Vraćanje mediteranskog duha gradu, ali i obogaćivanje turističke ponude, svrha su novog programa – Dobro jutro uz Catelnuovo, koji je podržala Turistička Organizacija Herceg Novi.
,,Ideja je da prepoznatljivi primorski duh vratimo Herceg Novom, pa tako svakog utorka od 9 sati, na relaciji Tora – Gradska kafana, primorskim, klapskim melosom, pozdravljamo sugrađane i goste”, kaže Dušan Tadić iz klape Castelnuovo, na čiju ideju je i realizovan program koji je nedostaju u gradskoj ponudi po mišljenju i Novljana i gostiju
,,Ovo je super, zaista je odlično i potpuno je u skladu sa tradicijom ovakvog primorskog grada. Zaista mi se jako dopada i podsjeća na neka lijepa vremena i mislim da je ovo nedostajalo Herceg Novom”, kaže Dragica iz Beograda.
,,Zaista će se ovim obogatiti ponuda grada i stvarno je nešto što je u skladu sa tradicijom Herceg Nvoog i sigurno da će turisti ovo lijepo prihvatiti”, kaže Mira iz Herceg Novog.
Dobro jutro i dobor veče uz klapu Castelnuovo
A da su gosti oduševljeni dokazuje i činjenica da su fotoaparati stalno bili aktivni. Upravo zbog takvog odziva klapa Castelnuovo će uvesti i večernje nastupe na istoj relaciji, pa će tako ove subote od 21 sat krenuti ispod Tore, a od sljedeće sedmice će večernji nastupi biti petkom, a jutarnji ostaju utorkom.
Najnovijie analiza sanitarnog kvaliteta morske vode na 90 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, obavljenih 30. i 31. jula, na 82 kupališta (92,2%) kvalitet morske vode bio je K1 klase, na 5 kupališta (5,6%) K2 klase, dok je na 2 kupališta (2,2%) kvalitet morske vode prelazio propisane granice ( kupalište “Greco beach” u Budvi i “Mala plaža” u Ulcinju).
Na ovim kupalištima Institut za biologiju mora uzeo je ponovne uzorke morske vode radi utvrđivanja da li se radi o prolaznoj pojavi ili mogućem zagađenju morske vode.
O rezultatima ponovljenih analiza Javno preduzeće će odmah obavijestiti javnost putem medija, a svi rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode za svaku pojedinačnu lokaciju mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji na web stranici www.morskodobro.com
Predstavnici Dukley Marine i vlasnika brodova u Budvi postigli su dogovor o cijenama komunalnih vezova.
Sporazum je u ime Dukley Marine potpisao advokat Dragan Prelević i predstavnici vlasnika brodova u Budvi, Dejan Božović, Ilija Rafailović, predsjednik Mjesne zajednice Stari grad, Slobodan Mitrović i njihov pravni zastupnik, Dimitrije Dapčević, prenosi Pobjeda.
Cijene komunalnih vezova bile su jedan od ključnih razloga zbog kojih su u dva navrata mještani barkama blokirali marinu u Budvi.
U zajedničkom saopštenju se navodi da nakon više održanih sastanaka Dukley Marine i predstavnika korisnika komunalnih vezova, zaključeno da je većina postojećih problema posljedica nesporazuma i neadekvatne komunikacije.
Dogovorene su zajedničke aktivnosti na poboljšanju uslova korišćenja komunalnih vezova i razvoja Luke.
“Cijene će biti adekvatno smanjene za sve korisnike komunalnih vezova čije su trenutne cijene iznad nivoa propisanog od Morskog dobra. Postojeće cijene koje su niže od nivoa propisanog od Morskog dobra neće biti mijenjane. Postojeći popusti, pogotovo za penzionere, ostaće na snazi”, navedeno je u saopštenju.
Dukley Marina će na ulaznoj tabli istaći naziv i Luke Budva. U slučaju nevremena Dukley Marina će besplatno obavljati prihvat ribarskih plovila vezanih van luke.
Trinaesta po redu Međunarodna radionica za duvačke instrumente, počela je juče u Tivtu, u organizaciji ovdašnje NVO “Ars Peaesentia Boke Kotorske” i u saradnji sa tivatskom Muzičkom školom.
Tokom narednih sedam dana odvijaće se radionica saksofona koja ima 11 polaznika iz Crne Gore, Srbije iRusije, a vodi je profesor Bojan Vukelić iz Beograda. Sedmodnevni rad završiće se koncertom „Svijet saksofona”, koji će se u okviru pratećeg programa festivala „Purgatorije”, održati u kompleksu Luštica Bay 9.avgusta u 21.sat.
Drugi dio ovogodišnje Mešunarodne radionice za duvačke instrumente u Tivtu počinje 17. i trajaće do 25.avgusta kada se održavaju seminari flaute, oboe, klarineta, fagota, trube, horne, trombone i tube. Sa polaznicim tih seminara iz više država Evrope, radiće profesori Marina Nenadović i Aleksandar Burkert (flauta), Bojan Pešić (oboa), Ognjen Popović, Veljko Klenkovski i Sofija Miolčanova (klarinet), Mladen Đorđević (truba), Nenad Vasić (horna), Aleksandar Benčić (trombon), Laslo Dijenaš (tuba).
U sedmici koja je ozračena 13. hercegnovskim Sajmom knjiga, rubrika koju tradicionalno već 11 godina uređujemo u saradnji s Knjižarom So – takođe nudi vrijedan odabir naslova i tema, manirom za svakog po nešto, jer smo usred ljetnjeg stađuna.
U zemlji belog oblaka Sare Lark, roman je koji je osvojio milione čitalaca širom svijeta. London, 1852: Helen Davenport, guvernanta imućnog veleposjednika. Bliži se 30. godini i svjesna je da su izgledi da zasnuje porodicu sve manji. Ali onda primjeti oglas u kojem se traži žena koja bi se udala za časnog novozelandskog neženju, i od tog trenutka počinje Helenina senzualna prepiska. U zemljibelog oblaka dirljiva je saga o prijateljstvu, ljubavi i nezaboravnoj avanturi u doba 19-vjekovnog Novog Zelanda. Izdavač je Laguna.
Viktorija je do dan-danas ostala jedna od najčitanijih i najbajkovitijih knjiga Knuta Hamsuna. Godine 1894. Hamsun je upoznao svoju veliku ljubav, 25-godišnju Belgijot Bleh. Nakon što se razvela i udala za njega slavni pisac joj je posvetio ovaj roman, a 1902. dobili su kćerku, kojoj su dali ima Viktorija. Čim se pojavila ova „povijest jedne ljubavi“ doživjela je neizmjeran uspjeh. Hamsun postavlja jednostavno ali istovremeno i kompleksno pitanje: šta je ljubav? Ona može da uništi čovjeka, i nanovo ga podigne i preporodi. Izdavač je Lom.
sva-imena
Glavno mjesto radnje romana Sva imena nobelovca Žozea Saramaga je Centralni registar Matične službe, sa svojom strogom hijerarhijom i armijom bezimenih činovnika. Među njima se izdvaja samo Gospodin Žoze, jedini lik koji ima ime. Ni on ni drugi ljudi u romanu nemaju psihološke karakteristike, ne znamo koliko su stari, ne znamo čak ni kako izgledaju. Kad ne obavlja svoj dosadan pisarski posao, Gospodin Žoze upražnjava neobičan hobi: kradom od nadređenih uzima iz Registra fascikle i iz njih vadi isječke iz novina o poznatim ličnostima. Jednom prilikom slučajno će uzeti fasciklu nepoznate žene, čija če sudbina početi da ga opsjeda. Sve to će ga odvesti u mnoge, čak i opasne avanture. Izdavač je Laguna.
Poseta stare dame knjiga je mudrosti koja će nam otkriti zašto se ljudi plaše smrti a djeca mraka. Kad je smrt, kao najviša neumitnost, u pitanju ljudi se prema njoj odnose krajnje lično, izražavajući to, često, posljednjom porukom koju, svarno ili prenosno, upućuju svijetu. Posljednje riječi s kojima su se opraštali od ovog svijeta – ukoliko su uopšte bili u prilici, ili imali potrebu da išta kažu – same po sebi izražavaju izvijesno uvjerenje ili potrebu za oproštajem. To samrtni čas čini ključnim u čovjekovom životu, u punoj mjeri ukazujući da je smrt, ne samo fizički, dio života. Posljednje riječi znamenitih ljudi u tom su smislu posebno riječite, ponekad čak i živopisne. Izdavač je Ateneum.
Tehnologija u prirodi knjiga je u kojoj su izabrani više nego interesantni tekstovi o dizajnu u prirodi. Na svim nivoima, od komplikovanih procesa u ćeliji do funkcionisanja eko-sistema, vidimo nevjerovarnu složenost i uređenost. U žive sisteme su ugrađena nebrojena inventivna inženjerska rješenja, tehnološki savršena, besprekorno funkcionalna. Njihovu složenost moderna nauka tek naslućuje. Možemo reći da na Zemlji postoji biološka tehnologija koja daleko prevazilazi sve što je čovjek u stanju da osmisli i načini. Izdavač je SG-Vili.
Automobil Marka Miljkovića knjiga je o izumu koji je ubrzao svijet a za čiji su nastanak i postojanje zaslužna mnoga važna otkrića, počev od vatre i točka, pa sve do savremenih mikroprocesora. Više od sto godina automobil u velikoj mjeri utiče na čovječanstvo. Njegova masovna proizvodnja na pokretnoj traci dovela je do tehnološke revolucije, podstakla izgradnju saobraćajnica, doprinijela emancipaciji žena, nastanku nekih sportova i formiranju novog odnosa prema sredini u kojoj živimo. Ova knjiga prati razvoj automobila i automobilske kulture od pionirskih pokušaja do danas. Ljubiteljima automobila ona otkriva mnoštvo zanimljivih detalja o tom upečatljivom simbolu 20 vijeka. Izdavač je Kreativni centar.
Knjiga Pas Olivere Knežević koristan je priručnik namijenjen onima koji tek namjeravaju da nabave psa, onima kojima je pas nedavno dospio u kuću, kao i onima koji ga već imaju, a nisu upućeni u sve njegove potrebe. Od nabavke, preko prvih dana u novom domu, do zrelosti i štenjenja, sve je objašnjeno na jednostavan način. Gajenje psa je za djecu obaveza koja ima vaspitnu ulogu, jer razvija osjećaj odgovornosti.
Dobra misao za svaki dan sadrži 365 korisnih savjeta za tinejdžere. Za period života kad je to možda najpotrebnije ova neobična knjiga nudi široku paletu smjernica – kako da se rješavaju problemi, kako da se postavljaju ciljevi i kako se osjećati dobro svakog dana u godini. Dobra misao za svaki dan odličan je vodič sa kojim možete krenuti kad god poželite. Svi tekstovi u knjizi propraćeni su inspirativnim citatima koji treba da navedu na razmišljanje. Tekstovi su kratki i lako se stiče navika da se knjiga redovno čita. Izdavač je Kreativni centar.
Vinska škola Jensa Prieva napisana je za svakoga ko želi saznati više o ispravnom ophođenju s vinima: za početnike, iskusne poznavaoce vina i profesionalne somelijere. Stručnost autora, jasan jezik i njegove jednostavne formulacije čine čak i komplikovane postupke razumljivim. Na više od 200 fotografija i ilustracija ređaju se neki od najboljih praktičnih savjeta koji su se ikad našli u ukoričenoj formi. Izdavač je Stanek.
Dario Musić i Miroslav Ulčar koautori su kapitalne, enciklopedijski obimne knjige Slikom kroz prošlost – Boka Kotorska i Crnogorsko primorje na starim razglednicama. Na 370 strana velikog formata u tvrdom povezu i u punom koloru – prikazana je Boka Kotorska u užem i širem geografskom smislu – na starim razglednicama, pojedinačno – po gradovima i mjestima, u nebrojeno motiva. Knjiga kazuje i o prvim fotografima u Boki, a nudi i uporedne snimke nekad, i sad..
Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel, utvrdio je Nacrt Plana upravljanja za spomenik prirode „Veliki gradski park“ u Tivtu. Ovaj dokument kojim je za upravljača parkom određeno preduzeće „Komunalno“ Tivat, danas je stavljen na javnu raspavu koja će trajati do 24.avgusta.
Centralni okrugli sto o Nacrtu plana upravljanja jednim od najvrijednijih objekata prirode i urbanog nasljeđa Tivta, održaće se 20.avgusta u zgradi Opštine, sa početkom u 17 sati. Javnu raspravu organizuje Seketarijat za ureženje prostora i zaštitu žvotne sredine Opštine Tivat kome svi zainteresovani do 24.avgusta mogu dostaviti svoje primjedbe i sugestije.
Veliki gradski park u Tivtu je jedan od najstarijih i najvećih parkova u Crnoj Gori. Osnovao ga je 1892. godine admiral Austrougarske mornarice Maximilian Daublebsky von Sterneck, a izgradnjom su rukovodili komandanti austrougarskih ratnih brodova, o čemu svjedoči natpis na spomen obilježju koje se nalazi u parku. Veliki gradski park je tada nosio naziv „Mornarički park“, a po Sterneckovoj naredbi, komandanti brodova prilikom povratka u Tivat sa putovanja širom svijeta, donosili biljke koje su u parku sađene.
“Mornarički park” je nastao uporedo sa osnivanjem baze austrougarske ratne mornarice “Arsenale Filiale Teodo”,a pored toga što je park uljepšavao prostor oko tek podignutog Arsenala, služio je za rekreaciju i odmor mornara i zaposlenih. U jednom dijelu parka je nekada bilo tenisko igralište koje je bilo u funkciji od zasnivanja parka do II svjetskog rata, da bi kasnije ovdje bio napravljen teren za košarku i za mali fudbal. Svojim položajem Veliki gradski park dominira prostorom centralne zone Tivta i sastavni je dio najreprezentativnijeg dijela grada.
Gradski park u Tivtu zaštićen je 1968. godine Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode kao hortikulturni objekat.
Hotel “Regent Porto Montenegro” u Tivtu je nedavno bio mjesto sastanka Zorana Klikovca, direktora Srednje ugostiteljske škole „Sergije Stanić“ iz Crne Gore, Tomasa Dušana, direktora škole „College for Tourism“ iz Austrije koji su sa direktorom “Regent Porto Montenegra” Mihaelom Pošom, sklopili ugovor o budućoj saradnji.
Riječ je o projektu koji je iniciran u cilju integrisanja programa dvije ugostiteljske škole kroz obezbjeđivanje platforme za usvajanje praktičnih vještina. Delegacije škola posjetiće jedna drugu kako bi temeljnije radile na konačnom cilju: uspostavljanje programa za razmjenu studenata koji će povezati učenike iz Crne Gore i Austrije i pomoći im da podijele svoja iskustva i prakse sa budućim kolegama.
“Regent Porto Montenegro” hotel je dio akcije koja ima za cilj edukovanje mladih ljudi koji izaberu ugostiteljstvo za svoj životni poziv.
“Jako je važno da postoji platforma za usavršavanje mladih ljudi; radujemo se što će “Regent Porto Montenegro” poželjeti dobrodošlicu učenicima ugostiteljskih škola iz Crne Gore i Austrije koji će svoje prve profesionale korake u ugostiteljstvu napraviti upravo kod nas.” -izjavio je juče tim povodom direktor najluksuznijeg hotela u Boki Kotorskoj Mihael Poš.
Svake godine, baš negdje u ovo vrijeme početkom kolovoza, iznova zaživi tradicija koja se njeguje još od davne 1968. godine.
Najveća flota s ove strane Jadrana iz najribarskijeg mista u Hrvatskoj, kako sebe s ponosom nazivaju ribari iz mjesta Kali na otoku Ugljanu, toga dana u velikom defileu brodova Zadarskim kanalom pokaže svu svoju raskoš, koja i simbolički sugerira gospodarsku i tradicijsku važnost ribarstva za to dalmatinsko mjesto.
Tako je bilo i u subotu ujutro na trosatnom defilu brodova, gdje se Kaljanima i njihovim gostima, koji su dupkom napunili svih dvanaest velikih ribarica, pridružio i premijer Zoran Milanović.
Na svakom brodu ribari su bili izvrsni domaćini, jela i pića nije falilo, a bogme ni žive glazbe. S ministrima Arsenom Baukom i Tihomirom Jakovinom Milanović je plovio na brodu “Neptun”. Dva tjedna prije njega, na brodu “Sin Kali” u noćni je ribolov s kaljskim ribarima išla i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
– Pa što je tu loše – nasmijao se Milanović na pitanje novinara zašto su kaljski ribari državnom vrhu toliko zanimljivi zadnjih dana.
– Ovo je za nas važna gospodarska grana, ovo su brodovi građeni u Hrvatskoj, kamo sreće da ih je više. I ovo je, na kraju krajeva, naša tradicija. Lijepo je ovako uživo biti dio najveće flote s ove strane Jadrana – kazao je premijer.
Nadaleko poznati kao vrsni ribolovci, Kaljani su uvijek imali vizionarskog duha, pa se u teškim trenucima propasti riboprerađivačkih divova nisu bojali uložiti zadnju lipu te na kredit staviti svu svoju imovinu kako bi otkupili brodove na kojima su donedavno bili samo radnici.
I tako su postali vlasnici i dio najveće ribolovne flote koju je Jadran ikad vidio, kaljske flote, a sami ulove 30 posto ukupnog godišnjeg ulova ribe u Hrvatskoj, pa zaista zaslužuju epitet najribarskijeg mista u zemlji.
Upravo su zato Kaljani s nevjericom dočekali vijest Europske komisije koja želi smanjiti ulovnu kvotu male plave ribe na Jadranu za najmanje 50 posto. Baš plava riba najčešća je u mrežama naših ribara i čini više od 80 posto ukupnog ulova.
Kaljske ribarske noći traju tri dana i tri noći, a osim defilea ribarskih brodova tu je još niz manifestacija i degustacija koji “Tunuaru” čine jedinstvenom feštom od ribe, mora i zdravlja. Uvijek se odvija tijekom punog mjeseca, jer inače u mjestu nećete naći nikoga.
Naime, Kaljani love na škur koji počinje tri dana nakon punog mjeseca, pa je “Tunuara” jedinstvena prilika da svih četrdesetak ribara, koliko ih je u Kalima, okupite na jednom mjestu.
Uz defile, posebno su ponosni na svoj kualjski brudet, specifičan po tome što se radi s krumpirom. A baš tim specijalitetom sladilo se nakon povratka s plovidbe Zadarskim kanalom.
Na to sam se odlučio u aprilu, a prethodno sam dao oglas da otkupljujem magarad. To je našim ljudima bilo jako smiješno i niko se nije javio. Oni koji su se javljali, zvali su šale radi i uglavnom su to bile pošalice tipa: ‘Imam jednog magarca u kući, dajem ga džabe, samo da izađe’ i slično”
Ornitolog Darko Saveljić osnovao je prvu farmu magaraca u državi. Simbol rada i istrajnosti – balkanski magarac pred izumiranjem je u Crnoj Gori, pa je Saveljić, kako tvrdi, odlučio da spoji lijepo i korisno.
Farmom u Martinićima kraj Podgorice, pokušaće da zaradi, ali i spasi tu vrstu od izumiranja.
Prema njegovim riječima, sa više hiljada broj magaraca u zemlji pao je na svega stotinjak.
“Svjedoci smo da je u Crnoj Gori prije 20 do 30 godina skoro svaka kuća na selu imala magare za transport vode, naročito u primorskom, krševitom dijelu. Ta životinja sada nestaje, postala je balast i ono što ih je ostalo, viđa se pored puta. Prava je rijetkost da neko drži magare u selu”, kazao je Saveljić.
Na ideju da osnuje farmu, Saveljić tvrdi da je došao boraveći na Pelješcu, gdje porodica Antunović drži 48 magarica.
“On je otkupio sve ‘dostupne’ magarice iz cijele Dalmacije i muze magarice. Litar mlijeka košta sto, a kilogram sira hiljadu eura. Medicinski je dokazano da je to mlijeko jako dobro za astmu, bronhitis ili veliki kašalj koga mi ovdje zovemo magareći kašalj, za razne vrste alergija… To je toliko traženo, da su prinuđeni da prave listu čekanja”, kazao je Saveljić.
On trenutno ima dvije, a za mjesec dana farmu će uvećati sa još osam magarica.
“Na to sam se odlučio u aprilu, a prethodno sam dao oglas da otkupljujem magarad. To je našim ljudima bilo jako smiješno i niko se nije javio. Oni koji su se javljali, zvali su šale radi i uglavnom su to bile pošalice tipa: ‘Imam jednog magarca u kući, dajem ga džabe, samo da izađe’ i slično”, kaže Saveljić.
Ornitolog sada sa Antunovićima pregovara da uveze italijanskog magarca.
“Za razliku od naših magarica koje daju po 250 mililitara po muži, italijanski magarac daje litar, pa sam planirao da ga ukrstim sa našom vrstom”, kaže Saveljić.
On tvrdi da planiranje proizvoda ne može biti problem, jer je potražnja ogromna, a farmi ima malo.
“U Hrvatskoj postoje dvije ili tri farme, u Srbiji jedna, a mlijeko je jako traženo. To mlijeko se ne prokuvava, a može se pakovati u flašice od 200 mililitara i zamrznuto slati DHL-om na razne destinacije. Smrzavanje mlijeka ne utiče na gubitak ljekovitih supstanci”, kazao je Saveljić.
Mlijeko se, kako je pojasnio Saveljić, muze ujutru i pije svježe, odnosno neprokuvano.
“Terapija traje tri do pet dana, a cilj je da se popije litar mlijeka, odnosno po čašica dnevno. Ono što sam do sada izmuzao bila su humanitarna davanja i već dvadesetak ljudi je to probalo. Bio je jedan slučaj da je majka dovodila dijete koje svira flautu, jer mu je kapacitet pluća veoma mali”, kazao je Saveljić.
Grci, Rimljani i magareće mlijeko…
Kako piše portal magare.hr, još u 5. vijeku prije nove ere, Hipokrat, otac medicine, propisivao je magareće mlijeko za mnoga oboljenja.
Grci su naveliko davali magareće mlijeko svojoj djeci, a u Rimskom carstvu žene su ga koristile za njegu kože. I sama Kleopatra navodno se kupala u magarećem mlijeku kako bi održala mladost i ljepotu.
Sve do sredine 19. vijeka magareće mlijeko prodavalo se kao zamjena za majčino mlijeko, a onda je primat lagano počela preuzimati industrija kravljeg mlijeka, jer su i potrebe za mlijekom postale sve veće.
Liječi plućne bolesti i jača imunitet…
Magareće mlijeko posljednjih godina u svijetu je u središtu pažnje mnogih roditelja čija djeca imaju problema sa alergijama i upalama disajnog sistema. Otkriveno je da je magareće mlijeko po sastavu najsličnije majčinskom. Pokazalo se da djeca koja su alergična na proteine iz kravljeg, jako dobro prihvataju magareće mlijeko, koje ne izaziva nikakve alergijske reakcije.
Prema istraživanjima, magareće mlijeko sadrži i 60 puta više C vitamina nego kravlje mlijeko, vitamine A, D, E i F, visoke količine magnezija, kalcijuma, fosfora, kalijuma i cinka. Ono liječi ili smanjuje simptome astme, i kašalj kod plućnih bolesti kao što je bronhitis.
Možda najvažnija blagodat je da jača imunitet kod djece i odraslih.
