URA: Odblokirati Kotor, građani trpe zbog političke korupcije

Boka News
-
0
URA: Odblokirati Kotor, građani trpe zbog političke korupcije
Kogtor – URA

Kolegijum predsjednice Skupštine Opštine Kotor Dragice Perović sa odborničkim klubovima pokazao je da nijedna od partija nije spremna da interese građana Kotora rješava prije sopstvenih političkih interesa, jer kolegijum nije rezultirao zakazivanjem sjednice SO Kotor na kojoj bi se riješio makar dio problema u kojima se našla opština Kotor, saopštila je URA.

“Politikanstvo i partijski interesi koji su ponovo stavljeni ispred interesa građana Kotora je u najkraćem rezime kolegija”, kažu oni.

Navode da je njihov zahtjev na kolegijumu bio da se hitno premoste problemi građana koji trpe najveću štetu blokade rada lokalne uprave u zadnjih mjesec i po dana.

“Zaposleni u lokalnoj upravi ne primaju zarade već gotovo dva mjeseca, jer niko u opštini nema deponovan potpis za realizaciju naloga preko banke. Opštini prijeti isključenje struje jer se računi, iz istog razloga ne mogu platiti, šut i otpad od srušenog hotela Fjord već drugu sezonu dočekuje turiste u Kotoru a opština gubi značajni dio prihoda od naknade za iskorišćavanje kulturnih dobara od strane turističkih autobusa jer se ne može naplaćivati. Isti je slučaj i sa naplatom komunalnih taksi, građani ne mogu aplicirati za postavljanje privremenih objekata jer Plan nije usvojen, a Kotoranima i njihovim gostima prijeti da u potpunosti ostanu bez kulturnih manifestacija ovog ljeta”, naglašavju iz kotorske URE.

Oni poslije kolegijuma navode procjenu da se politička situacija u Kotoru “neće razriješiti ni u narednih mjesec dana, a možda ni duže, a želja im je” kako kažu “bila da se na kolegijumu od strane svih političkih aktera shvati ozbiljnost problema i nađe način sazivanja hitne sjednice SO Kotor i ublaže posljedice koje trpe građani ali razumijevanja za tim nije bilo”.

“Skupština je trebalo hitno da održi sjednicu na kojoj bi se našle sljedeće tačke dnevnog reda: Donošenje Odluke o imenovanju lica za deponovanje potpisa kod poslovne banke; Donošenje Plana privremenih objekata; Donošenje Odluke o izmjeni odluke o ekonomskom iskorišćavanju kulturnih dobara; Donošenje Odluke o komunalnim taksama; Donošenje Odluke o privremenoj deponiji građevinskog otpada; Donošenje Programa kulturnih manifestacija i Donošenje budžeta za 2019.”, saopšteno je iz kotorske URE.

UBNOR Kotor obilježio Dan nezavisnosti Crne Gore

Boka News
-
0
UBNOR Kotor obilježio Dan nezavisnosti Crne Gore
UBNOR

„Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor u utorak je u svojim prostorijama organizovalo svečanost povodom 21. maja Dana nezavisnosti Crne Gore.

U svom skromnom domu Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor okupio je veliki broj svojih članova, simpatizera i prijatelja.

Prostorije ovog društva su bile male da prime sve prijatelje koji su došli da se pridruže proslavi Dana nezavisnosti. Iz prepune prostorije čula se i predivna pjesma koju je poveo na gitari kantautor Marinko Pavićević, zatim se Miško Prelević nadovezao svojim rodoljubivim pjesmama.

Prisutnima se obratio predsjednik UBNOR-a Kotor Jovo Bećir.

“Zahvaljujem Vam se na Vašem odazivu na ovoj svečanosti upriličenoj povodom 21 maja Dana nezavisnosti Crne Gore.Na referendumu održanom 21. maja 2006.godine, voljom građana Crne Gore obnovili smo nezavisnost Crne Gore, jedne od najstarijih evropskih država. Bio je to iskorak krupne i dalekosežne važnosti kojim je otvorena nova stranica istorije Crne Gore.U period od tada do danas, 13 punih godina, nezavisna Crna Gora uspostavlja dobro susjedske odnose, razvija procese demokratizacije, uspostavlja odnose sa važnim činiocima međunarodnih odnosa koji našu zemlju doživljavaju kao factor mira, stabilnosti I saradnje u region. Članica smo NATO-a, sveobuhvatnim reformama savladavamo prepreke nap utu da postanemo članica Evropske unije.Sa željom da nam vječno traje naša Crna Gora, srećan nam 21 maj Dan nezavisnosti Crne Gore.”- kazao je Bećir.

Građanska inicijativa za očuvanje bolnice Meljine

Boka News
-
0
Građanska inicijativa za očuvanje bolnice Meljine
Bolnica Meljine

Građanska inicijativa za očuvanje bolnice Meljine pokrenula je peticiju kojom se traži vanredno zasijedanje lokalnog parlamenta, gdje bi se usvojio zaključak da OPŠTA BOLNICA MELJINE BUDE ZADRŽANA KAO MEDICINSKA USTANOVA I UĐE U SISTEM JAVNOG ZDRAVSTVA CRNE GORE.

Kako se navodi u saopštenju Građanske inicijative o očuvanju bolnice Meljine, peticija se podnosi Skupštini opštine za vanredno zasijedanje, s obzirom da je stanje u bolnici alarmantno.

“Bolnica je usljed blokade računa „Atlasmont“ grupe, ostala bez finansijskih sredstava za isplatu plata, nabavku ljekova, nabavku opreme, nabavku hrane za bolesnike, pa tako imamo situaciju da baro-komora već ne radi zbog nedostatka kiseonika, zaposlenima kasne plate dva mjeseca, nedostaje sanitetskog materijala itd”, objašnjavaju inicijatori peticije dodajući da se liste za potpise nalaze na nekoliko mjesta u gradu – kafebar “Lokanda” i knjižara “So” u centru grada, kao i kafebar pored knjižare “Dambo” na Toploj.

Tekst peticije prenosimo u cijelosti.

U skladu sa članom 160. Zakona o lokalnoj samoupravi i čl.br.111 Statuta Opštine Herceg Novi , mi dolje potpisani punoljetni građani (broj građana) pokrećemo

GRAĐANSKU I N I C I J A T I V U

ZA OPŠTU BOLNICU, MELJINE

Predlažemo da: OPŠTA BOLNICA MELJINE BUDE ZADRŽANA KAO MEDICINSKA USTANOVA I UĐE U SISTEM JAVNOG ZDRAVSTVA CRNE GORE.

Obrazloženje

  • Opis problema: Bolnica Meljine postoji u Herceg Novom više od 100 godina; iako je od početka bila vojna medicinska ustanova, građani Herceg Novog i Boke Kotorske su hospitalizovani u njoj, a posebno je to intenzivirano posljednjih 40-ak godina; stanovnici Herceg Novog su godinama odvajali samodoprinos (od ličnih zarada) za dogradnju medinskih objekata unutar ovog kompleksa; od 2003. godine unutar bolnice postoji opremljeno porodilište, koje je proradilo nakon 40 godina; stanovnicima Herceg Novog su previše udaljene druge bolnice, Risan, Kotor, Nikšić, Podgorica, što je naročito važno u slučaju hitnih intervencija, a posebno je značajno u vrijeme ljetnje turističke sezone, kada je broj stanovnika i turisti uvećan dva do tri puta na području Herceg Novog a saobraćajne veze sa drugim destinacijama veoma otežane pa je i visok rizik po zdravlje oboljelih ili unesrećenih u raznim udesima, koji su česti tokom ljeta.
  • Način identifikovanja problema: bolnica je ostala bez finansijskih sredstava usljed blokade računa „Atlasmont“ grupe. za isplatu plata, nabavku ljekova, nabavku opreme, nabavku hrane za bolesnike, i dr.
  • Broj građana direktno ili indirektno pogođenih određenim problemom: 30.000
  • Dužina trajanja problema: 5 godina
  • Uzrok: privatizacija kompleksa bolnice i blokada računa za crpljenje finansijskih sredstava za isplatu plata i nabavku medicinske i nemedicinske opreme.

Razina mora bi do kraja stoljeća mogla porasti i za dva metra?

Boka News
-
0
Razina mora bi do kraja stoljeća mogla porasti i za dva metra?
foto pixabay

Naučnici vjeruju da bi uslijed globalnog zatopljenja, odnosno zbog ubrzanog otapanja leda na Grenlandu i Antarktici razina mora mogla porasti i dvostruko više nego što se dosad pretpostavljalo, piše BBC.

Dosad se vjerovalo da bi do 2100. razina mora mogla porasti za nešto manje od jednog metra, no po najnovijoj studiji stvarna razina porasta mogla bi biti i dvostruko veća, što bi moglo rezultirati raseljavanjem stotina milona ljudi, kažu autori studije.

Ne smanji li se emisija stakleničkih plinova, po najnovijoj će procjeni do 2100. godine razina svjetskih mora vrlo vjerojatno porasti za 62 do 238 centimetara.

To bi se dogodilo u slučaju najgoreg scenarija – porasta temperature za 5 celzijevih stupnjeva. Ovakav bi scenarij, odnosno porast razine mora za oko dva metra imao katastrofalne posljedice.

Izračunali su da bi u tom slučaju nestalo oko 1,79 milijuna četvornih kilometara nastanjive površine planeta, što je jednako veličini Libije. Veći dio toga područja nalazio bi se u područjima od iznimnog značaja za uzgoj hrane, poput, primjerice delte Nila, a ugroženi bi bili i veliki obalni gradovi, među kojima London, New York i Šangaj.

– Da biste shvatili o čemu govorim usporedit ću to sa sirijskom izbjegličkom krizom koja je rezultirala dolaskom oko milijun izbjeglica u Europu, a to je oko 200 puta manje od broja ljudi koji bi bili raseljeni kada bi razina mora i oceana porasla za dva metra, pojasnio je Bamber.

Autori studije ističu kako još uvijek ima vremena da se izbjegne ovakav zastrašujući scenarij, osobito ako se u narednim desetljećima znatno smanji emisija stakleničkih plinova. Kažu i da vjerojatnost za najgori scenarij iznosi oko pet posto.

– Kad bih vam rekao da postoji pet posto izgleda da vas pregazi auto kada prelazite cestu, ne biste joj ni prišli. Čak i vjerojatnost od jedan posto znači da bi se poplava koja se događa samo jednom u stotinu godina mogla ipak dogoditi za vašeg života. Bilo kako bilo, vjerojatnost od pet posto predstavlja ozbiljan rizik za naš planet, kazao je Bamber.

Mladi jedriličari iz Boke na Juniorskom evropskom prvenstvu u Francuskoj

Boka News
-
0
Mladi jedriličari iz Boke na Juniorskom evropskom prvenstvu u Francuskoj

Sjajni uslovi za jedrenje obilježili su početak Juniorskog evropskog prvenstva 2019.  za klasu Laser 4.7  u Ieru u Francuskoj, na kom se takmiče tri reprezentativca Crne Gore, inače članovi JK Delfin iz Tivta.

Stefan Anđelić, Danilo Jončić i Nikola Golubović takmiče se u konkurenciji 266 jedriličara.

Lijepo sunčano vrijeme i jak vetrar omogućili su da se drugog dana odjedre dvije regate, te je uz dvije regate prvog dana zabilježen rezultat ukupno četiri jedrenja.

Regata – Jak vjetar Hyeres

Stefan je trenutno na 82. mjestu, Danilo Jončić na 168.  i Nikola Golubović je na 205. mjestu.  Naši jedriličari su na ovom Evropskom uzeli učešće kroz EURILCA Solidarity program. Kroz ovaj program naši jedriličari oslobođeni su kotizacija za učešće i imaju čast da rade sa trenerom Gintare Scheid, koja je u svojoj karijeri osvojila srebrnu Olimpijsku medalju 2008. za Litvaniju i nosilac je mnogih evropskih i svjetskih titula. Prvenstvo je okupilo više od 400 jedriličara (266 jedriličara i 137 jedriličarki), što je najbrojnije evropsko u klasi Laser 4.7 do sada. Sutra se jedre još dvije kvalifikacione regate, a onda slijedi još tri dana finalnih regata

Ranko Maraš: Moje fotografije „govore“ moje priče

Boka News
-
0
Ranko Maraš: Moje fotografije „govore“ moje priče

Donosimo predivne snimke Boke Kotorske iz ptičije perspektive, ili kako bi kazao autor ovih snimaka Ranko Maraš, „zavirite u ptičije oči“.

On već godinama dronom i fotoaparatom bilježi magični krajolik Boke Kotorske iz posebnih uglova.

Autor je, inače, veliki zaljubljenik u nevjestu Jadrana, zahvaljujući čemu i mi možemo dokučiti i spoznati magiju ljepote najljepšeg zaliva na svijetu…

Najnoviji Rankov snimak Boke iz ptičije perspektive na njegovoj FB strani, za samo nekoliko dana vidjelo je preko 35.000 ljudi.

„Moje fotografije „govore“ moje priče…“ poručio je skromno, onako kakav i jeste Ranko Maraš kada smo razgovarali o tome da snimak preuzmemo  za čitaoce Boka News-a.

Muzeju drvene brodogradnje iz Betine nagrada Evropa Nostra

Boka News
-
0
Muzeju drvene brodogradnje iz Betine nagrada Evropa Nostra
Muzeju drvene brodogradnje Betina

Muzej drvene brodogradnje iz Betine na otoku Murteru dobio je nagradu Europske unije za kulturnu baštinu European Heritage Award / Evropa Nostra u kategoriji Edukacija, učenje i podizanje svijesti o kulturnoj baštini.

Nagradu dodjeljuje Europska komisija, a Muzej iz Betine jedan je od 25 laureata iz 16 zemalja i jedini hrvatski muzej koji se našao na popisu ovogodišnjih dobitnika prestižne nagrade.

U objašnjenju odluke žiri neovisnih stručnjaka navodi kako je “izvanredan Muzej betinske drvene brodogradnje prepoznat po svojim impresivnim postignućima u zaštiti baštine, istraživanju, predanom radu i edukaciji, usavršavanju i podizanju svijesti”.

Projekt, dodaje se, ojačava središnje poimanje mora kao vitalne komponente europske baštine i jača veze s njome te naglašava središnju važnost svih aspekata pomorske kulture u svakodnevnom životu u regiji.

Žiri je pohvalio i održivost projekta te suradnju lokalnih dionika u projektu, istaknuvši da je “inicijativa za pokretanje projekta došla iz same zajednice, a poslije su je razvili stručnjaci kako bi se sačuvala i prenosila pomorska kulturna tradicija”.

To je, dodaje žiri, dovelo do stvaranja eko-muzeja koji promiče ekološku svijest i održivo korištenje resursa kao odgovor na sve veći pritisak i izazove u razvoju turističke industrije u regiji.

Istaknuli su i da “projekt ima snažan poduzetnički element koji ostvaruje ekonomski potencijal lokalnih naslijeđenih brodograditeljskih tradicija kao odgovor na neodržive globalne trendove u brodogradnji.”

Betina

Ravnateljica betinskoga Muzeja drvene brodogradnje Kate Šikić Čubrić rekla je kako je muzej, koji je otvoren 2015. godine, nastao kao rezultat težnje lokalne zajednice koja je prepoznala da je krajnji trenutak da se sačuva drvena brodogradnja.

“Nagradu europske baštine dobili smo u kategoriji Edukacija, učenje i podizanje svijesti o kulturnoj baštini, a upravo je podizanje svijesti o vrijednosti brodograditeljske baštine Betine ono što nam je glavna zadaća”, rekla je Šikić Čubrić.

Betina je danas mjesto gdje se još može sagraditi ili popraviti drveni brod bilo kojeg tipa, a cilj nam je da to bude moguće i u budućnosti, dodala je.

“Svakodnevno radimo na popularizaciji drvenih brodova, dajući im nove uloge i čineći ih predstavnicima naše baštine i identiteta. Ova nagrada dodatni je dokaz da je znanje betinskih brodograditelja jedinstveno te vrijedno čuvanja i prenošenja. Ujedno nas nagrada i obvezuje da višestoljetna tradicija ne ostane unutar muzejskih zidova, nego da živi za nove naraštaje. Nagrada Europa Nostra uvrštava našu brodogradnju u sam vrh kulture čovječanstva, a time se možemo samo ponositi i zahvaliti svim nositeljima znanja i volonterima”, poručila je ravnateljica Šikić Čubrić.

muzej brodogradnje

Evropa Nostra godišnja je nagrada Evropske unije za kulturnu baštinu koja se financira iz programa EU Kreativna Europa, a dodjeljuje ju Europska komisija. Nagrada vrednuje izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u cijeloj Europi, a ove su godine među nagrađenima i osjetljiva restauracija Kapele svetog platna u Torinu, jedinstveno mjesto vjerske baštine uništeno u požaru 1997. koje je sada ponovno otvoreno javnosti; razvoj digitalnog arhiva Roma, internacionalno dostupnog prostora koji romsku kulturu i povijest čini vidljivima te odgovara na uvriježene stereotipe i priča dosad neispričanu povijest koju su ispričali sami Romi; predanost jedne od najstarijih nevladinih organizacija u Europi koja je više od 175 godina predana zaštiti baštine u Norveškoj; program obuke za raseljene baštinske stručnjake iz Sirije koji vodi Njemački institut u Istanbulu.

Europa Nostra nagrada bit će dodijeljena i dvama značajnim postignućima na području očuvanja baštine dobitnicima iz Švicarske i Turske, zemljama koje ne sudjeluju u programu Kreativna Europa.

Europska komisija i Evropa Nostra najavili su i Posebnu nagradu europske baštine Pariškoj vatrogasnoj brigadi koja se s policijom i stručnjacima za restauraciju i zaštitu kulturnih dobara vješto borila protiv vatre koja je opustošila katedralu Notre Dame 15. aprila.

O nagrađenima je odlučivao neovisni žiri stručnjaka za baštinu iz cijele Europe, pregledano je ukupno 149 prijava, koje su podnijele organizacije i pojedinci iz 34 europske zemlje.

Pobjednicima će se uručiti nagrade na posebnoj svečanosti 29. listopada u Parizu za trajanja Kongresa europske baštine.

Nejasan status odbornice koja namjerava da sa DPS formira novu većinu u Kotoru

Boka News
-
0
Nejasan status odbornice koja namjerava da sa DPS formira novu većinu u Kotoru
Bruna Lončarević

Iako je SDP pokušao da se zvanično ogradi od njenih postupaka u vezi smjene dosadašnjeg gradonačelnika Kotora Vladimira Jokića (Demokrate) i najavljenog formiranja nove političke većine u tom gradu sa opozicionim DPS-om, šefica Kluba odbornika SDP u SO Kotor dr Bruna Lončarević je još u formalno-pravnom smislu, punopravna članica partije Ranka Krivokapića.

Proizilazio to kako iz Statuta SDP-a, tako i ponašanja te partije u Kotoru i same Lončarervićeve po pozivu predsjednice SO Dragice Perović (DSS) na sjednicu Kolegijuma. Kako nam je potvrđeno u vrhu kotorskog parlamenta, OO SDP Kotor nije odgovorio na Perovićkin poziv da se izjasne ima li Lončarevićka i dalje njihov legitimitet da ih na sjednicama Kolegijuma zastupa kao šefica Kluba odbornika SDP u Kotoru. Budući da se Lončarevićka u toj funkcvji ipak pojavila na sjednici Kolegijuma un ponedjeljak, ostali prisutni pitali su predsjednika OO SDP Kotora Branka Nedovića koji je na Kolegijumu prisustvovao u svojstvu potpredsjendika Opštine, da li je Lončarevićka i dalje njihov član i funkcioner.

On je na to, prema tvrdnjama našeg izvora koji su prisustvovali sastanku, odgovorio da je to „interna partijska stvar“, ne objasnivši ni dosadašnjinm koalicionim partnerima u kotorskoj vlasti – predstavnicima Demokrata, URA, DF i SNP, Lončarevićkin status.

Lončarevićevu je 13.maja  Predsjedištvo OO SDP Kotor navodno, isključilo iz članstva te partije jer ona sa odbornikom Goranom Brguljanom, 24.aprila nije poslušala stav vrha stranke da nakon date pauze, napusti sjednicu Skupštine na kojoj se razmatrala inicijativa SDP za smjenu Jokića. To je učinila odbornica SDP Tena Božović, ali nisu Lončarevićeva i Brguljan koji su sa svoja dva, uz glasove 16 prisutnih odbornika opozicionih DPS, SD, LP i HGI, smijenili Jokića. Iako je, protivno navodnoj naredni vrha stranke da nalusti sjednicu, glasao za smjenu Jokića, Brguljan nije sankcionisan od vrha SDP, kao što je to Predsjendiptvo OO SDP Kotor navodno učinilo Lobnčarevićevoj, isključujući je iz stranke.

Sama Lončarević je prije par dana kazala da se o njenom izbacivanju iz partije nije glasalo na sjednici Predsjedništva OO SDP Kotor, kao i da po Statutu, taj organ nema pravo da je iskuči iz stranke.

Članovi 14 i 15 Statuta SDP pored ostakoga, propisuju da član SDP-a “može biti brisan iz evidencije članstva samo ukoliko djeluje suprotno Programu ili odredbama Statuta, kao i u slučaju kada svojim ponašanjem grubo narušava ugled SDP-a”, ali da odluku o brisanju iz evidencije “donosi nadležni odbor, većinom glasova ukupnog broja članova odbora.“ Na takvu odluku onaj na koga se ona odnosi, ima u roku od 15 dana, pravo žalbe Glavnom odboru SDP koji o tome mora odlučiti na prvoj narednoj sjednici, omogućivši pritom zainteresovanom  članu da ukoliko želi, učestvuje u raspravi po toj tački i iznese dodatnun argumentaciju. Članu koji biva isključen iz SDP, Statut daje mogućnost da se na takvu odluku žali i Kongresu stranke koji onda donosi konačnu odluku. Sve to, uz činjenicu da je Lončarevićka došla na sjednicu Kolegijuma SO Kotor u ponedjeljak kao zvanično, i dalje šefica Kluba odbornika SDP i da Nedović nijen želio da se precizno izjasni o njenom statusu, navodi na zaključak da je ova odbornica koja je već potpisala inicijativu DPS-a da se u Kotoru izabere novi predsjednik Opštine, i dalje punopravna članica SDP.

DPS je za nasljednika Vladimira Jokića kandidovao predsjednika OO te stranke u Kotoru i poslanika u Skupštini Crne Gore Željka Aprcovića. Lončarevićeva je kazao da nju „niko nije kupio“, ali da će do kraja sprovesti u djelo svoj naum da glasa za izbor novog gradonačelnika iz redova DPS i time omogući povratak te partije na vlast u Kotoru nakon trogodišnjeg staža DPS u opozicionim klupama.

Iz cijelog svijeta na pripreme u Herceg Novi: Mađarice i Australijanke gošće Jadrana

Boka News
-
0
Iz cijelog svijeta na pripreme u Herceg Novi: Mađarice i Australijanke gošće Jadrana
Vaterpolo repezantacija Australije-žene

Plivački vaterpolo klub Jadran Carine i Herceg Novi ugostili su vaterpolistkinje Mađarske i Australije, koje se spremaju za finale Svjetske lige i Svjetsko prvenstvo u Južnoj Koreji. Ove mlade dame boraviće u gradu od skalina sedam dana. Za četvrtak i petak zakazane su im sparing utakmice. Selektor ženske vaterpolo reprezentacije Mađarske, Atila Biro, istakao je da je ovo za njega i njegov tim sjajna prilika da se spremaju za predstojeća takmičenja.

“Drugi put smo ovdje, prošle godine smo bili prvi put i imamo lijepa iskustva. Zato sam ponovo izabrao Jadran Carine. Ovo je sjajna šansa i prilika da se dobro pripremimo za takmičenja”, rekao je Atila.

Jadranova tadicija poznata u svijetu Oduševljenje i zadovoljstvo što su gošće Jadrana nisu krile ni Australijanke.

Mađarska reprezentacija-žene

Reprezentativke Australije rekle su nam da znaju za Jadranovu veliku tradiciju, a posebno za Trofejnu salu. “Odlični su nam uslovi za treninge. Bazen je super, lopte golovi, sve. Osoblje Jadrana je divno, ljudi su prijateljski raspoloženi”, kazao je trener Australijske vaterpolo reprezentacije. Vaterpolistkinja Kejša Gofers istala je da je bila dva puta prije ovoga u Herceg Novom, sa mlađim generacijama, i svaki put kad dođe prelijepo se osjeća.

“Bazen je savršen, a Jadran je poseban. Volimo da se vratimo ovdje. Ovo nam dođe kao odmor uz treninge, prelijepo je. Znam da Jadran ima najbolju ekipu u Crnoj Gori i da su mlađe generacije vrlo uspješne”, kazala je Gofers.

Predstavljena knjiga o hrabrim mornarima broda “Carpathia”

Boka News
-
0
Predstavljena knjiga o hrabrim mornarima broda “Carpathia”
Predstavljena knjiga

Početkom maja u Rijeci je predstavljena knjiga o hrabrim mornarima broda “Carpathia” koji su spasili brodolomce s Titanica. Autor ove knjige Slobodan Novković scenarist je i „serije u nastanku” o Titanicu i Carpathiji u produkciji Dokumentarnog odjela HTV-a, javlja HRT Magazin.

15. aprila 1912. godine, brod “Chapathia” je primio signal s “Titanica” i prvi je otišao u pomoć i stigao na vrijeme.”Carpathia” je brod koji je 10 godina putovao na liniji Rijeka – New York.

Novkoviću je ovo već treća knjiga o ovoj temi.

– Smatram da je posada ovog broda napravila herojsko djelo i to je zabilježeno u svjetskim pomorskim knjigama, rekao je i dodao kako je naslov knjige „Brod heroj u sjeni Titanica“ došao upravo stoga što je zahvaljujući “Carpathiji” preživjelo 712 ljudi.

Leon Rizmaul, urednik u Dokumentarnom programu HTV-a, priča kako je jedan od putnika na ovome brodu bio čovjek iz Hrvatske iz sela Bratina, pokraj Pisarovine, gdje se godišnje okupljaju članovi udruge „Titanic 100“ i oni tamo prikupljaju podatke o brodu “Carpathia” i “Titanic”.

– Prvi dio serijala je Hrvati na “Titanicu”, a drugi dio je “Carpathia” brod heroj u sjeni “Titanica”, rekao je.

Novković je rekao kako je na Titanicu bilo 30 Hrvata od kojih je troje preživjelo, 4 putnika iz Bosne, 5 iz Slovenije, od kojih je dvoje preživjelo.

– Na brodu “Carpathia”, bilo je 306 ljudi, od kojih je u posadi bilo 84 mornara iz Primorja, Rijeke i Istre, naglasio je i ispričao kako je konobar Josip Car, s broda “Carpathia”, uzeo sebi jedan prsluk za spašavanje s “Titanica” i on je danas u Pomorskom muzeju u Rijeci.

– To je jedini prsluk od njih 5 sačuvanih koji je izvan Amerike i Kanade.

“Titanic” je slovio kao nepotopiv brod i dvadeset minuta nakon ponoći, 15. travnja, “Carpathia” je zvala “Titanic” glede nekih telegrama koje je morala predati i čestitati “Titanicu” na prvoj plovidbi, no telegrafist s “Titanica” ih je obavijestio da tonu i da ih moli da dođu u pomoć.

–  30 naših ljudi na “Titanicu”, 84 na “Carpathiji”, a to je 114 ljudi koji su sudjelovali na ovom povijesnom događaju, zaslužilo je da se njihov čin valorizira, rekao je Novković.

1...3.3793.3803.381...4.847Stranica 3.380 od ukupno 4.847