Zaboravljeni pejzaži Orjena – pogled iz svemira

0
Okolina Vrbanja- Google Earth
Okolina Vrbanja- Google Earth

Već više od pola stoljeća je prošlo od kako je započeo proces izrazitog iseljavanje žitelja Orjena. U potrazi za boljim i lakšim životom gorštaci su kretali na razne strane, od najbliže hercegnovske rivijere, pa sve do najudaljenijih krajeva ove naše kugle zemaljske. Mnoga sela, nekada puna mladosti i života, danas su avetinjski tiha, tek tu i tamo sa po kojom staračkom porodicom. Starci pamte, vrijeme briše. Bezbrojne doce i sa mukom podignute terasaste njive pokrila je kupina, žbunje, pa i prave šume. Današnji naraštaji đedovinu spoznaju tek svrativši nakon kakvog razornog požara, kada se nenadano ponovo ukažu nepregledne suvomeđe i njihov, od vatre izbijeljeni kamen, ponovo zasija na suncu.

Napredak civilizacije odveo je djecu Orjena sa svoga krša, od svojih korijena, ali taj isti napredak nudi brojne mogućnosti da ovaj kraj ponovo oživi, poštujući tradiciju ali gradeći jedan uzbudljivi novi svijet. Savremena tehnologija omogućava i najzabitijim domaćinstvima da imaju elektičnu energiju, vodu, komunikaciju sa svijetom i mnogo šta drugo.

Turistička tražnja na svjetskom nivou sve je više usmjerena upravo na prirodu i ovakve ruralne sredine u kojima je ostvaren sretan spoj tradicionalnog izgleda i novih tehnologija. Domaća trpeza i očuvani tradicionalni antropogeni pejzaž veliki su mamac turistima iz svjetskih metropola, koji su ovakvu ponudu spremni da plate više nego li ma kakav luksuz i sjaj klasičnih stakleno-metalnih hotelskih “konzervi” u prenatrpanim primorskim mjestima.

Google Earth - okolina Sitnice
Google Earth – okolina Sitnice

Zaboravljeni pejzaži Orjena, sa ruševinama nekadašnjih katuna i kilometarskim suvomeđama, čakaju obnovu, čekaju novi život. Prvi korak je njihovo ponovno prepoznavanje, identifikacija i procjena mogućeg načina upotrebe. Savremene tehnologije nam i u tome pomažu omogućujući nam da dođemo do početnih podataka iz udobnosti kakvog ureda, ili sopstvenog doma. Google Earth je besplatni program koji nudi satelitski snimak svakog kutka zemaljske kugle, zahvaljujući kome se već došlo do mnoštva zanimljivih otkrića, od onih najbizarnijih, do onih stvarno značajnih za opšti napredak.

Google Earth - Poljice
Google Earth – Poljice

Pogled na Orjen iz svemira nudi odličan izbor fantastičnih pejzaža, među kojima su vjerovatno najintrigantniji oni prožeti nekadašnjim ljudskim djelovanjem. Tako na primjer, pažnju privlače napušteni katuni sela Mokrine, odnosno “stanovi”, kako se to na Orjenu govori, smješteni na Poljicama, između vrhova Subre i Dobroštice. Pitomi doci uokvireni nekadašnjim kolibama i ljutim planinskim kršom, scena je koja će malo koga ostaviti ravnodušnim.

Google Earth- Poljice
Google Earth- Poljice

Za one koji traže još ekstremnije, neobičnije i fantastičnije pejzaže, tu je pogled na kraj sjeverozapadno od Kruševica, u blizini Vrbanja. Na prvi pogled bi se moglo desiti da satelitski snimak ovog kraja pomiješate sa fotografijama dalekih Jupiterovih satelita (Io, Ganimed, ili ponajprije Kalista). Naizgled, vide se brojni okrugli krateri zelenog dna, omeđeni tankim sivim prstenovima i okruženi nekim čudnim, vanzemaljskim pejzažem. Bolje pogledavši, razaznaćemo da su okrugli krateri fantastični primjerci vrtača a zelene površine – skromne livade na njihovom dnu. Sivi, gotovo potpuno okrugli prstenovi su suvomeđe koje čuvaju ove usamljene obradive površine u moru kamena.

Google Earth-  okolina Vrbanja
Google Earth- okolina Vrbanja

Ove fotografije već su same po sebi dovoljno privlačne da bi ovaj kraj neko poželio i uživo posjetiti. Naš zadatak je da prezentiramo divlju prirodu Orjena u njenoj prožetosti sa antropogenim pejzažima i naravno, da osmislimo atraktivne i maštovite programe posjete. Nije sve u velikim građevinskim investicijama, potrošnji prostora, sjaju i luksuzu. Male stvari i dobre ideje takođe mogu dati velike rezultate. Predanost i istrajnost nekadašnjih naraštaja Orjena neka nam bude uzor. Njihova djela, ostvarena u ovom jedinstvenom prirodnom okruženju, pokažimo svijetu i budimo uvjereni da ona to zaista zaslužuju!

Željko Starčević

Planinarski klub “Subra”

Plan: brodska linija Virpazar – Skadar

0
Virpazar
Virpazar

U cilju podržavanja održivog turizma i socio-ekonomskog razvoja, od izuzetnog značaja je realizovanje državnog projekta – uspostavljanje međunarodnih plovnih puteva na Skadarskom jezeru (Skadar-Virpazar-Rijeka Cmojevića i Bar-Virpazar-Rijeka Crnojevića), kao i dalje unaprijeđivanje turističke infirastrukture – stoji u Nacrtu plana upravljanja Nacionalnog parka “Skadarsko jezero”.

Posebna pažnja, kako je za Pobjedu istakao direktor NP “Skadarsko jezero“ Goran Škatarić, posvetiće se poboljšanju prekogranične saradnje sa odgovornom institucijom nadležnom za upravljanje jezerom na albanskoj teritoriji.

On navodi da bi realizacijom projekta i otvaranjem plovnog puta od Bara do Virpazara preko rijeke Bojane, uz obogaćivanje ponude na Skadarskom jezeru, cijeli predio oživio i privukao znatno veći broj turista.

“Otvaranje plovnog puta od Bara do Virpazara preko Bojane dodatno bi podstaklo promociju ovog regiona. U cilju realizacije novih i nastavka aktuelnih projekata posebno će doprinijeti privlačenje sredstava iz fondova IPA. Svemu tome značajan doprinos daće i izgradnja mosta na Bojani, dok će nasipi na rijeci, postavljeni prevashodno u preventivne svrhe, otvoriti mogućnost i za plovidbu, kao i za izgradnju infrastrukturnih objekata, marina, ugostiteljskih i smještajnih objekata, kako sa crnogorske, tako i sa albanske strane”, kaže Škatarić.

On naglašava strategiju razvoja saobraćaja Crne Gore, pa je kao jedan od prioriteta Ministarstvo saobraćaja i pomorstva odredilo revitalizaciju Luke Virpazar u cilju valorizacije ekonomskih potencijala jezera.

“Projekat valorizacije podrazumijeva rekonstrukciju pristanišnih kapaciteta i otvaranje graničnog prelaza za međunarodni jezerski putnički saobraćaj u Virpazaru. Lokalna uprava pružiće podršku i svakoj ideji turističke, ali i drugih organizacija, a koje se tiču revitalizacije Rijeke Crnojevića, jer ne treba zaboraviti da je ona tokom prošlosti predstavljala značajan centar koji je svojevremeno imao i svoju samoupravu”, zaključuje Škatarić.

Promocija monografije „Na granici mora i neba“ u Zagrebu

0
Promovisana monografija “Na granici mora i neba“
Promovisana monografija “Na granici mora i neba“ Kotor 2015.

Promocija dvojezične monografije Na granici mora i neba – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju, autora Željka Brguljana, nakon Kotora, biće održana u četvrtak, 22. oktobra u 18 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

O monografiji će, uz autora, govoriti direktor HMI mr. sc. Marin Knezović i recenzenti, akademik Tonko Maroević i dr. sc. Ivana Mance te urednica knjige Grozdana Cvitan.

U monografiji, usporedno na hrvatskome i engleskome jeziku, autor Željko Brguljan nastavlja sa sistematskim istraživanjem kulturne baštine Bokokotorskog zaliva, ponajprije zavičajnog mu Prčnja, i to u širokom opsegu od umjetničke i graditeljske baštine do kulture pomorstva i uz nju vezanih običaja.

Tako je i zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju napokon dobila svoju umjetničku i povijesnu valorizaciju. Pristupajući slikama kao umjetničkim djelima, ali i povijesnim dokumentima, autor je slike iz prčanjske zbirke po prvi put upisao u širi kontekst poznate nam istorije bokokotorskog i prčanjskog pomorstva, uspješno povezavši pojedine slike s podacima iz ostale istorijske građe te postojeće literature. Autorovom studioznom obradom prčanjska se zbirka maritimnog slikarstva definitivno profilirala kao istorijsko konzistentna cjelina i vrijedan izvor informacija za sve istraživače bokokotorskog pomorstva i kulturne baštine.

Monografiju Na granici mora i neba izdao je NIP „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta.

Promovisana monografija “Na granici mora i neba“
Promovisana monografija “Na granici mora i neba“

Prof. Željko Brguljan je rođen u Kotoru 1962. godine. Osnovnu školu je pohađao na Prčanju, a srednju školu matematičkog smjera u Kotoru. Diplomirao je 1989. godine na fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu.

 

Dokument jednog vremena kroz objektiv Bele Maćašovskog

0

„Crna Gora 1914-1918 godine iz albuma fotografija Bele Maćašovskog“ naziv je izložbe koja je otvorena u utorak u kotorskoj  „Galeriji solidarnosti“.

Izložba iz albuma fotografija Bele Maćašovskog je autentično svjedočanstvo o Crnoj Gori, njenim stanovnicima i životu tokom Prvog svjetskog rata.

Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček.

„Crna Gora sa svojim prirodnim i patrijarhalnim životom opčinila mnoge  Evropljane  koji su je pohodili. Ljepota Crne Gore nije ostavila ravnodušnog ni Mađara, ljekara Belu Maćašovskog kojeg poslije završenog studija medicine u Budimpešti, vihor Prvog svjetskog rata sa austrijskom vojskom u koju je bio regrutovan vodi u Italiju, Dalmaciju, Albaniju i Crnu Goru.

Tokom boravka u Crnoj Gori, Bela Maćašovski uradio je seriju dokumentarnih fotografija, koje sem prizora iz ratnog i vojničkog života donose i prikaze posvećene životu i svakodnevici crnogorskih ljudi i čitavih porodica; primorskog i planinskog ambijenta i veduta gradova.

Želio je  fotografskim aparatom, ovaj stranac u neprijateljskoj uniformi , sačuvati živopisnost crnogorskog pejzaža, gorštačku izražajnost ljudi i njihovog jednostavnog života, toplinu porodičnog ognjišta, koja je postojala istovremeno sa stradalništvom ljudi na frontovima i bitkama…“, između ostalog kazala je Mihaliček.

U muzičkoma dijelu nastupila je Tijana Stanišić učenica Muzičke škole „Vida Matijan“ iz Kotora.

Izložba fotografija Crna Gora 1914-1918
Izložba fotografija Crna Gora 1914-1918

Bela Maćašovski (Budimpešta 1891. godine – Bajmok kod Subotice 1960. godine) završio je Medicinski fakultet u Budimpešti. Po izbijanju Prvog svjetskog rata regrutovan je kao ljekar u austro-ugarsku vojsku.

Nasljednici poklanjaju 1988. fotografsku ostavštinu (744 fotografije iz Crne Gore, Dalmacije, Albanije i Italije) i Dnevnik dr Bele Maćašovskog Istorijskom arhivu u Subotici. Stručnu obradu ovog vrijednog legata uradila je istoričarka Tatjana Segedinčev, viša arhivistkinja iz Istorijskog arhiva u Subotici.

 

Tivatska akcija- Vlada neka finasira put za Lušticu

0
Luštica - Foto Anton Marković Gula
Luštica – Foto Anton Marković Gula

Tivatska akcija je vrlo neprijatno iznenađena činjenicom da opštinska vlast krije od građana Tivta da je Direkcija za investicije i razvoj Opštine Tivat 6. oktobra podnijela zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za put od Solila do raskrsnice za Pržna.

To znači da je aktualno opštinsko rukovodstvo i dalje – mimo plana investicija za 2015. godinu, i bez najave građanima Tivta u svom predizbornom programu 2012. godine – istrajno u namjeri da po naređenju svojih gospodara iz Podgorice zaduži Opštinu da bi finansirala izgradnju ovog puta, ili da potroši višak novca od skoro 4 miliona eura koji trenutno postoji u opštinskom budžetu.

Tivatska akcija nije protiv izgradnje ovog puta. Naprotiv – podržavamo razgranjavanje putne mreže na teritoriji naše opštine, posebno u ovom dijelu. Međutim, naglašavamo sljedeće – navedeni put nikako ne može biti finansiran isključivo ili pretežno sredstvima Opštine Tivat. U Ugovoru (katastrofalno lošem za Opštinu, i to zaslugom poslušničkog odnosa lokalnih funkcionera DPS-a i partije g. Krsta Boškovića prema državnoj vlasti) između Vlade CG, Opštine Tivat, i Luštice Development, jasno je naznačeno da je obaveza izgradnje infrastrukture do priključnih tačaka za kompleks na Luštici i na Vladi CG, i na Opštini Tivat. Do sada je Opština uložila najmanje 2,3 miliona eura u eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje puta, a Vlada nije uložila ništa.

Golf - Luštica bay
Golf – Luštica

Predsjednik opštine Ivan Novosel stoga treba da objasni građanima čijim sredstvima namjeravaju da finansiraju ovu dionicu puta. Za Tivatsku akciju nema nikakvih nedoumica da izgradnju ovog puta treba da finansira Vlada CG, jer po Ugovoru između Luštice Development, Opštine Tivat i Vlade CG – cjelokupni prihod od zakupnine zemljišta i akvatorija ide Vladi CG, a Opština Tivat ne dobija ni centa.

Ukoliko, ipak, odlazeća opštinska vlast i dalje namjerava da finansira izgradnju ovog puta opštinskim novcem, onda je jasno da podgorička vrhuška gura čelnike opštine Tivat da – prije neumitnog poraza i političke katastrofe koja čeka DPS i partiju g. Krsta Boškovića na predstojećim lokalnim izborima – temeljno opustoše i unište budžet Opštine Tivat. Ovo zato da bi, s jedne strane, na račun Tivćana ispunili obaveze prema stranim investitorima, a, sa druge, da novoj lokalnoj upravi poslije njih ne bi ostalo ništa za realizaciju brojnih projekata koji su Tivtu neophodni.

U pamet se, g. Novoselu, i ostali rukovodeći ljudi opštine Tivat! Već ste suviše štete nanijeli ovom gradu, ovo bi mogla biti kap koja će preliti vašu čašu, kaže se u saopštenju Tivatske akcije.

“Berba masline u Boki”

0
masline
masline

Tradicionalna manifestacija “Berba masline u Boki” u organizaciji Maslinarskog društva “Boka”, biće priređena u nedjelju, sa početkom u 9 časova, u maslinjaku porodice Vujović u selu Pelinovo u Gornjem Grblju.

Na ovaj način MD “Boka” simbolično obilježava početak sezone berbe maslinovog ploda i promoviše praksu da se masline beru direktno sa stabla, a ne sakupljaju sa zemlje, te da se odmah prerađuju, a čime se dobija ulje vrhunskog kvaliteta.

Masline koje budu ubrane u nedjelju ujutro na zasadima porodice Vujović, odmah će potom biti samljevene i prerađene u ulje u mlinu MD “Boka” na Radanovićima.

imag0613

Na Savini, gdje je najranije cvjetala i najprije dozrijela, prvo ulje…

Na imanju porodice Obradovć, koja se već ogledala u proizvodnji maslinovog ulja i vina, sigurno nije propuštena ni jedna prilika da se u maslinjaku (različitih sorti) sprovedu radnje, preporučene od strane struke. Prvu količinu, dospelu za berbu već su preradili, randman 11%, kvalitet izuzetan. Naredne sedmice, druga berba.

H.Novi – restrikcija vode

0
Herceg Novi
Herceg Novi

Iz DOO Vodovod i kanalizacija Herceg-Novi obavještavaju, potrošače da su  od nadležnih iz HE Dubrovnik dobili potvrdu da će predviđeni radovi na remontu postrojenja početi 21.oktobra od kada će se primjenjivati i već najavljeni restrikvni režim vodosnabdijevanja potrošača. Da podsjetimo remont a time i restrikcija zbog lošeg vremena odlagani su dva puta.

Remont bi trebalo da traje 15 dana, odnosno do 5. novembra, mada je moguće da se i produži.

Potrošači će vodu dobijati po sledećem rasporedu:

-naselja od Sutorine do Savine od 7 do 9. i od 19 do 21 sati

-naselja od Meljina do Baošića od 5 do 7 i od 17 do 19 sati

-naselja Sušćepan, Ratiševina, Šćepoševići i Žvinje, cistijernom po potrebi

Preuzimanjem vode iz Regionalnog vodovoda obezbjediće se nesmetano vodosnabdjevanje potrošača sa područja Bijele i Kamenara u ovom periodu.

Naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobijati vodu, vodom će se snabdijevati putem cistjerni, po potrebi.

Mole se potrošači da maksimalno racionalno koriste vodu, kako bi istu mogli isporučivati u navedenim vremenskim intervalima, poručiju iz Vodovoda Herceg Novi.

Predstavljen “Modri kavez”, intimni dokumentarac o životu pomoraca

0

Modri Kavez pressTeški počeci, svečani rasplet, tako je u jednoj rečenici Bruna Bajić, mlada splitska redateljica, opisala upravo dovršen dokumentarac “Modri kavez”, koji se bavi Dalmacijom i pomorstvom, koji je prvi takav urađen za one koji žive od mora.

– “Modri kavez“ je za mene bio poseban izazov. To je film o emotivnom životu pomoraca, prepun autentičnih materijala, zanimljivih priča i sudbina. Moj tata je 30 godina kapetan broda, tako da njemu posvjećujem svaku minutu toga filma. Za mog tatu kojeg mi je otimalo more. Nedostajao mi je cijeli život. Ovo je bilo moje malo putovanje da mu se približim, emotivna je bila redateljica.

Cilj filma je bio odati počast i iznijeti zanimljive činjenice iz života ljudi čiji je život i život njihovih obitelji, ponekad i generacijama, obilježilo more i pomorstvo. Otkrivajući tajne pomoračkih života, njihovih obitelji, snove, talente, strahove, nadanja i nebrojene pustolovine, „Modri kavez“ skida stigmu sa klišea i otvara nove horizonte i priče. Devedeset minuta čiste čarolije.

Kako i doliči jednom takvom filmu, autorica ga je predstavila u salonu Jadralinijina broda „Korčula“, a uz nju su sjeli i posebni gosti: radijski novinar Jadran Marinković, dugogodišnjeg voditelja Pomorskih večeri, Mariana Pivalica iz Turističke zajednice Split, ali i kapetani Neno Bajić i Alfonso Bezmalinović.

– Pomorci su glavna vijest u medijima samo ukoliko dođe do nesreće, nažalost, zato me silno raduje što je „ova mala“ uspjela u naumu da nam svima približi drugačiju sliku života ljudi od mora, kazao je Marinković.

– Život pomoraca su odlasci i dolasci, djeca koja odrastu bez vas, sve to je Bruna uspjela prenijeti na filmsko platno, zato vjerujem da će ostaviti trag u vremenu, ponosan je bio Neno Bajić.

– More se može voljeti, turistički, ljeti, zato uvijek kažem da su pomorci ovisni o moru, jer taj život je i gorak i težak, a opet sladak, iskren je bio kapetan Bezmalinović, dodajući:

– Ovo je prilika da ljudi na kopnu vide kako na naš karakter utjecaj ostavlja i klima i meteorologija i geografija.

Sam film popratiti će i knjiga redateljice pod nazivom “Redateljski memoari: Put u Modri kavez”, ali i autorski soundtrack filma.Ovo je i prvi film uspješno financiran crowdfundingom u Hrvatskoj.

O autorici

Bruna Bajić je prva ženska magistrica Filma, medijske umjetnosti i animacije na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Kroz svoj studij i obrazovanje, za sobom sam ostavila preko 20 kratkih i srednjemetražnih filmova, ali posebnu inspiraciju je, priznaje, pronašla u dokumentarnom filmu.

Svečana premijera

„Modri kavez“ će biti svečano promoviran u subotu, 24. oktobra na brodu „Marco Polo“, u splitskoj luci. Premijera započinje u 19.30.
Nakon premijere film će se prikazivati u Cineplexxu.

Milena Budimir – Slobodna Dalmacija

FOTO: Paun Paunović/CROPIX

Edukacija u školama – “Održivo upravljanje zelenim otpadom-kompostiranje”

0
Kompostiranje
Kompostiranje

U okviru svog projekta “Održivo upravljanje zelenim otpadom-kompostiranje”, NVO “Eko Centar Delfin” iz Kotora u saradnji sa OSCE Misijom u Crnoj Gori sprovodi program edukacije u 15 osnovnih škola u Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Petnjici, Kolašinu, Plužinama, Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici i Cetinju.

Prema riječima predsjednice te NVO Ljilje Radunović, program edukacije je odobren od Ministarstva prosvjete i odnosi se na unaprijedjenje znanja učenika i nastavnika u oblasti principa održivog razvoja, održivog upravljanja otpadom i sprovodjenja procesa kompostiranja zelenog otpada.

“Eko Centar Delfin” je tokom septembra objavio poziv za osnovne škole sa područja centralne i sjeverne regije Crne Gore, da se prijave za program edukacije. U predvidjenom roku prijavilo se više od 30 škola, od kojih je na osnovu definisanih kriterijuma izabrano njih 15. Kotorska NVO će u toku realizacije programa edukacije, potpisati sporazume o saradnji sa ovim prosvjetnim institucijama.

“Osim edukativnog programa ove škole će dobiti u trajno vlasništvo kompostere kapaciteta 600 litara, uz obavezu da sprovedu proces kompostiranja u narednih 12 mjeseci.”- istakla je Radunović.

Osim toga, kroz projekat “Održivo upravljanje zelenim otpadom-kompostiranje”, publikovan je edukativno informativni materijal na temu kompostiranja (brošure i posteri). U toku juna mjeseca 2015.god u EU Info Centru je realizovana panel diskusija na temu “Kompostiranje- potencijali i mogućnosti”, a tokom novembra u Podgorici će biti organizovan trening program za predstavnike komunalnih preduzeća iz projektnih opština na temu ” Jačanje kadrovskih kapaciteta komunalnih preduzeća u oblasti održivog upravljanja otpadom” i panel diskusije u Beranama i Nikšiću.

“Inicijativa za implementaciju projekta je ideja “Eko Centra Delfin”, a Misija OSCE-a je sa zadovoljstvom prihvatila predlog, nalazeći da se u potpunosti uklapa u njen mandat promovisanja dobrog rukovodjenja u sektoru životne sredine. Tokom 2014.god projektom su bile obuhvaćene primorske opštine Crne Gore, a tokom 2015.god centralni i sjeverni region.”- naglasila je Radunović.

Podsticaće gradnju panoramskih puteva

0
Pješačka staza Ubli - Risan Photo Željko Starčević
Pješačka staza Ubli – Risan Photo Željko Starčević

Montenegro biznis alijansa (MBA) namjerava da, kada je sektor turizma, poljoprivrede i ruralnog razvoja u pitanju, aktivno podstiče gradnju takozvanih panoramskih puteva, odnosno planinskih staza na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Predstavnici MBA smatraju da za to postoje svi realni uslovi, kao i da to ne zahtijeva izdvajanje previsokih finansijska sredstva.

„Crna Gora bi, u narednih nekoliko godina, mogla biti prošarana panoramskim putevima, odnosno planinskim stazama kojima bi bile povezane sve crnogorske opštine, od primorja do sjevera“, navodi se u saopštenju MBA.

Iz te asocijacije su dodali da na teritoriji svih opština postoje kakve-takve planinske staze, koje su nekada korišćene za komunikaciju sa susjednim gradovima.

„Zadatak svake opštine bio bi da na svojoj teritoriji sve takve staze uredi i dotjera, eventualno ih proširi i poveže sa planinskim stazama koje bi uredile granične opštine, od juga do sjevera“, rekli su predstavnici MBA.

Put-Crkvice-Ledenice
Put-Crkvice-Ledenice

Oni tvrde da za realizaciju tog projekta ne bi bila potrebna prevelika investicija, dok bi pozitivni efekti bili dragocjeni i dugoročni.

„Zamislimo turiste koji sa primorja krenu tim stazama pješačeći prema sjeveru. Na koliko bi divnih vidikovaca i panorama nailazili na tom putu. Upravo na tim mjestima bi se mogao razviti unosan biznis kroz gradnju odgovarajućih sadržaja turističkog tipa, koji bi se snadbijvali poljoprivrednim i drugim proizvodima sa seoskog, odnosno ruralnog područja“, navodi se u saopštenju.

U MBA smatraju da je sprega turizma i poljoprivrede veoma važna za realizaciju zamišljenog, s ciljem podsticanja razvoja ruralnog dijela Crne Gore.

Pješačka staza Ubli - Risan Photo Željko Starčević
Pješačka staza Ubli – Risan Photo Željko Starčević

„Namjera man je da u taj projekat što prije krenemo, uz očekivanu podršku svih relevantnih subjekata koji bi na različite načine mogli podržati našu inicijativu“, kazali su predstavnici MBA.

Oni su podsjetili da je MBA poslovna asocijacija angažovana na stvaranju što kvalitetnijih uslova za razvoj biznisa u Crnoj Gori, koja je uvijek nastojala da konkretnim predlozima opravda takvu ulogu, dajući poseban akcenat na privredne sektore definisane kao strateške.