More u SAD-u naplavilo vatrene crve kojih ima i u Jadranu: ‘Čudesno izgledaju, ali…‘

0
More u SAD-u naplavilo vatrene crve kojih ima i u Jadranu: ‘Čudesno izgledaju, ali…‘
Vatreni crv – foto Bozidar Vukicevic/Cropix/Cropix

Mnogobrojni vatreni crvi završili su na plažama otoka Mustang u blizini američkog Corpus Christija i Port Arkansasa. Riječ je o životinji koja je obično duga do deset centimetara, no može narasti i do 35 centimetara.

– Pronašli smo nekoliko ovih morskih mnogočetinaša na plažama. Bili su na veliki trupcima koje je more izbacilo, a koji su pak bili puni obraslina, pa je moguće da su se oni njima hranili – objavili su s Istraživačkog Instituta Harte.

Znanstvenici ih poznaju kao Hermodice carunculata, a ove vatrene crve obično nalazimo u koraljnim grebenima, stjenovitim područjima i slojevima morske trave u Atlantskom oceanu, Karipskom moru i Meksičkom zaljevu — što uključuje i cijelu teksašku obalu.

Kada su uznemireni, ispruže svoje čekinje kao obrambeni mehanizam. One su pune neurotoksina i lome se na dodir.

– Vatreni crvi su dobili ime zbog boli koju nanose svakome tko se usudi dotaknuti ih – osoba se doslovno osjeća kao da je vatra prži i tako oko tri sata – napisali su iz instituta, donosi Austin American Statesman, a prenosi Jutarnji list.

Veći broj ovih životinja na teksaškim plažama mogao bi biti povezan s promjenom oceanskih struja, vremenskih obrazaca ili drugih čimbenika okoliša.

Ovih životinja ima i u našem moru. Stručnjaci godinama upozoravaju na to da se ovi malci šire Jadranom. Životinja je to koja voli toplija mora, invazivna je vrsta i ljudima u principu neće ništa. No, zabilježena su dva slučaja napada na ljude, oba puta na području Rogoznice. U zadnje se vrijeme ove crve viđa svuda – u moru oko Brača, kod Dubrovnika… Zagrijavanje mora je dovelo do toga da se vrsta masovno proširila.

Ljudi se obično ozlijede zbog ljepote ovog stvorenja. Idu ga, naime, dotaknuti ili uloviti. Jasno je da vatreni crv to ne smatra naročito zabavnom idejom, pa se brani. Kao i brojne druge divlje životinje, on ljude ne napada, nego pokušava spasiti svoj život. Stručnjaci stoga napominju da ih se nikako ne dira i kažu kako, ako dođe do kontakta (nekad je to posve slučajno), mjesto na tijelu treba očistiti alkoholom. Ako su nam u koži ostale četine, najbolje ih je izvući van uz pomoć ljepljive trake. To je sve i nema nikakvog razloga za strah. Vatreni crv opasan je otprilike kao i ježinac.

U veljači ove godine naš poznati podvodni istraživač Velimir Vrzić objavio je snimku nastalu u podmorju Jadrana, a junak njegove snimke bio je upravo vatreni crv.

Sarajevo, Tivat i Zagreb najbrže rastuće zračne luke u regiji

0
Sarajevo, Tivat i Zagreb najbrže rastuće zračne luke u regiji
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Komercijalne zračne luke diljem bivše Jugoslavije opslužile su ukupno 19.902.692 putnika tokom prvih sedam mjeseci ove godine, s 4.95 milijuna putnika samo u srpnju.

Među njima su se tijekom srpnja ove godine tri zračne luke istaknule visokim stopama rasta. Među njima su Sarajevo s međugodišnjim porastom u julu od 37,2%, Tivat s rastom od 33,8% i Zagreb koji je imao rast brojki od 17,2%. S druge strane, nekoliko regionalnih zračnih luka zabilježilo je lošije rezultate tijekom mjeseca, uključujući Tuzlu, koja je zabilježila pad od 74,6%, Niš, koja je imala 27,1% manje putnika nego u julu 2023., i Banja Luku, koja je izgubila 18,3% svojih putnika godišnje – na godinu. I niz drugih zračnih luka bilježi pad u odnosu na prošlu godinu, među kojima su Skopje, Ohrid, Osijek i Rijeka, piše Ex-Yu Aviation News.

Tokom razdoblja januar – jul, beogradska zračna luka bila je 70. najprometnija zračna luka na kontinentu, odmah iza Basela, Reykjavika i Larnace, ali ispred Glasgowa, Sofije i Soluna. Zagreb je ušao među 100 najboljih, pozicionirajući se kao 99. po prometu, iza Vilniusa, Tbilisija i Wroclaw, ali ispred East Midlandsa, Leedsa i Bodruma. Priština je zauzela 106. mjesto. Bio je odmah iza Trondheima i Stavangera u Norveškoj, kao i Menorce, ali ispred gradova kao što su Krf, Rim Ciampino i Nürnberg. Skoplje je zauzelo 127. mjesto, s glavnim gradom Makedonije iza Memmingena, Corka i Trevisa, ali nadmašivši Kos, Ponta Delgadu i Santorini. S više od milion dodatnih putnika do kraja srpnja u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je najbrže rastuće tržište bivše Jugoslavije u 2024. prema broju dodanih putnika.

Sva evropska tržišta zabilježila su međugodišnji rast tijekom prvih sedam mjeseci godine. Iznimke su bile Bjelorusija, Rusija (-2,1%) i Armenija (-1,9%). Londonski Heathrow ponovno je bio najprometnija evropska zračna luka u razdoblju od sedam mjeseci, s 47.830.031 putnika, dok je glavna kapija Istanbula bila druga s 45.716.192 putnika.

Rekordan broj putnika na Aerodromima CG

0
Rekordan broj putnika na Aerodromima CG
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Dva miliona putnika mjesec ranije nego prošle godine sa šezdesetak destinacija prema Podgorici i Tivtu, gdje rekordni promet opslužuju u krajnje neprimjerenim uslovima. Da li je dovođenje koncesionara način da crnogorski aerodromi postanu uslovniji – ili sami mogu da da poboljšaju neophodni infrastrukturu- znaće se do oktobra.

Kulminacija gužve na crnogorskim aerodromima. U Podgorici 1.300 putnika na sat umjesto 600 na projektovanjih, u Tivtu slično, navodi se u prilogu TVCG.

“Evo upravo u ovom trenutku dok radimo ovaj intervju, mi izlazimo vama prvi s informacijom da je opslužen dvomilioniti putnik na Aerodromima Crne Gore i to gotovo mjesec dana ranije nego protekle sezone. To je zaista jedan sjajan rezultat koji ukazuje da ova sezona po našim brojkama je naravno rekordna”, kaže izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić.

Tivatski aerodrom ima 67 više letova sedmično u odnosu na prošlu godinu, Podgorica 19. Evidentan je rast broja letova i putnika uz stagnaciju uslova.

Odgovarajući na pitanje da li je koncesija aerodroma izlaz  Tolić je rekao da ukoliko se donese odluka da se ide o koncesiju, to znači jedan brzi angažman velikog kapitala u poboljšanje infrastrukture za koju svi znamo da je potrebna.

“Vremena je ostalo malo, naš promet rasta i očekuje se da ga povećamo i dodatno, a nismo infrastrukturno pratili taj razvoj. Iz toga razloga se javila potreba za koncesioniranje. Međutim, mi nipošto ne sjedimo skrštenih ruku, moj tim svakodnevno radi u pokušaju iznalaženja mogućnosti da mi već ovu zimu adaptiramo svoju infrastrukturu, dakle na oba aerodroma”, kazao je Tolić.

Pokušaj da sačuvaju niskobudžetne kompanije i nakon sezone, da sa Vizerom i Rajenerom učinimo Crno Goru dostupnijom, ali i povezanom sa Evropom, što je jednak interes kompanije i države, razriješće se do oktobra, kao i odluka o koncesiji koja će da opredijeli dalju priču sa crnogorskih aerodroma.

Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba poginula

0
Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba poginula
Policija CG

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodilo se 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba poginula.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u saobraćajnim nezgodama dvije osobe povrijeđene teže, a šest lakše.

U Podgorici se dogodilo osam nezgoda, a u Baru i Kotoru po dvije.

U Nikšiću je evidentirana jedna saobraćajna nezgoda.

Izdato je 396 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 46 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Budva – Predstavljanje projekta Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću

0
Budva – Predstavljanje projekta Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću
Budva – Foto: JU Narodna biblioteka Budve

Projekat Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću autorke Stanke Janković Pivljanin biće predstavljen budvanskoj publici 8. festivala Ćirilicom u Crkvi Santa Marija in Punta, u Starom gradu ponedjeljak 2. septembar u 21 sat

Projekat realizuju Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca i JU Narodna biblioteka Budve. Finansijsku podršku pružila je Turistička organizacija Opštine Budva prošle godine putem Javnog poziva za raspodjelu sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Budva. U okviru projekta prikazani su i rezultati dugogodišnjih istraživanja autorke, rađenih u cilju izrade doktorske disertacije o Stjepanu Zanoviću, prijavljene na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. O projektu će pored autorke govoriti i akademik Zlata Bojović i Dušan Medin iz Društva za kulturni razvoj „Bauo“.

Obimna građa koju je autorka prikupila istražujući u Stjepanovoj rodnoj Budvi, u Kotoru i Amsterdamu otkrila nam je obilje novih informacija o ovom čuvenom budvanskom avanturisti i književniku iz druge polovine XVIII stoljeća, ali i o njegovoj porodici, potvrdila ili dopunila stara saznanja, ali i pružila nove, zanimljive uvide i u njihove privatne živote i u vrijeme i okolnosti u kojima su živjeli i stvarali.

Obrada arhivske građe i prepiske podrazumijevala je ne samo raščitavanje i prevod preko 1000 dokumenata već i istraživanje okolnosti i ličnosti koje se u njima pominju, traženje smisla i veza među pojedinim pismima, razumijevanja konteksta i međusobnih odnosa ličnosti o kojima je riječ i ona će svakako trajati još neko vrijeme.

Za ovu priliku javnosti će biti predstavljen jedan dio značajnih dokumenata (Stjepanovih ličnih pisama, stranica iz onovremenih njemačkih, francuskih, italijanskih časopisa i enciklopedija, naslovnica knjiga, arhivskih dokumenata, izvoda iz matičnih knjiga…), koje su prevele Bojana Anđelković (s francuskog jezika) i Stanka Janković Pivljanin (s italijanskog).

Stjepan Zanović

Izložba i katalog najavljuju monografiju, skrećući pažnju na tematske cjeline koje će u njoj biti podrobnije predstavljene i propraćene originalnim dokumentima, njihovim transkripcijama i prevodima, kao i na nekoliko zanimljivih uvida i zaključaka.

Najprije, uporedo sa svjedočanstvima o trgovačkim malverzacijama, neuspjelim poduhvatima i dugovima koji su ga pratili na svakom koraku, gotovo je nevjerovatno u kojim se visokim, tačnije, najvišim evropskim krugovima Stjepan kretao i kakav je utisak ostavljao – bio je prepoznat kao galantan gospodin, rijetkih manira, izuzetno uglađene spoljašnjosti, erudita, čovjek od pera, uomo di spirito, talentovan književnik i dobročinitelj. Taj dio njegove ličnosti do sada je bio manje poznat.

S druge strane, tragajući za podacima o Stjepanu, nezaobilazni su detalji o članovima njegove porodice i ispostavilo se da se, odista, ondašnja evropska istorija – ključni istorijski događaji i najvažnije političke i vladarske ličnosti – prelama kroz ovu porodicu: dekadentnost Venecije i njen pad, složene političke okolnosti u Poljskoj i njena podjela, prilike na pruskom i ruskom dvoru, kao i u Ujedinjenim Nizozemskim Provincijama; međunarodni sukobi između Venecije i Holandije i Austrije i Holandije u kojima su bili direktno uključeni, smjene stranih vlasti u Boki, odnosi Budvana i Paštrovića sa susjedima i stranim vladama; bliski kontakti s pruskim prestolonasljednikom i potonjim kraljem Fridrihom Vilhelmom Drugim, Katarinom Velikom, carom Josifom Drugim; grofom od Artoa, potonjim Šarlom X; princem Šarlom de Linjom, austrijskim i počasnim ruskim feldmaršalom i čovjekom od pera; Kazanovom, Mihalom Oginskim, poljskim diplomatom i političarem i mnogim drugim znamenitim ljudima epohe.

Stoga je storija o Zanovićima, na neki način, ne samo storija o jednoj budvanskoj porodici već i o malim ljudima u vrtlozima velikih istorijskih zbivanja koja su zauvijek promijenila sliku dotadašnje Evrope, o usudu prostora koji se nalazi na vjetrometini sfera interesa velikih sila, o dometima ljudskog duha, ali i tragičnim ishodima potrebe da se pređu granice svojih mogućnosti i istinske „mjere sviju stvari“, da se bude, kako je Stjepan pisao ocu, „sve ili ništa“.

Dizajn izložbe, kataloga i monografije uradili su Jelena Mrkić i Goran Ratković. Koordinator projekta je Dušan Medin, izvršni direktor Društva za kulturni razvoj „Bauo“. Izložbu će otvoriti akademik Zlata Bojović.

Monografija Pravno uređenje srednjovjekovne Budve

0
Monografija Pravno uređenje srednjovjekovne Budve
Budva – Statut

Na 8. festivalu Ćirilicom, 3. septembra od 21 čas na budvanskom Trgu između crkava biće riječi o zanimljivoj temi za proučavaoce prava, ali i za istoriju grada – o Pravnom uređenju srednjovjekovne budvanske komune, o čemu će govoriti prof. dr Žika Bujuklić i prevodilac dr Katarina Mitrović. Ova monografija je suizdavački projekat Narodne biblioteke Budve i Štampar Makarija iz Beograda. Najvažniji izvor za upoznavanje prava srednjovekovne budvanske komune predstavlja njen Statut.

Ovaj pravno-istorijski spomenik nastao je sredinom XIV vijeka, u
vrijeme kada se Budva nalazila u sklopu srednjovjekovne srpske države. S obzirom na značajnu zakonodavnu djelatnost kojom je bila ispunjena vladavina cara Dušana, najvjerovatnije da je Statut redigovan u njegovo doba. O tome ne postoji potvrda u
istorijskim izvorima, ali se posrednim putem može izvući takav zaključak na osnovu analize samog teksta Statuta. Ovim dokumentom Budvi je priznavan izvjestan stepen samostalnosti u odnosu na srpsku državu, pa će se zato Budvani u borbi za očuvanje
svoje gradske autonomije i pod kasnijim vladarima prvenstveno pozivati na svoj Statut. Posle smrti cara Dušana i dolaska na vlast njegovog sina Uroša, nastaje proces raspadanja srpske feudalne države, tako da Balšići zauzimaju Budvu već 1361.
godine. Pod njihovom vlašću ovaj grad ostaje sa prekidima sve dok Mlečani nisu (ugovorom iz 1426. godine) predali Budvu despotu Stefanu Lazareviću.

Pod njim Statut se proširuje novim odredbama, a despot Đurađ Branković 1441. godine izdaje povelju kojom izjednačava u povlasticama Budvu sa Barom. Svoju samostalnost Budva
počinje da gubi konačnim padom pod Mletačku republiku, sredinom XV vijeka. U početku svoje vladavine mletačke vlasti nisu dirale u autonomiju grada, već su posebnim dukalom iz 1442. godine primili Budvane za svoje podanike priznajući im Statut, kao i sve privilegije koje su do tada imali. Mada vremenom dolazi do po-
stepenog ukidanja gradske autonomije u Budvi, vijek važenja Statuta bio je veoma dug.

Neka njegova poglavlja primjenjivana su čak i u XIX vijeku, sve dok Austrija nije zavela u Budvi svoje zakonodavstvo. Budvanski statut sadrži 295 odredbi, među kojima prvih 250 nije datirano, a od preostalih, samo desetak nosi oznaku o vremenu donošenja. Kroz dugi period njegovog važenja, Statut je bio simbol autonomije ovog grada i zato su se Budvani uporno borili da im se njihova statutarna prava garantuju kroz akte izričitog priznanja od
strane vrhovne vlasti, ma koja to bila.

Originalni tekst Statuta nije sačuvan, već samo nekoliko prepisa njegovog italijanskog prevoda nastalog najvjerovatnije sredinom XV vijeka, u vrijeme kada se Budva definitivno našla pod mletačkom vlašću. Postoji 6 ovakvih rukopisa, od kojih se četiri nalaze u Zagrebu, Zadru, Splitu i Cavtatu, dok se dva najvrjednija čuvaju u Veneciji (Biblioteca Nazionale Marciana). Jedan od njih je ujedno i najstariji, a sudeći po karakteristikama pisma koje je korišćeno pretpostavlja se da potiče iz druge polovine XVII vijeka.

Ruske vazdušne snage tokom noći izvele kombinovani raketni napad na Kijev

0
Ruske vazdušne snage tokom noći izvele kombinovani raketni napad na Kijev
Kijev – foto Reuters

Ruske vazdušno-raketne snage izvele su rano jutros kombinovani napada krstarećim i balističkim projektilima na Kijev, saopštila je uprava glavnog grada Ukrajine.

Navodi se da su krstareći projektili vjerovatno bile rakete Ks-101 koje su po svemu sudeći lansirane oko tri sata ujutru sa strateških bombardera Tu-95MS iz regiona Saratov u Ruskoj Federaciji, prenosi agencija UNIAN.

– Ruske snage su lansirale i balističke rakete KN-24/Iskander-M na Kijev i njegova predgrađa – navodi se u saopštenju kijevskih vlasti.

Prema preliminarnim procjenama ukrajinske PVO snage su uništile više desetina krstarećih, desetak balističkih projektila i jedan jurišni dron.

U okrugu Golosejevski zabilježen je pad krhotina, pričinjena je i šteta na nestambenim objektima, a ostaci uništenih raketa su pali u Svjatošinskom, Dnjeparskom i Ševčenkovskom okrugu.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko istakao je da su u Svjatošinskom okrugu četiri automobila zapaljena nakon pada djelova projektila, u Golosejevskom je oštećena nestambena zgrada, u Svjatošinskom zgrada magacina.

Kličko je dodao i da je u okrugu Ševčenko izbio požar, ali sve lokalne službe normalno funkcionišu.

Promocija knjige “Savremeno maslinarstvo”

0
Savremeno maslinarstvo

Kotorski poljoprivredni proizvođač i maslinar Đorđije Ivetić, izdao je knjigu pod nazivom “Savremeno maslinarstvo”.

“Promocija knjige će se održati u ponedeljak 02.09.2024. godine sa početkom u 20 sati u prostoriji Kanonike kod crkve Sv. Varvare u selu Sutvara u Grblju.

O knjizi „Savremeno maslinarstvo“ govoriće dr Ilija Moric, dr Ivan Ilić, predsjednik Matice Boke Mirko Mustur i autor Đorđije Ivetić.

Pozivaju se svi zainteresovani da svojim prisustvom uveličaju promociju knjige koja će doprinijeti očuvanju maslinarstva u Boki”, saopštavaju iz opštinskog Sekretarijata  za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj.

Počinje školska godina

0
Počinje školska godina
Škola

Nastava u školama u Crnoj Gori počeće danas, ponedjeljak 2. septembra, a biće završena 13. juna naredne godine.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ranije je sapšteno da će školski kalendar za ovu godinu, zbog vraćanja parlamentu na ponovno glasanje izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, biti objavljen nakon početka školske godine.

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju predviđeno je da školska godina ubuduće bude podijeljena na dva klasifikaciona perioda, umjesto dosadašnja četiri.

Glavni motiv da se opet uvedu dva klasifikaciona perioda, kao model koji je i ranije bio aktuelan u crnogorskom obrazovnom sistemu, bio je to što su, prema objašnjenju predlagača, nastavnici bili zatrpani administrativnim poslovima.

Učenici nekoliko obrazovnih ustanova, zbog rekonstrukcija ili adaptacija koje su u toku, nastavu neće pohađati u matičnim objektima, već u prostorijama drugih škola, ili online.

Iz MPNI su kazali da je završena isporuka besplatnih udžbenika svim školama u Crnoj Gori.

Izraelska vojska objavila je da su u Gazi pronađena tijela šest talaca

0
Izraelska vojska objavila je da su u Gazi pronađena tijela šest talaca
Gaza – foto EPA

Šest tijela pronađeno je u podzemnom tunelu u području Rafaha na jugu pojasa Gaze i prebačeno u Izrael, objavila je izraelska vojska na Telegramu.

Svih šest osoba oteto je tokom terorističkog napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra prošle godine, saopštila je vojska.

Prema glasnogovorniku vojske, ubili su ih oni koji su ih zarobili malo prije nego što su njihova tijela pronađena.

Među žrtvama je i američko-izraelski talac Hersh Goldberg-Polin, rekao je američki predsjednik Joe Biden u izjavi.

Tijela šest talaca izvučena su iz pojasa Gaze, saopštila je rano u nedjelju izraelska vojska dodajući da su ubijeni neposredno prije nego što su izraelske snage došle do njih.

Petero ih je bilo na glazbenom festivalu, a jedna osoba odvedena je iz kibuca gdje je živjela. Premijer Netanyahu poručio je da onaj koji ubija taoce ne želi dogovor o prekidu vatre. S druge strane, Hamas tvrdi da je za smrt talaca kriv Izrael jer ne želi pristati na sporazum.

Vođa izraelske oporbe poziva na opšti štrajk

Čelnik izraelske oporbe Yair Lapid pozvao je u nedjelju na opšti štrajk kako bi se izvršio pritisak na vladu da postigne dogovor o oslobađanju preostalih talaca u Pojasu Gaze.

Tijela šest talaca izvučena su iz Pojasa Gaze, saopštila je rano u nedjelju izraelska vojska dodajući da su ubijeni neposredno prije nego što su izraelske snage došle do njih.

Lapid, bivši premijer, pozvao je svakog Izraelca “čije je srce jutros slomljeno” da se pridruži velikom prosvjedu u Tel Avivu kasnije tijekom dana. Također je pozvao glavni izraelski sindikat, poduzeća i opštine na štrajk.

Gradske službe Tel Aviva rekle su da će sudjelovati u ponedjeljak u poludnevnom štrajku u znak solidarnosti s taocima i njihovim obiteljima, stoji u obavijesti na Facebook stranici.

Štrajk će biti usklađen s još nekoliko opština diljem Izraela.

Moćni radnički savez Histadrut, koja predstavlja stotine tisuća radnika u javnom sektoru, rekao je da razmatra štrajk i da će odluku donijeti kasnije tijekom dana nakon sastanka s obiteljima talaca.

Netanyahu obećava da će se osvetiti Hamasu zbog smrti talaca

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zaprijetio je da “neće ostati dužan” Hamasu nakon smrti šestero talaca čija su tijela pronađena u pojasu Gaze, objavila je izraelska vojska.

– Tko ubija taoce, ne želi dogovor o prekidu vatre, rekao je Netanyahu, zaprijetivši Hamasu: Progonit ćemo vas, uhvatit ćemo vas i nećemo vam ostati dužni.

Čelnik Hamasa Ezat Rišk rekao je ranije da je Izrael “odgovoran za smrt” talaca “jer tvrdoglavo nastavlja svoj genocidni rat… i izbjegava bilo kakav dogovor o prekidu vatre”.

Netanyahu je spomenuo i pogibiju trojice izraelskih policajaca u pucnjavi u nedjelju ujutro na jugu Zapadne obale.

Za napad nitko nije preuzeo odgovornost, no Hamas je saopštio da je to “herojska operacija otpora” i “prirodni odgovor na pokolj palestinskog naroda”.

– Borimo se na svim frontama protiv okrutnog neprijatelja koji nas želi ubiti. Upravo jutros ubio je trojicu policajaca, rekao je Netanyahu.

– To što Hamas nastavlja činiti zločine kakve je počinio 7. oktobra, prisiljava nas da učinimo sve kako ih više ne bi mogao činiti, dodao je.