Mališani koji pohađaju kotorski vrtić „Radost” narednih dana će kroz malu dramsku priču upoznati vilu Alkimu i čuti više o nastanku grada Kotora.
„Pravac muzej, smjer vrtić“ -naziv je kampanje kojom Opštinska javna ustanova „Muzeji” (OJU) Kotor obilježava Dječju nedjelju, planetarnu manifestaciju koja se početkom oktobra svake godine organizuje u slavu djeteta.
Polusatni programi počinju po sljedećem rasporedu:
Danas (utorak 3. oktobar) u 9 sati u amfiteatru Resursnog centra u Škaljarima za mališane vrtića u Škaljarima i na Prčanju, u 10.30 u vrtiću u Radanovićima
Sutra (u srijedu 4. oktobra) u 9 sati u vrtiću u Risnu, u 10.30 u vrtiću u Dobroti
U četvrtak (5. oktobra) u 9 sati u vrtiću na Zlatnim njivama u Kotoru.
Saradnice „Muzeja” u ovom programu su Milka Kolundžić i Aleksandra Dejanović.
Vlada želi da se pronađe dugoročno rješenje za probleme Instituta „Simo Milošević“ u Igalu u skladu sa zakonom, tako što će se adresirati vlasnička struktura Instituta, saopštio je premijer Dritan Abazović, napominjući da donošenje tih odluka zahtijeva funkcionalnu Skupštinu Crne Gore.
Abazović je bio domaćin današnjeg sastanka između predstavnika Vlade, Instituta „Simo Milošević“, Opštine Herceg Novi i Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG).
Kako je saopšteno iz Vlade, Abazović je naglasio potrebu i dobru volju Vlade da se pronađe dugoročno rješenje za nagomilane naslijeđene probleme Instituta Igalo u skladu sa zakonom, tako što će se adresirati vlasnička struktura Instituta.
On je napomenuo da donošenje ovih odluka zahtijevalo funkcionalnu Skupštinu Crne Gore.
Abazović je podsjetio na mnogobrojne korake koje je Vlada preduzela u cilju kratkoročne sanacije situacije.
On je ponovio da Vlada stoji na raspolaganju menadžmentu Instituta po tom pitanju kako bi se izbjegao gubitak eminentnih tržišta, dok god je takva pomoć u skladu sa zakonom.
Ministar finansija, Aleksandar Damjanović, ponovio je da će oko 30 odsto duga Instituta ubrzo biti sanirano sporazumom koji se očekuje naredne sedmice.
On je podsjetio i na postupak Upravnog suda koji je nedavno okončan, a po kome je nezakoniti tender iz 2020. godine morao odlukom suda biti nastavljen do finalnog ishoda.
Iz Vlade su kazali da je na sastanku zaključeno da Institut ne može da nastavi da funkcioniše na dosadašnji način jer je to neodrživo.
Na sastanku je, kako su naveli, predloženo da se u predlogu budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) za sljedeću godinu razmotri dodatno uvećanje cijena koje Fond plaća Institutu za svoje osiguranike.
Predloženo je i da ministarstva zdravlja i finansija i predstavnici sindikata Instituta dovedu do kraja pregovore u vezi novog kolektivnog ugovora.
„Izražava se namjera da se otkupe akcije manjinskih akcionara i razmotre preduslovi za ostvarenje takve namjere“, navodi se u zaključcima sa sastanka.
Učesnici sastanka smatraju da bi trebalo sagledati mogućnosti za dodatnu finansijsku infuziju Institutu koja je u skladu sa zakonom, kako bi se nastavilo poslovanje Instituta.
„Vlada izražava podršku Institutu da se pronađu novi izvori prihoda kao što su ugovori sa stranim grupama koje bi dolazile na liječenje“, navodi se u zaključcima.
Abazović je zatvorio dvočasovni sastanak naglasivši da je cilj tih zaključaka da zaštite zdravstveni turizam Crne Gore kao i osiguranike.
Sastanku su, pored Abazovića i Damjanovića, prisustvovali potpredsjednik Vlade Vladimir Joković, ministri zdravlja i ekonomskog razvoja i turizma, Dragoslav Šćekić i Goran Đurović, direktor FZO Vuk Kadić, vršilac dužnosti direktora Instituta Savo Marić.
Sastanku su prisustvovli i predsjednica Sindikalne organizacije Instituta Marija Obradović, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović i predsjednik USSCG Srđa Keković.
Dnevni boravak za odrasla i stara lica sa invaliditetom otvoren je danas u Herceg Novom, zahvaljujući saradnji Opštine Herceg Novi, Ministarstva rada i socijalnog staranja i NVO „Nova šansa u Novom“.
U adaptiranom prostoru na Toploj biće mjesta za 15 naših sugrađana.
Otvaranjem Dnevnog boravka u Herceg Novom biće unaprijeđen kvalitet života lica sa invaliditetom i stvoreni uslovi za integraciju korisnika u zajednicu na osnovu jednakih mogućnosti, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović.
„Napominjem i to da se u dnevnim boravcima za korisnike kreiraju smisleni i efikasni programi koji su prilagođeni njihovim potrebama. Korisnicima se omogućava da postignu maksimum izvodljivog razvoja i nezavisnosti, pruža odgovarajuća njega, edukacija, obuka i podrška da žive što je moguće nezavisnije i da učestvuju u normalnom životu u okviru svoje zajednice, radi se na povećanju i održavanju funkcionalnih sposobnosti korisnika te osposobljavanju za samostalnost u dnevnim aktivnostima“, kazao je ministar Adrović.
Dodao je da će Vlada Crne Gore i Ministarstvo rada i socijalnog staranja i u narednom periodu nastojati da stvaraju ambijent i sistem socijalne zaštite, uspostavljanjem usluga kojima se podržavaju potencijali i samostalnost osoba sa invaliditetom kako bi im omogućili dostojanstven i kvalitetan život.
Otvaranje Centra – foto SO HN
Svjesni potrebe za servisom koji će biti na usluzi osobama sa invaliditetom starijim od 27 godina, kao lokalna samouprava koja se trudi da vodi brigu o svakom svom građaninu, još prilikom gradnje Dnevnog centra u Sutorini ostavljena je mogućnost da se dogradi i poseban dio za ovu grupu korisnika, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
„Do realizacije tog projekta, našli smo prelazno rješenje, a to je Dnevni boravak koji će biti velika pomoć i podrška korisnicima koji nisu imali više pravo na Dnevni centar. Gubljenjem prava na korišćenje servisa, oni su ostali uskraćeni i kada je riječ o socijalizaciji, radnoj i fizičkoj terapiji, komunikaciji. Zato je obaveza grada bila da preuzme brigu o njima i otvori ovakav prostor, adaptira ga, ali i pruži stabilnost u daljoj realizaciji projekta“, kazao je predsjednik Katić.
On je podsjetio da u Herceg Novom postoje dobri primjeri rada sa djecom sa smetnjama i teškoćama u razvoju kao što su Dnevni centar u Sutorini i „Nova šansa u Novoma“ koja već 15 godina stručno osposobljava i upošljava lica sa invaliditetom.
Opština Herceg Novi ima veoma dobrog partnera u Ministarstvu rada i socijalnog staranja sa kojima su do sada realizovali i projekte Regionalnog stambenog programa, a prije dva dana je potpisan memorandum o saradnji i sa organizacijom HELP.
„Uz učešće Ministarstva, Opštine i organizacije HELP, biće izgrađen objekat za socijalno stanovanje u Nemiloj gdje ćemo zbrinuti šest porodica – socijalno ugroženih i izbjeglih i raseljenih lica koja sada žive u trošnim barakama u Bajkovini“, kazao je predsjednik Katić i dodao da se nada uspješnoj saradnji i u nastavku jer je svima zajednički cilj bolji i kvalitetniji život građana.
Otvaranje Centra – foto SO HN
U ime partnera i nosioca servisa „Nove šanse u Novom“ zahvalila se direktorica Vesna Odalović.
„Ovim servisom podrške planirano je da bude obuhvaćeno 15 korisnika sa teritorije opštine Herceg Novi. Radno smo angazovali jednog stručnog radnika i četiri saradnika, a planirane su psihosocijalna podrška korisnicima i roditeljima, radno-okupacione kao i sportsko-rekreativne radionice. Programom rada DB 27+ bezbjeđen je prevoz i topli obrok za korisnike ovog servisa. Moram da naglasim i da je ovaj servis podrške planiran kroz LAPI za opštinu Herceg Novi 2021-2023 godinu“, kazala je Odalović.
Otvaranju Dnevnog boravka za odrasle i stare osobe sa invaliditetom prisustvovali su i potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić, brojni predstavnici lokalne samouprave, vaspitno obrazovnih i ustanova koje se bave socijalnom zaštitom
Zaposleni u bolnici Meljine uputili su otvoreno pismo Vladi Crne Gore u tehničkom mandatu, predsjedniku države Jakovu Milatoviću i Skupštini Crne Gore u kojem su ukazali na mnoštvo problema sa kojim se suočavaju u toj zdravstvenoj ustanovi, te poručili da će biti primorani da potraže druga radna mjesta ukoliko se oni ne riješe.
– Opšta bolnica Meljine je od 1.03.2023. odlukom Vlade Crne Gore uvedena u javni zdravstveni sistem tako što je organizovana kao organizaciona jedinica OB sada KBC Kotor pod čijom je direktnom upravom. Od te odluke smo puno čekivali obzirom na dugogodišnje probleme bolnice i trud kako zaposlenih tako i građana Herceg Novog da se bolnica održi i bude na raspolaganju našim građanima i svim drugima koji borave u Herceg Novom. Naša očekivanja i nakon sedam mjeseci od tog dana nisu ispunjena – ukazali su u otvorenom pismu.
Ističu da je u prvom aktu od oko 156 tada stalno zaposlenih u bolnici primljeno oko 99 uz obećanje da će nakon prvog oglasa biti odmah nakon 10 dana raspisan novi oglas za prijem i da će svi medicinski radnici biti primljeni.
– U nastavku je u više navrata primljeno oko 15 zaposlenih različitih profila ali potreban broj medicinskog kadra nije popunjen. Nakon što su u međuvremenu tri ljekara i tri medicinske sestre dali otkaz, trenutno je u bolnici zaposleno 108 radnika svih profla koji treba da pruže zdavstvenu zaštitu za isti broj građana i za značajan broj turista. Ukratko stanje u bolnici Meljine je daleko od potrebnog i očekivanog – ukazali su zaposleni u bolnici Meljine.
Nema dovoljno ljekara, postojeći kadar iscrpljen
Podvukli su da nedostaje potreban broj ljekara, te da se 24 sata dežurstva u hirurškom i internom odjeljenju održavaju uz iscrpljivanje postojećeg kadra. Ni to, kako dodaju, uskoro neće biti moguće.
– Anesteziološka služba je nedovoljna pa nije moguće organizovati bezbjedan transposrt životno ugroženih pacijenata u KCCG. Nedostaje potreban broj medicinskih tehničara, a pojedini zbog preopterećenosti i pored redovnih plata napuštaju bolnicu.. U RTG službi je raspoređen samo jedan tehničar koji je pripravan 24 sati 30 dana – istakli su zaposleni bolnice Meljine.
Kažu da je barokomora u toj bolnici jedina komora u Crnoj Gori koja je u javnom zdravstvenom sistemu.
To su, kako su istakli, usluge koje se pružaju svim građaniam Crne Gore.
– Djelatnost koja treba da najviše prihoduje bolnici takođe nema potrebne uslove za rad – poručili su ljekari bolnice Meljine.
Prema njihovim riječima, laboratorija bolnice nema dovoljan broj laboranata niti je omogućeno da pruža usluge građanima Herceg Novog za nalaze koji su na sekundarnom nivou (kao što su hormoni, tumor markeri i slično).
– Medicinska oprema se ne održava, ne obezbjeđuju se potrebni dijelovi ( za monitore, EKG aparate i slično). U jednom periodu dva i po mjeseca nije radio RTG aparat, te smo bili prinuđeni da pacijente odvozimo na snimanje u DZ Herceg Novi koji nam je izašao u susret. To je moguće samo za pokretne pacijete. Trenutno u bolnici ne radi glavni sterilizator u hirurškom odjeljenu, lift takođe u hurškom odjeljenju je sve češće u kvaru i popravlja se dobrom voljom našeg sugrađanina. Oprema je zastarela, ništa nije novo nabavljeno a ni postojeća se ne održava – tvrde zaposleni u bolnici Meljine.
Navode da pojedino nemedicinsko osoblje takođe nema odgovarajuće uslove za rad – prvenstveno u sektoru za pripremu i podjelu hrane, kao i da je broj zaposlenih minimalan pa da nijesu u mogućnosti da uzmu godišnji odmor ili slobodan dan.
Bolnica Meljine – foto RTHN
Raspisati oglase
Bolnica, kako kažu, pored svih ranijih problema sada izgleda još više zapušteno.
– Ovo je samo dio najvažnijih problema sa kojima se susrećemo ali su presudni za dalji rad i održavanje najnužnijih usluga bolnice. Dovoljno je vremena prošlo i bili smo više nego strpljivi u nadi da će se bolnica Meljine u JZS oporaviti i povratiti nekadašnje mogućnosti i ugled. Zbog navedenih problema upućivali smo dopise nadležnim poćev od menadžmenta bolnice Kotor, pa do Ministarstva zdravlja, Ministarstva finasija i Fonda zdravstva Crne Gore. Nijesmo dobili ni odgovore ni rješenje, te smo prinuđeni da na ovaj način iznosemo svoje zahtjeve nadležnim institucijama za hitno riješavanje kako bi se spriječio dalji odliv kadra iz bolnice što bi vodilo kritičnom padu boja zaposlenih i zatvaranju bolnice – poručili su u otvorenom pismu.
Oni traže da se hitno omogući dovoljan broj ljekara kroz dopunski rad ili kroz angažovanje ljekara iz okruženja i da se obezbijede sredstva za njihovo plaćanje, da se obezbjedi adekvatna anesteziološka služba i raspiše oglas za hitan prijem potrebnih medicinski tehničara..
– Sve navedeno potrebno je rješavati tokom ove sedmice a uporedo sa tim tražimo da se odlukom Vlade Crne Gore obezbijedi postavljenje menadžera sa radnim mjestom u bolnici koji bi sve navedeno sproveo u djelo i koji bi mogao u dogovoru sa nadležnim institucijama da raspolaže budžetom koji je opredjeljen za bolnicu Meljine – dodali su u pismu.
Ističu da je potrebno da se raspiše oglas za prijem potrebnih laboranata i omogući da građani Herceg Novog koriste usluge bolničke laboratorije u punom kapacitetu, kao i hitan prijem makar još jednog RTG tehničara.
– Obzirom na značaj barokomore u bolnici Meljine potrebno je omogučiti njen rad u punom kapacitetu i obezbjediti adekvatne uslove za pacijente koji borave u bolnici radi liječenja hiperbaričnom oksigenacijom, potreban je prijem dovoljnog broja zaposlenih u svim sektorima radi omogućavanja zakonski predviđenog odmora – naveli su zaposleni.
Opravke i servisi opreme
Traže i hitnu opravku i adekvatan servis opreme, te pitaju šta je sa nabavkom skenera za bolnicu Meljine a za koji su opredjeljena finasijska sredstva u visini 250.000 eura iz tekuće budžetske rezerve jos u septembru prošle godine.
– Nabavka skenera bi znatno unaprijedila bolnicu pogotovo za tretman hitnih stanja i postavila osnovu za njen dalji razvoj – poručili su oni.
Prema njihovoj ocjeni, očigledno je da sama redovna plata i radni odnos nijesu dovoljni da neko pristane na ovakve uslove rada.
– Zaposleni bolnice Mlejine su tokom godina pokazali da im nijesu primarne plate jer su mogli nebrojeno puta da promjene zaposlenje. Mi smo takođe građani Herceg Novog , imamo svoje porodice i želimo da u okvru zdravstvenog sistema imamo adekvatnu zdravstvenu zaštitu kao i svi drugi građanji Crne Gore gdje izuzimamo građane Podgorice koji su privilegovani jer žive u glavnom gradu za koji je naravno predviđen tercijalni nivo zdravstvene zaštite. Ali sve druge opštine u Crnoj Gori imaju opšte bolnice te želimo da imamo samo ono što je i omogućeno drugim gradovima a ne da gubimo živote u trasportu – istakli su u pismu.
Pitanje zdravlja ljudi nije za politiku i lične interese
Kažu da je tokom turističke sezone bio značajan broj hitnih stanja.
– Ovom prilikom navodimo samo jedan podatak: u septembru tokom osam povezanih dana imali smo devet slučajeva utapanja, na srecu ni jedan smrtni ishod. Ali više od polovne tih pacijenata sada ne bi bilo živo da bolnica Meljine nije radila – istakli su ljekari bolnice Meljine.
Naveli su da iza ovog pisma stoji većina zaposlenih “jer je svakom savjesnom i dobronamjernom zaposlenom opstanak bolnice prioritet”.
– Pozivamo sve nadležne institucije da se odazovu ovim zahtjevima i da shvate da po pitanju zdravlja ljudi nema mjesta politici i ličnim interesima. Da u međusobmim komunikacijama izostave sve političke i druge razlike i da se stave u položaj građana Herceg Novog i tada donose odluke. A zaposleni bolnice Meljine žele samo da nam se kaže ima li država Crna Gora volju i mogućnosti da održi bolnicu Meljine ili ne, ovaj put jasno i bez okolišanja da bi mi svi u Herceg Novom mogli da donesemo odluku kako i gdje ćemo živjeti – zaključili su u pismu.
Karatisti Kotora na turniru u Mostaru – foto Slađan Mikulić
Na međunarodnom karate turniru pod nazivom “Zrinjski open 2023.” koji je održan proteklog vikenda u Mostaru učestvovalo je 471 takmičar iz 42 kluba država regije.
Takmičari Karate kluba “Kotor” ostvarili odličan rezultat, osvojeno je osam medalja, dva zlata, tri srebrne i tri bronzane medalje.
Zlatom se okitio Aleksa Bjelanović u kategoriji 8-9 god -26 kg, takođe zlato je osvojio Lazar Lakičević za kategoriju 12 god -42 kg.
Srebro Jovan Kašćelan za uzrast 8-9 god -26 kg i Lazar Lakičević za kategoriju 13 god
-40 kg, Bojana Stijepović 13 god -45 kg.
Bronze su osvojili Nikola Mazalica za uzrast 8-9 god do 26 kg i Pavle Kašželan u dvije kategorije i to: 8-9 god -30 kg i za uzrast 10 god -30 kg.
Smanjenje cijena rominga između Evropske unije i Zapadnog Balkana, potpisano na Samitu u Tirani krajem prošle godine, zvanično je stupilo na snagu 1. oktobra, u značajnom iskoraku ka regionalnoj saradnji i pristupačnoj mobilnoj komunikaciji.
Nakon gotovo godinu zajedničkog rada, pod pokroviteljstvom i uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) i Evropske komisije, te političku podršku EU i Zapadnog Balkana, telekomunikacioni operateri, kako sa Zapadnog Balkana, tako i iz EU, ne samo da su ispunili odredbe iz Deklaracije, već su u mnogim slučajevima i premašili očekivanja.
„Od ovog oktobra, gornja granica cijena za jedan gigabajt (GB) podataka u romingu u okviru posebnih ponuda i paketa, u skladu sa Deklaracijom o romingu, ne bi trebalo da prelazi 18 EUR, što će međunarodna putovanja i komunikacije učiniti znatno ekonomičnijim“, navodi se u saopštenju RCC-a.
U mnogim slučajevima, kako se objašnjava, ograničenje cijena od 18 EUR u okviru posebnih ponuda i paketa ide i znatno niže, do 1,6 EUR po jednom GB, dok su tri operatera sa Zapadnog Balkana, osim cijena u okviru paketa, snizila čak i redovne cijene usluga dopune.
Generalna sekretarka RCC-a, Majlinda Bregu, kazala je da je to najavila prije gotovo godinu uz riječi da će cijene roming usluga između EU i Zapadnog Balkana padati s jesenjim lišćem.
„Ako je neko sumnjao, drago mi je da su ga danas moje riječi razuvjerile. Ovaj ključni događaj već mijenja sliku prometa mobilnih podataka za građane i putnike. Uspjeh Deklaracije o romingu između EU i Zapadnog Balkana svjedoči o snazi regionalne saradnje, koja mijenja komunikaciju nabolje, čak i uprkos suočavanju sa složenim izazovima“, napisala je Bregu.
Ona je u svom članku pod nazivom Poziv iz jednog regiona u mojim mislima: Premošćivanje jaza – roming revolucija na Zapadnom Balkanu, ocijenila da ta prekretnica dolazi u trenutku političkih tenzija, ekonomskih previranja i sve šireg spektra klimatskih promjena u regionu, naglašavajući tako važnost regionalne i evroatlantske saradnje.
„Dok slavimo ovo postignuće, odajemo priznanje predanosti svih uključenih strana, posebno telekomunikacionih operatera i radujemo se povezanijoj, dostupnijoj i pristupačnijoj budućnosti za sve”, rekla je Bregu.
Ona je podsjetila da je putovanje do te prekretnice počelo stupanjem na snagu Rominga kao kod kuće na Zapadnom Balkanu od 1. jula 2021. godine, baziranog na Regionalnom sporazumu o romingu.
“Dakle, šta ovaj sporazum znači za građane Zapadnog Balkana i EU? Smanjenje naknada za podatkovni roaming nije ništa drugo nego izvanredno”, rekla je Bregu.
Ona je navela primjer državljanina Bosne i Hercegovine (BiH), korisnika jednog od operatera iz te zemlje, koji putuje u Hrvatsku.
“Ranije je, ukoliko nijeste kupili jedan od paketa, cijena prenosa podataka po samo jednom megabajtu, koliko teži jedna fotografija ili dokument srednjeg kvaliteta, iznosila nevjerovatnih 2,09 EUR. To znači da bi vas slanje jednog videa srednjeg kvaliteta od jednog GB koštalo 2,09 hiljada EUR. Ili, ukoliko se nalazite u Grčkoj, to bi iznosilo više od devet hiljada EUR”, rekla je Bregu.
Međutim, sada, nakon smanjenja cijena, to će iznositi samo 1,7 centi po megabajtu, što predstavlja smanjenje za više od 99 odsto.
“Korištenje jednog GB podataka u zemljama Evropske unije više neće rezultirati vrtoglavim računom od kojeg vas zaboli glava. Umjesto toga, ono neće prelaziti 17 EUR sa porezom na dodatu vrijedost (PDV). Ovo nije promjena koja se odnosi isključivo na Hrvatsku već na sve zemlje Evropske unije, te Švajcarsku, Tursku i Veliku Britaniju”, precizirala je Bregu.
U različitim roming paketima u telekom operaterima iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, cijena jedog gigabajta kreće se od maksimalno 12 EUR do u nekim slučajevima manje od dva EUR.
“Ovo postignuće ne sastoji se samo u smanjenju troškova. Ono predstavlja upravo tu viziju moći regionalne saradnje. Ono je temelj na kojem je izgrađen ovaj region u mojim mislima – mjesto gdje ljudi crpe snagu iz zajedničkog osjećaja svrhe”, ocijenila je Bregu.
Ono se, kako smatra, nadovezuje na mnoge regionalne uspjehe kojima je doprinijelo RCC, kao što su Zapadni Balkan bez rominga, sporazumi o mobilnosti koji omogućavaju slobodno putovanje i kretanje radne snage, te uspostavljanje Zelenih koridora tokom izolacije uzrokovane koronavirusom.
“Pristup informacijama je osnovno pravo. Sa smanjenim cijenama roming usluga, kako protiče ovaj oktobar, ispunjenje Deklaracije o romingu služi kao svetionik nade, ne samo kao značajan korak ka tome da međunarodna mobilna povezanost postane pristupačnija i dostupnija za milione, već i kao potencijal regionalne saradnje u rješavanju složenih izazova”, navela je Bregu.
Ona je zaključila da je to vizija njenog regiona u njenim mislima: ona koja oslikava uvjerenje da napredak nije usamljeni, već kolektivni poduhvat – simfonija nacija koje usklađuju svoja nastojanja.
Rekonstruisana i u potpunosti opremljena mikrobiološka laboratorija, u sklopu Doma zdravlja Kotor, sjutra će biti otvorena, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Iz tog Vladinog resora rekli su da će početak rada rekonstruisane laboratorije ozvaničiti ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i direktor Doma zdravlja Kotor Igor Kumburović.
Kako su naveli, laboratorija u kotorskom domu zdravlja rekonstrusana je u okviru projekta adaptacije i opremanja devet mikrobioloških laboratorija, koji Ministarstvo zdravlja realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva su kazali da je ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije devet mikrobioloških laboratorija preko dva miliona eura.
“Pored Doma zdravlja Kotor, nove, savremeno opremljene mikrobiološke laboratorije uskoro će dobiti i domovi zdravlja Bijelo Polje, Berane, Nikšić, Cetinje, Ulcinj, Bar, Budva, kao i Specijalna bolnica Brezovik“, navodi se u saopštenju.
Saobraćajna policije je juče u Herceg Novom uhapsila V.Š. (43) jer je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentarciji od 3.49 g/kg.
“Njemu je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana. On je sproveden na izdržavanje izrečene kazne”, objavila je policija na X mreži.
🚔Saobraćajna policije je juče u Herceg Novom lišila slobode V.Š. (43) jer je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentarciji od 3.49 g/kg.
Njemu je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana.
On je sproveden na izdržavanje izrečene kazne. pic.twitter.com/P4FjXXdfsM
Centar za kulturu Tivat od danas, ponedjeljak 2. oktobar do 6. oktobra organizuje Dane makedonskog filma.
Svečano otvaranje planirano je od 𝟮𝟬:𝟯𝟬 sati u 𝗩𝗲𝗹𝗶𝗸𝗼𝗷 𝘀𝗮𝗹𝗶 𝗖𝗲𝗻𝘁𝗿𝗮 𝘇𝗮 𝗸𝘂𝗹𝘁𝘂𝗿𝘂 𝗧𝗶𝘃𝗮𝘁, nakon čega će biti prikazan igrani film “Druga šansa” u režiji Marije Džidževe, sa Mirjanom Karanović u jednoj od glavnih uloga.
Građane Crne Gore od danas očekuje snižena cijena više od 100 proizvoda. Vlada Crne Gore je najavila akciju “Stop inflaciji 100+” koja će trajati do kraja godine.
Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore je u saradnji sa predstavnicima trgovačkih lanaca, maloprodajnim i veleprodajnim trgovinama i distributerima dogovorilo nastavak akcije “Stop inflaciji” pod nazivom “Stop inflaciji 100+” koja ima za cilj zaštitu životnog standarda građana i smanjenje inflacije.
Trgovci su dužni da definišu listu od najmanje 100 proizvoda za koje će sniziti cijene tako što će utvrditi maksimalnu maloprodajnu i veleprodajnu maržu u visini od pet posto, dok za trgovce koji imaju ispod 100 zaposlenih, antiinflaciona korpa podrazumjeva listu od najmanje 50 proizvoda.
Proizvodi iz antiinflacione korpe će se obilježavati na identičan način kao i u prethodnoj akciji “Stop inflaciji”, koja je trajala od kraja marta do kraja juna ove godine.
Za trgovce koji prodaju specifičnu vrstu robe – poput tehnike, kozmetike i slično, antiinflaciona korpa će biti prilagođena toj vrsti proizvoda.
