„Pejzažna arhitektura/javni prostori“ naziv je retrospektive izložbi međunarodnog Salona pejzažne arhitekture iz Srbije, koja će biti otvorena u Kotoru, 19. aprila u Kreativnom habu.
Uz izložbu, koja obuhvata izabrane radove prošlogodišnjeg i pobjedničke radove prethodnih Salona, održaće se stručni skup regionalnih eksperata iz arhitekture i pejzažne arhitekture.
Salon pejzažne arhitekture postoji u Srbiji od 2005. godine kao bijenalna međunarodna izložba radova iz oblasti pejzažne arhitekture. Do 2023. organizovano je deset izložbi sa pratećim događajima u Beogradu, te nekoliko retrospektivnih izložbi u drugim gradovima. U okviru Salona izlažu se planovi, realizovani i nerealizovani projekti, publikacije, studije, studentski i multimedijalni radovi, za koje međunarodni žiri dodjeljuje Grand Prix, kao i priznanja najboljim radovima u svakoj kategoriji.
Na izložbi u Kotoru biće prikazana planerska i dizajnerska rješenja uređivanja različitih prostora, u kojima se nude planovi rješavanja problema zaštite prirode i kulturnog nasljeđa, uređivanja kulturnih i turističkih područja, razvoja zelene infrastrukture, obnove zapuštenih prostora te oblikovna rješenja parkova, rekreativnih i uličnih prostora, trgova, zelenih krovova, kao i umjetničkih intervencija na otvorenom.
Organizatori izložbe su Sekretarijat za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora Opštine Kotor i Udruženje pejzažnih arhitekata Srbije, gdje je na inicijativu Opštine Kotor izložba upotpunjena održavanjem stručnog skupa. Učešće na skupu uzeće Jelena Jovanović, Željka Ćurović, Boban Tošić, Uroš Brzaković, Aleksandra Vukićević, Milica Nikolić, Veljko Radulović, Srđan Tadić, Sonja Radović Jelovac i Nađa Goranović, dok će moderator biti Jelena Franović, sekretarka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora.
Prigodno otvaranje izložbe biće 19. aprila u 10 sati, a zainteresovana javnost radove može pogledati narednih sedam dana.
Radovi na sanaciji Jadranske magistrale na teritoriji opštine Tivat, na dionici Lepetane-Tivat, kod INA pumpe Dumidran, postavljanje elektro – kablova na potezu od Donje Laste do kružnog toka na Seljanovu, koji traje mjesecima, gdje je odobrena promjena režima saobraćaja uz semaforsku signalizaciju, izazavali su danas totalni kolaps u saobraćaju, a ugrožavaju i bezbjednost pješaka.
Učesnici u saobraćaju i posjetioci našeg grada osim što su svjedoci velikih gužvi i sami doprinose ovakvoj situaciji nepoštujući saobraćajnu signalizaciju.
Od Lpetana do Tivata putovalo se i sat vremen, a kako javljaju naši čitaoci nije bilo bolje ni na dionici od kružnog toka, krtoljska raskrsnica, prema Tivtu.
Radovi – saobraćaj – foto Boka News
Radove izvodi Uprava za saobraćaj Crne Gore, koja je nadležna za puteve, a prema nezvaničnim informacijama radovi asfaltiranja će biti završeni do sutra.
Radovi na bulevaru Tivat – Jaz zahtijevaju oprezniju vožnju, prilagođenu stanju na putu.
Vozačima se savjetuje prije svega oprez, ali i strpljenje.
Internacionalna konferencija „Cultural Heritage for Reconciliation in the Balkans“, održana od 5. do 7. aprila u Petrovcu na Moru, u organizaciji Društva za kulturni razvoj „Bauo“, okupila je iskusne stručnjake i studente koji se bave raznim aspektima nasljeđa, sa ciljem da se napravi otvoreni međugeneracijski dijalog koji u fokus stavlja potencijal kulture i baštine za pomirenje i interkulturni dijalog na prostoru Zapadnog Balkana, saopštili su iz te organizacije.
Kako ističu, glavni cilj konferencije bio je dugoročni doprinos ublažavanju dominantnih društvenih i političkih izazova na Balkanu, koristeći kulturnu baštinu i kulturu uopšte kao transformacijsko sredstvo za podsticanje međukulturnog razumijevanja, podržavanje dijaloga i promociju pomirenja, čime se stvara kohezivnije i harmoničnije društvo u regionu.
Takođe, stvaranjem prilika za smisleni dijalog, saradnju i razmjenu znanja, inicijativa teži usađivanju osjećaja zajedničke odgovornosti za očuvanje i slavljenje bogatstva kulturne baštine regiona. Uspostavljene profesionalne mreže na ovoj konferenciji služiće u budućnosti kao dinamične platforme gdje mladi talenti i iskusni profesionalci mogu učestvovati u konstruktivnim razgovorima, prevazilazeći istorijske i kulturološke tenzije i stereotipe koji su često dovodili (i, nažalost, dovode i dalje) do društvenih podjela, etničke distance i sličnih problema. Kroz umrežavanje, dijalog i razmjenu ideja, cilj je njegovati kulturu poštovanja različitih perspektiva i kolektivne posvećenosti korišćenju kulturne baštine kao ujedinjujuće snage, umjesto izvora nesuglasica.
Kako navode, cilj je bio da ovaj događaj podigne nivo specifičnog profesionalnog znanja u sektoru kulture uključivanjem grupe od 12 mladih i 12 iskusnih profesionalaca u dubinsko istraživanje neiskorišćenog potencijala kulturne baštine (2+2 iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova*).
Foto – Bauo
Kako zaključuju u saopštenju, neki od ključnih zaključaka konferencije do kojih su došli učesnici, odnose se na sljedeće:
– kulturno nasljeđe i kultura uopšte imaju snažan potencijal za dijalog, pomiranje zavađenih strana i kulturalnu razmjenu među svim generacijama i ljudima koji žive na Balkanu (i šire);
– struka kulture i nauke, kao i mladi na prostoru Balkana, odlično u kontinuitetu sarađuju, razumiju se i podržavaju, uprkos nastojanjima političkih elita da dovedu do neprijateljskih odnosa, konflikata i zatvaranja u nacionalne okvire;
– elite na vlasti (svjetnovnoj i crkvenoj) nerijetko namjerno na pogešan način koriste prošlost i nasljeđe, vršeći istorijski revizionizam i upotrebljavaju kulturu za stvaranje vještačkih razlika umjesto za društveni kohezionizam;
– kulturni sektor treba da se usprotivi manipulacijama i zloupotrebama prošlosti i nasljeđa u dnevnopolitičke, nacionalističke, fašističke i sve druge negativne svrhe;
– na prostoru Balkana svi dijelimo iste, odnosno slične izazove kada je u pitanju očuvanje nasljeđa – pasivne i inertne institucije, spora i preopterećena birokratija, nedovoljan broj stručnog kadra, niski budžeti za kulturu i nasljeđe, privatni interesi određenih grupacija nasuprot javnom interesu, što nerijetko dovodi do uništenja baštine jer se posmatra kao „biznis barijera“ investitorima.
Nakon povlačenja izraelske vojske iz bolnice Shifa, koja se nalazi na zapadu grada Gaze, Palestinci nastavljaju da traže članove porodica i prijatelje pod ruševinama zgrada, javlja Anadolu.
Izraelske snage povukle su se iz bolnice Shifa, najvećeg zdravstvenog kompleksa u Pojasu Gaze, kojeg su 14 dana držale pod opsadom i kontrolom.
Uništili su bolnicu i okolne zgrade, a iza sebe su ostavili desetine mrtvih. Palestinci pokušavaju izvući svoju djecu i rodbinu ispod ruševina srušenih kuća oko bolnice.
Al-Shifa, do skoro najveća bolnica u Pojasu Gaze, ostala je u ruševinama poslije dvosedmične opsade izraelske vojske.
Izraelska vojska je u ranim satima 18. marta upala u bolnicu Shifa, koja se nalazi na zapadu grada Gaze, gdje se sklonilo više od 7.000 bolesnih i raseljenih Palestinaca i opkolila kompleks u kojem su se sklonili Palestinci.
Vlada u Gazi objavila je da su izraelske snage ubile više od 400 Palestinaca u bolnici Shifa i njenoj okolini, zatvorile više od 900 i uništile 1.050 kuća.
Izraelska vojska je tvrdila da je ubila 200 Palestinaca i pritvorila više od 500 u raciji koja je trajala dvije sedmice.
Tivatske mnogobrojne lokacije i ulice odisaće posebnom živošću i vedrinom uz programe ovogodišnjeg Tivat Music Festivala. Kao jednu od kulminacija tih programa, uz podršku Amasade Italije u Crnoj Gori i Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu, obilježiće nastup izuzetnog, svjetski renomiranog rimskog ansambla Mare Nostrum, 16. jula na ostrvu Gospe od Milosti, skrivenom biseru Boke kotorske.
Ono što ovaj događaj čini specifičnim jeste premijerno koncertno izvođenje dijelova opera La Circe i Coriliano, za koje je libreto napisao don Krsto Ivanović. Kanonik Crkve sv. Marka, ovaj rođeni Budvanin, hroničar i libretista, proveo je većinu svog života u Veneciji, pišući libreta za opere koje su izvođene ne samo u Veneciji, već i Beču i Pjaćenci.
Jedinstven spoj zvuka, istorije, arhitekture, duhovnosti i prirode zaista ovaj događaj izdvaja i čini svojstvenim vrhuncem programa Festivala. Nadaleko poznati po unikatnosti i profesionalizmu, ansambl Mare Nostrum već dugi niz godina posvećeno istražuje i promoviše muziku baroknog i renesansnog perioda. U harmoniji sa nesvakidašnjim ambijentom ostrva Gospe od Milosti, u narodu poznatog i kao Školj, ansambl će publici dati najvjerniji portret jednog vremena. Ujedno, na repertoaru koncerta biće i u Crnoj Gori premijerno izvođenje dijelova opera čija je libreta pisao don Krsto Ivanović, skoro zaboravljeni crnogorski libretista. Vjerujemo da će koncert zainteresovati stručnu javnost i ljubitelje renesansne i barokne muzike -izjavili su iz PR službe Festivala.
Mare nostrum
Mare Nostrum osnovao je Andrea de Karlo 2005. godine, kao ansambl viola. Ubrzo, ansambl se okrenuo raznovrsnijem intrumentarijumu, i danas je repertoar prvenstveno baziran na baroknoj muzici rimskih kompozitora, s posebnim akcentom na vokalnoj muziku Alesandra Stradele (1639-1682). De Karlovo originalno istraživanje o odnosima ekspresivnosti, senzibiliteta i prirode zvuka pruža novo viđenje estetike vokalne i instrumentalne muzike 17. vijeka. U brojna izdanja ansambla ubrajaju se: Orgelbuchlein, s djelima Johana Sebastijana Baha, Le Concert des Violes, Coup de cour, (2010), Nueva Espana (2012) itd. Pod dirigentskom palicom Andrea de Karla ansambl je objavio zbirku kompakt-diskova s djelima Alesandra Stradele, u okviru projekta za izdavačku kuću Arkana. Na kompakt-diskovima snimljeni su: svjetska premijera serenade La Forza delle stelle, oratorijum S. Giovanni Crisostomo -kao prvo izdanje u svijetu (2014), svjetska premijera oratorijuma S. Editta, vergine e monaca, regina d’Inghiliterra (2016), oratorijum S. Pelagia (2017), opera La Doriclea (2018), komična opera II Trespolo tutore (2020), kao i nedavno otkrivena opera Amare e Fingere (2022).
Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacije u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta, u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat, kao i uz podršku Luštice Bay, Porto Montenegra, Regenta Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty, Henley & Partners i drugih značajnih sponzora, a sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o aktivnostima Festivala mogu se pronaći na internet stranici www.tivatmusicfestival.com i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na @tivatmusicfestival, odnosno #tivatmusicfestival.
Završeno je takmičenje na Svjetskom kupu “Princeza Sofija” na Majorci na kome su učestvovali i crnogorski jedriličari koje je predvodio selektor Ilko Klakor.
U generalnom plasmanu Milivoje Dukić iz hercegnovskog kluba “Jugole Grakalić” se plasirao na 75. a Ilija Marković iz tivatskog “Delfina” je 98. mjesto srebrene grupe. Mladi jedriličar “Delfina” Nikola Golubović koji postepeno prelazi iz Klase ILCA 6 u ILCA 7 je bio 179. On je jedrio samo dvije regate. Na Svjetskom kupu učestvovalo je 193 jedriličara koji su imali dosta problema sa vjetrom.
Nikola Golubović je nastavio da stiče dragocjeno iskustvo, a isto važi i za Iliju Markovića, odnosno Milivoja Dukića kome je učešće na regati “Princeza Sofija” jedna od posljednjih provjera pred njegove četvrte uzastopne Olimpijske igre
Zvanično najveći putnički brod koji je do sada uplovio u crnogorske teritorijalne vode, američki megakruzer Sun princess jutros je u Bar na jednodnevni izlet doveo 4.131 putnika i 1.626 članova posade.
Brod pod zastavom Bermuda, kompanije Princess Cruises, dugačak je 345 metara, širok 42,5 metara, gaz mu je 8,9 metara, a bruto tonaža čak 177.882 BRT.
Za putnike sa broda čiji je agent Boka Adriatic, doćek je pripremila TO Bar.
Sun princess – foto Feral.bar
Na gatu AD Port of Adria Folklorni ansambl Rumija je izveo splet narodnh igara iz Crne Gore, a štand sa domaćim specijalitetima priredili su učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Bar pod vođstvom profesora Dejana Aleksića.
Kada u svom portfoliju imate 55% hidroproizvodnje, kao što to EPCG ima, onda umnogome zavisite od hidroloških prilika, na koje ne možemo da utičemo, pa samim tim može da se postavi pitanje: da li su nam i planovi realni, kaže Darko Krivokapić, izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom. Iako su padavine, posljednja tri mjeseca, bile na oko 65% od prosječnih, postojao je “višak” u akumulacijama, pa je plan iz bilansa ostvaren, precizira direktor FC Proizvodnja Bojan Đordan
Energetskim bilansom za 2024. godinu, planirana je proizvodnja od 2.995 GWh električne energije, od čega je 56% udio hidroenergetskih objekata. Proizvodnja HE Perućica projektovana je na 920 GWh, a HE Piva na 750 GWh. Očekuje se da TE Pljevlja ostvari proizvodnju od 1.317 GWh, dok bi male elektrane trebalo da doprinesu sa oko 8 GWh električne energije.
Struktura proizvodnje u 2024.
Prema Krivokapićevim riječima, Elektroprivreda takođe računa na 458 GWh električne energije iz obnovljivih izvora, koje je u obavezi da otkupi od Crnogorskog operatora tržišta električne energije – COTTE. S druge strane, energetskim bilansom je predviđena potrošnja od ukupno 2581 GWh električne energije.
– Što se tiče strukture kupaca kod FC Snabdijevanje, domaćinstva čine 55%. Upoređenjem raspoložive električne energije u pojedinim periodima, sa potrebnim količinama koje EPCG ima obavezu da isporuči kupcima, iskazuje se bilans, odnosno višak ili manjak električne energije po mjesecima. Mi, na nivou godine, imamo višak od 986 GWh i manjak od 114 GWh, jer se plan maksimalnih potrebnih snaga za potrebe kupaca EPCG, kreće se od 373 MW u maju, do 553 MW u avgustu, kaže Krivokapić.
plan
Iako su padavine, posljednja tri mjeseca, bile na oko 65% od prosječnih, postojao je “višak” u akumulacijama, pa je plan iz bilansa ostvaren.
Direktor FC Proizvodnja Bojan Đordan je saopštio da je postignuto da proizvodnja naših elektrana bude na niovu od 97% u odnosu na bilans, jer je proizvedeno 329 GWh, od predviđenih 340 GWh.
– Proizvodnja u TE Pljevlja bila je najveća, tj. 110% u odnosu na plan, u HE Piva na nivou od 108% u odnosu na plan, tako da se, uprkos lošijoj hidrologiji, proizvodnja „izvukla“ akumulacijama, koje su, početkom godine, bile 40% veće od planirane, objasnio je Đordan. Dodao je da su akumulacije u jezerima Slano i Krupac, veće 47%, u odnosu na plan za februar, dok je akumulacija u Pivskom jezeru 60% veća, od bilansno predviđene količine za februar ove godine.
– Strateški cilj je da akumulacije na početku ljeta, budu na maksimalno mogućoj koti, pa će sve biti podređeno tome, jer kao što je poznato, maksimalna potrošnja nas i očekuje tokom ljetnje sezone, kaže Darko Krivokapić.
bilans 2024.
Kao svojevrsni “benefit” dodaje činjenicu da su cijene električne energije u padu, pa je Direkcija za upravljanje energijom kupila dio količina koje nam nedostaju tokom trećeg kvartala. Jedno je sigurno – naši potrošači ne moraju da brinu, snabdijevnje električnom energijom biće uredno i stabilno kao i do sada, poručuje Krivokapić.
Inače, ukupno instalisana aktivna snaga u elektranama EPCG iznosi 874 MW (bez malih elektrana), od čega u hidroelektranama 649 MW, a u Termoelektrani 225 MW. Raspon raspoložive aktivne snage na pragu elektrana, zavisno od redovnih godišnjih remonata ili potrebnih zastoja zbog modernizacije opreme, u 2024. godini, kreće se od 314 MW (prva polovina oktobra) do 845 MW (prva polovina decembra).
Koliko hidrologija utiče na ostvarenje Energetskog bilansa, govore podaci za proteklu godinu kada je, zbog obilnih padavina, koje su bile čak 105% više od prosjeka, proizvodnja električne energije, premašila planove iz Energetskog bilansa za 2023.godinu, a pozitivni efekti iz trgovine električnom energijom-razlici između prodaje i kupovine-dostigla rekorde! Naime, tokom 2023. godine, u proizvodnim pogonima EPCG proizvedeno je 3.481,5 GWh električne energije, od čega je TE Pljevlja predala na mrežu 1.505,4 GWh (9% više od plana), dok su naše hidroelektrane proizvele 1.976,1 GWh električne energije. Tako je HE Perućica proizvela 13 % više od plana, a HE Piva čak 24 % !
Foto EPCG
Direkcija za upravljanje energijom kupila je, zbog niskih cijena, dio količina koje nam nedostaju tokom trećeg kvartala
Entuzijasti iz NVO „Kamelija“ Stoliv najavljuju novo izdanje Fešte Kamelija 2024 od 12. aprila do 12. maja, kada će, pored predstavljanja ljepote cvijeta kamelije, te prirodnog, kulturnog i gastronomskog nasljeđa ambijentalne cjeline Donjeg i Gornjeg Stoliva, pažnju posvetiti i uzgoju sadnica kamelije i očuvanju tradicionalnih drvenih barki.
Manifestacija počinjeu petak, 12. aprila u 15 sati, kada će ekipa prijatelja NVO „Kamelija“ i uzgajivača iz Opatije- Hrvatska i Ahena (Aachen)-Njemačka, obići đardine sa kamelijama u Stolivu, što će biti prilika za razmjenu iskustava i stručne savjete iz oblasti hortikulture.
Izložba aranžmana od cvijeta kamelije najavljena je za subotu, 13. aprila od 19 sati u Domu kulture „Niko Bilafer“.
Glavni program sa degustacijom primorskih kulinarskih proizvoda biće održan u nedjelju, 14. aprila od 11 sati na stolivskom mulu i na platou ispred Doma kulture, gdje će svečano, uz bogat kulturno-zabavni program biti otvorena ova manifestacija. Posjetioci će imati priliku da pogledaju izložbu aranžmana, dječje likovne radove i da pročitaju literarne radove na temu kamelija, koje će žiri i nagraditi.
Fešta kamelija 2023. – foto Boka News
Istoga dana planirane su dvije pješačke ture stazom do Gornjeg Stoliva, prva od 8 sati, a druga od 13 sati.
Manifestacija se nastavlja u utorak, 16. aprila u 18 sati, koncertom „Latice kamelije na muzičkom putu“, koji će biti održan u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru (Crkva Sv. Duha).
Program posvećen promociji i očuvanju drvenih barki „Camellia Trophy 2024“ biće održan u nedjelju, 12. maja u centru Stoliva. Ribari sa drvenim barkama takmičiće se u ribanju od 6 sati ujutru, a jedriličarska regata je najavljena od 11 sati. Potom od 12 sati slijedi defile i trka veslača sa drvenim barkama. U Domu kulture „Niko Bilafer“ će od 12 sati biti održan stručni skup o očuvanju drvenih barki, slijedi proglašenje najuspješnijih ribara, veslača i jedriličara, te zabavni program.
Organizator manifestacija je NVO „Kamelija“ Stoliv, uz pokrovoitelje- Turističku organizaciju i Opštinu Kotor.
Hrvatska će u ljetnoj sezoni imati 517 domaćih i međunarodnih aviolinija, koje će obavljati oko 70 zračnih prijevoznika, pa se očekuje i dvoznamenkasti porast zračnog turističkog prometa u odnosu na lani, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Među zračnim prijevoznicima u ljetnoj sezoni 2024., najviše rotacija imat će, prema najavama, nacionalni prijevoznik Croatia Airlines te strani Ryanair, Easyjet, Eurowings i Lufthansa, pri čemu iz HTZ-a ističu i povratak direktnih linija za daleka tržišta.
Tako se vraćaju direktne linije Zagreb-Seoul (Južna Koreja) i Rijad (UAE)-Dubrovnik, koje nisu prometovale u pandemijskim godinama, a predviđene su i ‘daleke’ linije za Kanadu, SAD i Katar.
Svim tim linijama Hrvatska će kroz ljeto biti direktno povezana sa 133 strana grada ili tri više nego lani te 41 državom, od kojih je većina iz Europe, odnosno najveći broj zrakoplovnih operacija bit će s Njemačkom, UK, Italijom, Francuskom i Poljskom.
Među domaćim zračnim lukama najviše linija planirano je za zračne luke Zagreb, Split i Dubrovnik, navodi se u priopćenju u kojemu se navodi i da su podaci pripremljeni na temelju podataka i najava od hrvatskih zračnih luka.
“Gotovo sve zračne luke očekuju povećanje prometa ove godine, a povećanje broja aviolinija najbolje pokazuje da Hrvatska i dalje čvrsto zauzima poziciju sigurne i atraktivne turističke zemlje. Brojne aviokompanije prepoznale su povećanu potražnju za hrvatskim destinacijama te su i proširile svoje programe, a veseli i što je sve više ‘konekcija’ s dalekim tržištima”, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Ocijenio je i da je avioprijevoz jako važan u povezivanju Hrvatske sa svijetom, posebice krajnjeg hrvatskog juga s najvažnijim emitivnim tržištima.
