Jedno od najhladnijih jutara ove zime zabilježeno je u četvrtak Sloveniji, gdje su na nekoliko lokacija sa specifičnom mikroklimom zabilježene temperature od 20 stupnjeva celzijusa ispod nule pa i niže.
Najhladnije je bilo na jugozapadu zemlje, u Babnom Polju (uz samu granicu s Hrvatskom) i u selu Nova Vas na Blokah, gdje su ujutro izmjerene temperature od 23 i 22 stupnja ispod ništice.
Riječ je o specifičnim lokacijama u kraškom terenu, gdje se zimi često bilježe vrlo niske temperature, niže nego na drugim lokacijama iste nadmorske visine, osobito u sniježnim uvjetima i vedrim noćima bez vjetra. Tada na tim lokacijama dolazi do temperaturne inverzije, stvara se specifična mikroklima u kojoj tlo gubi toplotu, a hladan zrak noću pada na dno doline.
Slične niske jutarnje temperature u Babnom Polju i okolici zabilježene su ove zime i 10. prosinca, a u ne tako davnoj prošlosti znale su biti i 30 stupnjeva ispod ledišta.
Zimsko vrijeme će se nastaviti i u drugoj polovici februara, ali ove zime više ne treba očekivati ekstremno niske temperature, tvrde meteorolozi u slovenskoj agenciji za okoliš i prostor.
Najniža temoperatura u Sloveniji otkako postoji mreža meteoroloških postaja zabilježena je u Babnom Polju sredinom veljače 1956. i sredinom siječnja 1968., kada je u jutarnjim satima izmjereno minus 34,5 stupnjeva Celzijevih, dok je u Ljubljani rekord zabilježen u zimu 1985. godine s minus 20 stupnjeva.
Otvaranje izložbe Vojislava Klačara, pod nazivom “5 kuća: 1 puta 1 puta 3”, u galeriji ljketnnjikovca Buća-Luković u Tivtu, biće upriličeno u petak 16. februara u 19 sati.
Izložbu koju organizuje JU „Muzej i galerija“ Tivat, otvoriće producent, mr Janko Ljumović.
Vojislav Klačar koji će se večeras po prvu put predstaviti crnogorskopj publici, je umjetnik aktivan u oblasti višemedijskog stvaralaštva. Njegova višegodišnja umjetnička praksa „Kraljevina Koreta“ obuhvata: skulpture, crteže, digitalne slike, Internet prezentacije, video radove, performanse, dramske tekstove i pozorišne instalacije. Od 1995. godine Klačar živi i radi u Beogradu. „Kraljevina Koreta“ je izlagana na Oktobarskom salonu u Beogradu, a predstavljena je i publici u Helsinkiju, Lajpcigu, Berlinu, i to u formi izložbi, predstava, radio drama, itd. Radovi koji će biti izloženi u „Muzeju i galeriji“ Tivat segment su „Kraljevine Korete“, koju čini kontinuirana praksa izvođenja političkih procesa unutar ove imaginarne države. Za njihove potrebe nastaju i mijenjaju se: političke partije i koalicije, njihovi programi, članovi, različiti dokumenti, sheme, mape, grbovi, odnosno, artefakti kao što su: kolaži, crteži, skulpture, tekstovi, itd.
Novi brod u Navarovoj proizvodnoj hali foto Boka News
Lokalna zajednica Tivta od sutra će imati prvo protivpožarno plovilo na moru u Boki Kotorskoj, koje će služiti marini za superjahte Porto Montenegro i Službi zaštite i spasavanja u Opštini Tivat.
Protivpožarno plovilo, dužine 9.79m finansirao je Porto Montenegro, a rađeno je po idejnom projektu tivatske kompanije Navar Incorporated, i nakon više mjeseci intenzivnog rada, spremno je za aktivnosti na moru.
Prema brodograditeljskom projektu, protivpožarno plovilo pogonjeno sa dva yanmar motora snage po 125ks i razvija brzinu od 20 čvorova. Na plovilo je instaliran i dodatni motor iste snage sa pumpom MGS-P30ST kapaciteta 3000L/min i pritiska 10bar, te dva monitora kapaciteta 1200l/min od kojih jedan sa vodom, a drugi kombinacijom vode i protivpožarne pjene i visinom mlaza u udaljenosti do 80m, što je dovoljno kapaciteta da sanira početni požar i do 250m. Osim saniranja početnih požarnih situacija na plovilima u Bokokotorskom zalivu, kao jedino ovakvo plovilo u Crnoj Gori, u praksi će moći da djeluje i za saniranje požara na kopnu, kada su u pitanju primorske kuće ili ostrva zaliva.
Pored opreme za gašenje požara i prvu pomoć, ovo plovilo posjeduje nosila i dizalicu za izvlačenje ljudi i objekata iz mora, kojima pokriva brzo i efikasno rješavanje svih potencijalnih nezgoda u vodi. Menadžment marine Porto Montenegro posvećen je konstantnoj procjeni rizika, kao i planovima za vanredne situacije na osnovu kojih svakom klijentu garantuju siguran i bezbjedan boravak u marini.
Svečana primorpedaja od strane brodograditelja Navar Incorporated korisniku plovila Porto Montenegro zakazana je za petak, 16. februar u 12 sati na mulu 1, ispred kancelarije Prodaje u tivatskom nautičkom naselju Porto Montenegro.
Budući da je veliki gradski park najavljen kao mjesto na kojem će vlasnicima kućnih ljubimaca biti zabranjeno da ih šetaju, a komunalna policija najavljuje kažnjavanje “neposlušnih”, mi u Bokeškom Forumu smatramo da je Tivtu hitno neophodan kvalitetan “Pet Kutak”.
Po uzoru na druge razvijene gradove koji imaju i više od jednog parka za ljubimce smatramo da bi ovaj projekat činio samo dobro svima.
Ogradjeni prostor uz kompletnu infrastrukturu učinio bi ljubimce sretnijim i opuštenijim, a njihove vlasnike relaksiranijim. Brigu o Pet kutku vodili bi vlasnici a sam prostor bi bio opremljen sredstvima za održavanje higijene i raznim acesoarima za kvalitetan boravak i igru.
Učinimo prvi korak za bolji i ljepši život naših ljubimaca, a samim tim i cijeloga grada, poručuju iz Bokeškog Foruma.
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske - foto Boka News
1 od 5
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj u srijedu je u crkvi „Svetog Duha“ svečano obilježio 175. obljetnicu Matice hrvatske.
O povijesti, značaju Matice hrvatske u prošlosti i danas govorili su Marija Mihaliček predsjednica nedavno utemeljenog ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske i glavni tajnik Zorislav Lukić.
Predsjednica ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj Marija Mihaliček podsjetila je na činjenicu da je Matica u Boki bila prisutna još tokom 19. stoljeća, prinosom Hrvata koji su u to vrijeme pohodili Boku Kotorsku, kao Ljudevit Gaj, Ivan Trnski, Ivan Kukuljević Sakcinski, Mavro Broz i ostvarivali veze sa bokeškim intelektualcima u vrijeme Ilirskog preporoda.
„Među Bokeljima koji su bili članovi Matice spomenut ću samo dvojicu, Mihovila Flovia svećenika, slikara i pjesnika s Prčanja i Peraštanina don Srećka Vulovića, povjesničara i profesor kotorske gimnazije. Važnu ulogu za širenje hrvatske nacionalne svijesti imale su ovdašnje publikacije i časopisi Matice hrvatske, a bokeljske privatne biblioteke bile su ispunjene matičinim izdanjima. Nastojat ćemo potaknuti ovdašnje mlade istraživače na nova otkrića i na znanstvenu ulogu koju je imala Matica hrvatske u prošlosti Boke Kotorske“ kazala je Mihaliček.
On je istakla da je kulturni ambijent Boke Kotorske, jedinstven spoj materijalnog i duhovnog naslijeđa u kojem je trajno ugrađeno prisustvo i doprinos generacija Hrvata.
“Valorizacija tih kulturno-istorijskih zasluga za stvaranje baštine, očuvanje etničkih i identitetskih osobenosti namjeravamo promovisati našim djelovanjem uz veliki ponos na kulturne, nacionalne i konfesionalne različitosti jer upravo ta preplitanja čine Boku Kotorsku i njeno naslijeđe posebnim u korpusu kulturnog kruga istočne Jadranske obale i Mediterana” – kostatovala je Mihaliček.
Predsjednik Matice Hrvatske akademik Stjepan Damjanović je kazao da Matica danas djeluje u razgranatoj mreži s oko 130 ogranaka u Hrvatskoj i drugim zemljama, te izrazio zadovoljstvo što je među njima i Crna Gora s nedavno utemeljenim Ogrankom Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj.
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske – Stjepan Damjanović
„Matica je kao nijedna druga ustanova u Hrvatskoj širila uvjerenje da je kultura ne samo potrebna nego i nužna, a osobito je širila ljubav prema knjizi, prema hrvatskoj knjizi. Matica Hrvatska je najstarija hrvatska kulturna ustanova utemeljena u Zagrebu 1842. godine Iz Matice nastale mnoge danas najstarije ustanove, Hrvatsko sveučilišta, Akademije znanosti i umjetnosti, Društvo hrvatskih književnika. Matica hrvatska od samih početaka presudna za promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Matica Hrvatska godišnje objavi oko 250 izdanja i održi 500 kulturnih manifestacija. Najznačajniji kulturni projekti Stoljeća hrvatske književnosti, Povijest Hrvata, posebno značajni projekti posvećeni mladima, Filozofska i Komunikološka škola, Medijski susreti, Mladi glazbenici i likovni umjetnici“- istakao je između ostalog akademik Damjanović.
“Matica Hrvatska, kako kroz povjest tako i danas, radi na temeljima svojih osnova, a to je u prvom redu izdavaštvo. U izdavaštvu naših knjiga posebno se ističu nekoliko velikih projekata među kojima je najveći Biblioteka Stoljeća hrtvatske književnosti” – kazao je tajnik Matice Hrvatske Lukić.
U muzičkom dijelu programa nastupile su flautistkinje Angela Mijušković i Andrea Živković, i violinistkinja Noemi Peričić.
Gibonni Photo: Filip Filković Philatz/Youtube/Screenshot
– Kad jednom čovik upadne s kaićem od 6-7 metara u mora 2 do 3 ili jače, kad te na srid mora uvati tramuntana, vidiš kako si mali i premali. Na mene more oduvijek ostavlja pomalo i religiozno iskustvo. Skoro me tako i žena ostavila nakon jedne nevere kod rta Planka, pa mi je rekla: „slušaj, buden li se još koji put morala s tobon penjat na brod, rađe ću ić doma materi“ – ispričao je Zlatan Stipišić Gibonni svoju morsku priču.
O svom novom video materijalu za pjesmu „Nisi više moja bol“ s albuma Familija, snimanju na svjetioniku, intimno o moru i starom morskom vuku Oliveru, ispleli smo razgovor i razmijenili iskustva. Pridružio nam se i sjajni redatelj ovog i nekoliko posljednjih nagrađivanih spotova, Filip Filković Philatz…
Gibonni Photo: Filip Filković Philatz
Kad jednom upadneš u valove, vidiš koliko si mali…
Oduvik sam morski čovik. Još od spota za Ej vapore, more mi se vuče kroz video materijale. Pomislio sam na onaj nasukani brod kod Dugog otoka koji je tad još virio vani: „da je ovo u Americi, tukli bi se za snimat na njemu“.
Teško je ljudima nametnut svoju maštu, jer kad ljudi čuju pismu, svak ima svoj film. Puno je lipše snimit spot pod vodom nego recimo u liftu. Ne volim i nije mi prihvatljivo raditi spotove na način kako to rade drugi iz zabavne glazbe, ono da izgleda poput razglednice ili kiča. Razlog je pomalo i osoban jer je na mene more uvijek ostavljalo pomalo i religiozno iskustvo. Kad jednom čovik upadne s kaićem od 6-7 metara u mora 2 do 3 ili jače, kad te na srid pučine uvati tramuntana, vidiš kako si mali i premali.
Mistika svjetionika
– Kad smo išli snimat na lanternu, jedino šta nisan tija je sunce, pa smo čekali oblake. Snimali smo na Velom ratu, na Dugom otoku. Završni dio smo snimili na Vranjicu jer je na lanterni bija plastični kaić koji nam se nekako ne uklapa u atmosferu priče. Uspija san tako nać u Vranjicu jedan drveni od 105 godina šta još plovi i zavesla sam u njemu. Snimali smo prije jedne nevere, pa kad je sneveralo, stali smo i nastavili nakon nje. Radi se sekund po sekund da dobiješ ono šta tribaš. Atmosfera se totalno prenila na spot – kaže Gibonni, a na priču se nadovezao autor ovog i niza prethodnih video materijala Filip Filković Philatz.
Photo: Filip Filković Philatz/Youtube/Screenshot
– Htjeli smo napraviti filmski spot, kao da nakon njega postoji još nešto poput filma. Video za „Nisi više moja bol“ nastavak je suradnje s Gibonnijem na prethodnim materijalima. Iako možda neke podsjeća na Tim Burtona, ovakva vizija Gibinih video materijala plod je suradnje sa Zdenkom Bašićem i više je inspiracija gotike. Zlatan i ja prije snimanja jako puno pričamo. Volim čuti koja je njegova vizualizacija pjesme. Obično na kraju gledatelj zapamti simbole koji se provuku kroz video.
Priča u videu nije točno definirana u period vremena. Moj san je da jedan spot napravimo na svjetioniku. Žena koja ostane sama i u drugom stanju, glavna je protagonistica priče, a Zlatan je pripovjedač koji vesla nemirnim morem i kao promatrač odlazi prema drugom svijetu kojeg predstavljaju ona spojena zviježđa na nebu.
Bila su to predivna tri dana snimanja na svjetioniku Veli Rat gdje nas je lijepo ugostila obitelj svjetioničara kojima ovom prilikom zahvalujemo – završava Filip, a Gibo se prisjeća jedne svoje morske anegdote.
Žena me dva put zamalo ostavila zbog mora
– Jedan put san se uputija iz Splita prema Kornatima. More je bilo kao ulje, ali kad smo došli na puntu Planku di do Italije valjda nema ništa, nikakav otok da te brani, onda smo skoro… ma… imali smo takvo iskustvo da mi je žena rekla „slušaj, buden li se još koji put morala s tobon penjat na brod, rađe ću ić doma materi“.
I nije to bilo jedno iskustvo, bilo je bar još jedno ili više njih. Čovik se u to ne uvali baš namjerno. Imam veliki respekt prema moru, ali svak tko zna Jadran zna i to da svaki otok i svaka punta imaju svoju prognozu. Zato sam uvik pomalo i ljut kad navečer dok gledam prognozu na TV-u čujem „na Jadranu kišovito, mora 2 do 3…“ i slično. Čekaj, koliki je Jadran, sinko, tribalo bi davat za puntu od Brača posebnu prognozu, pa za puntu od Hvara drugu.
Oliver je familija i morski vuk
Gibonni-i-Oliver
Nije bezveze da se ovi album zove familija. Od kad se znamo, nas dvojicu vežu dvi teme, jedna je muzika, a druga more. To su uvik stvari o kojima možemo pričat. Kad negdi putujemo, nas dva uvik pričamo o tim temama; pa kad su i ljudi u pitanju, ili su od mora ili od instrumenta. Trećeg nema.
Čujemo se i vidimo redovito. Osim šta je morski vuk, Oliver je i veliki lav i borac. Ja mislim da ide prema svom ozdravljenju – završava Gibo za Morsku pismu, a mi se od srca pridružujemo pozitivnim mislima i željama!
Na kraju ove priče, preostaje još ući u ovu o kojoj smo razgovarali, pa Vas prepuštamo mašti koju za Vas crta Gibo s njegovom majstorskom ekipom…
Svakom novorođenom djetetu pripada novčana pomoć u visini od 100 eura, definisano je novim Pravilnikom o oblicima socijalne i dječije zaštite koji je danas potpisao predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Pravo na novčanu pomoć Opštine za novorođeno dijete ostvaruje jedan od roditelja, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za lokalnu samoupravu najkasnije godinu po rođenju djeteta, a uz koji je dužan da priloži kopiju lične karte i dokaz o upisu novorođenog djeteta u matičnu knjigu rođenih.
Pravilnikom su utvrđeni drugi oblici socijalne i dječije zaštite koje obezbjeđuje Opština Herceg Novi i postupak za njihovo ostvarivanje: jednokratna novčana pomoć, pomoć i njega u kući, novčana pomoć za kupovinu školskog pribora.
Pravo na oblike socijalne i dječije zaštite mogu ostvariti državljani Crne Gore sa prebivalištem na području opštine Herceg Novi i lica sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom na području opštine Herceg Novi.
U cilju boljeg informisanja o sprovođenju potrebnih fitosanitarnih mjera za suzbijanje crvenog surlaša palmi, u organizaciji Ambasade Italije i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, u četvrtak 15. februara, u Tivtu će biti održana radionica.
Na ovu temu govoriće prof. Franćesko Porčeli (Francesco Porcelli) sa Univerziteta iz Barija, italijanski ekspert sa velikim iskustvom u istraživanju i borbi sa ovim štetnim insektom, s obzirom da u Italiji, kao i u ostalim mediteranskim državama, crveni surlaš pričinjava velike štete.
Radionica na temu suzbijanja surlaša palmii biće održana u prostorijama Opštine Tivat, sa početkom u 10 sati.
Osim predstavnika Ministarstva poljoprivrede i ruralnog, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, skupu će prisustvovati predstavnici lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća primorskih opština, pružaoci usluga hemijskog tretiranja i uništavanja napadnutih palmi, odnosno lica koja su uključena u sprovođenje fitosanitarnih mjera i zaštitu palmi
Bronzana medalja za mladog boćara Mihajla Đurovića na Evropsko prvenstvo u boćanju u Francuskoj
Mladi boćari u Francuskoj
Evropsko prvenstvo u boćanju za juniore (18 godina) i mlađe seniore (23) godina održano je proteklog vikenda u francuskom Saint Vulbasu nedaleko od Liona. Reprezentativci iz Crne Gore su ostvarili odlične rezultate.
Bronzanu medalju je osvojio Mihajlo Đurović u disciplini krug, Crna Gora je bila šesta na rang listi po broju osvojenih medalja, a osma po dobijenim disciplinama i po osvojenim bodovima.
Pored Mihajla Đurovića, ugled Crne Gore branili su Marko Luković, Gracija Stjepčević i Mateo Počanić. Selektor je bio Nenad Ranković.
Ostali momci su imali zaista odlične rezultate i pokazali su da Crna Gora ima svetlu budućnost kada je boćanje u pitanju. Gracija Stjepčević je osvojio osmo mesto u preciznom gađanju. Mateo Počanić je bio deveti u disciplini brzinsko gađanje. U parovima Marko Luković i Mihailo Đurović su bili peti.
Naredno veliko takmičenje za juniore i mlađe seniore je na programu krajem godine kada se u Kini održava Svetsko prvenstvo.
