Vlada Crne Gore u narednih deset dana mora da isplati obeštećenje po tužbama više od 200 hrvatskih državljana koji su bili zatvoreni u logoru Morinj – Boka kotorska 1991/92 godine.
Nakon što su presude za naknadu štete postale pravosnažne, Crna Gora će žrtvama logora Morinj morati da isplati oko 1,430.000 eura.
Advokat logoraša iz Morinja, Zdravko Begović je rekao za list Dan da je isplata u velikom broju predmeta već počela. On je najavio i reviziju odlukeo iznosu odštete logorašima i to pred sudom u Strazburu.
Država je usvojila skoro sve tužbene zahtjeve žrtava, zbog čega je donijeta odluka o isplati.
Vlada ima rok od deset dana da isplati novac po presudama koje su u međuvremenu postale pravosnažne.
U vojnom centru Morinj, koji je bio pretvoren u logor, bilo je zarobljeno oko 250 državljana Hrvatske. Nakon što je Apelacioni sud odbio žalbe Vrhovnog državnog tužilaštva i branilaca Iva Gojnića, Špira Lučića, Iva Menzelina i Bora Gligića osuđenih za nečovječno postupanje prema ratnim zarobljenicima nekadašnji logoraši iz Morinja podnijeli su tužbe.
Tužbu protiv države podnijeli u i Zlatko Tarle i Mlađen Govedarica koji su bili neosnovano uhapšeni po optužbi da su nečovječno postupali prema rtnim zarobljenicima u Morinju. Njima je država dužna da isplati zbog neosnovanog hapšenja po 60.000 eura.
Bokleska mornarica tradicionalno svake godine obilježava Dan opštine Kotor nastupom tačno u podne 21. novembra.
Tako je bilo i ove godine, ali ovaj put u prisustvu najmlađeg člana, Ilije Mihovića iz Stoliva koji ima samo tri mjeseca, onučen u odoru slavne Bokeljske mornarice. Doduše malo je spavao malo uživao…
Mali Ilija u odori Bokeljske mornarice sa samo tri mjeseca…
Više u našem video zapisu, malog Iliju možete vidjeti od 2,30 minuta zapisa.
Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat povodom Dana opštine, 21. Novembar, svim građanima Tivta daruje publikaciju „Sa požutjelih stranica – kulturna baština Tivta kroz vrijeme“. Na dvanaest novinskih stranica prenijet je tek djelić novinskog arhiva Opštine, koji se odnosi na zbivanja u, kako se nakad pisalo, “ubavoj varošici Tivat” tokom druge polovine 19. i prvih pet decenija prošlog vijeka.
Čitaoci su u prilici da se informišu o otvaranju prvog kina, ali i o nestašnoj dječurliji koja uznemiruje publiku tokom kino predstave 1950. godine. Tu je i reportažni zapis o svadbi u Gornjoj Lastvi, pa niz tekstova vezanih za arheološka istraživanja, slika kulturno- umjetničkog života u prvim godinama nakon II svjetskog rata.
U uvodnom dijelu uređivački tim kojeg su činili: sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Dubravka Nikčević, savjetnica za kulturu Ana Ivanovic i novinar Slavko Krstović o publikaciji kažu: “Pred vama je djelić zanimljivog opusa arhivske novinske građe, koju je za potrebe Opštine Tivat prikupljao i sintetizovao Slavko Krstović. Izdvojili smo tekstove iz kulture i kulturnog stvaralaštva, u kojima, sigurni smo, svako će pronaći nešto zanimljivo, te naučiti nešto novo iz prošlosti Tivta. Mi smo uživali čitajući na stotine priča i novinskih tekstova iz svih oblasti društvenog života toga vremena, i čini nam se postali bogatiji za cijeli jedan period iz prošlosti našeg grada. Odlomci koju su pred vama su originalni tekstovi iz tog perioda, kao i fotografije, koje govore više od riječi. Želimo da i vi, čitajući ove požutjele strane iz kulturne baštine Tivta, kroz stare novinske tekstove, još više zavolite Tivat danas.“
Izdavač publikacije „Sa požutjelih stranica- kulturna baština Tivta kroz vrijeme“ je Opština Tivat – Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, a grafički dizajn potpisuju „Brand New Tivat“ i Dragana Nikolić.
Slobodan Dado Velikić postao je drugi hrvatski jedriličar nakon Šime Stipaničeva 2007. koji je završio jednu od najekstremnijih regata na svijetu u jedrilicama duljine 6,5 metara. U 21 sat, 52 minute i tri sekunde dotaknuo je kopno Le Marina na Martiniku. Stigao je 27. među serijskim brodovima koji su u drugu etapu regate krenuli 1. studenoga iz Las Palmasa. Tri tisuće milja jedrenja većinom golemim prostranstvom Atlantskog oceana. Od Kanara do Martinika trebalo mu je 17 dana, sedam sati, 44 minute i tri sekunde.
– Bilo je dugo i lijepo, ali teško, pogotovo je teško bilo toliko dugo regatavati. Startao sam drugu etapu dosta dobro, bio sam među vodećima prvih dan, dva jer sam imao dosta dobre informacije o vremenskim uvjetima, a potom sam se kod afričke obale uhvatio u ribarsku mrežu, morao sam plivati kako bi se je riješio. Potom sam napravio najgluplju pogrešku ikad. Utipkao sam krive koordinate odredišne točke i promašio sam Zelenortske otoke za 40, 50 milja. Morao sam jedriti u vjetar kako bi to ispravio. Valjda sam jedini koji je na MiniTransatu to napravio, prve su Velikićeve riječi nakon ulaska u cilj, izjavio je Dado za Jutarnji list.
Slobodan je u prvoj etapi regate od La Rochellea do Las Palmasa imao tehničkih problema, pa je u Portu morao stati kako bi popravio jedrilicu.
– Druga trećina regate bila je najbolja. Imao sam dobar ritam i brzinu, hvatao sam grupu ispred sebe. Onda sam se jedne noći probudio, a jedrilica je ostala bez struje. Nula. Valjda je baterija procurila. Dan nakon toga ostao sam bez velikog spinakera. Podrapao se. U posljednjih sedam dana regate ušao sam bez struje na brodu i najvažnijeg jedra. Tako da sam mrtav umoran. Ali sve zaboraviš kad uploviš u cilj. Super sretan sam. Jedva čekam da popijem i pojedem nešto svježe. Svi koji završe MiniTransat su pobjednici, pojasnio je Velikić. Brada mu je podulja, malo je mršaviji, ali srce je puno…
Podsjetimo, prije par dana drugi je hrvatski predstavnik Vedran Kabalin morao odustati zbog puknuća jarbola. Pokupio ga je brod iz pratnje.
Humoristički ansambl kotorskog Teatra 303 nastupiće u petak 24.novembra u Kulturnom centru u Trebinju sa svojom hit- predstavom “Na Kotorskom dvoru”.
Kotorani u Trebinje odlaze na poziv tamošnjeg Udruženja Crnogoraca „Petar Petrović Njegoš“.
„Ovaj poziva je za nas velika čast, ali i obaveza, jer ovo je nakon gostovanja u Dubrovniku, veliko priznanje vrijednostima i stilu pozorišnog života, koji njeguje Teatar 303 svih 37 godina postojanja.“- kazao je juče čelnik Tetara 303 Dragan Buzdovan.
Njihova satirična komedija „Na kotorskom dvoru“, koja povezuje prošlost i sadašnjost na jedan moderan način sa puno muzičkih numera, kao i puno video materijala, do sada je igrana preko 30 puta širtom Crne Gore, ali i u inostranstvu.
U predstavi igraju Dragan Buzdovan, Nađa Pjetrović, Zoran Dragović, Neđeljko Kustudić, Iva Kernec, Miljan Stešević, Ksenija Maslovar, Sara Čizmović, Ranko Ristovski, Savo Miljenović. Kompletan video materijal za predstavu je odradila „ Kotor Tv“ . Tekst i režiju je uradio Dragan Buzdovan.
Sve se dogodilo u petak, 17. novembra oko 3.55 ujutro na Graničnom prijelazu Karasovići. Iz smjera Crne Gore došla su dva vozila, BMW crnogorske registracije i Dacia Logan njemačkih registracija. U crnogorskom su bili vozač i suvozačica za koje je utvrđeno da nemaju veze s događajem, iako je u njihovom vozilo zatečeno 5 kaveza sa devet pasa, piše Dubrovački vjesnik.
U Daciji je pak bilo četiri kaveza s pet pasa. Automobilom je upravljala 30-godišnja njemačka državljanjka a suvozačica je bila 26-godišnja zemljakinja vozačice.
Njemice su izjavile da su psi njihovi, zbog čega su ih na crnogorskoj granici pustili, makar je pomalo nevjerojatno da ih se zbog boksova u vozilu nije povezalo sa švercom.
švercovanje pasa foto Carina RH
Prva policijska i carinska kontrola pokazala je da su psi raznih rasa, a Njemice se terete za kazneno djela izbjegavanja carinskog nadzora i krivotvorenja službenih isprava, odnosno falsificiranje 14 psećih putovnica.
švercovanje pasa foto carina RH
Krijumčarke su sada u istražnom zatvoru, a uhapšene su u petak u 9.50 sati.
U susret proslavi Nove godine, predstavnici turističkih organizacija tri crnogorska grada –Budve, Herceg Novog i Tivta, na jučerašnjoj press konferenciji u sali Atrium Hotela Europe u Sarajevu priredili su promociju dobro osmišljene i bogate novogodišnje ponude u svojoj zemlji.
Press konferencija održana u Sarajevu predstavlja jednu u nizu promotivnih aktivnosti u sklopu intenzivne medijske kampanje koja se sprovodi u cijelom region sa ciljem da privuče što veći broj posjetilaca u CrnuGoru tokom novogodišnjih praznika.
Brojni mediji su pratili pressicu, Pink BH, Al Jazeera, Fena, Ekskluziva, Gracija, Azra, Source.ba, Furaj.ba, The Prestige (portal zauspješne), Vip HD, Profitiraj.ba, Ladies IN, Doznajemo.com, Altermedia, IN store, Business Magazine, Start i Blog Enina Mama.
Sarajevska press konferencija završila se dodjelom vaučera zaboravak u budvanskom hotelu “Moskva”od 29.12.2017. do 02.01.2018, a ime sretne dobitnice – Živane Jovančić, novinarke magazina Gracija, izvukao je Mladen Vojičić Tifa, koji je svojim prisustvom uveličao konferenciju za novinare i predstavnike turističkih agencija.
Sretnoj dobitnici uručenisu i vaučeri za ručak u ekskluzivnim restoranima Tivta i Herceg Novog.
Predstavnici turističkih agencija najavili su takođe da se tokom novogodišnjih praznika nećenaplaćivati putarina u Crnoj Gori, Trebinje – Herceg Novi.
U Kotoru je juče bilo praznično, slavio se Dan opštine – Dan oslobođenja 21.novembar, pravoslavni vjernici su slavili Aranđelov dan a katolički Gospu od Zdravlja.
U crkvi Gospe od Zdravlja tokom jučerašnjeg dana bilo je izuzetno svečano, služene su mise koje koje su predvodili don Anton Belan i don Robert Tonsati.
Prvoj jutarnjoj misi u pet sati osim vjernika prisustvovala je i ekipa RTVCG koja priprema posebnu dokumentarnu emisiju o Gospi od Zdravlja.
Na popodnevnoj misi stigao je i Admiral Bokeljske mornarice Anton Sbutega, što je prvi puta u znanoj povjesti da je Admiral u uniformi hodočastio Gospi od Zdravlja. Njegovo prisustvo je izazvalo veliku pozornost svih hodočasnika i turista.
Crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna, kako to don Belan ističe, jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.
“Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetišta u Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu” – kazao nam je don Anton Belan.
Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju. Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.
Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru koja se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.
Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar 2017.
Kako je napisao don Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 stepenica, sa četiri male kapelice.
Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.
Gospa od Zdravlja se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prisustvovao je u utorak svečanoj sjednici povodom proslave Dana opštine Kotor, te izrazio zadovoljstvo što je uspostavljena kvalitetnija saradnja između Dubrovnika i Kotora.
“Brojni su i slični problemi koji muče ova dva grada, posebno po pitanju kruzera ali i po pitanju izletničkog turizma. Sigurno je da smo zajedno jači u nastupu prema tim velikim međunarodnim kompanijama. Siguran sam da grad Dubrovnik i Kotor, u suradnji s drugim gradovima na Mediteranu, mogu pokrenuti inicijativu održivog turizma po mjeri građana“, kazao je Franković.
Što se tiče budućnosti, otvaraju nam se evropski fondovi na polju prekogranične saradnje a prije svega u turizmu, što je u fokusu interesa Dubrovnika ali i Kotora. Na nama, mlađoj generaciji je da se konačno uhvatimo u koštac s tim problemima, istakao je Franković.
Frabnković i Jokić u Kotoru – foto Boka News
On se posebno zahvalio gradonačelniku Kotora Vladimiru Jokiću na davanju reprezentativnog prostora za novi ured Hrvatskom građanskom društvu.
“Gradonačelnik Jokić je pokazao kako se treba ponašati prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori, a grad Dubrovnik će pomoći financijski HGD-u da može još bolje raditi na očuvanju kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj i Crnoj Gori”, zaključio je Franković.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017. - foto Boka News
1 od 20
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Kotor u vrijeme corona virusa mart 2020. - foto Boka News
Kotor u vrijeme corona virusa mart 2020. - foto Boka News
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Zasadili stabla prijateljstva
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Dan opštine Kotor, po tradiciji, danas je obilježen, defileom Gradske muzike ulicama Kotora, ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima. Prethodno je ispred zgrade Opštine Kotor predat svečani raport i zastava Bokeljske mornarice gradonačelniku Vladimiru Jokiću a u podne na glavnom gradskom trgu Bokeljska mornarica je odigrala tradicionalno kolo u koje su na kraju, po običaju, ušli i čelnici grada.
Na svečanoj sjednici koja je održana u velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković”, dodjeljene su nagrade „21. novembar” direktoru Opšte bolnice Kotor dr Ivanu Iliću i posthumno pomorskom kapetanu Ladislavu Ladu Vukoviću.
Gradonačelnik Opštine Kotor Vladimir Jokić u svom govoru podsjetio je na 21. novembar prije 73 godine, kada su borci Prve bokeljske i Druge dalmatinske brigade su nakon proboja Risna oslobodili Kotor od fašističkog okupatora i donijeli slobodu.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
„Obaveza ove i svih generacija koje dolaze je da se sa poštovanjem sjećamo svih onih koji su svojim životima platili slobodu i kojima dugujemo zahvalnost što su nas čvrsto utemiljili u antifašističku Evropu. Privilegija i čast je stajati danas pred Vama i predstavljati grad Kotor. Čast, kakva je ova, sa sobom nosi i veliku obavezu. Upravljati Gradom znači stvarati uslove za svakodnevni život njegovih građana, perspektivu za one koji će sjutra bii njegovi stanovnici, ali i biti obavezan milenijuma tradicije i trajanja” – kazao je Jokić.
Prema njegovim riječima, tradicija grada ne smije biti samo dio folklora, već dug i dužnost budućnosti. Kotor je, ističe, 1616. godine donio Statut i Zakone grada Kotora. Marjan Buća i Frano Bolica su u posveti Statutu Ivanu Franu Delfinu napisali sledeće:
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
„Vršeći dužnosti najbolje i najpažljivije, i to za dugo vrijeme, naši su preci dugo i srećno vodili brigu o razvoju ovog grada, tako da upravljanje njime u krajnjoj mjeri bude u duhu najstarijih građanskih običaja. A to znači, da se mora odlučiti kako se u domovini ne vlada ni preko pojedinaca sa neogračenom vlašću, u cilju izbjegavanja tiranije, niti preko uvijek nezdrave vlasti mnogih, radi uklanjanja površnosti neiskusnog mnoštva, nego putem stalne vlasti zakona.” Četiri stotine godina nakon, ističe Jokić, ove riječi moraju biti moto svima koji u našem društvu donose odluke. Različite okolnosti, ali jednake vrijednosti u temeljima kroz vjekove su nosile Grad.
Jokić je podsjetio na riječi gradonačelnik Firence, Đorđo La Pira koji je prije nekih 50 godina izjavio da je posao gradonačelnika Firence da mijenja lampe i misli o svjetskom miru.
„Posao gradonačelnika Kotora svakako nije toliko značajan da brine o svjetskom miru, ali je obaveza prvog čovjeka Kotora da pored toga što krpi rupe u asfaltu, misli o tome da Kotor bude i ostane kapija Crne Gore, kapija kulture, prijateljstva i tradicije. Djelimično paralisani moratorijumom, izgradili smo dio putne infrastrukture na grbaljskom području, privode se kraju radovi na zgradi za socijalno ugrožene, završili smo ranije započete radove na vodovodno-kanalizacionom sistemu i potpisali ugovor sa Jedinstvom za radove u iznosu od preko 700.000 eura. Donijeli smo odluku o subvencijama u poljoprivredi, podstakli davanja za sport, kulturu i nevladin sektor, krenuli u uvođenje informatičkih sistema, upravu u svemu otvorili prema građanima. Ipak, posebno sam ponosan na činjenicu da smo ovog ljeta uspijeli, uprkos svemu, da iznesemo KotorArt, zbog grada i za grad, kao i na upis tvrđave na listu UNESCO, zajedno za još pet gradova iz Italije i Hrvatske.
Problemi koji opterećuju grad, poput saobraćajnih gužvi i koncesije za Luku Kotor ostaju za period pred nama i na njima će se očitovati sposobnost uprave da se izbori kako sa svakodnevnim problemima, tako i sa namjerama da se Gradu oduzme ono što je izvorno i istorijski njegovo. Pitanje koncesije Luki Kotor je pitanje na kojem ne smijemo popustiti ni pred kim, ni pred državom, ni pred investitorima, ni pred javnošću. Luka je dio Kotora, bila, jeste i biće.
Ipak, o jednom planu bih govorio upravo danas, o planu da Kotor bude mjesto okupljanja gradova, mjesto spajanja ovog dijela Mediterana. Kotor ima obavezu prema sebi, prema svojoj istoriji, prema građanima, prema državi kojoj pripada, da bude prijatelj i da sabira gradove, da opet bude Grad na Jadranu. Zbog toga mi dozvolite da pozdravim naše goste iz pobratimskih i prijateljskih gradova, predsjednika opštine Stari Grad Beograd, gradonačelnika Subotice, zamjenika gradonačelnika Splita, predstavnicu grada Beograda… Posebna mi je čast da su danas ovdje sa nama naši prijatelji gradonačelnik Ohrida Stojanovski i gradonačelnik još jednog grada na Jadranu Dubrovnika, Franković“ – kazao je Jokić.
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, prdstavnici Vojske Crne Gore, stranački prvaci Demokratske stranke Aleksa Bečić, i URE Dritan Abazovič, gradonačelnici Herceg- Novog Stevan Katić i Budve Dragan Krapović, odbornici i brojne zvanice, iz javnog političkog, privrednog i kulturnog života.
