Dvanaestogodišnja Novljanka Iva Bijelić koja se posljednju godinu liječila od sarkoma –tumora kostiju, jutros je preminula u bolnici za onkologiju u Njemačkoj.
Nije postojao niti jedan Novljanin i građanin Crne Gore, sportski klub, muzička grupa, akademski građanin, niti jedna škola, mali privrednik…..koji je ostao imun na Ivinu priču.
Zato je u akciji “Srcem za Ivu” prikupljen sav potreban novac za njeno liječenje u inostranstvu, koje nažalost nije , kako su se svi nadali, donjelo poboljšanje.
Kada će Ivini pomrtni ostaci stići u Herceg Novi i kada će biti organizovana sahrana, nije poznato.
Odbornički saziv budvanskog parlamenta danas je jednoglasno je usviojio preporuku kojom se od Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost traži da preduzmu dodatne napore u okviru raspoloživih kapaciteta I zakonskih ovlašćenja, kao i da preventivno djeluju na suzbijanju kriminaliteta u toj opštini.
Opština je, kako je rečeno na sjednici, koju je na predlog gradonačelnika Dragana Krapovića, po hitnom postupšku zakazao šef parlamenta Đorđe Vujović, zbog pogoršanja bezbjednosne situacije, spremna da finansijski podrži projekat MUP-a i Centra bezbjednosti Budve, da se budvanska opštine “pokrije” video nadzorom, kao jedini način da se metropola turizma učini bezbjednijim gradom, a stopa kriminaliteta smanji na najmanju moguću mjeru.
Gradonačelnik Dragan Krapović pozvao je državne instuticije da vrate osjećaj bezbjednosti građanima u Budvi.
“Zahtijevamo od državnih organa, da svim raspoloživim sredstvima, situaciju u Budvi stave pod kontrtolu i da se to uradi momenatalno. Država mora imati snage da se s ovim izbori. U posljednja tri mjeseca desilo se nekoliko tragičnih događaja. Imamo obračune kriminalnih bandi, ubistva… Sada je vrijeme pred turističku sezonu da se energičnije radi. Nešto mora biti urađeno kako bi ovo stalo. Ogroman je interes države, možda više nego u bilo kojoj drugoj opštini, jer je ovdje je 55 odsto turitičkog prometa, da se stanje stabilizuje, jer osim ugroženosti građana, ugrožen je državni budžet i interes svih nas”, poručio je Krapović.
On je naglasio da je Opština spremna da podrži projekat postvaljanja video nadzora na ključnim mjestima u Budvi i da se to učini do početka turističke sezone.
Marko Vuković iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazao je da je izjava Krapovića da je bezbjednosna situacija u Budvi loša, samo sedam dana prije početka turističke sezone, izuzetno zabrinjavajuća.
“Mogu misliti kako će ovo gosti koji dolaze u Budvu, da prime kao dobrodošlicu, kada predsjdnik Opštine poručuje da je grad nebezbjedan. Ako je namjera ove preporuke da se u gradu uspostavi video nadzor, mi je podržavamo, ali bojim se da iza ovoga stoji politikanstvo. Počnite više nešto da radite, jer za ovih 100 dana nijeste ništa uradili. Nijeste pripremili grad za turističku sezonu, već samo obilazite sajmove. Ne znam na šta će ličiti Budva za četiri gpdine, ako ostanete na vlasti, kada ste uspjeli za 100 dana vladavine da otjerate investitore iz marine i Sea dance-a”, poručio je Vuković prvom čovjeku Budve.
Mijomir Pejović odbornik Demokratske Crne ustvrdio je da je za seriju likvidacija u Budvi treba da snose nadležni u MUP- u i tužilaštvu.
“Sjednicu je trebalo organizovati mnogo ranije, jer se u Budvi godinama dešavaju likvidacije. Kolika je odgovornost tužilaštva za brojna nerasvijetljena ubistva. Jedan od svjedoka sradnika je pričao o ubistvu ispred zidina Staroga grada, gdje je gliserom ubijen naš sugrađanin. Šta je urađeno po tom pitanju. Imali smo situciju da su uhvaćeni ljudi koji su pripremali likvidaciju našeg sugrađanina.,koji je par mjeseci nakon toga ubijen snajperom ispred svoga lokala”, naveo je Pejović.
Mladen Franović, takođe odbornik Demokrata zapitao je kako je majkama čija su djeca ubijena i kako njima pogledati u oči, ako odbornici razmatraju da im je važnija sezona od njihove smrti.
Nagašavajući da je u politički nestabilnim zemljama izražen organizovani kriminal i korupcija, Božena Jelušić (URA) je kazala u Crnoj Gori ppostoje samo dva puta kojim mladi ljudi kreću – kriminal i politika, jer su to jedino dva unosna zanimanja.
“Ovo je krvava stvarnost u kojoj žive naša djeca i nama je u najmanju ruku potrebna ozbiljnost”, kazala je Jelušić.
Pozivajući kolege da se ostave ubiranja političkih poena, Đorđe Pribilović iz Demokratskog fronta (DF) kazaao je da trenutna bezbednosna situacija nije problem na nivou Centra bezbjendosti Budva, već na državnom niovu.
“Ginu nevini ljudi, puca se rafalima. Ovo treba da se prekine”, kazao je Pribilović.
Potpredsjednik Opštine Mihailo Đurović ocijenio je da ubistva koja se dešavaju u Budvi rezultat duboke ekonomske krize koja je zadesila našu državu.
Budva – foto Boka News
Navodeći da budvanska policija ima skromne tehničke mogućnosti, kao i mali broj službenika u odnosu na broj stanovnika, koji se tokom ljeta više puta uveća, načelnik budvanskog Centra bezbjednosti Darko Ćorac kazao je da je postvaljanje video nadzora jedini način da Budva može da bude bezbjednosno stabilna.
“Prije nekoliko godina smo inicirali postvaljanje video nadzora na teritoriji opštine. Tada smo napravili projekat kojim su definisane lokalcije na kojima je poptrebno postaviti video nadzor. Prva prepreka na koji smo naišli je Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji nije dozvoljavao snimanje na javnim površinama. Na našu inicijativu MUP je izmjenio pomenuti Zakon, koji je dobio saglasnost Vlade i naći će se na narednoj sjednici Skupštine Crne Gore. Druga prepreka su finanijska sredstva, morate znati da Uprava policije nema novca da sama finansira video nadzor na teritoriji Budve. Prvi projekat je predvidio 64 pozicije od Petrovca do Lastve Grbaljske kojim bi se pokrila kompletna teritorije opštine. Kada smo vidjeli da nemamo novca, smanjili smo da se video nadzor postavi na 16 pozicija, kako bi lakše pronašli novac za realizaciju projekta”, kazao je Ćorac.
Na opsake pojedinih odbornika da se ne mogu saglasiti da se javne površine konstatno snimaju, Ćorac je pojasnio da najveće svjetske demokratije, poput Velike Britanije imaju postvavljene sisteme.
“London je pokriven najsavremenijim video nadzorom. Ako oni imaju najsavrmenije sisteme, zbog čega mi ne bismo mogli imati to u Budvi”, naglasio je Ćorac uvjeren da će Opština finansijski podržati projekat.
Ćorac: Policija preduprijedila nekoliko ubistva, likvidatori uglavnom stranci
Ćorac je napomenuo da je budvanska policija uspjela da rasvijetli ubistva u Budvi koja su se desila u decembru i januaru, te da se intezivno radi na otkrivanju ubica u slučajevima koje su se nedavno dogodila.
On je napomenuo da je riječ o klasičnim likvidacijama, te da je riječ o krivičnim djelima koje imaju elemente organizovanosti i inostranosti.
“Prisutan je stepen inostranosti. Ono što imamo podataka ne samo za ova, nego i za više krivičnih djela koja se dešavaju i u susjednim opštinama i na teritoriji Crne Gore, dešava se da su lica koja su egzekutori dovedena sa strane. Da su došla iz drugih država u Crnu Goru kako bi počinili ova krivična djela”, naveo je Ćorac.
On je naglasio da je budvanska policija tokom prošle godine spriječila nekoliko teških krivičnih djela , te da je pronađeno nekoliko motorcikala, u jednom je bila zolja, a koja su trebala da posluže za likvidacije.
“Nažalost u posljednjih nekoliko mjeseci desila su se četiri slučaja u kojima je smrtno stradalo pet osoba, a dvije osobe su ranjene. Radi se o takozvanim “klasičnim egzekucijama”. Kada govorimo o krivičnim djelima izvršenim na ovakav način , žrtvi se ne dozvoljava ni jedan promil da preživi. I pored toga što izvršioci do tančina planiraju izvršenje krivičnih djela, uništenje materiijalnih tragova i skrivanje izvršenja, moram napomenuti da je krivična djela koja su se dogodila 7. decembra prošle godine i ono od 4. januara ove godine policija preduzimala mjera i aktivnosti zajedno za tužilaštvom rasvijetlila i došla do materijačlnih dokaza o izvršiocima. Neke je uspjela da uhapsi, a za nekima su raspisane potjernice”,naglasio je Ćorac navodeći da je kompletna dokumentacija sa dokazima dostavljena tužilaštvu.
On je naglasio da se intezivno radi na rasvjetljavanju nedavnih događaja, ranjavanja Budvanina Z.D, vlasnika “Piste” te likvidacije Slobodna Šaranovića.
“Policija ima jedna broj podataka što se tiče izvršenja ovih krivičnih djela , ali vam ne mogu dalje govoriti zbog istrage koja se intezivno vodi”, kazao je Ćorac odbornicima.
Marina Budva
Krapović savjetuje policiji da kontroliše informacije koje idu ka medijima
Krapović se osvrnuo i na novinske članke u svijtelu najnovijih likvidacija, koji svakodnevno Budvu stavljaju na naslovnice, što šalje negativnu sliku uoči sezone.
On je preporučio MUP-u i Upravi policije da institucionalno kontrolišu izlazak informacija iz tih državnih institucija prema medijima.
Preporuka – tekst koji je jednoglasno usvojio parlament
Po ocjeni javnosti bezbjednosna situacija u opštini Budva nije na zadovoljavajućem niovu. Na to ukazuju brojni krvni delikti, izvršena ili pokušana ubistva, a što implicira veliku zabrinutost i nesigurnost kod građana, kao i nepovjerenje u institucije koje su dužne da vode brigu o bezbjednosti i životu ljudi. Lokalna samouprava prinuđena je da reaguje u okviru zakonskih ovlašćenja.
Ovim aktom ističemo zabrinutost i preporučujemo Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost da preduzmu dodatne napore u okviru raspoloživih kapaciteta i zakonskih ovlašćenja, kao i da preventivno djeluju na suzbijanju kriminaliteta u našoj opštini. Posebno naglašavamo zabrinutost činjenicom da još uvijek nije rasvijetljen slučaj prijavljenog nestanka našeg sugrađanina Nemanje Medina i apelujemo na rasvjetljavanje ovog slučaja. Da se što hitnije stvore uslovi kako bi se život u našem gradu vratio u normalne tokove i kako bi se stanovnici i posjetioci Budve ponovo osjećali bezbjedno.
Podsjećamno da je na osnovu Zakona o policiji nadležnost Uprave policije između ostalog i zaštita bezbjednosti građana i njihove imovine, sprječavanje vršenja i otkrivanja krivičnih djela i počinilaca, pronalaženja I hvatanje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima, održavanje javnog reda i mira i obezbjeđivanje određenih lica i objekata. Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost jasno utvrđuje da je nadležnost Agencije da prikuplja, evidentira, analizira, procjenjuje, koristi, razmjenjuje, čuva i štiti podatke od značaja za sprječavanje djelatnosti usmjerenih protiv bezbjednosti Crne Gore, sprječavanja organizovanog kriminala i drugih mogućih prijetnji po nacionalnu bezbjednost.
Naglašavamo da smo na pragu turističke sezone i posljednji tragični događaji mogu potencijalno da štete ugledu Budve kao turističke destinacije. Značaj turističke privrede Budve i njen uticaj na ukupan privredni rast i razvoj Crne Gore, kao i finanijski ekonomski značaj ove privredne grane je neupitan. Nepreduzimanje dodatnih napora na rješavanje bezbjedonosne situcije u Budvi imalo bi štetne posljedice po državni i budžet lokalne samouprave.
Opština Budva izražava jasnu namjeru da preko svojih organa, službi, javnih preduzeća i ustanova, a u skladu sa njihovomm nadležnostima, sprovede aktivnu kampanju u prevenciji i smanjenu stope kriminaliteta.
Kako u zajedničkom interesu države Crne Gore i Opštine Budva da se građanima vrati osjećaj sigurnosti i povjerenje javnosti u državne institucije, u cilju poboljšanja sveukupne bezbjedonosne situcije lokalna smaouprava izražava spremnost da, u domenu svojih nadležnosti i u skladu sa svojim finansijskim kapacitetima, ubuduće pruži svu neophodnui pomoć I logistiku nadležnim institucijama.
Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro dobitnik je nagrade u kategoriji: Korporativna filantropija u regionu Jugoistočne Evrope koja se po prvi put dodjeljuje od strane prestižnog business magazina Dimplomacy&Commerce, po ugledu na svjetski časopis The Economist čija su sindikacija u Srbiji. Priznanje je uručeno PR koordinatorki Porto Montenegra Kristini Škanati na svečanoj dodjeli nagrada u Mikser house-u u Beogradu.
Kao predstavnici jednog od glavnih privatnih investitora, želim da istaknem da prepoznajemo Tivat kao grad budućnosti – do sada je u lokalnu zajednicu uloženo preko 2,5 miliona eura kroz donacije i sponzorstva. I dalje ćemo se značajno fokusirati na afirmaciju i podršku obrazovanja, kao najvećeg kapitala i potencijala jedne lokalne zajednice. Posebnu naklonosz uživa projekat „Zajedno za zajednicu“ gdje zaposleni na projektu Porto Montenegro dobijaju slobodan dan kako bi učestvovali u akcijama koje finansira kompanija – i ove godine “zasukaćemo rukave i uzeti alat u ruke”, renoviraćemo školske učionice, sportske terene, parkove i igrališta, istakla je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata.
Magazin DIPLOMACY&COMMERCE je pouzdana komunikaciona platforma koja pruža analize, mišljenja i komentare kompletne diplomatske, političke i poslovne javnosti, ali pratimo istovremeno i kulturu, sport i sve ostale sadržaje od značaja u Srbiji i regionu. Dodjelom DIPLOMACY&COMMERCE nagrada, željeli smo da pokažemo da u moru negativnih informacija oko nas, postoje i one dobre, sjajne vesti o tome koliko organizacije, pojedinci i kompanije doprinose da svijet učinimo zajedno boljim, istakao je predjednik Color Press grupe Rober Čoban.
Članovi žirija koji su odlučivali o laureatima bili su: predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, član Fiskalnog savjeta Srbije Vladimir Vučković, predsjednik Color Press Grupe Robert Čoban, i direktorka slavljeničkog mjesečnika Ruža Ristanović – nagrade su dodijelili kompanijama, institucijama i pojedincima za doprinos u ekonomiji, kulturi, privredi i obrazovanju, CSRu i humanitarnom radu najboljim kompanijama u regionu i jugoistočnoj Evropi. Projekat društveno-odgovornog poslovanja Porto Montenegra, je zaslužno osvojio nagradu kao svojevrstan inovator u konceptu filantropije u regionu.
Posjetioci crnogorskog štanda, na kojem je predstavljen i Portonovi, imali su priliku vidjeti pojedinosti rizorta na ovogodišnjem sajmu nekretnina MIPIM 2017. u Kanu.
MIPIM – najveći svjetski sajam nekretnina domaćin je preko 20000 ljudi tokom 4 dana izložbi, konferencija i networking događaja od 14 -17. marta u Kanu. Predstavnici 23 zemlje predstavili su najveće međunarodne projekte – od stambenih do komercijalnih, hotela, turističkih i logističkih nekretnina.
Portonovi, vrijedan €650 miliona, osmišljen je tako da Crnu Goru postavi na svjetsku mapu i to kao sljedeću destinaciju za probirljive svjetske putnike, koji se gradi obali Bokokotorskog zaliva.
Otvaranje rizorta će se odvijati u nekoliko faza, sa početkom tokom 2017. godine i ciljem da se sve završi i otvori tokom 2020. godine. Portonovi rizort, veličine 26ha, će imati 275 nekretnina, od luksuznih, prostranih gradskih kuća i apartmana u srcu mediteranskog naselja, preko stilskih vila sa uređenim vrtovima, do otmenih apartmana u potkrovlju sa infinity bazenima sa pogledom na marinu. Sofisticirane nekretnine na uskom i ekskluzivnom dijelu zaliva koje pružaju spektakularan pogled i odličnu lokaciju za super jahte, koje odatle mogu da istražuju obalu nalik fjordu dugu 300 km, ujedno sa brzim pristupom Jadranu.
Svaka nekretnina je jedinstvena po izgledu i veličini, i enterijerom za koji je zadužen The Studio at Harrods, a sve rađeno strogo po mjeri korisnika.
Portonovi ima mnoštvo rezidencijalnih mogućnosti, od jednosobnih stanova sa početnom cijenom od €324,000 do apartmana u potkrovlju sa privatnim bazenima koji su dostupni po cijeni od €3.1 miliona. Kao najeksluzivniji dio ponude, luksuzne Sky Vile, takođe sa privatnim bazenima, dostupne su po cijeni od €7.8 miliona, te One&Only brendirane vile po cijeni od €7 miliona.
Portonovi by Azmont Investments
Prvi One&Only hotel u Evropi nalaziće se u Portonovom, i kao svi One&Only hoteli u svijetu, reflektovaće kulturu i ljepotu destinacije. Sa oko 140 soba i vila, rezidencija, restorana koje vode nagrađivani kuvari, i svjetski poznatim buticima, novi One&Only hotel u Crnoj Gori će biti prvi One&Only hotel u Evropi. Sa izuzetnih balkona gosti će imati izvanredan pogled na veličanstven bazen koji se stapa sa jadranskom obalom, a imaće mogućnost i za wellness terapije Espace Chenot Health Wellness Spa Montenegro koji donosi nove osjećaje zdravlja i blagostanja.
Ono što izdvaja Portonovi i ono što je njegova okosnica jeste potpuno nova i najmodernija marina za mega jahte. Marina je dizajnirana tako da pruža najviši nivo usluge po veoma atraktivnim cijenama. Infrastruktura najboljeg kvaliteta garantuje bezbjednost i sigurnost koje će Portonovi obezbjeđivati jahtama i njihovim vlasnicima. Portonovi Marina će imati mogućnost za 238 veza za jahte i super jahte do 80 m dužine. To će biti jedna od najbolje prirodno zaštićenih marina u regionu, koja pruža odličan pristup Jadranu i dalmatinskim ostrvima čak i na samo dan jedrenja.
Rizort će nuditi i brojne uslužne i prodajne sadržaje, kao što su dizajnerski butici najboljih svjetskih modnih brendova.
Portonovi by Azmont Investments
Portonovi je udaljen manje od sat vožnje od dubrovačkog (33km) i tivatskog aerodroma (18km). Oba aerodroma su povezana sa destinacijama širom Evrope, uz mogućnosti i usluge za privatne avione.
Glavni investitor Portonovi rizorta je kompanija Azmont Investments, jedan od vodećih investitora u Crnoj Gori. Sjedište kompanije je u Crnoj Gori, i to od 2012. godine kada je kompanija započela svoj rad ovdje. Za sada, Portonovi je glavni projekat kompanije, a dobro poznati investitor je otvoren za dalja ulaganja ne samo u Crnoj Gori, već i u drugim zemljama, kaže se u saopštenju iz ove kompanije.
Novi blok stambenihzgrada, „Lavanda“, u kompleksu Luštica Bay na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, završen je i dobio je prvog stanovnika- saopšteno je danas iz kompanije „Luštica Development“ .
Za dr Evu Luštenberger iz Švajcarske Crna Gora i Luštica Bay su fantastično mjesto za život u zapanjujuće prekrasnoj prirodi a na pjeni od mora, u blizini gradova sa bogatim istorijskim i kulturnim nasljeđem i u srcu međunarodne zajednice.
„Sada jedva čekam da provedem proljećni odmor ovdje i uživam u miru i spokoju Luštice Bay spektakularnoj „amfitreatarskoj“ topografiji, plaventilu mora i neba i ljepoti mog novog doma. Ovo okruženje je savršeno za aktivan život u harmoniji sa prirodom. U Crnoj Gori stanovnici i posjetioci mogu da uživaju u mnogim čudesnim mjestima – od sunčanog primorja do sniježnih planina – koje su često locirane na svega sat zdaljenosti. Sa nestrpljenjem očekujem moju sljedeću posjetu Skadarskom jezeru“- ocijenila je dr Luštenberger.
Inače, Pojekat Luštica Bay ima viziju da preraste u jedinstven novi grad na obali Jadrana, svojevrsnu održivu kosmopolitsku zajednicu otvorenog tipa, a gradi se u zalivu Trašte, nadomak Tivta, na 6.9 miliona kvadratnih metara. Stanovnici ovog rizorta dolaze iz više od 30 država svijeta – Švajcarske, Egipta, Srbije, Crne Gore, Velike Britanije, Francuske, SAD, Libanona, Monaka, Austrije, Hong Konga, Kuvajta, Švedske, Njemačke…
dr Lustenberger
Blok „Lavanda“ ima osam zgrada sa 45 apartmanskih jedinica čija gradnja je počela u oktobru 2015. godine. U isto vrijeme počela je izgradnja bloka „Ruzmarin“ u kome su u toku završni radovi. Očekuje se da oba bloka budu predata vlasnicima do polovine godine.
„Za nove stanare, tokom narednih mjeseci, biće upriličena lična primopredaja stanova, kako bi dobili uvid u kvalitet izvedenih radova i uvjerili se da su ugovorene obaveze u potpunosti realizovane. Luštica Bay se pozicionira kao novi grad na Jadranu kreiran za žvot punim plućima, u kojem će stanovnici tokom cijele godine moći da uživaju u zdravom aktivnom životu i brojnim sportovima u prirodi – na kopnu i moru“- saopštevaju iz „Luštice Development“.
Kada bude potpuno završen, rizort Luštica bay vrijedan 1,1 milijardu eura, imaće sedam hotela, dvije marine, golf teren sa potpisom Gerija Plejera, više od 1.000 stambenih jedinica, 500 gradskih kuća, luksuzne vile na brdu i ostale sadržaje neophodne za funkcionisanje čitavog jednog novog turističkog grada.
Na svjetskom tržištu se u ovom momentu ne prodaje polovan feribot koji bi odgovarao potrebama linije Bar -Bari, naveo je izvršni direktor Barske plovidbe Milo Paunović, koji je na toj funkciji pola godine.
On je ocijenio da inicijative za uspostavljanje te linije po svaku cijenu nijesu ekonomski razumne, odnosno da to može biti pogubno za barsku kompaniju.
“To što smo među najstarijim ferioperaterima na Mediteranu ne daje nam za pravo da liniju uspostavimo po cijenu likvidnosti Barske plovidbe, a time i po cijenu njenog opstanka”, kazao je Paunović Pobjedi.
Prema njegovim riječima, Barska plovidba je brodom koji bi uzela u “bareboat charter”-zakup bez posade, odavno mogla uspostaviti kontinuitet u prevozu putnika i vozila.
“Međutim, za takvu vrstu najma bi nam na godišnjem nivou trebalo preko milion eura, ne računajući troškove posade, goriva, maziva, lučkih taksi, osiguranja, agenta, koji bi iznosili najmanje još toliko. Da li bi, kad je broj putnika i vozila na ovoj liniji u konstantnom dugogodišnjem padu, iko savjestan i odgovoran stavio potpis na takav ugovor”, rekao je Paunović.
Brod „Sveti Stefan 11“ od 3. decembra prošle godine ne plovi na toj liniji zbog ukidanja klase od strane sertifikacionog društva „Biro veritas“.
Paunović je naveo da je 11 dana nakon imenovanja za izvršnog direktora formirao tim za ispitivanje tržišta polovnih ferija.
“Nakon pola godine iposlije desetina izanaliziranih brodova, stotinu kontaktiranih brokera, poslovnihpartnera, neposredne inspekcije brodova „Regina baltica“ u Koreji i „Red star“ u Njemačkoj sa žaljenjem mogu da konstatujem da se na svjetskom tržištu u ovom momentu ne prodaje polovan ferry brod koji bi svojim karakteristikama odgovarao potrebama linije Bar- Bari”, rekao je Paunović i dodao da će stručni tim Barske plovidbe pratiti stanje na tržištu i u slučaju pojave adekvatnog broda blagovremeno reagovati.
“Prilikom izbora broda vodimo računa o dimenzijama, starosti, cijeni, potrošnji, veličini garaže, broju kabina. Potencijalni brod mora imati maksimalnu dužinu 135 metara, maksimalni gaz šest metara i mora da zadovoljava uslove Solas 90 i Stockholm agreement”, precizirao je Paunović.
Dodaje da istovremeno pokušavaju da sa nekom od brodarskih kompanija iz okruženja, u cilju pokrivanja te linije, uspostavi poslovnu-tehničku saradnju koja će biti optimalna za Barsku plovidbu.
“U ovim aktivnostima značajnu podršku i doprinos daje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva na čelu sa ministrom Osmanom Nurkovićem”, rekao je Paunović, koji je ubijeđen đa je, uz redovno održavanje i drugačiji odnos, “Sveti Stefan IP‘ mogao i morao ploviti do 2018. godine, do kada mu je važila izdata klasa „Biro veritasa“.
“Imajući u vidu da će još dugo ploviti brodovi stariji od našeg, daću sebi za pravo da, poslije pola godine provedenih u Barskoj plovidbi, saopštim da je „Svetom Stefanu 11“ prijevremeno suspendovana klasa zbog manjkavosti u rukovođenju, neadekvatnog održavanja i nedomaćinskog ponašanja”, tvrdi Paunović.
Podsjeća da je krajem prošle godine odbor direktora donio odluku o prodaji broda.
“U kontaktu sa predstavnicima nekoliko kompanija iz Italije pokušavamo da dođemo do konačnog odgovora da li postoji mogućnost da se brodu nakon eventualnog remonta produži klasa. Mislim da su šanse male, ali ćemo prije konačne prodaje iscrpiti i posljednju mogućnost koja postoji”, kazao je Paunović i dodao da bi “Sveti Stefan II“ već bio prodat da nije bilo ovihinicijativa i aktivnosti.
Istakao je da se suspenzija klase “Svecu“ reflektovala na sve zapošljene u Barskoj plovidbi, a posebno na radnike sektora za putnički i robni promet, agencijske poslove i špediciju koji zbog toga trenutno rade smanjenim kapacitetom.
Vjerojatno najljepši “landmark” Malte, Azure window, naprosto se stropoštao u more.
Ova pitoreskna formacija nalazila se na Gozu, jednom od otoka koji čine malteški arhipelag. Domaći naziv za Azurni prozor je Tieqa tad-Dwejra, a radi se o pješčenjačkom remek djelu prirode koje su obilazile tisuće radoznalih turista. Na žalost, Azure window nije izdržao nalete olujnoga mora i od sada i za ovu nesvakidašnju ljepotu vrijedi ona: “tko je bio, bio je”. No, ne može se reći da je ovaj događaj bio neočekivan jer, naprosto, već se godinama znalo da razorna snaga mora, soli i vjetra neumitno razara strukturu ovog zdanja, bez ikakve mogućnosti da se išta konkretno učini. Već neko vrijeme je bilo evidentno da je luk “prozora” sve tanji, a u podmorju su se mogli opaziti sve veći i veći komadi stijena koji su otpadali uslijed erozije. I, nažalost, dogodilo se neminovno pa više neće biti fantastične filmske kulise za mnoge spektakle, niti “must see” lokacije pri posjetu Malti.
Azure Window
Azure window bio je i nezaobilazna ronilačka destinacija na Malti. No, trebaju li i ronioci žaliti za Azurnim prozorom na Malti? Ronjenje ispod luka i zapadnog stupa uvijek je bilo jedno od ljepših na Malti. Na sreću, Dweyra lokalitet obiluje i drugim zanimljivim ronilačkim turama, i to u neposrednoj blizini. To su Blue hole, Inland sea, Crocodile rock, Fessej Rock i ostale. Od sada tako na Dweyri možemo očekivati isključivo ronioce, a ponestat će gomile turističkih autobusa koje su godinama okupirale mali parking na lokaciji koja je odsada, vjerojatno, “rezervirana” samo za ronioce. Ipak, i ronioci će u budućnosti s dozom melankolije posjećivati Dweyru, znajući da je ovdje nekada postojao jedinstveni krajolik čije ostatke će odsada moći promatrati samo u podmorju.
Trka od mora do neba – treće izdanje trke Kotor Vertical Extreme (2,8km 1.000 D+) će se održati u nedjelju 19. marta njavljuju organizatori.
Prijave takmičara biće organizovane na START-u na glavnim vratima starog grada od 08:30 sati.
Trka počinje u 10 sati takmičari će startovati hronometarski svakih 30sec zbog bezbjednosti na stazi.
Kotor
Jedna od retkih staza na svetu poput Limone sul Garda-e, Canazei-a, Chamonix-a, sa startom u urbanoj sredini, u jednom od najlepših starih gradova, kroz jedinstvene predjele kotorskog zaleđa.
Bokeljska mornarica - Na brodu viševjekovne tradicije
Bokeljska mornarica - Na brodu viševjekovne tradicije
Bura foto Boka News
Bokeljska mornarica - Na brodu viševjekovne tradicije
Bokeljska mornarica - Na brodu viševjekovne tradicije
Tivat - korona novembar 2020. foto Boka News
Sveti Nikola u katedrali 2017.
Bokeljska mornarica - Na brodu viševjekovne tradicije
U organizaciji Bokeljske mornarice i Matice crnogorske – ogranak Kotor, sinoć je u crkvi Svetoga Duha u Kotoru održano edukativno veče pod nazivom „Na brodu viševjekovne tradicije – pogled ka novim horizontima”.
„Želja Matice crnogorske je da da puni doprinos afirmaciji tradicije i kulturnih vrijednosti Kotora i Crne Gore čiji su sastavni i neodvojivi dio Bokeljska mornarica. Matica crnogorska i Bokeljska mornarica su čuvari tradicije i identiteta. Svi mi u Crnoj Gori možemo naučiti od Bokeljske mornarice kako se čuva od zaborava istorija tradicija i kultura “ – kazao je između ostalog u uvodnom izlaganju mr Nikola Banićević predsjednik Matice crnogorske – ogranak Kotor.
Bokeljska mornarica – Na brodu viševjekovne tradicije
O istorijatu Bokeljske mornarice govorio je Saša Milošević, o nošnji, oružiju i kolu Gracija Škanata, dok je o Bokeljskoj mornarici u susretu izazovima novog doba, govorio Alekasndar Dender predsjednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice, koji se posebno zahvalio Draganu Raduloviću predsjedniku Matice crnogorske i Nikoli Banićeviću predsjedniku ogranka Kotor na inicijativi da se održi edukativno veče.
U sklopu programa prikazan je i kratki film o Bokeljskoj mornarici, autora Dubravka Stamatovića. Inače film je prvi put prikazan prije dvije godine kada je Bokeljsku mornaricu posjetila Irina Bokova generalna direktorica UNESCO-a.
Dender je podsjetio da je tada direktorica Bokova tražila da se osim Bokeljske mornarice na listu zaštićene svjetske nematerijalne kulturne baštine kandiduje i Statut iz 1453. godine kao svjetska dokumentaciona baština.
Bokeljska mornarica – Na brodu viševjekovne tradicije
Govoreći o Bokeljskoj mornarici u susretu izazovima novog doba, Aleksandar Dender predsjednik UO, istakao je neophodnosti podmlađivanja aktivnog sastava, rad na izmjeni pravnog statusa Mornarice, aktivnost na izradu Dosijea za upis Bokeljske mornarice na listu svjetske nematerijalne baštine kod UNESCO-a, kao i aktivnost na uključivanje u savremene tokove i procese koji se poslijednjih godina dešavaju u Kotoru posebno u oblasti pomorstva, školstva i turizma.
– Kolo bokeljske mornarice predstavlja istinsko svjedočanstvo žive kulture i tradicije našeg podneblja…Više puta u prošlosti potencirana je inicijativa da Bokeljska mornarica oživi svoje socijalne i humanitarne funkcije iz prošlosti prilagođene savremenom dobu, koje su ostale nerealizovane. Danas razmatramo mogućnosti da u mjeri kojoj joj omogućava Statut, Bokeljska mornarica nađe svoju ulogu u školovanju pomoraca, na polju istorije, kulture, turizma, bez pretenzija da postane folklorno društvo koje bi zabavljalo turiste.. Bokeljska mornarica, Tripundanske svečanosti i Kolo sv. Tripuna reprezentativni su i najvidljiviji element naše kulturne baštine kojima se predstavljamo svijetu, oni su simboličko mjesto opstojnosti zajednice Kotorana i Bokelja u Crnoj Gori i duboko se nadamo da ćemo kroz podizanje svijesti o identitetu i kroz ovakve skupove sačuvati Bokeljsku mornaricu za buduće generacije“ – zaključio je Dender.
V.d. izvršni direktor preduzeća Luka Kotor Ljubo Radović i direktor Turističke organizacije Kotor Mirza Krcić borave na najvećem svjetskom sajmu kruzing industrije – „Seatrade Cruise Global 2017” koji se održava u Fort Loderdejnu na Floridi u SAD.
Pored susreta sa predstavnicima brojnih kruzing kompanije čiji brodovi uobičajeno svraćaju u najprometniju crnogorsku putničku luku, Radović i Krcić juče su se sreli i sa rukovodstvomn asocijacije “MedCruise” koja okuplja kruzing-luke u Mediteranu i čiji je Luka Kotor član.
Delegacija iz Kotora prisustvovala je prezentaciji “Med Cruise” statističkog izvještaja za 2016. a koji je brojnim medijima koji prate sajam, predtavio predsjednik te asocijacije Kristijan Pavić sa saradnicima.
Luke–članice “MedCruisea” tokom prošle godine imale su ukupna promet od 27,4 miliona putnika, kao i 13.476 uplovljavanja brodova. Broj putnika na kružnim brodskim putovanjima u Mediteranu u posljednjih 5 godina porastao je za 2,4 odsto.
Inače, “MedCruise” okuplja preko 100 luka za kruzere u Evropi, Africi i Aziji, na obalama Mediterana, Crnog mora i evropskog dijela Atlantika. Članovi ove asosvijacije su i 34 velike turistike agencije, pomorske agencije i ostalih sa kruzing industrijom povezanih privrednih aktivnosti. Procjena je da je lani samo Evropa od kruzing industrije zaradila 16,9 milijardi eura.
“Podaci iz prošle godine pokazuju veoma pozitivna kretanja u više djelova Mediterana, ali i susjednih mora. Mi naporno radimo da članicama “MedCruise-a” olakšamo da na pravi način izađu u susret povećanoj tražnji na tržištu. Bez obzira na to što kruzing kompanije sve više značaja pridaju i nekim drugim regijama u svijetu- na primjer Aziji, Mediteran i mora susjedna Mediteranu su region koji i dalje karakteriše povećan interes putnika. Izazov pred mediteranskim lukama i destinacijama, ali i svi ostalim subjektima uključenim u ovaj posao je da obezbjede prave uslove koji će ovaj porast tražnje pretvoriti u održiv razvoj i istovremeno omogućiti dalji napredak aktivnosti kruzing industrije”- kazao je Pavić.
On je ukazao na trend smanjenja broja dolazaka brodova u luke članice “MedCruisea” ali ne i srazmjernog opadanja broja putnika, jer se brodarske kompanije zbog bolje ekonomske isplativosti, opredjeljuju da grade sve veće i veće kruzere. Tako je lani nastavljen trend koji se bilježi već drugu jdnu za redom da je prosječan broj putniak po jednom brodu koji uplovljava u luke “MedCruise” asocijacije veći od 2.000. Poređenja radi, 2000.godine, taj je prosjek iznosi 848 putnika po brodu, da bi već 2003. prvi put bila probijena magična cifra od 1.000 putnika po brodu.
Kotor je lani po podacima te asovcijacij, imao ukupan promet od 536.444 putnika, što je čak 21,4 posto više nego 2015.U luku podno zidina Starog grada pristalo je ukupno 487 kruzera što je 18,9 odsto više nego godinu ranije. Po broju ulovljavanja kruzera Kotor se lani “probio” na listu od 10 najprometnijih luka “MedCruise” asocijacije, dok je po broju putnika kotorska luka 16-ta na listi.