Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić ugostio je danas članove Kluba sportskih ribolovaca „Igalo“, osvajače bronze na 10. Svjetskom klupskom prvenstvu u ribolovu iz broda – Marka Radosavljevića, Aleksandra Milosavljevića, Miloša Dašića, Gorana Boričića i Davida Gudelja.
Prijemu je prisustvovao i njihov trener Željko Kosić, predsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore Mladen Rostović, kao i Vesna Samardžić, sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti i sport.
Predsjednik je mladoj ekipi čestitao na izuzetno velikom uspjehu koji su postigli, posebno imajući u vidu jaku konkurenciju iskusnih evropskih timova. Kako je kazao, nada se da će nastaviti sa ovakvim rezultatima i uspjeh ponoviti i sledeće godine u Italiji. Opština će, istakao je Katić, nastaviti da podržava sportske ribolovce jer su pokazali da naš grad ima talente i potencijal za razvoj ove discipline.
Članovi ekipe zahvalili su se lokalnoj upravi na prijemu i podršci, istakavši da će nastojati da i dalje na isti način pravdaju ukazano povjerenje.
Dodali su da im je zadovoljstvo i što je međunarodni Kup rombuna dio Oktobarskih dana posvećenih obilježavanju praznika našeg grada, te da ovog vikenda očekuju uspješan turnir i učešće ekipa iz zemlje i regiona.
Čuveni holivudski glumac Robert De Niro boraviće na Svetom Stefanu na Global Citizen Forumu, saopštili su organizatori.
Robert De Niro
Predstavnici Arton Capitala koji organizuju događaj kazali su da će tema četvrtog Foruma, koji će biti održan na Svetom Stefananu 19. i 20. oktobra, biti „mogućnost u doba neizvjesnosti“
„Budući da je svijet suočen s velikim spektrom rizika i neizvjesnosti, forum je postavljen da djeluje kao platforma za razmjenu informacija o identificiranju novih mogućnosti ekonomske migracije i integracije“, navodi se u saopštenju.
Premijer Crne Gore Duško Marković, glumac Robert De Niro, motivacioni govornik i pisac Robin Šarma, Manuel Barozo, Čeri Bler, Vesli Klark, Afrodžek, Akon, pjevačica Iv (Eve) kao i Bekstrit Bojsi samo su neki od gostiju koji će se pridružiti Global Citizen Forumu na Svetom Stefanu u Aman resortu 19. i 20. oktobra.
„Irina Bokova – direktor UNESCO-a samo je jedna od govornika koja je potvrdila glavnu ulogu u raspravi na temu globalnog obrazovanja o građanstvu za mir, odrzivi razvoj i ljudsko dostojanstvo tokom učešća na cetvrtom po redu Global Citizen Forumu. Svako od ovih uticajnih ljudi podijeliće svoja iskustva u onome dijelu u kojoj su stručnjaci“, navodi se u saopštenju.
Između ostalih raspravljaće se i na teme kao što su izazov globalizacije i privlačenje stranih ulaganja putem programa investitora za prebivalište i državljanstvo, uz korišćenje sredstava za stvaranje novih radnih mjesta i finansiranje vladinih projekata.
„Kroz pažljivo planirane prezentacije, panel diskusije i pregovore, forum će dati mogućnost svim učesnicima da diskutuju. Delegati koji učestvuju na ovogodišnjem forumu imače ekskluzivnu priliku za susret i mrežu s predstavnicima vlasti, članovima kraljevskih porodica, stručnjacima iz industrije, finansijskim stručnjacima, svjetskim najpoznatijim motivacionim govornicima, filantropima, holivudskim zvijezdama i nekim od najbogatijih pojedinaca na svijetu“, navodi se u saopštenju.
Direktor preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Tivat Alen Krivokapić potpisao je danas u Kotoru, ugovor sa preduzećem „Jedinstvo“, vrijedan 1.912.970 eura, a za koji je sredstva obezbjedila Opština Tivat kroz kreditnu liniju KfW banke.
Radovi po osnovu ovog vrijednog ugovora obuhvataju: Izgradnju vodovodnog tranzitnog cjevovoda od obale Đuraševića do rezervoara „Radovići“ i izgradnju sekundarne kanalizacione mreže za priključenje naselja Krašići na postojeći kanalizacioni sistem. Ovim je Opština Tivat ušla u vrijednu investiciju poboljšavanja snabdijevanja vodom poluostrva Luštica ali i priključenja Krašića na postojeći kanalizacioni sistem. Početak radova očekuje se do kraja tekuće godine.
Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević istakla je ovom prilikom:
„Poboljšavajući vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu, podižemo kvalitet života u ovom dijelu Tivta. Ovim će biti obezbjeđene dodatne količine vode za Lušticu, kao i za naselje koje na ovom poluostrvu gradi „Luštica Divelopment“.
Konsultant za implementaciju ovog ugovora je konsultantska kuća „Fichtner“ iz Njemačke. Ugovor će se implementirati po procedurama FIDIC-a i KfW banke, čiju će realizaciju koordinisati Vodacom, kao i agencija za implementaciju projekta „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Crnogorskom primorju“.
Predstavnici preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Kotor potpisali su 734.704 eura vrijedan Ugovor sa kompanijom „Jedinstvo”
Predstavnici preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Kotor potpisali su 734.704 eura vrijedan Ugovor sa kompanijom „Jedinstvo“, a ugovor sa Kotorom obuhvata radove na sistemu za ugovor o vodosnabdjevanju, izgradnji sekundarne i tercijalne mreže u naseljima Sveti Stasije, Roda-Psihijatrija, Daošine i Industrijska zona Kotor,
Potpisivanju ugovora prisustvovali su predsjednici opština Tivat i Kotor, Snežana Matijević i Vladimir Jokić, direktor direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Dragan Asanović, v.d. direktorka Vodacoma Nada Krivokapić, kao i predstavnici kompanije „Jedinstvo“.
Opština Tivat uložila je do sada u kanalizacionu infrastrukturu preko 30 miliona eura. Uložena sredstva po glavi stanovnika iznose 2.170 eura, čime se Opština Tivat ističe u odnosu na sve druge crnogorske opštine.
Generalna komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) koja djeluje u okviru UN FAO s ciljem da podstiče održivo upravljanje ribarstvom i daje preporuke u tom pravcu koje su obavezujuće za njene članice, po prvi put zasijeda u Crnoj Gori.
41. zasijedanje Generalne komisije za ribarstvo Mediterana
Redovno 41. zasijedanje počelo je danas u Budvi, a oko 120 delegata iz 25 zemalja u ime Vlade Crne Gore pozdravio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede mr Milutin Simović.
Simović je tom prilikom izrazio razumijevanje za trenutnu alarmantnu situaciju sa stanjem ribljih resursa u Mediteranu, poručujući da će Crna Gora nastaviti da bude pouzdan partner u procesu održivog upravljanja ribljim resursima. Istovrmeno, kako je naglasio, Crna Gora očekuje da se pri donošenju određenih mjera, preporuka, a posebno onih koje su vezane za ograničavanje ulaganja u modernizaciju ribolovne flote uzmu u obzir specifičnosti i nivo razvijenosti ribarskog sektora, i to ne samo u Crnoj Gori, već i drugim sličnim zemljama.
„Sektor ribarstva u Crnoj Gori ima ekonomsku, ekološku, sociološku i kulturološku ulogu. Najveći dio ribarstva predstavlja obalni ili mali privredni ribolov, koji se vjekovima unazad obavlja na specifičan način. Imajući u vidu tako dugu tradiciji, ovaj oblik ribolova se mora sačuvati i njegovati za buduće generacije, kao izraz prepoznatljivosti i specifičnosti ribarstva Crne Gore. Nedostatak povoljnih finansijskih sredstava, u kontinuitetu složene ukupne društvene i ekonomske prilike, ključni su razlozi nedovoljne razvijenosti sektora ribarstva“, ocijenio je Simović navodeći da crnogorsku ribolovnu flotu uglavnom čine plovila prosječne starosti od 40 godina, opremljena zastarjelom opremom.
Simović je dodao da je učešće crnogorskog ribolova male plave ribe u ukupnom ribolovu na Jadranskom moru više nego zanemarljivo (manje od 1% ukupnog ulova).
„Zbog toga očekujemo da ribarski sektor sa ovakvim kapacitetima i ovakvim stepenom razvijenosti, jednako u Crnoj Gori kao i u ostalim sličnim državama, budu tretirani na različit način u odnosu na sektore ribarstva u područjima gdje izvjesno postoji preveliki ribolovni napor i prelov ribljih resursa.
Izražavajući razmijevanje za trenutnu alarmantnu situaciju sa stanjem resursa u Mediteranu, Simović je kazao da se pri donošenju određenih mjera, preporuka, a posebno onih koje su vezane za ograničavanje ulaganja u modernizaciju ribolovne flote, mora uzeti u obzir specifičnost zemlje, a posebno nivo razvoja sektora. Kao bitan argument za ovakav zahtjev, on je naveo primjer Crne Gore koja je tek na 30% od ukupnog kapaciteta ribolovne flote, u odnosu na raspoložive resurse ribe u njenim teritorijalnim vodama.
„Zbog toga,očekujem razumijevanje potrebe i Crne Gore, i svih sličnih država, da se omogući ovom sektoru da pruži realno mogući doprinos našim nacionalnim ekonomijama, uz otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje posebno mladih, postizanje boljeg statusa ribara, kao i potrebu da ovaj sektor obezbijedi dodatu vrijednost i turističkoj ponudi naših država“.
Crna Gora pouzdan partner u procesu održivog upravljanja ribljim resursima
Prema riječima Simovića rad Generalne komisije za ribarstvo kao i sve slične inicijative koje imaju za cilj pravu i duboku reformu ribolovnog menadžmenta imaju punu podršku Crne Gore.
„Svi zajedno moramo biti odgovorni u sprovođenju mjera za očuvanje, posebno visoko migratornih resursa ribe, kao i ostalih resursa i odgovorni prema potrebi da razvijemo svoje ribarske flote do nivoa odgovornog i održivog ulova, poštujući najzahtjevnije standarde selektivnosti alata i opreme“, kazao je Simović.
Potpredsjednik Vlade je informisao predstavnike GFCM i da je Crna Gora značajno podigla nivo aktivnosti u borbi protiv nelegalnog i neregulisanog ribolova, u skladu sa preporukama i mjerama GFCM i EU u borbi protiv ovakvog ribolova. Na tom planu, kako je kazao, prepoznate su obaveze i odgovornosti nadležnih državnih institucija, uz značajno učešće i doprinos nevladinih organizacija, stručne i ukupne javnosti.
41. zasijedanje Generalne komisije za ribarstvo Mediterana
On je kazao i da je formiranjem Direktorata za ribarstvo u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja početkom ove godine, kao i upošljavanjem novih ljudi, Crna Gora pokazala odlučnost da ovaj sektor razvijemo na nivo koji pripada jednoj Mediteranskoj zemlji, kao i da odgovorno gazdujemo sa tako osjetljivim resursima i ujedno sektor spremimo da bude konkurentan na otvorenom tržištu.
Nastavlja se, kako je dodao, i sa radom na daljem usklađivanju zakonodavstva sa zakonodavstvom EU kao i implementiranju preporuka GFCM. Simović je naveo i da se pristupilo pripremi projekata za EU pretpristupne fondove, i da su pri kraju pregovori sa Svjetskom bankom za skori početak novog projekta u kojem će podrška sektoru ribarstva imati zapaženo mjesto.
„Konačno, samo domaćinskim i racionalnim gazdovanjem, poštovanjem prirodnih zakonitosti i poštovanjem zakona, moći ćemo dugotrajno ubirati plodove mora, ne narušavajući biološku ravnotežu. Crna Gora će ostati pouzdan partner u procesu održivog upravljanja ribljim resursima“, zaključio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović.
Kruzerski turizam je kao brak. Oni koji su unutra iz njega bi rado pobjegli, a oni koji nisu, u njega bi isto tako rado ušli!
Zašto s kruzerima treba biti u najmanju ruku oprezan, na okruglom stolu održanom u organizaciji šibenskog Veleučilišta, pokušao je objasniti dr. Hrvoje Carić s Instituta za turizam, koji je kazao da je u vrijeme kada se on počinjao baviti fenomenom ovog vida turizma veliki kruzer bio onaj koji je imao 500 kreveta.
Danas se velikima definiraju grdosije s pet hiljada kreveta, pa možete zamisliti kakva je to situacija i kakav infrastrukturni izazov kada se tri-četiri takve grdosije usidre u dubrovačkom Gružu, a 16-17 hiljada turista “napadne” grad koji ima isto toliko postelja u “tvrdim” objektima. Nastaje raspad sistema, kolaps ne samo javnog prijevoza i prometa nego i svih drugih javnih sustava, poput onoga za zbrinjavanje otpada.
Stoga nije čudno da se ne samo Dubrovnik, nego i drugi gradovi na Mediteranu, meke kruzerskog turizma, poput Venecije, Barcelone sve češće bore i bune protiv najezde velikih brodova – u Lisabonu kruzeraše otvoreno uspoređuju s teroristima – koji zauzimaju javne prostore, a po ocjeni građana malo ili ništa troše. Jer sve imaju na brodovima koji nisu više ploveći hoteli, nego zaokružene plutajuće destinacije.
I sam Carić kaže da u Institutu nisu dobili mogućnost istraživati kolika je potrošnja gostiju na velikim kruzerima, ali još prije deset godina je bilo vidljivo da u Dubrovniku, primjerice, gosti koji u hotelima s pet zvjezdica troše 500 eura dnevno postaju sve nezadovoljniji najezdom kruzeraša.
Stoga bi, smatra, bila šteta da Šibenik, jureći za velikim turističkim brojkama i povećanjem noćenja, upadne u sličnu trapulu kruzerskog turizma, u kakvu su, primjerice, grlom u jagode, osim Dubrovčana koji se iz nje gledaju iskobeljati, upali i Splićani kojima se također događa kolaps.
Luka Kotor
Za Šibenčane, koji u luci imaju školjkare i kupališta, upozorio je dr. Carić, naročito je alarmantan podatak da je zagađenje bakrom s brodskih premaza u Gružu iznosilo 153 kilograma eko toksičnog bakra godišnje. Iako se ne može za sve okriviti kruzere, jer ima i podataka koji pokazuju da najveća količina tog otrova ne potječe s oplate kruzera, nego s domaćih malih brodica koje se nestručno tuku “koperom”, kazao je kako Šibenik još uvijek ima šanse brendirati se i izgraditi onu vrstu turizma koja će mu dati puno bolju tržišnu poziciju osim puke kruzing destinacije.
No Marijan Petković, ravnatelj šibenske Lučke uprave, odmah je u uvodu relativizirao čitavu ovu storiju podatkom da od ukupnog svjetskog zagađenja na kompletan (!) pomorski promet otpada svega 2,5 posto. Jednako tako, iznio je i podatke koji pokazuju kako je kruzing turizam svugdje u svijetu postao ogroman biznis, u kojem čitav Mediteran – a s njime i Jadran s 4,74 milijuna putnika na kružnim putovanjima – sudjeluje tek malim postocima, pa je već i s te strane jasno da u Šibeniku situacija nije toliko alarmantna. Dapače, daleko smo ne samo od Dubrovnika s 836 tisuća gostiju, nego i od Zadra koji je rastao 70 posto – gdje su oni koji su govorili kako je izgradnja putničkog terminala i Gaženice državnim novcem u Kalmetinoj eri promašena investicija – i došao do 136 tisuća putnika godišnje.
Šibenik je došao na 28 hiljada kruzerskih putnika ove godine, ali je i to golemo povećanje s obzirom na činjenicu da se prije deset godina krenulo s nikakvom infrastrukturom i 4800 turista godišnje. No, te brojke nisu došle same od sebe, došle su s investicijama u državnu, tzv. tehnološku cestu i gat Vrulje.
– Sve studije pokazuju da grad Šibenik u kišnim danima može podnijeti osam do devet tisuća gostiju, a mi imamo najviše tisuću do dvije kruzerskih gostiju dnevno, pa je jasno da oni ne mogu ugroziti funkcioniranje javnih sustava u Šibeniku – kazao je Petković, najavivši da će situacija s izgradnjom putničkog terminala i nove garaže s 350 parkirnih mjesta na pet etaža biti infrastrukturno i bolja
.
Kada je riječ o pozitivnom utjecaju kruzerskih gostiju na razvoj turizma nabrojio je, najkonkretnije, cijeli niz OPG-ova kojima su upravo kruzerski gosti bili ključni za opstanak i razvoj, poput Jurlinovih dvora i Sokolarskog centra Dubrava.
Matija Bumbak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Šibenika, složio se kako je rasprava o kruzerskom turizmu – za koju očito samo oni “male pameti” mogu misliti da se može svesti na “za” ili “protiv” bez suvišnih zašto – došla u pravo vrijeme kako bi Šibenik javnim traženjem odgovora izbjegao probleme umjesto da ih poslije rješava, kao što je to kod drugih bio slučaj.
Svečano otvaranje izložbe CITY RE: INVENTED će se održati na lokalitetu Rimski mozaici dana 21.10.2017. godine (subota) sa početkom u 12 sati.
Izložbom se promoviše javni prostor poljskog grada Łódź koji se kandidovao za organizovanje svjetske izložbe EXPO 2022. godine.
Łódź ima 3 800 kamenih kuća, 27 zamaka, 200 fabrika i nekoliko desetina vila što predstavlja samo dio bogatog nasljeđa koje je ostalo nakon industrijskog procvata grada tokom 19. i 20. vijeka.
Kao konkurencija nalaze se ostali gradovi a to su: Mineapolis u Sjedinjenim Američkim Državama, Rio de Žaneiro u Brazilu i Buenos Aires u Argentini.
Rezultat nadmetanja gradova biće objavljen u novembru ove godine.
Događaj će svečano otvoriti NJ.E. Irena Tatažinjska, Ambasadorka republike Poljske u Crnoj Gori.
Rimski mozaici – foto Boka News
Izložbu možete pogledati do 28.10.2017. godine.
Organizator manifestacije je Turistička organizacija opštine Kotor u saradnji sa Ambasadom republike Poljske u Podgorici.
Dinamit je presudio primjerku cipola koji je krajem septembra pronađen u moru kod Krašića, gdje su sportski ribolovci prijavili da pluta mrtva riba, piše Pobjeda.
To je potvrdila analiza obavljena u Institutu za biologiju mora nakon što su ubijenu ribu članovi grupe Stop krivolovu predali ribarskom inspektoru Mijomiru T
apuškoviću koji je zatražio da se provjeri šta je uzrok uginuća.
Oštećenja evidentirana na primjerku cipola (skakavice) slomljena kičma i uništeni unutrašnji organi ukazuju da je ubijena eksplozivom, potvđeno je iz te institucije.
Time se, nažalost, obistinila i bojazan da krivolov eksplozivom nije „rezervisan“ samo za sakrivene pozicije daleko od naseljenih mjesta, odnosno na grbaljskom dijelu kotorske opštine, već da mine pucaju i unutar zaliva kazao je Pobjedi Alek Vuković, koji u radnoj grupi zaduženoj za suzbijanje krivolova predstavlja pokret Stop krivolovu.
Prema njegovim riječima, 4. oktobra je u Krašićima ponovljena slika s kraja septembra.
“Građani su napravili fotografije, proslijedili našoj stranici sa snimcima gdje se vidi cijelo jato ubijene ribe koju nosi struja. Nakon poziva i prijavljivanja incidenta, inspektori nijesu zatekli ribu jer je neko pokupio ubijene skakavice”, kazao je Vuković. On je apelovao na nadležne da se pozabave sve češćim korišćenjem eksploziva u zalivu, posebno djelovima gdje se navodno izvode legalni građevinski radovi.
“Tragom potvrđene informacije o uzroku ubijene ribe, tražili smo informacije od državnih službi i dobili potvrdu da ni jedna dozvola za korišćenje eksploziva u građevinskim radovima nije u tom rejonu izdata od februara ove godine, a ranije imaju rok važenja tri mjeseca! To znači da, iako su tačne informacije od mještana da su neki od radnika koristili eksploziv prilikom radova, a riba ‘slučajno’ tada naišla, riječ je o nelegalnoj upotrebi ekploziva, što je za brigu”, kaže on.
Prema prikupljenim podacima od sportskih ribolovaca i ronilaca koji su na toj lokaciji prijavili detonacije, ipak su veći izgledi da riba nije slučajno naletjela na eksploziv.
Sumnja se da su krivolovci bili aktivni na lokaciji Vojni tuneli, pa je struja nanijela određenu količinu ribe koja je isplivala.
Pomorski fakultet u Kotoru, čiji je dekan Danilo Nikolić, isplatio je naknadu nastavnom kadru koji je obučavao pomorce u iznosu od 231,2 hiljade, što je za 120,2 hiljade eura više od dozvoljenog limita za realizaciju procesa obuke pomoraca. Ta isplata je suprotna pravilniku o načinu korišćenja sredstava prihodovanih od školarina, sa tržišta i iz drugih izvora. Nepravilnost je konstatovana u izvještaju internog revizora, piše Dan.
Interna revizija je zbog takve primjene pravilinika, kao i zbog netačnog iskaza o sprovedenim nabavkama neposrednim sporazumom u vrijednosti koja znatno utiče na tačnost konsolidovanog izvještaja na nivou Univerziteta, dala negativno mišljenje Pomorskom fakultetu.
– Pogrešnim tumačenjem člana 6 učinjena je materijalno značajna greška jer je isplaćeni iznos naknada veći za 120,16 hiljada eura. U prilog revizorskog stava za pogrešno tumačenje pravilnika na Pomorskom fakultetu jeste činjenica da se isti akt kod drugih organizacionih jedinica za isti sistem primjenjuje drugačije. Kao primjer navodi se Mašinski fakultet, gdje je za svaku raspodjelu sačinjen obračun na način da naknada za angažovanje ne prelazi 50 odsto od ukupnog preostalog dijela nakon odbitka obaveze za UCG i fond R – piše u nalazu interne revizije za Pomorski fakultet.
Interni revizor je izvještaj završio u julu, a Nikolić je nedavno izabran za vršioca dužnosti rektora Univerziteta Crne Gore (UCG). On je na toj poziciji zamijenio Radmilu Vojvodić. Revizija je kontrolom namjenske potrošnje sopstvenih sredstava na Pomorskom fakultetu utvrdila odstupanja u primjeni pravilnika o načinu korišćenja sredstava prihodovanih od školarina, sa tržišta i iz drugih izvora i pravilnika o izmjenama i dopunama u periodu od 23. februara do 2. decembra prošle godine. Ukupno ostvareni prihod od obuke pomoraca u tom periodu iznosi 443,9 hiljada, a isplaćena naknada za angažovanje iznosi 231,15 hiljada eura, što je 52,07 odsto. Pravilnom primjenom pravilnika, kako je navedeno, raspoloživa sredstva za naknadu trebalo je da iznose 110,98 hiljada eura, a ne 231,2 hiljade koliko je isplaćeno.
– Sprovedenim načinom raspodjele izostala je pravilna primjena člana šest pravilnika o načinu korišćenja sredsatva prihodovanih od školarina, sa tržišta i iz drugih izvora, po kojem se preostala sredstva koriste za troškove realizacije, pri čemu se pod troškovima realizacije podrazumijevaju troškovi materijala, opreme i troškovi zarade angažovanih lica i ostali troškovi. Troškovi za zarade angažovanih lica ne mogu iznositi više od 50 odsto troškova realizacije posla. Iz navedenog je jasno da su preostala sredstva nakon odbijanja dijela za UCG i fond R utrošena za naknadu angažovanim licima, pri čemu je izostala raspodjela dijela na troškove materijala, opreme i ostale troškove – zaključuje se u nalazu interne revizije.
Revizor je zbog utvrđenje materijalno značajne greške preporučio da se prilikom rapodjele novca od pomoraca donese rješenje na osnovu kojeg će se sukcesivno umanjivati realna naknada tekućeg perioda do vrijednosti kojom će se namiriti materijalna šteta.
Sredina oktobra protiče u znaku stabilnog i iz dana u dan sve toplijeg vremena. Za to je zaslužna prostrana evropska anticiklona, koja je mnogima omogućila oktobarska kupanja, obzirom da se površinska temperatura mora kreće između 20 i 21 stepen.
Ipak jutarnja magla u mnogim krajevima i niske minimalne temperature vazduha pokazuju da se nalazimo usred klimatološke jeseni.
Ponedjeljak:
Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 15, najviša dnevna od 18 do 27 stepeni.
Utorak:
Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 16, najviša dnevna od 19 do 28 stepeni.
