Jedna hrvatska doktorica koja želi da ode u penziju objavila je pismo u kojem traži nasljednika koji bi došao da radi “na jednom od 10 najljepših ostrva svijeta”.
Medicinskim krugovima u Hrvatskoj ovih dana kruži zanimljivo pismo Magdalene Nardelli-Kovačić, doktorke s ostrva Mljeta koja poziva kolege da dođu da rade u Babino Polje.
“Svi moji dragi prijatelji, treba mi vaša pomoć. Stekla sam pravo na odlazak u penziju i uputila sam zahtjev jer mislim da sam pošteno odradila svoj radni vijek u ordinaciji i na terenu”, započinje pismo Magdalena.
Na ovaj korak se, kaže, odlučila jer se na konkurs za otvoreno radno mjesto niko ne javlja.
“I zato mi treba vaša pomoć. Pošaljite vijest u eter (hrvatski, balkanski, evropski, svjetski…), na društvene mreže na kojima ste, u dijasporu. Povežite me s prijateljima novinarima kako bi informacija došla i do onog nekog koji bi volio da živi i radi na jednom od deset najlepših ostrva svijeta. Ja sam optimista i mislim da takav neko postoji u nekoj zabitoj ambulanti na kopnu ili pretrpanoj urbanoj ambulanti ili nekoj hitnoj pomoći – u Hrvatskoj ili susjednim zemljama, naše je samo da se potrudimo da informacija stigne do njega”, piše Nardelli-Kovačić.
Kako piše CroExpress, ova ljekarka navodi kako bi plata ljekara koji se odluči na ovaj posao bila od osam do devet hiljada kuna (1.050 do 1.170 eura) u zavisnosti da li je početnik ili specijalista. Mora imati položen državni ispit i vozačku dozvolu, a dežurstva će dogovarati s Zavodom za hitnu medicinu Dubrovnik, što mjesečno iznosi između tri i pet hiljada kuna (390 do 650 eura).
Dok ne bude gotova adaptacija stana iznad ambulante u Babinom Polju, smještaj je osiguran u selu, a plaća ga DZ i Opština Mljet.
Odlasci na kopno, navodi ljekarka, neće biti problem jer je riječ o združenoj praksi s ljekarkom u Goveđarima, a postoji i mogućnost dobijanja specijalizacije.
Čelnici asocijacije koja okuplja italijanske firme Confindustrie zainteresovani su za podsticanje saradnje sa privrednim subjektima u Crnoj Gori u oblasti transporta, saopšteno je nakon sastanka sa ministrom saobraćaja i pomorstva Ivanom Brajovićem.
Brajović je juče primio u posjetu delegaciju Confindustrie, asocijacije koja okuplja italijanske firme, te na taj način zastupa i stavove i interese italijanskog privrednog sistema, odnosno podstiče poslovnu saradnju privrednih subjekata iz Italije sa privrednicima drugih država. Pod okriljem Confindustrie danas se nalazi oko 150 000 kompanija.
“Čelnici Confindustrie iskazali su značajno interesovanje za podsticanje saradnje sa privrednim subjektima u Crnoj Gori u oblasti transporta. Istakli su da je Luka Bar predmet njihovog posebnog interesovanja, imajući u vidu njen geostrateški položaj i mogućnosti koje ona pruža u transportno logističkom lancu”, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Brajović podsjetio je i na dosadašnju uspješnu saradnju sa italijanskim kompanijama u oblasti saobraćaja, te podržao namjeru italijanskih privrednika da još aktivnije učestvuju u privrednim aktivnostima na prostoru Crne Gore, što će u krajnjem doprinijeti i ubrzanju ekonomskog razvoja naše zemlje.
“Kako je saopšteno iz Confindustrie, ova priznata asocijacija ima namjeru da i u Crnoj Gori otvori svoje predstavništvo, u okviru Confindustrie Balkana. Confindustria Balkan osnovana je 2010. godine, u cilju promovisanja interesa italijanske privrede na prostoru Balkana, kako bi podstakla saradnju sa lokalnim partnerima”, navodi se u saopštenju.
Nakon što je Brajović upoznao članove delegacije sa značajnijim projektima koji se realizuju u okviru resora saobraćaja i pomorstva, obostrano je izraženo očekivanje da će italijanski privrednici i dalje participirati u realizaciji infrastrukturnih projekata.
Sastanku je prisustvovao i ambasador Republike Italije u Crnoj Gori, Vincenzo del Monaco.
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
1 od 14
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Fešta kamelija 2019.
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Papalada 2020.
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Papalada 2020.
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa (2.februar), danas je na Tivatskim Solilimasvečano otvoren info punkt koji će biti na usluzi posjetiocima. Info punkt će služiti kao mjesto kontakta i pružanja informacia za posjetioce, ali i kao centar za monitoring zaštićenog područja. Ovom prigodom organizovana je šetnja uz pratnju vodiča.
Kao potpisnici Memoranduma o razumjevanju, saradnji i unapređenju Tivatskih Solila, iz 2013 godine, sa Euronatura – evropski fond za zaštitu prirode iz Njemačke, Centrom za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP) i Opštinom Tivat naš zadatak u ovoj fazi je bio da postavimo info punkt koji je koštao 19.000 eura, dok će zaposlenika finasirati Euronatura, kazao je pomoćnik direktora iz JP „Morsko dobro“Dragan Marković.
„Do sada je JP Morsko dobro uložilo preko 100.000 eura, ove godine 40.000 eura, a za nrednu godinu još 50.000 kako bi popravili staze, ograde. Tako smo od jednog prostora koje je bilo smetlište napravili reprezentativno izletište“, kazao je između ostalog Marković.
“TO Tivat sutra 3. februara slavi svoj 11 rođendan, tim povodom odlučili smo da ovom punkutu koji će doprinjeti u ukupnoj turističkoj ponudi našeg grada, poklonimo plinsku peć, dvije boce plina i tzv. panika lampu, zato što ovaj biro za sada nema struju. Apelujem na nadležne da preduzmu sve kako bi se dovela struja kako bi biro radio u svom punom kapacitetu“, kazala je direktorica TO Tivat Bernarda Moškov.
Solila dobila vodiča – otvoren turističko-informativni punkt
Marija Stanišić iz CZIP-a podsjetila je na brojne aktivnosti koje su u saradnji državnih i lokalnih vlasti, te NVO, stranih donatora i „Morskog dobra“ urađene na Solilima koja su dobila i osnovnu infrastrukturu za tzv. bird watching.
„U narednom periodu planirana je nabavka solarnih panela koji će se postaviti na objektu turist-info biroa, kao i da se uspostavi sistem cirkulisanja vode kroz kanale bivše solane. Nadamo se da će uskoro zaživjeti i naša i ideja da se renovira jedan od starih bazena nekadašnje solane i osposobi za proizvodnju soli, da bi svi posjetioci Solila mogli vidjeti kako se vjekovima ovje nekada proizvodila so na tradicionalni način.“- istakla je Stanišić.
Solila dobila vodiča – otvoren turističko-informativni punkt
Predstavnica Opštine Tivat Biljana Krivokapićposjetila je na kontinuirani rad na edukaciji mladih vezano za zaštitu prirode i kulturne baštine, pa su tako Solila kao vrijedno prirodno i područje nekadašnjih srednjevjekovnih solana, redovno odredište učenika školi iz Tivta i Crne Gore.
Darko Saveljić iz CZIP podsjetio je da u Crnoj Gori ima 348 vrsta ptica od toga na Solilima se nalazi 114.
„Podruditi ćemo se u narednom peridu da razvijemo mrežu napajanja morskom vodom cijelokupnog prostora Tivatskih Solila. Na jadranskom koridoru za ptice Solila, Buljarice i Ulcinjska solana su tri najznačajnija punkta za migratorne ptice. Planiramo uraditi nove kanale i ostrva za ptice. Svake godine prebrojavamo ptice na Tivatskim Solilima i mogu kazati da ih je sve više, na manje od dva kvadratna kilometra imamo oko 2000 ptica, dok Ulcinjska Solana sa 15 kilometra kvadratnih ima 11000 ptica“ – kazao je Saveljić.
Starčević čestitao maginjačom
U ime domaćina, mještana Krtola, prisutne je pozdravio predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević, na tradicionalna način poželjevši uspješan rad novom turist-info punktu. Starčević je naime, na poklon donio bocu domaće rakije od maginja, ističući da će uređena Solila poboljšati lokalnu turističku ponudu, ali i upozorio da je put preko Solila jedini koji mještani mogu koristiti u slučaju plavljenja glavnog puta Tivat-Radovićišto se često dešava.
„Nije nam međutim, dozvoljeno da koristimo put preko Solila samo u incidentnim situacijama kada se glavna cesta zatvara, pa se nadamo da će nam nadležni ipak izaći u susrat u pitanju od životne važnosti za mještane Krtola.“- istakao je Starčević.
Predsjednik opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević na poziv gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića boravi danas na svečanosti povodom početka obilježavanja Dana Grada Dubrovnika i Fešte svetog Vlaha, kaže se u saopštenju iz kabineta predsjednika.
Ove godine po 1042. put Dubrovnikprekrasnom tradicionalnom svečanošću proslavlja dan svog zaštitnika Sv. Vlaha, čija je Festa 2009. uvrštena u registar nematerijalne baštine UNESCO-a. Tradicionalno slavlje započinje danas na Gospu Kandeloru, puštanjem bijelih golubica, simbola slobode i mira, ispred svečeve crkve i uzdizanjem Vlahovoga barjaka na Orlandov stup.
Uz crkvene svečanosti u Dubrovnikuje organizovan i niz kulturnih manifestacija, namijenjenih predstavnicima prijateljskih gradova, stanovništvu i turistima.
Opština Tivat objavila je juče „Plan pošumljavanja za period 2016-2018 godina“, a koji potpisuje opštinska savjetnica za poljoprivredu Radmila Kilibarda. Navedeno je da će se ove godine u periodu januar-mart vršiti pošumljavanje u reonu Peana na potezu Struge, dok će u periodu oktobar-decembar biti vršeno pošumljavanje u reonu Popove glave. Na tim lokacijama pošumljavanje će se obaviti sa novim primjercima crnog bora, graba, hrasta lužnjaka, pitomog i divljeg kestena, ali nije naveden tačan broj sadnica koje će se zasaditi.
Pored Opštine, Komunalnog preduzeća, Uprave za šume i učenika-članova ekoloških sekcija tivatskih škola, lokalna uprava očekuje da se u ove akcije pošumljavanja po volonterskom principu, uključe i građani.
Za narednu godinu planirano je pošumljavanje u požaru stradalih predjela u Mrčevcu gdje će se, u dva navrata, posaditi ukupno 2.400 sadnica crnog ili primorskog bora, hrasta lužnjaka i cera.
Tokom 2018. u dva navrata će se obaviti pošumljavanje parcela u opštinskom vlasništvu, u reonu Gornje Lastve, gdje će se saditi nespecifikovan broj sadnica hrasta lužnjaka i pitomog kestena.
Miroslavu Ciganoviću iz Bara, pripalo je prvo mjesto u nagradnoj igri „Ulov godine 2015“ koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje kompanija za prouzvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta.
„Ulov godine“ po ocjeni „Uninog“ žirija je tuna od 105 kilograma koju je Ciganović ulovio na živi mamac, štapom iz čamca, metodom trolling. Borba sa ribom dužine skoro 2 metra, potrajala 2 sata a za to vrijeme, tuna je Mirov čamac odvukla na 5 milja daleko od obale. Ciganoviću je uz titulu „Ulov godine 2015“, pripao i nagradni vaučer u vrijednosti od 150 eura za kupovinu opreme u „Uninim“ prodavnicama.
DECEMBAR – 1. mjesto – Zoran Radović – tuna 95.5kg nasllovna
Drugo mjesto i vaučer od 100 eura osvojio je Ulcinjanin Adnan Sejdić koji je sa obale na Velikoj plaži, lani štapom ulovio tunu težine 86,5 kg. Treće mjesto i vaučer od 50 eura, pripalo je Tivćaninu Mišu Klepu za ulovljenu sabljarku težine 50 kilograma.
DRUGO MJESTO 2015 – Adnan Sejdić – tuna 86kg
Osim dodjele godišnjih nagrada za 2015., „Una“ je juče proglasila i najbolje u nagradnoj igri „Ulov mjeseca“ za decembar prošle godine.
Treće mjesto 2015 – Mišo Klep sabljarka
Prvo mjesto pripalo je Zoranu Radoviću iz Bara koji je ulovio tunu težine 95,5 kilograma, drugoplasirani je njegov sugrađanin Mladen Radulović koji je uhvato tunu od 65 kilograma, a sa ulovljenim prmjerkom iste ribe težine 60 kilograma, treće mjestto u decembarskom kolu nagradne igre pripalo je Tivćaninu Davoru Lakićeviću.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) nema problem sa mnom i ostalim novinarima koji pišu o toj počasti, već sa štetočinom palmin surlaš koja prijeti da do te mjere uništi palme, da se to negativno odrazi na ambijentalni izgled primorskih gradova. Uz to, MPRR ima problem i sa istinom, ali to i nije novost kada je resor što ga vodi g. Petar Ivanović u pitanju, još tamo od ministrovih čuvenih hanoverskih dostignuća…
MPRR tako tvrdi da nije tačna moja teza da su „ostavili na cjedilu lokalne uprave“ da se same izbore sa problemom palminog surlaša. Neko je u tom resoru očito disleksičan kada takvo što može reći, u regovanju na tekst koji se temelji na zvaničnom dokumentu jedne od tih lokalnih uprava, a u pitanju je Izvještaj o stanju životne stedine sa Izvještajem o radu Zelenog tima Opštine Tivat, usvojen na sjednici SO Tivat krajem decembra prošle godine.
„Obzirom da je istekao Akcioni plan eradikacije i spriječavanja širenja crvenog palminog surlaša, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja za period od novembra 2012.godine do novembra 2015.godine, a da novi Plan nije donešen, opštine će mjere sprovoditi zavisno od mogućnosti i namjere da spašavaju palme…“- stoji pored ostaloga u tom dokumentu. Ovo valjda svakom ko zna čitati, osim ljudi iz PR službe MPRR, znači da resor ministra Ivanovića nije odradio svoj dio posla – donošenje novog Plana za sistematski pokušaj spriječavanja širenja štetočinskog insekta. To što Opštine rade i mimo nepostojanja tog Plana pokazuje njihovu odgovornost prema sopstvenoj životnoj sredini, a što očito ne iskazuje MPRR koje se poziva na zakonske obaveze „držalaca bilja“.
Što se teze MPRR da su tivatske palme surlašem zaražene na način da je on „doletio“ iz Ulcinja i Budve, moram reći da sam više sklon da vjerujem prvo sopstvenim očima, a potom i „neimenovanim lokalnim stručnjacima“ koje MPRR u svom regovanju nipodaštava. Naime, svojim očima sam gledao primjerke palmi uveženih za potrebe Porto Montenegra kako mjesecima i godinama propadaju i suše se dok još nisu bile posađene u marini, već su u velikim posudama sa zemljom bile privremeno uskladištene na prostoru gdje se danas gradi objekat „Regent Pool Residences“. Isto tako, svojim sam očima vidio da su u Tivtu prvo štetočine identifikovane na uveženim palmama u Porto Montenegru, a tek onda su se proširile na domicilne, što vjekovima rastu na okolnom prostoru. Čudno zar ne, tim prije što su domicilne palme na prostoru južno od Porto Montenegra, bile mnogo bliže surlašima što su, po MPRR, u Tivat doletjeli iz Ulcinja i Budve ? Zanimljivo je da je to u decembru 2014 vidjela i Fitosanitarna uprava MPRR koja je tada održala sastanak sa nadležnima u Opštini Tivat i Porto Montenegru i saopštila da „postoji sumnja na prisustvo crvenog palminog surlaša u opštini Tivat-Porto Montenegro” da bi šest mjeseci kasnije i zvanično proglasila “zaraženo područje koje obuhvata sam Porto Montenegro i njegovu najbližu okolinu u krugu poluprečnika 1 kilometar.” Biće da su domicilni ulcinjsko-budvanski surlaši pohitali da budu fancy, pa su napali prvo “luksuzne palme” u elitnom nautičkom centru, prije nego što su sletjeli i počeli se hraniti, fizički im bližim, domaćim palmama ? Ili su ipak možda, stigli iz inostranstva sa loše pregledanim uvoznim palmama što sada krase obalu Porto Montenegra i tu i tamo, bivaju posječene jer su im krošnje gnijezda surlaša ? Interesantno MPRR sada u reagovanju tvrdi da je “uvoz palmi za potrebe Porto Montenegra počeo2008”, a u prijašnjim odgovorima za koje kažu da ih ja ignorišem naveli su sledeće:
“Registrovani uvoznici, a ne „Adriatic Marinas Porto Montenegro“, uvezli su za potrebe ove kompanije 118 palmi Phoenix Canariensis iz sledećih zemalja: Urugvaj, Španija, SAD i Italija. Navedeni broj palmi uvežen je u periodu 2009-2015 godina.“
Dakle, postavlja se pitanje da li MPRR ne govori istinu kada daje odgovore ili kada reaguje na novinske tekstove koji ih pogađaju. Znajući kredibilitet ljudi koji vode to ministarstvo još od njihovih hanoverskih vremena kada je i počeo uvoz palmi za Porto Montenegro, inkliniram zaključku da uvijek samo prosipaju perje.
Đenovići - Dan sjećanja na pobunjene mornare u Boki 1918.- foto Boka News
1 od 30
Dan sjećanja na pobunjene mornare u Boki 1918.
Dan sjećanja na pobunjene mornare u Boki 1918.
Okićen Kotor 2018. foto Boka News
Nalaganje badnjaka 2020.
Dan sjećanja na pobunjene mornare u Boki 1918.
Dan sjećanja na pobunjene mornare u Boki 1918.
Turistički cvijet 2019.
Okićen Kotor 2018. foto Boka News
Polaganjem vijenaca u more i na spomen pločama u Đenovićima, u organizaciji Bokeljske mornarice,podružnica Herceg – Novi, danas je tradicionalno obilježen Dana sjećanja na poginule u “Pobuni mornara u Boki 1918.“
Vijenac u more položila je ambasadorica Poljske u Crnoj Gori Irena Tatarzyńska, vijenac na spomen ploči predsjednica opštine Herceg-Novi, Nataša Aćimović, te ispred hercegnovske podružnice Bokeljske mornarice, na kuću Vrankovića, Dejan Verigo.
Pozdravljajući okupljene građane i zvanice ambasadorka Tatarzyńskaiskazala je zahvalnost na pozivu u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve 1.februara 1918. godine. Ona je podsjetila da su u snagama Austro-Ugarske među brojnim nacijama u pobuni mornara učestvovali i Poljaci.
„Današnja svečanost je Dan sjećanja na žrtve pobune 7000 mornara na brodovima, predstavnika mnogih zarobljenih naroda u Boki Kotorskoj. Danas su ti narodi povratili svoju nezavisnost i oblikuju svoju budućnost svojom voljom. Ne zaboravljamo žrtve i odajemo počast svima onima koji su izgubili život tokom tih dešavanja“ – kazala je Tatarzyńska.
U obilježavanju pobune mornara, učestvovali su odred Bokeljske mornarice podružnica Herceg-Novi, Tivat i Kotor i Mjesna muzika Đenovići.
U ime organizatora prisutne je pozdravio predsjednik Bokeljske mornarice,podružnica Herceg – Novi,dr Miroslav Marić a u ime domaćina predsjednik MZ „Đenovići“ Mirko Mustur.
Dan sjećanja na pobunjene mornare u Boki 1918.
Pobuna mornara 1918.
Ohrabreni Velikom oktobarskom revolucijom, ustajući protiv osvajačkog rata koji vode Nemačka i Austrija protiv Slovena, buneći se protiv nepodnošljivih uslova života na ratnim brodovima i surove discipline, tačno u podne 1. februara 1918. godine dizanjem crvene zastave na krstašu “Sankt Georg” započela je Pobuna mornara u Boki Kotorskoj.
Pobunom je ukupno bilo obuhvaćeno oko 6.000. ljudi. Po dolasku ratnih brodova, razarača i torpiljarki iz luke Pula, pobuna je poslije tri dana ugušena.
Ukupno 250 mornara upućeno je na redovni sudski postupak, a 43 na prijeki sud. U zatvoru je umrlo deset mornara. U toku pobune poginulo ih je dvoje.
Četvorica mornara osuđena su na smrt strijeljanjem: Franc Raš, mornarički vodnik iz Češke, Anton Grabar, mornar iz Poreča u Istri, Jerko Šižgoric, artiljerac iz Žirja kod Šibenika, i Mate Brničević, artiljerac iz Jasenice u Poljicama kraj Splita.
Strijeljani su u Škaljarima, Kotor, 11. februara 1918. godine
Prema Programu podsticajnih mjera u poljoprivredi, Opština Tivat će ove godine iz budžeta izdvojiti ukupno 20 hiljada eura za podršku lokalnim poljoprivrednim proizvođačima.
Najviše novca, 6.300 eura, namijenjeno je podršci podizanju novih i revitalizaciji starih zasada maslina, dok je 5.500 eura opredijeljeno za unapređenje pčelarstva. Po 2.500 eura namijenjeno je za podršku stočarstvu, odnosno za finansiranje projekata “uređenja terena, bašti, livada ili vidikovaca u sklopu domaćinstva, a u funkciji pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnom području opštine”.
Za promociju poljoprivrede i proizvodnje ovdašnjeg agrara, namijenjeno je 1.500 eura, za podršku izgradnji staklenika i plastenika za povrtarsku i cvejćarsku proizvodnju 1.000 eura, dok je nešto preko 600 eura izdvojeno za pomoć korisnicima staračkih naknada.
Zanimljivo je da iako se na području Tivta nalaze neke od najvećih plantaža za uzgoj školjkiu Crnoj Gori kao i jedno od većih ribogojilišta u državi, Opština za ovu godinu nije predvidjela ni euro za eventualnu podršku proizvodnje hrane u oblasti marikulture.
