Humanitarna akcija “Pomozimo maloj Anastasiji” pokrenuta je juče u Tivtu, sa ciljem prikupljanja popmoći za liječenje petogodišnje djevojčice Anastasije Đurović koja boluje od leukemije. Za njeno liječenje potrebna su velika sredstva, a oboje Anastasijinih roditelja trenutno su bez posla.
Sredstva se mogu uplatiti na žiro račun u Hipotekarnoj banci, broj 520034000001892591 sa naznakom „Pomoć za Anastasiju”.
Pored kćeri Anasatasije, bračni par Aleksandar i Jovana Đurović imaju i dva – šestogodišnjeg Boška i bebu Stefana koji se rodio 9. septembra – dan nakon što su ljekari definitivno ustanovili dijagnozu njegovoj sestri.
“Tako smo bili srećni jer smo očekivali prinovu. Kao grom iz vedra neba pogodila nas je dijagnoza o teškoj bolesti naše kćeri. Zbog porođaja, supruzi u početku nisam ni mogao reći istinu. Sa Anastasijom smo bili i u Beogradu na ispitivanjima, a trenutno je u KBC-u u Podgorici. Za njeno liječenje potrebno je mnogo novaca koje mi nemamo. Zato se i obraćamo za pomoć. Prva finansijska sredstva uplatila nam je opština Tivat i ja im se zahvaljujem. Zahvaljujem se i svima koji će razumjeti našu muku i pomoći nam.” – kazao je Anastasijin otac Aleksandar.
Izložba akademske grafičarke Jelene Jovančov, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu, i trajaće do 15. oktobra. Jovančov se tivatskoj publici predstavlja sa selektivnim izborom grafika iz ciklusa radova „Iluzivna stvarnost“ i manjim podciklusom „Refleksije“.
Jovančov je magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, i članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2008. i članica Međunarodnog društva Mecotinte (Florida, USA) od ove godine. Dva puta je predstavljala Crne Goru na međunarodnom bijenalu savremene umjetnosti u Pekingu (BIAB) 2012. i 2015. godine. Imala je 11 samostalnih izložbi i preko 135 selektovanih nacionalnih i međunarodnih izložbi, među kojima su i prestižne izložbe u Briselu, Ženevi, Njujorku, Santoriniju, Madridu, Aleksandriji, Singapuru.
Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za eksperimentlne grafike, objekte – skulpture i fotografije – jedna od njih je i nagrada “Lubarda, Milunović, Stijović” za grafiku, tradicionalne godišnje nagrade Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore 2009. godine.
„Obnovimo Prevlaku“ naziv je dvodnevnog okruglog stola koji Mitropolija crnogorsko-primorska i Odbor za obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila – Miholjska Prevlaka, organizuju narednog vikenda u Tivtu.
Skup je posvećen sagledavanju modaliteta za obnovu ovog srednjevjekovnog manastira, putem zaštite nematerijalne i materijalne kulturne baštine koja se veže za ovaj prostor gdje je 1219. Sveti Sava uspostavio sjedište Zetske episkopije.
Učešće na okruglom stolu u Tivtu najavilo je dvadesetak naučnih radnika i vjerskih velikodostojnika iz Crne Gore, Srbije, Rusije , Grčke i Italije, a oni će se baviti teoškim, arheološkim, istoriografskim, pravničkim i aspektima obnove manastira sa stanovišta vjerskog turizma. Učesnike skupa, kako je najavljeno, pozdraviće i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a završnog dana okupljanja u nedjelju, oni će posjetiti samu Prevlaku, Stari gradu Kotoru i manastir Savina u Herceg Novom.
Mišo Klep iz Tivta dobitnik je prve nagrade u avgustovskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“ koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju, priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more, „Una“ iz Tivta.
Klep je prvo mjesto osvojio sa ulovom kakav odavno nije viđen u ovoj nagradnoj igri – sabljarkom težine 50 kilograma. Ovaj brzi predator i jedan od riba koja je najcjenjenija među tzv. big-game sportskim ribolovcima, ulovljena je u ranim jutarnjim satima na otvorenom moru, na 10 milja jugozapadno od ostrva Mamula, na mamac-živog škombra.
Avgust – drugo mjesto – Milan Kolarić – tuna 67.5kg
Drugo mjesto pripalo je Milanu Kolariću iz Bara koji je u akvatorijumu oko rta Volujica, štapom iz čamca sa takođe živim škombrom kao mamcem, ulovio tunu težine 67,5 kilograma.
AVGUST – TREĆE MJESTO – Miro Ciganović – pagar 8kg
Njegov sugrađanin Miroslav Ciganović bio je treći sa ulovljenim pagrom težine 8 kilograma. Pagar je ulovljen na pendulu, na dubini od 37 metara u barskom akvatorijumu, a mamac je bio živi šnjur.
Mjesto u Tivtu gdje se planira gradnja bazena bez bazenske školjke
Javna rasprava Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje šetališta, plaže i otvorenog plivališta na lokaciji Belane, a koja je danas održana u Tivtu, pokrenula je dilemu da li je uopšte isplativo u punoj mjeri realiazovati taj projekat koji će koštati preko 1,4 miliona eura. Naime, učesnici u javnoj raspravi izrazili su rezervu da li je uopšte na tom mjestu moguće relizovati planirane sadražaje – plažu i otvoreno rekreativno plivalište, s obzirom na stanje u ovom dijelu akvatorijuma tivatskog zaliva. Mala plitka uvala između ulaza u gradsku marinu Kalimanj sa sjeverozapadne i rta Župa sa jugoistočne strane, jedan je od najzagađenijih djelova Tivatskog zaliva sa debelim nanosima fekalija, mulja i drugog otpadnog materijala koji su se na njenom dnu taložili decenijama, kao i sa izuzetno slabom prirodnom cirkulacijom morske vode. Sve to nije spriječilo planere Državne studije lokacije za ovaj dio tivatske obale i Vladu koja je taj planski dokument usvojila, da ovdje predvide gradnju i uređenje više plaža, kao i otvorenog „bazena bez bazenske školjke“ koji bi trebao supstituisati pravi bazen koji lokalni DPS-SDP čelnici, Tivanima bezuspješno obećavaju u svakoj izbornoj kampanji već desetak godina.
Na lokaciji ukupne površine skoro 7.600 kvadrata mora i kopna, planirana je izgradnja lungo mare pješalčke staze dužine oko 400 metara, nasipanje i uređenje plaže od skoro 1.900 kvadrata, te izgradnja plažnog objekta sa garderobom i sanitarnim čvorem. Prema projektu koji je napravilo JP „Morsko dobro“, u moru će se na šipovma graditi velika ponta sa dvije pješačke pasarele spojena sa obalom, a ta ponta biće osnova „bazena bez bazenske školjke“ – odnosno otvorenog plivališta koje će od okolnog akvatorijuma, biti odvojeno plutajućim pontonima širine 2,5 metara. Na glavnoj ponti osim manjih tribina za gledaoce, biće i svlaičionice, sanitarni čvor i manji ugostiteljski objekat sa terasom- vidikovcem. „Bazen bez bazenske školjke“ ljeti će sluiti kao plivalište, dok će zimi biti korišten kao mandrać u kome se mogu smjestiti 44 barke i manja brodića.
„Ovi sadržaji treba da urede postojeći prostor, oblikovno i u smislu ponude, regulišu kretanje ljudi i vozila u tom dijelu tivatske obale i urede infrastrukturu. Tu nema ništa što bi ugrozilo životnu sredinu. Problem taloga na dnu mora se kroz ovaj projekat ne može riješiti, ali bi Opština i „Morsko dobro“,posebno u slučaju realizacije sadržaja planiranih na rtu Župa, trebali da ispitaju taj talog i urade studiju njegovog bagerisanja i uklanjanja.“- kazala je Jovanka Vukčević, iz podgoričkog „Biroa Vukčević“ koji je uradio Elaborat.
Prisutni mještani skrenuli su pažnju predstavnicima Opštine Tivat, „Morskog dobra“ i obrađivačima Elaborata, da je cijeli taj akvatorijum potpuno nepogodan za kupanje zbog velikih nanosa mulja, fekalija i drugog otpada na dnu, a za koji projektom uopšte nije planirano da se ukloni. Kako se čulo, vaterpolo utakmice, čak i u tzv. divljoj ljetnjoj ligi koja se ljeti igra u Boki, ne mogu se validno igrati na plivalištu gdje je dubina mora samo 1,9 metara, a teško se može očekivati da će se iko kupati u plitkom i ustajalom moru uvale koja obiluje zagađenim muljem na dnu.
Tivtu treba zatvoreni olimpijski bazen koji lokalni čelnici građanima obećavaju već godinama
Građani su protestovali i što planom nije predviđeno očuvanje dijela postojećih ponti i mula za vezivanje barki „koje će nestati nasipanjem plaže na kojoj se neće kupati niko“, pa su predložili nadležnima da dobro promisle prije nego krenu u realizacju ovako zamišljenog projekta uređenja tog dijala tivatske obale. Kako se čulo, Tivtu ne treba otvoreno plivalište – mandrać za barke kakvi već više od 50-tak godina postoje u gotovo svakom od manjih bokeljskih obalnih naselja, već pravi, zatvoreni olimpijski bazen koji lokalni čelnici građanima obećavaju već godinama.
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty -
1 od 10
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Kada je u kotorski zaliv jutros uplovio kruzer Thomson Majesty, engleske kompanije Thomson Cruises, iz njegovog dimnjaka kuljao je uglavnom crni, gusti dim. Kada je kruzer pristao u luku, nakon izvjesnog vremena stvorila se izmaglica od smoga koja se proširila duž citavog zaliva, a najviše od Starog grada do Peluzice i u dubinu prema Škaljarima. Nije, međutim, bila pošteđena ni Dobrota, gdje se dim donekle podigao u visinu.
Kako je to izgledalo vidi se na našim fotografijama.
Kruzer “Thomson Majesty” izgrađen je 1992. godine i po plinovima koje ispušta jasno je da ne pripada visokoj ekološkoj klasi kruzera. Juče je u Kotoru skoro cijeli dan boravio i kruzer iste kompanije, “Thomson Celebration”, iz čijeg su dimnjaka takođe izlazile velike količine izduvnih gasova, ali na sreću Kotorana vanjski pritisak je dim nosio u visinu. Taj kruzer je još starije generacija jer je napravjen 1984. godine. Očito ni njemu ekološka oprema nije jača strana ali je zato opremljen svim modernim uređajima za proizvodnju bučne zabave, u šta su se Kotorani i brojni turisti mogli uvjeriti između 13 i 15 sati dok su sa kruzera, koji je bio na vezu u luci, treštali decibeli.
Očigledno da je odavno sazrelo vrijeme da se i u Kotoru mjeri zagađenost vazduha, decibeli, more…
Projekt „Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru“ skraćenog naziva „4M“ s kojim se želi potaknuti prekogranična saradnja Hrvatske i Crne Gore vezano za zaštitu podmorja počo je da se sprovodi.
Udruga Sunce će kao koordinator projekta sljedeća 24 mjeseci surađivati s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko – neretvanske županije te crnogorskim partnerima, ekološkom udrugom Green Home i Agencijom za zaštitu životne sredine Crne Gore, na brojnim aktivnostima vezanim za unaprjeđenje upravljanja morskim resursima na prekograničnom području Hrvatske i Crne Gore (Cavtat – Prevlaka, HR i Arza – Platamuni, CG), saopštili su nam iz udruge Sunce – Split.
Opšti cilj projekta je poboljšano upravljanje i smanjenje utjecaja na morska staništa i vrsta od interesa za EU Zajednicu u prekograničnom području.
Projekt se finansira u sklopu Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora IPA II Ukupna vrijednost projekta je 333.253 eura, a EU financira projekt s 283.265 eura.
Istraživanje
Specifični ciljevi su povećati kapacitete i poboljšati međusektorsku suradnju u identifikaciji, monitoringu i upravljanju morskim staništima i vrstama. Povećati kapacitete za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i statusu morskih staništa i vrsta. Povećati svijest glavnih korisnika Jadranskog mora kako bi se smanjio njihov utjecaj na morski okoliš.
Glavne aktivnosti projekta uključuju:
• Seminar o identifikaciji i upravljanju morskom ekološkom mrežom;
• Trening – planiranje upravljanja;
• Izrada mjera/plana upravljanja za morsku ekološku mrežu;
• Jačanje kapaciteta za kartiranje podmorja i monitoring;
• Kartiranje morskih staništa/vrsta u potencijalnim Natura 2000 područjima i uspostava monitoringa livada morske cvjetnice posidonije.
• Kampanja za podizanje svijesti među nautičarima u prekograničnom području HR/CG vezano za zaštitu podmorja.
• Program edukacije u svrhu podizanja razine svijesti kod lokalnih prekograničnih zajednica, posebno djece školske i predškolske dobi.
Poznati evropski veleprodajni lanac, koji svoje prodajne centre ima i u Hrvatskoj, odnedavno na svojoj “peškariji” u Njemačkoj nudi i ribu iz Hrvatske. Kako javlja, jedan čitateljka koja je fotografirala orade i brancine, u prodajnom centru su joj rekli da je riba sa zadarskoga područja. Kako vidite cijene s PDV-om se kreću oko 13 €/kg. Pretpostavljamo kako je riba na njemačkom tržištu iz uzgajališta Cromarisa, koji i inače većinu uzgojene ribe izvozi upravo na tržište EU-a.
Cromaris, tvrtka u sastavu Adris grupe, vodeći je hrvatski i među deset najvećih proizvođača brancina i orade u svijetu, a uskoro otvara novo mrijestilište.
Novoizgrađeno mrijestilište u Ninu, vrijedno 130 milijuna kuna, trenutačno je najveća investicija u hrvatsko ribarstvo. Otvaranjem mrijestilišta, jednog od najsuvremenijih objekata za mrijest brancina i orade u Europi, Cromaris će dodatno učvrstiti svoju konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu.
Ekološki pokret ,,OZON“ je u periodu od 24. do 31. avgusta, relizovao i treće sezonsko, ljetnje mjerenje otpada u okviru regionalnog projekta Prikupljanje podataka o čvrstom otpadu u zemljama Jugoistočne Evrope.
Dva tima sačinjena od ukupno osam ljudi, inženjera zaštite životne sredine i biologa, od kojih je njih pet na stručnom osposobljavanju u Ekološkom pokretu ,,OZON”, bili su zaduženi za vođenje evidencije o sakupljenim količinama u trajanju od sedam dana i analizu morfološkog sastava čvrstog otpada uz nadzor tima ekserata partnerske Asocijacije za čvrsti otpad Srbije u Kotoru, Podgorica, Pljevljima i Beranama.
,,Ni ljetnje vreline nijesu bili prepreka da uspješno sprovedemo planirane aktivnosti u okviru ovog za cijeli region veoma važnog projekta, pa će sakupljeni podaci biti obrađeni i u vidu analize dostavljeni relevantnim institucijama, konretno kod nas Agenciji za zaštitu životne sredine i lokalnim upravama koje učestvuju u projektu. Specifičnost ljetnjeg mjerenja, obzirom da je rađeno u toku turističke sezone, jeste da ćemo moći uporediti razlike u generisanim količinama u odnosu na ostala tri godišnja doba, što će biti interesantno naročito za opštinu Kotor. Nadamo se da ćemo nakon završetka i poslednjeg sezonskog mjerenja, koje je planirano za sredinu jeseni, imati kvalitetnu analizu sa realnim podacima o generisanim količinama i morfološkom sastavu čvrstog otpada, čime će se steći i uslovi za argumentovan dijalog u cilju pronalaženja najboljeg rješenja kada je upravljanje otpadom u Crnoj Gori, ali i cijelom regionu, u pitanju.”- istakao je Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta ,,OZON”, koji je nacionalni koordinator projekta.
Prvo sezonsko (zimsko) mjerenje je realizovano u periodu od 9-og do 16-og februara, a tom prilikom je organizovana i obuka za Ozonove zaposlene, dok je drugo proljećnje mjerenje sprovedeno od 11-og do 15-og maja tekuće godine.
Mjerenje otpada
Partneri u ovim aktivnostima sem pomenutih lokalnih uprava su i lokalna javna komunalna preduzeća, Deponija doo Podgorica, kao i Agencija za zaštitu životne sredine kojoj će prikupljeni podaci biti dostavljeni.
Voditelj projekta je Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) a vodeći partneri su Mreže asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne Evrope (NALAS), Asocijacija komunalnih preduzeća Federacije Bosne i Hercegovine (AQUASAN) i Asocijacija za čvrsti otpad Republike Srbije(SeSWA), u čijem je konzorcijumu Ekološki pokret ,,OZON” kao vodeći partner u Crnoj Gori.
Iz Crne Gore u projektnom timu su i Zajednica opština Crne Gore i Privredna komora Crne Gore.
