Eksplozija rakete na nebu iznad Kijeva – foto Reuters
Rusija je u nedjelju ispalila rakete i bespilotne letjelice na Ukrajinu, uključujući na prijestolnicu Kijev i zapadnu ukrajinsku regiju Lviv, rekli su dužnosnici, a poljska vojska je izvijestila da je jedna od ruskih krstarećih raketa nakratko narušila njen zračni prostor.
Ukrajinske zračne snage uništile su 18 od 29 raketa koje je lansirala Rusija i 25 od 28 jurišnih dronova, objavile su ukrajinske zračne snage na Telegramu, prenosi Reuters.
Nekoliko eksplozija potreslo je Kijev u nedjelju rano ujutro, a ukrajinske snage protuzračne odbrane uništile su oko desetak raketa koje je lansirala Rusija iznad glavnog grada i njegove okolice, naveo je na Telegramu šef kijevske vojne uprave, Serhij Popko.
Dodao je da je u napadu nastala samo manja šteta.
Rusija danima udara po Ukrajini. Svoje napade Moskva predstavlja kao osvetu za ukrajinske napade tokom nedavnih predsjedničkih izbora.
“Već treće jutro prije zore ove sedmice, cijela je Ukrajina pod zračnom uzbunom i savjetuje se da potraži zaklon”, objavila je američka ambasadorica Bridget Brink na mreži X rano u nedjelju.
“Rusija nastavlja neselektivno ispaljivati bespilotne letjelice i rakete ne obazirući se na milione civila, kršeći međunarodno pravo.”
Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Jedna od ruskih krstarećih raketa lansiranih na područje Lviva u zapadnoj Ukrajini narušila je zračni prostor Poljske, saopćila je poljska vojska.
“Objekt je ušao u poljski prostor u blizini grada Oserdowa i ostao tamo 39 sekundi”, rekle su oružane snage Poljske na mreži X. “Cijelom tom putanjom promatrali su ga vojni radarski sistemi.”
Gradonačelnik Lviva Andrij Sadovji rekao je na Telegramu da nije bilo napada na grad, ali je oko 20 projektila i sedam dronova lansirano na širu regiju Lviva koji su gađali “kritičnu infrastrukturu”.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, fantastike, putopisne literature, psihologije, i knjiga za djecu.
Novi majstor italijanske književnosti zove se Vinčenco Latroniko koji je za roman Savršenstva dobio nagradu „Mondelo“ , nakon čega je uslijedio prevod na 17 jezika. Svi žele Anin i Tomov život: kreativan posao bez previše ograničenja, prozračan stan pun biljaka, strast prema hrani i progresivnoj politici, odnos otvoren za seksualne eksperimente, dovoljno novca da putuju, izlasci koji traju do jutra. Međutim, u životu nalik fotografiji savršenih boja i kompozicije, Ana i Tom se ipak osjećaju mučeni dubokim nezadovoljstvom, gonjeni osećajem da im nedostaje… nešto. U provokativnom portretu čitave generacije čiji je život omeđen slikama na društvenim mrežama, Vinčenco Latroniko progovara o željama i razočaranjima, o oprečnosti slike koju imamo o sebi i one koju prikazujemo drugima. Izdavač je: Booka.
Proročica, novi roman Margeret Atvud, pokušava da odgovori na pitanje šta je istina kada različite vizije istine postoje u jednom čovjeku. Mnogi likovi u ovom romanu su dvije strane istog novčića. Nemoguće je biti baš onakav kakvim se predstavljamo ili predstavljati se baš onakvima kakvi smo. U ovom izuzetnom i čudesnom romanu, Margaret Atvud iznova dokazuje zašto je jedna od najvažnijih i najuspešnijih autorki našeg vremena. Izdavač je Laguna.
O, Vilijame, roman je Elizabete Straut, američke spisateljice nagrađene Pulicerovom nagradom. Junakinja, Lusi Barton,. polovinu svog života proživljvava u Njujorku, kao uspješna književnica. Nakon iznenadnog susreta, Vilijam, njen bivši muž i otac njenih ćerki, poziva je da mu se pridruži na putovanju kako bi istražio šokantnu, nedavno otkrivenu, porodničnu tajnu. Lusi preispituje svoju prošlost i sve što je mislila da zna o muškarcu koji je bio u njenom životu decenijama. Roman O, Vilijame, upečatljiv je portretnježnog, složenog, višedecenijskog odnosa i emotivne panorame koja postaje vidljiva tek vremenom. Izdavač je: Booka.
Pečat knjižara SO
Roman Pustinjski princ Pitera Brta postavlja nove standarde fantastike. Prošlo je petnaest godina od završetka rata s demonima, stvorenjima tame koja su od pamtivijeka lovila noću i predstavljala pravu pošast za čovječanstvo. Junaci koji su se pojavili kada su bili najpotrebniji ljudskom rodu ušli su u legendu. Preživjeli se trude da umaknu iz njihove sjenke. „Piter Bret i njegovi likovi vode čitaoca u uzbudljivu, neprestanu jurnjavu kroz daleke predjele, u svijetu prepunom ljubavi i smrti. Izdavač je Laguna.
Dnevnik sa putovanja od Carigrada do Poljske knjiga je u kojoj Ruđer Bošković detaljno opisuje svoje putešestvja. Proputovao je Francusku, Englesku, Flandriju, Holandiju, jedan dio Njemačke, do Poljske odakle je namjeravao da otputuje za Peterburg. Međutim, zima koja je došla nakon mnogih zdravstvenih problema, nagnala ga je da se iz Varšave uputi ka Krakovu, pa da se preko Šlezije i Austrije vrati u Italiju. Na putovanja je kretao da bi bar na neko vrijeme prekinuo svoje naporne poslove, ali možda i više zbog posmatranja, ispitivanja, razmišljanja o stanju prirode, politike, nauke i običaja u različitim zemljama. Izdavač je Talija.
Povezanost književnosti i droge dobija svoj prvi sveobuhvatni tretman u knjizi Markusa Buna Put preterivanja – Povest o piscima na drogama. Oslanjajući se na istoriju, nauku, biografiju, književnu analizu i etnografiju, Brun pokazuje da je koncept korišćenja droge u osnovi interdisciplinaran. Od Homera do danas pisci su tražili inspiraciju u svijetu mašte često preobraženom drogom. Autor prati istoriju odnosa između pisaca i načina na koji su tragali za iskrom inspiracije. Na primjerima Frojda, Voltera, Miltona, Toroa, Sartra i drugih on nam pruža ubjedljivu analizu efekta određenih droga. Izdavač je Clio.
Da li znate kako su nastale ove stvari interaktivna je knjiga u tvrdom povezu, namijenjena mališanima koji uživaju u istraživanju svijeta koji ih okružuje. Na jednostavan i jasan način prikazano je kako su nastale stvari koje svakodnevno koristimo, električne uređaje, kompjutere… Knjiga koja se na svakoj strani pretvara u veliki interaktivni poster, objašnjava kako je nastao novac, kako nastaje elektricitet, kako se pravi automobil, kako se pravi video-igrica, kako se pravi kuća, kako radi internet i mnogo toga još. Izdavač je: Vulkan.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Ugledni bosanskohercegovački književnik Abdulah Sidran umro je u subotu u Sarajevu u 80. godini života nakon teške bolesti, objavili su lokalni mediji.
Sidran je osim po književnom opusu poznat i kao scenarist nekih od kultnih filmova poput “Sjećaš li se Dolly Bell” i “Otac na službenom putu”.
Njegov spisateljski opus, započet 60-ih godina prošlog stoljeća, obilježila su djela “Otkup sirove kože” te zbirke poezije „Morija“, „Sarajevska zbirka“, „Sarajevski tabut“, „Suze majki Srebrenice“, “Planeta Sarajevo”, „Zašto tone Venecija”.
Sidran je bio redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) a za književni je rad dobio veliki broj domaćih i međunarodnih nagrada uključujući “Nagradu slobode” PEN centra Francuske.
Lutke su čarobni most između stvarnosti i mašte, nerazdvojni pratitelji djece dok rastu, a Slavka Vujičić iz Herceg Novog pomaže najmlađima da tkaju sopstvene priče. Već četiri decenije, ona stvara čarobne krpene likove koji prizivaju osmjehe na dječja lica.
Sve je počelo kada su njene kćerke bile male i kada je htjela da ih obraduje, a one su bile i prvi svjedoci njenog umijeća.
Majmunčići sa veselim grimasama, uskršnje zeke, lutke Šašavica , Gizela Francuskinja s izraženom elegancijom, kćerka Srijeda iz porodice Adams – svi oživljavaju pod njezinim vještim prstima. Njihova duša, prošarana nitima ljubavi, čini ih posebnima. Iako je svijet prepun modernih igračaka od raznih materijala, djeca i dalje biraju Slavkine kreacije. Tajna leži u duši koju svaka lutka nosi, u priči koju ona šapuće djetetu.
“Sav materijal, a riječ je o prirodnim materijalima, potreban da napravim lutku nalazim kod nas i to nije nikakav problem , kaže Slavka i objašnjava da tkaninu prije nego što počne da modelira lutku, opere. “Na taj način “oslobodim” ih od onih, često neobičnih mirisa, a na neki način su i sigurnije za djecu. Osim tkanina za izradu lutki koristim, vunicu, konac za vez, dugmad , a za punjenje vunu, pamuk ali I nove materijale koji se stavljaju u jastuke”, objašnjava Slavka. Za izradu jedne lutke u prosjeku, Slavi trebaju dva dana . Sve njene lutke moraju da imaju gaćice i nikada ne slika lutke koje nemaju završeno lice.
Krpene lutke mogu biti korisne za razvoj dječje mašte, kreativnosti i socijalnih vještina. Djeca često koriste krpene lutke u igri uloga, što im pomaže u razumijevanju svijeta oko sebe i u učenju socijalnih interakcija.
Krpene lutke Slavke Vujiči
Djeca su od pamtivjeka imala igračke
Krpene igračke imaju dugu istoriju koja seže unazad hiljadama godina. Prve poznate krpene igračke potiču iz drevnog Egipta i antičke Grčke. U to vrijeme su ručno izrađivane od tkanina i punjene slamom, piljevinom ili drugim materijalima koji su bili dostupni. Ove igračke su obično predstavljale životinje i bile su popularne među djecom.
U 19. vijeku, industrijska revolucija je omogućila masovnu proizvodnju krpene igračke. Tada su se počele koristiti mašine za šivenje, što je olakšalo proizvodnju većeg broja igračaka. Krpene lutke su postale dostupnije i šire rasprostranjene među djecom.
Mnoge kulture imaju svoje tradicionalne krpene lutke koje su povezane s njihovom poviješću, mitologijom ili obredima.Naprimjer , japanske kokeshi lutke, indijanske lutke kachina ili ruska Babuška.
Lutke su dugo bile namenjene samo djevojčicama, a pedesetih godina prošlog vijeka pojavljuju se i one za dječake koje predstavljaju akcione junake -najčešće heroje iz stripova i filmova.
Najpoznatija lutka na svijetu svakako je Barbika, model iz kolekcije rađene 1959 godine na aukciji je postigao cijenu od 302.500 dolara. Ipak, vrijednost lutke se ne mjeri njenom cijenom već srećom koju donosi .
Bez obzira na oblik, veličinu ili cijenu, lutke su poput čuvara djetinjstva. One su prošle kroz vijekove, mijenjale svoj lik, odjeću i materijale, ali su uvijek ostale vjerne svojoj svrsi – donijeti radost i maštovito putovanje u svijet koji odrasli možda ne vide.
Krpene lutke Slavke Vujiči
Bolnica za lutke
U Lisabonu već dva vijeka postoji i Bolnica za lutke. Lutke imaju svaka svoj “bolnički karton”, a vješte ruke majstora vraćaju im oči, ruke, kosu… Klijenti su “muzeji i kolekcionari, a ponajviše privatne osobe koje su sentimentalno vezale za te predmete.
Osnovana je 1830 godine i danas je turistička atrakcija glavnog grada Portugala. Na oporavak ovde stižu lutke iz svih djelova svijeta a društvo im pravi i zvjerinjak plišanih igračaka.
“Bolnicu” je osnovala Karlota da Silva Luš koja se bavila proizvodnjom krpenih lutaka sjedeći pred svojom prodavnicom ljekovitog bilja, na trgu Praka da Figueri, gde je tada bila otvorena pijaca.
Slavkini likovi postaju neizbrisiv dio djetinjstva mnoge djece. Njena radionica je čarobno mjesto gdje se snovi prepliću sa stvarnošću, gdje se lutke rađaju s osjećajem i dušom, čineći ih vječno živima u srcima onih koji ih vole.
Prvi je dan Velikoga tjedna – Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj Crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama.
Na misama u crkvama u Boki Kotorskoj čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice.
Misa Cvjetnice ima i dva posebna obreda – prvi je povorka s blagoslovljenim palminim i maslinovim granama, koja spominje Isusov slavni ulazak u Jeruzalem, a drugi je cjelovito izvješće o Isusovoj muci.
Ovi obredi izražavaju glavne oblike vazmenog otajstva: Isusovo bolno umiranje i uskrsnu pobjedu. S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.
Običaj se širio po Europi, pa su vjernici u mediteranskim krajevima upotrebljavali zelene grane palmi i maslina, a u kontinentalnim jelice ili kojeg ukrasnog grmlja koje su imali pri ruci, a nakon sudjelovanja u bogoslužju nosili bi ih kao svetinju kući i stavljali u kuću ili u polja da im budu zaštita od nevremena ili kakvog drugog zla. Kad se spremalo nevrijeme, palile bi se te blagoslovljene grančice i molilo da Bog poštedi usjeve od tuče i nevremena.
Cvjetnicom počinje Velika sedmica, spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdijenje.
Velika sedmica završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog – Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.
Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.
Ljudi ostavljaju cvijeće na mjesto jučerašnje tragedije u koncertnoj dvorani blizu Moskve – Foto: Yulia Morozova / REUTERS
Prema posljednjim službenim informacijama, u sinoćnjem terorističkom napadu na koncertnu dvoranu u blizini Moskve poginulo je najmanje 133 osoba, ali taj broj mogao bi biti i veći. Više od 140 je ranjenih.
Odgovornost za strašan pokolj preuzela je militantna skupina Islamska država. Do sada je uhapšeno 11 osoba, među njima i napadači koji su nasumce pucali u ljude. Moskva tvrdi da su sva četvorica uhićena dok su bježala prema ukrajinskoj granici gdje im je bio pripremljen prelazak. Kijev to demantira.
Zelenski kaže da Putin pokušava preusmjeriti krivnju za masakr u Moskvi
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svome noćnom obraćanju u subotu da ruski predsjednik Vladimir Putin traži načine da preusmjeri krivnju za masakr u koncertnoj dvorani blizu Moskve koji se dogodio u petak.
– Jasno je da Putin i druge bitange samo pokušavaju okriviti nekog drugog, rekao je Zelenski.
– Njihove metode uvijek su iste. Vidjeli smo to ranije, uništene zgrade, pucnjava i eksplozije. I uvijek pronađu nekoga koga će okriviti.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je Zelenski “jedini šef države dovoljno lud da Rusiju okrivi za teroristički napad”.
Zelenski je rekao da bi Putin trebao angažirati vlastite muškarce kod kuće da se bore protiv terorizma umjesto što vrše invaziju Ukrajine.
– Ovdje su doveli stotine tisuća svojih terorista, na ukrajinsku zemlju, da se bore protiv nas, i ne mare što se događa u njihovoj zemlji, rekao je.
– Jučer, kad se sve ovo dogodilo, umjesto da se bavi svojim ruskim građanima, da im se obrati, mekušac Putin je bio nijem 24 sata, razmišljajući kako da ovo prikvači Ukrajini. Sve je potpuno predvidljivo, rekao je Zelenski.
Poljski premijer nada se da napad u Moskvi neće biti “izlika za eskalaciju nasilja”
Poljski premijerDonald Tusk pridružio se brojnim svjetskim čelnicima u osudi masovne pucnjave u koncertnoj dvorani u Moskvi u kojoj je stradalo 133 ljudi, pozivajući na staloženost nakon strašnog napada.
– Poljska snažno osuđuje brutalni napad na dvoranu Crocus City Hall u Moskvi, napisao je Tusk na X-u u subotu navečer, izražavajući sućut.
– Nadamo se da ova užasna tragedija neće postati izlika za bilo koga da eskalira nasilje i agresiju.
Poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz rekao je da sve sigurnosne agencije u zemlji analiziraju i prate situaciju, najavljujući razmještanje vojske na istočnu granicu te zemlje.
Poljska je jedna od zemalja koja pruža najčvršću podršku Ukrajini od početka ruske invazije na susjednu zemlju u veljači 2022. godine.
Blinken osudio gnusni čin i terorizam u svim oblicima
Američki državni tajnik Antony Blinken osudio je u subotu “gnusni” čin i “terorizam u svim njegovim oblicima”, dan nakon napada u Moskvi u kojem su poginule 133 osobe.
– Osuđujemo terorizam u svim njegovim oblicima i izražavamo solidarnost s ruskim narodom koji oplakuje ljudske gubitke nakon ovog groznog događaja, rekao je Blinken u izjavi koju je objavio State Department.
Ruska policija: Četvorica uhapšenih napadača nisu ruski državljani
Četiri osumnjičena napadača uhapšena nakon smrtonosnog napada na koncertnu dvoranu u blizini Moskve su strani državljani, priopćilo je rusko ministarstvo unutarnjih poslova.
Rusija je u subotu priopćila da je uhitila sva četiri naoružana napadača osumnjičena za napad u kojemu su život izgubile 133 osobe, a predsjednik Vladimir Putin obećao je pronaći i kazniti one koji stoje iza napada.
Ranije je objavljeno da napadači posjeduju putovnice Tadžikistana, no ta zemlja zanijekala je da se radi o njezinim građanima.
Ministarstvo unutarnjih poslova Tadžikistana objavilo je da su tri osobe, čije putovnice imaju napadači, pronađene u zemlji gdje su i bile u vrijeme napada na dvoranu.
Jadran je pobijedio Savonu 13:12, ali nije prošao u četvrtfinale Evrokupa.
Novljani su bili “kratki” za još pet golova (kako bi se rezultatski izjednačili) jer su u Italiji izgubili 16:10.
Oproštaj od Evrope je bio častan, a Savona našeg reprezentativca Bogdana Đurđića je pokazala da će biti najozbiljniji kandidat za osvajanje drugog po kvalitetu klupskog takmičenja.
U meču, u kojem su igrači trenera Petra Radanovića tražili čudo, gosti su ušli bolje – vodili su 2:0, 4:2, a čak četiri gola (kod 8:8) postigli su iz kontranapada. Tek u trećoj četvrtini naš šampion se razbudio, sa dva brza gola (za minut i po) stigao je do prvog vođstva – 7:6, a u drugom minutu posljednje dionice bilo je 12:10. Mogli su Novljani, nakon šestog gola iz peterca (bez promašaja) za 13:11 da uvećaju razliku i to tri puta, ali iskusniji i očigledno je bilo kvalitetniji rival, je mirnom igrom priveo utakmicu do kraja.
Jovan Vujović je odigrao odličan meč, sjajan je bio na centarskoj poziciji sa dva gola, iznudio je tri peterca i isključenja, a najefikasniji Ivan Nagaev je četiri gola postigao sa pet metara.
Centri gostujuće ekipe Roki i Bruni dali su ukupno pet golova, a naš reprezentativac Đurđić dva i to iz kontranapada.
Jadran se oprostio od Evrope, ranije je ispao iz Lige šampiona, a u Evrokupu nije imao sreće jer je izvukao trenutno drugoplasiranu ekipu iz šampionata Italije.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat večeras oko 18.30 sati pozivom od služenika OB Tivat, obaviještena je da se u Gornjem Mrčevcu, tačnije u predjelu iznad crkve sv. Agate, izgubila ženska osoba.
U potragu su se na lice mjesta uputila 4 pripadnika Službe zaštite i spašavanja i jedan pripadnik DVD Tivat.
U potragu je po prvi put, nakon dobijanja dozvole od ACV-a, uključena i bespilotna letjelica-dron.
Foto SZP Tivat
Pomenuta ženska osoba je, po nepristupačnom terenu, vrlo brzo pronađena živa i bez povreda. Potraga uspješno okončana oko 19.20 sati.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić sastao se danas sa monsinjorom Paul Richard Gallagherom, sekretarom za odnose sa državama i međudržavnim organizacijama Svete Stolice, tokom trećeg dana njegove zvanične posjete Crnoj Gori.
Monsinjor Gallagher je podijelio svoje zadovoljstvo očuvanošću i stanjem vjerskih objekata, kao i ukupnim kulturnim nasljeđem grada Kotora. Posebno je istakao svoje oduševljenje ljepotom grada i kotorskog zaliva.
Predsjednik Jokić naglasio je značaj katoličke zajednice u Kotoru, kao i ekumenizma koji se u Kotoru istinski živi i njeguje, i po čemu je Kotor prepoznat i van granica Crne Gore.
Galager i Jokić – foto Opština Kotor
Sagovornici su se saglasili o značaju očuvanja statusa na UNESCO-voj listi i izrazili zadovoljstvo činjenicom da je Kotor prepoznat kao primjer očuvanja ovog statusa. Dobra saradnja i komunikacija lokalne uprave i Kotorske biskupije, naznačeno je tokom susreta, usmjereni su na očuvanje ovih vrijednosti.
Sastanku su pored predsjednika Jokića i monsinjora Galagera prisustvovali monsinjor Fransis Asisi Ćulikat, apostolski nuncije u Crnoj Gori, monsinjor Rok Đonlešaj, nadbiskup barski i apostolski upravitelj Kotorske biskupije te don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije.
Mons. Gallagher je tokom dana posjetio Perast i crkvu Svetog Nikole.
Jokić i mons. Gallagher večeras su u crkvi Svetog Tripuna u Kotoru prisustvovali misi.
U nedjelju će se monsinjor Paul Richard Gallagher sastati se sa katoličkom zajednicom Barske nadbiskupije i održaće euharistiju u konkatedrali sv. Petra u Baru.
Centralni događaj manifestacije „Dani Tivta u Novom Sadu“ održan je danas u centru Novog Sada, a Tivćani su prijateljskom Novom Sadu predstavili bogat kulturno-zabavni program. Goste je dočekao i pozdravio gradonačelnik Grada Novog Sada Milan Đurić.
„Danas je najsunčaniji grad crnogorskog primorja Novom Sadu donio dah Boke i Mediterana, uz autentičnu muziku, gastronomiju i nastupe renomiranih kulturno-umjetničkih organizacija. Mi već danas počinjemo sa pripremama programa koji ćemo ponuditi građanima Tivta kada u septembru budemo predstavljali Novi Sad na primorju, na „Danima Novog Sada u Tivtu“. Nas vezuje višedecenijsko prijateljstvo koje smo prošle godine krunisali sporazumom o bratimljenju. To će dodatno zbližiti naša dva grada“ – istakao je Đurić, poželjevši građanima Tivta da se u Novom Sadu, gradu otvorenog srca, osjećaju kao kod svoje kuće.
Svečana povorka u kojoj su učestvovali Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat, mažoretke „Modesta, KUD „Boka“ i karnevalska grupa „Maškarada“, prodefilovala je glavnim novosadskim ulicama, od Dunavskog parka do Trga kod katoličke Porte. Na trgu je upriličen nastup klape „Jadran“, a služeni su riba i vino.
Dani Tivta u Novom Sadu
„Odavno postoji ta romantična veza između Novog Sada i Tivta. Datira još od devedesetih godina i neraskidiva je i jaka do danas, jer jedan grad ne čine ni zgrade ni bulevari, već ljudi. Zbog toga prijateljstvo između naših gradova traje i danas. Novosađanima mogu da poželim samo jedno: kada budu dolazili u Crnu Goru, u Boku i Tivat da se osjećaju baš onako kako se ja osjećam u Novom Sadu“ – rekao je potpredsjednik Opštine Tivat dr Andrija Petković.
„Posebno nas raduje to što su građani sa oduševljenjem ispratili defile“, rekao je predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković. On je naglasio važnost jačanja i privrednih i ekonomskih veza između Tivta i Novog Sada.
Dani Tivta u Novom Sadu
U tivatskoj delegaciji je i direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević.
„Gosti iz Srbije su najbrojniji tokom cijele godine, na to svakako utiče i avio povezanost. Ovakav događaj značajan je za predstavljanje turistučke ponude grada“, rekla je Lakičević. „U martu smo ukus soli i miris mora donijeli u Novi Sad i radujemo se uzvratnoj posjeti u septembru.“ „Montefish“ i vinarija „Giljača“ pružili su podršku kako bi se obezbjedile dovoljne količine ribe i vina za sve posjetioce manifestacije.
U sklopu Manifestacije „Dani Tivta u Novom Sadu“, za sutra /nedjelja 24. mart/ u 20 sati u Srpskom narodnom pozorištu biće prikazana predstava „Ćelava pjevačica“ u produkciji Centra za kulturu Tivat. Do kraja mjeseca u Novom Sadu biće otvorena izložba „Priroda stvari“ renomiranog tivatskog likovnog umjetnika Ivice Arandjusa, i to u prostorijama Kulturne stanice „Svilara“.
