruženja sa nestrpljenjem iščekuju naš karneval, zbog atraktivnosti sadržaja na osnovu kojeg je od starta postao prestižan” saopštavaju iz Maškarade.
Ove godine je na Rakovičkom karnevalu Crnogorska delegacija bila brojna, pored Maškarade Crnu Goru su predstavljali Maškare iz Herceg Novog, Fešta iz Kotora i Feštađuni iz Budve.
Kada su u pitanju dalje aktivnosti Maškarade slijedi intenziviranje rada na organizaciji Drugog međunarodnog karnevala u Tivtu koji se održava od 6-9 juna, a naredni javni nastup Maškarade očekuje se na Budvanskom karnevalu početkom maja ove godine.
Više od 700 jedriličara iz 59 zemalja nalazi se u Genovi, u Italiji, gdje jedre treći Hempel Svjetski Cup iz serije za 2019. u olimpijskim klasama. Flota Lasera danas ima prvu regatu a na startu će biti i naši reprezentativci Milivoj Dukić i Ilija Marković.
“Zadovoljni smo ostvarenim u Palmi, ali se ne zadovoljavamo istim. Želimo kontinuirano da napredujemo, a Svjetski Kup u Đenovi je prilika da napravimo korak dalje ka ciljevima, da nastavimo sa prikupljanjem bodova koji su nam bitni zbog plasmana na Svetskoj jedriličarkoj listi. Od Milivoja i Ilije, očekujem da bez imperativa rezultatom pruže maksimum. Ambicije su različite, Dukiću je fokus na Svjetsko prvenstvo koje će biti kvalifikaciono za Olimpijske igre, a Marković za velika takmičenja u juniorskoj konkurenciji koja slijede”
Milivoj Dukić i Ilija Marković su spremni da pruže maksimum, iako prema poslednjim informacijama vremenski uslovi neće biti naklonjeni jedriličarima u Genovi, jer jakog vetra nema i najvjerovatnije ga neće ni biti. Dukić je odlučan u namjeri da nastavi sa prikupljanjem bodova za svjetsku listu i sa tempiranjem forme za Svjetsko prvenstvo u Japanu, na kome će pokušati da stigne do trećih uzastopnih Olimpijskih igara u nizu. Markovićće u konkurenciji sa daleko iskusnijim i starijim takmičarima, nastojati da stekne zlata vrijedno iskustvo za velika takmičenja u juniorskoj konkurenciji, Evropsko prvenstvo za juniore koje se održava u Poljskoj i Svjetsko prvenstvo za juniore u Splitu.
Dan planete Zemlje obilježava se ekološkim akcijama svakog 22. aprila. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore već tradicionalno, u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, školama i drugim ustanovama organizuje akcije čišćenja i uređenja morskog dobra. Ove godine realizovaće se sledeće akcije:
Herceg Novi – u ponedjeljak 22. aprila, sa početkom u 10:00 časova, u saradnji sa NVO udruženje roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Zrak Sunca“ realizovaće seakcija “Djeca u krilu Planete” u okviru koje je planirano organizovati tri akcije čišćenja i uređenja plaža i školskih dvorišta i igrališta, sa posebnim akcentom na dječiju plažu i plažu prilagođenu licima sa invaliditetom ispred prve faze instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu. U ovoj akciji učestvovaće veliki broj lokalnih institucija, preduzeća i organizacija.
Kotor – u subotu 20. aprila, sa početkom u 09:30 časova, Javno preduzeće će u saradnji sa NVO „Naša akcija” sprovesti akciju čišćenja zone na potezu od početka MZ Muo prema hotelu Fjord, zatim Gurdić, Škurde i obala do Žute plaže u Kotoru, u kojoj će se uključiti veliki broj volontera, predstavnici Kulturnog centra “Nikola Đurković”, planinarskog kluba “Vjeverica”, Triatlon kluba Kotor, Fondacije Kotorskog festivala, NVO „Koltrina“ i ostali.
Tivat – u srijedu 24. aprila,sa početkom u 09:30 časova, u saradnji sa NVO „Arsenal Eko“, realizovaće seakcija čišćenja podmorja na potezu od Lučice Kalimanj do šetališta Pine u Tivtu, u kojoj će se pored ronilaca ove organizacije uključiti još i predstavnici Zelenog tima opštine Tivat, D.o.o. „Komunalno“ Tivat, Omladinski kulb Tivat, i učenici OŠ „Drago Milović“.
Dan Planete Zemlje
Budva – u utorak 23. aprila, sa početkom u 10:00 časova, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „Green Net – Zelena mreža“ sprovesti akciju čišćenja i uređenja prostora ispod Jadranskog Sajma, tj. plaže ispod objekta “TORCH”, kao i uređenje javnog mobilijara i zelenih površina u zaleđu predmetne plaže. U akciji će učestvovati predstavnici JU „Grad Teatar Budva“, NVO „Eko Centar Budva“, djeca JPU “Ljubica Jovanović Maša”, D.o.o. „I Fly“ kao i brojni drugi volonteri i turisti.
Bar – u saradnji sa Izviđačkim odredom „24. novembar“, u ponedjeljak 22. aprila, sa početkom u 10:00 časova, će se održati akcijauklanjanja otpada sa kompletne gradske plaže u potezu od Gradske marine do ušća rijeke Željeznice u more, kao i sadnje nekoliko stabala raznog drveća na mjestima na kojima su ista stradala u nevremenu. Kao i prethodnih godina akciji će se pridružiti veliki broj lokalnih institucija, preduzeća i organizacija.
Dan Planete Zemlje
Ulcinj – u ponedjeljak 22. aprila, u 08:00 časova, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „RDA – UBA”, realizovati akciju čišćenja zaleđa kupališta na Velikoj plaži na lokaciji od kupališta “CABO” do kupališta “HAVANA”.Tom prilikom sakupljaće se otpad, i adekvatnim kamionima i kontejnerima odlagati na za to predviđeno mjesto. Akciji će se pridružiti predstavnici NVO “Zeleni korak”, JP „Komunalne djelatnosti“Ulcinj, JP „Za uzgoj i zaštitu divljači“ Ulcinj, i drugi.
U ponedjeljak 22. aprila 2019. godine, sa početkom u 09:30 časova, službnici Javnog preduzeće će se pridružiti akciji čišćenja Velike plaže u Ulcinju, koju organizujuKarisma Hotels Adriatic Montenegro, RLC Montenegro i lokalna nevladina organizacija iz Ulcinja – NVO Ecovita.
U Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” (JU Muzeji i galerije Budve) u Starom gradu u ponejeljak je otvorena izložba i upriličena tribina „Sjećanje na zemljotres“, povodom 40 godina od katastrofalnog zemljotresa koji je 15. aprila 1979. godine pogodio Budvu i crnogorsko primorje.
Izložbu je otvorio Marko Carević, predsjednik Opštine Budva. Na tribini su učestvovali Gordana Ražnatović, arhitektica i saradnica prof. dr Mirka Kovačevića koji je bio rukovodilac radova sanacije Starog grada Budva i koji je bio spriječen da prisustvuje zbog zdravstvenih razloga, prof. dr Ilija Lalošević, profesor arhitektonskog fakulteta u Podgorici, arhitekta Slobodan Bobo Mitrović, Željko Mitrović, kooridinator sanacije Starog grada, dr Srđa Zlopaša, psihijatar i psihoterapeut i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve. Moderatorka večeri bila je Stanka Stanojević.
Publici se, u Maloj sali, gdje je izložba postavljena, obratio gradonačelnik Budve MarkoCarević, koji je otvorio izložbu: „Izložba kojoj prisustvujemo je omaž sjećanju na tragični bilans opake igre prirode, ali i dokaz da se naš grad, zahvaljujući njegovim sugrađanima i prijateljima, neuništivoj ljudskoj solidarnosti, poput feniksa digao iz ruševina. Ova izložba je istovremeno prizor tragične epizode u životu jednog grada i njegovih žitelja, ali i nade u čovjekovu snagu da se uhvati u koštac sa slijepim silama prirode i učini sve da grad star preko dva milenijuma nastavi svoj istorijski put. Zato ova izložba nema samo umjetničku, nego i istoriografsku a prije svega memorijalnu vrijednost.”.
Nakon otvaranja publika se preselila u Veliku salu u kojoj je upriličena projekcija filma “Budva – rodjena prije sebe” koji govori o sanaciji Starog grada Budve. Nakon toga počela je tribina I prvi se obratio profesor arhitektonskog fakulteta dr Ilija Lalošević, koji je naglasio da su posledice zemljotresa bile mnogo vidljivije u Budvi nego u Kotoru: „Kotor je imao kolaps svega dva, tri objekta, sva oštećenja su bila u vidu pukotina, padova nekih dijelova, ali je sve manje-više ostalo na nogama, dok je Budva pretrpjela mnogo više zbog samog položaja, morske obale, geomorfološkog položaja ali i same blizine epicentralnog područja.” Profesor Lalošević je takođe naveo da je seizmološki rizik mnogo veći danas zbog gradnje velikih stambenih objekata.
Nakon profesora Laloševića, obratila se Gordana Ražnatović, arhitektica i saradnica profesora Kovačevića koja je kazala da su oporavku Budve puno doprinijeli građani, političke strukture kao i službe zaštite koje su složno radile na tome da oporave i vrate Budvu u stanje u kom je bila: „Obnova Budve je bila školski primjer kako se radi. Tu smo imali savešenu sinergiju političkih struktura, ljudi koji su vodili Budvu kao i stručnjaka iz svih oblasti. To je bila jedna odlična saradnja u kojoj su se svi međusobno pomagali i uvažavali i završeno je sve onako kako treba da bude.Odmah na početku obrade zadatka tim projektanata se opredelio za potpuno zadržavanje ovakvog osnovnog urbanog sklopa i koncepta koji je zatečen, rukovodeći se pre svega principima zaštite spomenika kulture i zahtevom Programa da se karakter i kolorit celine ne menja. Predložene su istina takvog karaktera da se njihovom realizacijom moglo očekivati samo isticanje njegovih vrednosti uz bolje korišćenje danas i sutra.“
Psihijatar i psihoterapeut, dr Srđa Zlopaša istakao je psihološke posledice koje zemljotres ostavlja na čovjekovo ponašanje i dušu kao i to da one nisu isključivo negativne: „Granične situacije su sve one situacije koje nas duboko potresu i navedu da se zapitamo ko smo, gdje smo, šta smo, kako živimo i u kom smjeru se krećemo. Tu hronološki nastaje prvo reakcija šoka, mi u psihijatriji zovemo to disocijacija kretanja, jer čovjek da bi opstao mora strah da osjeti da bi djelovao. Sledeća reakcija koja slijedi posle šoka je olakšanje, suočavajući se da je završeno, čak i ljudi koji su imali velike materijalne štete, suočili se sa smrću bili su zgranuti i ožalošćeni ali se osjetilo neko prvobitno olakšanje posle svega. Sledeća reakcija je solidarnost, koja se desila u Budvi i u cijeloj bivšoj Jugoslaviji.“
Učesnici tribine zemljotres
Koordinator sanacije Starog grada, Željko Mitrović u svom izlaganju pomenuo je sve ljude koji su dali svoj doprinos u obnovi Starog grada: „Formiranje radne organizacije Stari grad bio je primarno veomadobar korak i momenat, a odabir kvalitetnih i stručnih ljudi koji su od prvog dana svojski učestvovali u tom projektu je uz ljubav prema poslu i veliki entuzijazam,rezultirao kvalitetnim radom sto je potvrđeno od kvalifikovanih i kompetentnih institucija i pojedinaca.U organizacionom, stručnom i tehničkom smislu svakako treba naglasiti doprinos direktora radne organizacije Petka Mitrovića, Jova Zenovića, Noleta Pešića, Mirka Šurine, Melihe Rađenović, Dragane Ivanović, pokojne Nataše Vukotić, pokojnog Dragana Drakulovića i ostalih. Neizostavan je naravno i doprinos pravne i komercijalne službe koji je bio u sastavu našeg tima.Veliki doprinos u stručnom smislu dali su Zavod za izgradnju Budve sa veoma kvalitetnom projektnom dokumentacijom,ZZSK Cetinje, ZZSK Srbije, ZZSK Dubrovnik, Pokrajinski zavod Novi Sad, Sveučilište građevine Zagreb, Republički zavod za projektovanje Podgorica, Institut za seizmologiju Skoplje, Muzeji i galerije Podgorica, Čedo Marković, Saša Ćilikov, pokojni Vajo Knežević, Olivera Žižić, pokojni Vlado Stanković, Hrvoje Macan, Bobo Slovinić, Puhovski, Velkov, Zeković, Juca, Miško Rađenović, pokojni Niko Palunko, samo su neka imena koja moramo pomenuti i koja su takođe ostavila dubok trag u izgradnji i revitalizaciji grada i manastira.Naročito poštovanje treba iskazati izvođačima radova Integral iz Subotice na čelu sa šefom gradilišta Draganom Žinićem, Geosondom, Dušanom Simovićem. Naš početak rada na ovom projektu karakterisao je susret sa nepoznatim, neistraženim i u organizacionom smislu atipičnim građevinskim zahvatom do tog vremena. Tako da je postojala zebnja da li će se uspjeti odgovoriti osnovnom i delikatnom zahtjevu pri rekonstrukciji spomenika kulture, a to je da se konstruktivno objekti saniraju i ojačaju, a na način da se što više sačuva autentičnost i spomenične vrijednosti i karakteristike svakog objekta zasebno. U tom osnovnom postulatu primjenljivosti struke ii nauke nemjerljiv doprinos je dao Mirko Kovačević. Blagodareći njegovom vanrednom stručnim i ljudskim autoritetu i angažmanu posebno mi iz stručnog tima izražavamo veliko poštovanje, zahvalnost i zaista ostajemo do danas ponosni što smo imali priliku da sa Mirkom sarađujemo a i učimo od njega.“
Publici se ispred JU Muzeji i galrije Budve obratila direktorica mr Lucija Đurašković, koja se osvrnula na iskopine od istorijske važnosti koje su pronađene posle zemljotresa kao što su otkriće pilona, kamene antičke kapije,prastaro iliro-grčko urbano naselje, zatim dio profanog objekta iz helenističkog perioda, otkriven je izuzetno velik broj (blizu 4.000 ) vrijednih arheoloških nalaza, »Villa Urbana« sa odajama različitih sadržaja i namjene, ranohrišćanske trobrodne Bazilike, terme, gradski bastion – Citadela, ostaci fresko slikarstva otkriveni su u u crkvama Sv. Sabe – Save Osvećenog (XII v.), Sv. Marije de Castello (XIV – XVII v.) i Sv. Ivana (XV v.) a zatim je dodala: „Ovim pregledom izdvojena su samo neka od brojnih spomeničkih otkrića čiji smo svjedoci bili prije četrdeset godina. Budva, na sreću, nije imala ljudskih žrtava kada je razorna stihija zahvatila njeno područje. Međutim, neminovno se nameće pitanje da li će i dalje određeni dio tada otkrivenog spomeničkog blaga, koje po svojim vrijednostima predstavlja, pored našeg nacionalnog kulturnog ponosa i dio svjetske baštine, doživjeti sudbinu jedinih žrtvi katastrofalnog zemljotresa ostajući do danas samo pompezno otkriveni, neadekvatno prezentirani i žalosno zaboravljeni.“
Ahitekta Slobodan Bobo Mitrović istakao je da su stari gradovi crnogorskog primorja, stvarali nas kao ljude, da su imali duh i priču da su bili suprotno od onoga što su danas, a što im je donio XX vijek: „Bez gradoljublja nema ni života grada jer grad čine ljudi. Posle toga što se desilo u Budvi počela sa novim razvojem, novim planovima, novom urbanizacijom, jer Budva više nije grad za život nego grad za posao, bisnis i za profit. To u njoj dominira. Ona živi u tim krajnostima, koje nisu u istoriji razvoja gradova, takvih postupaka nemate i to istorija graditeljstva ne poznaje. To nije zasnovano na ekonomskoj logici rasta i razvoja grada nego na nekoj sezonskoj kampanjskoj koji se razvija u Budvi jer država nema kapaciteta da uhvati problem i da sa svojom poreskom politikom i raznim drugim mehanizmima podrži život grada i razvoj grada”.
Na ovogodišnjem izdanju Street art festivala tri lokacije u Herceg Novom biće oplemenjene muralima. Likovna, umjetnička rješenja biraju se na Konkursu koji je danas objavio Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, a tokom septembra će biti oslikana na javnim površinama.
Tema konkursa za izradu likovnog rješenja murala je „Staze, lica, predjeli“. Iz Sekretarijata pozivaju stručna lica iz oblasti umjetnosti, pojedince i umjetničke grupe koji imaju najmanje tri izvedena murala da osmisle rješenje i prijave se najkasnije do 15. maja 2019. godine. Posebno su dobrodošli radovi koji estetski odgovoraju i oslikavaju kontekst grada i lokalne zajednice.
„Mislimo da je april mjesec pravo vrijeme za početak konkursa, kako bi studenti likovnih akademija i umjetničkih fakulteta mogli da se prijave. Konkurs će biti otvoren do 15. maja i uvjerena sam da ćemo dobiti dobra, kvalitetna rješenja, a sve kako bi u spetembru imali bogatu galeriju na otvorenom“, kazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Prijava na konkurs podnosi se Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje, a o dostavljenim rješenjima odlučivaće komisija sastavljena od tri stručnjaka iz oblasti umjetničkog stvaralaštva. Tri najbolja rada biće nagrađena novčanim nagradama, a autorima će organizatori obezbijediti materijal za oslikavanje murala na predviđenim lokacijama, tokom trajanja Street art festivala u septembru.
Namjera je da ovogodišnji Street art festival bude međunarodnog karaktera, najavljuje Zambelić Pištalo.
„U toku su razgovori sa organizatorima sličnih festivala u Helsinkiju, Finska i Esterežu, Portugal. Nadam se da ćemo dogovoriti učešće, čime će Street art festival imati međunarodni karakter, dobiće na kvalitetu i okupiti veći broj kreativnih ljudi“, kaže sekretarka za kulturu i obrazovanje.
Cilj Street art festivala je oplemenjivanje javnih prostora i promocija grada kao mjesta ugodnog življenja, uz istovremenu afirmaciju savremenih formi umjetnosti. Ove godine biće održano treće izdanje, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje. Festival je osmišljen kao organizovano oslikavanje murala na hercegnovskim zidovima, a prošlogodišnje izdanje prošireno je predstavljanjem rada finske umjetnice Sini Kunnas, organizovanjem radionice za djecu i uspostavljanjem saradnje sa Hercegnovskim strip festivalom koja će biti nastavljena.
Kompletan tekst Konkursa možete pogledati i preuzeti na sajtu Opštine Herceg Novi.
Opština Tivat povećaće iznos boravišne takse koje će ubuduće plaćati svi posjetioci tog grada, sa aktuelnih 90 centi na 1 euro dnevno.
Takav predlog lokalnom parlamnetu koji na njega treba da da zeleno svjetlo, uputila je Turistička organizacija Tivat, obrazlažući daje taj grad po klasifikaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma, „turističko mjesto A kategorije“.
Na inicijativu lokalnih Turističkih organizacija primorskih opština Kotor, Budva i Bar koje su takođe klasifikovane kao „turistička mjesta A kategorije“, cijena boravišne takse u tim gradovima je već utvrđena u iznosu od 1 euro dnevno.
„Povećanje iznosa boravišne takse sa 0,90 € na 1,00 € uvažilo bi sve pozitivne promjene koje je Tivat doživio u posljednjoj deceniji, te bi se i djelimično nadomijestilo značajno smanjenje prihoda Turističkoj organizaciji do kojeg će dovesti planirane izmjene Zakona o turističkim organizacijama, u dijelu obračuna članskog doprinosa“- obrazlažu iz TOT-a potrebu za povećanjem ove naknade.
