U Perastu, gradu duge i bogate istorije, od 8. do 10. septembra sa početkom u 20 sati, održat će se XXII Međunarodni festival klapskog pjevanja. Ove godine će takmičarski karakter zamijeniti tri večeri revijalnog tipa gdje će nastupiti dječije, muške, ženske i mješovite klape iz Hrvatske i Crne Gore.
Pred crkvom sv Nikole u Perastu, na večeri dječijih klapa, peraškoj publici će se predstaviti sledeće klape: Perle (Kolašin), Canticum Angelicum (Zagreb), Škalinice (Ražanac), Maestral (Split), Margarita Bianca (Bijelo Polje), Zaveslaj (Šibenik) i Fortuna (Kotor).
Druge večeri takođe u 20 sati, publiku i ljubitelje klapskog pjevanja će zabavljati klape: Bellezza (Tivat), Štiglići i Camerton (Podgorica), Maris i Bisernice Boke (Kotor), Delmati (Solin), Vežilice (Cavtat), Merla (Dugopolje) i Mindula (Čiovo).
Treće veče, u nedjelju 10.09. cjelovečernji nastup imaće muška klapa Šufit iz Splita. Klapa je nastala “na šufitu splitske Gimnazije“ i djeluje više od trideset godina. Trenutno se nalaze na samom vrhu ljestvice dalmatinske klapske pjesme. Tri godine za redom su bili apsolutni pobjednici najprestižnijeg festivala klapskog pjevanja u Omišu.
Očuvanje nematerijalne kulturne baštine kroz snagu klapskog pjevanja i povezanosti sa ljudima koji u svom izrazu pronalaze dio sebe i svoje prošlosti, je zadatak koji tim ljudi okupljenih oko ovog festivala osjeća kao svoju misiju i glavni zadatak više od dvije decenije. Međunarodni festival klapa u Perastu je postao zaštitni znak Perasta i Boke Kotorske u cjelini. Posebnost ovogodišnjeg susreta upravo je prijateljsko srijetanje van takmičarskog karaktera, u kojem su svi pobjednici a publika će svojim aplauzima ocjeniti najbolje.,, Posebno nas raduje razvoj dječijih klapa iz unutrašnjosti i sjevera Crne Gore i interesovanje mladih za tradicionalno klapsko pjevanje“ – poručuju organizatori uz poziv svim ljubiteljima klapskog pjevanja da dođu u Perast i uživaju u izvođenjima brojnih klapa.
Festival klapa u Perastu se održava pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor.
Venecija planira iduće godine uvesti ulaznice od pet eura za jednodnevne izletnike kako bi pokušala upravljati dolascima turista, saopštilo je gradsko vijeće.
Ulaznica će se uvesti probno na 30 dana, a fokus će uglavnom biti na proljetnim praznicima i vikendima ljeti kad je broj turista na vrhuncu. Plaćali bi je svi posjetitelji stariji od 14 godina.
– Cilj je bio pronaći novu ravnotežu između prava onih koji žive, studiraju ili rade u Veneciji i onih koji posjećuju grad, rekao je gradski savjetnik za turizam Simone Venturini.
Plan, prvi put predstavljen 2019., prvo je odgođen zbog COVIDA-19 koji je držao turiste podalje, a kasnije zbog tehničkih i proceduralnih razloga.
Posjetitelji su u međuvremenu pohrlili u Veneciju, a stranaca često ima više od oko 50.000 stanovnika u samom središtu grada.
Pretjerani turizam već je dugo problem za krhki grad u laguni. Stručnjaci UNESCO-a preporučili su u srpnju da se Venecija i njezina laguna dodaju na popis ugrožene svjetske baštine i tvrde da Italija ne čini dovoljno da zaštiti grad od utjecaja klimatskih promjena i masovnog turizma.
Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je u utorak, u prigodi otvorenja Međunarodne izložbe automobila (IAA mobility) u Münchenu, gradnju velikog broja punjača za električne automobile diljem Njemačke.
– Bit ćemo prva zemlja u Europi sa zakonom koji vlasnicima benzinskih crpki nalaže ugradnju brzih punjača snage od najmanje 150 kilovata, rekao je Scholz prilikom otvaranja Međunarodne izložbe automobila.
Cilj je da do 2030. u Njemačkoj bude registrirano 15 milijuna automobila na električni pogon, rekao je kancelar te istodobno apelirao na automobilsku industriju da ponudi više povoljnijih modela.
– Već sad vožnja na benzin triput je skuplja od vožnje na struju tako da se nabavka električnog automobila amortizira već nakon pet godina. No taj rok se mora dodatno skratiti, rekao je Scholz.
Trenutno na njemačkom tržištu gotovo da i nema modela ispod 30.000 eura s dovoljnim dosegom.
U utorak je Savezni ured za statistiku objavio kako je trenutno u Njemačkoj registrirano najviše automobila u povijesti s 583 automobila na 1000 stanovnika. Od toga su samo 2,1 posto registriranih automobila na električni pogon.
Scholz je istodobno pohvalio njemačku automobilsku industriju kao inovativnu i sposobnu u obrani od strane konkurencije, posebice iz Kine koja prvi put brojnim izlagačima sudjeluje na IAA.
– Konkurentnost njemačke automobilske industrije je izvan svake sumnje. Konkurencija nas mora poticati, a ne zastrašiti, rekao je Scholz.
Bavarski premijer Markus Soeder (Kršćansko-socijalna unija CSU), koji je također govorio na svečanom otvorenju, zatražio je od vlade da produlji programe subvencije pri kupnji električnih automobila.
Predsjednica Saveza njemačke automobilske industrije Hildegard Mueller zatražila je da politika omogući povoljnije uvjete za industrijsku proizvodnju u Njemačkoj, putem smanjenja birokracije i jeftinije električne energije za industriju.
Pripadnici organizacije za zaštitu okoliš Greenpeace su isticanjem transparenata i skakanjem po izloženim automobilima prekidali kancelarov obilazak sajma na štandu BMW-a i Mercedes Benza.
– Ovakvi prosvjedi dio su javne demokratske rasprave, rekao je Scholz.
Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, na to utječu prekomjerni izlov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju, zato stručnjaci upozoravaju kako “nestaje Jadran koji smo znali”.
“Ribolovstvo i naši riblji resursi su imaju velike poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji smo znali nestaje,” rekao je u razgovoru za Hinu Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Potpuno zabraniti ribolov tamo gdje se riba još nije izmrijestila
U većini mediteranskih zemlja, uključujući i Hrvatsku, plava riba je glavni dio cjelokupnog izlova, ribarska industrija boji se da će zbog prevelikog ulova ribolov biti zaustavljen, a administrativne mjere su ili drastične ili zakašnjele.
“Odavno sam upozoravao da će stanje plave ribe u Jadranu, srdele i inćuna, doći na niske grane. Kada se to desilo EU je tražila drastično smanjenje ulova, pa čak i zaustavljanje. Tada su počele mjere koje više ne funkcioniraju”, kaže Soldo.
Predlaže da se na određeno vrijeme na nekom području uvede potpuna zabrana ribolova, ako se lovi premlada riba koja se još nije izmrijestila.
Puko smanjenje količine ulova bez da omogućite razmnožavanje (mriješćenje) danas više ne funkcionira. Nije isto ulovite li 50.000 tona ribe koja se već izmrijestila ili 50.000 tona male nedorasle ribe. Bavimo se vatrogasnim mjerama umjesto da budemo preventivni, smatra Soldo.
On zagovara da se hrvatski gospodarski pojas u potpunosti zabrani za ribolov jer je to područje jedno od glavnih mrijestilišta u Jadranu.
Većina naše ribarske flote ne ide u to područje, obzirom da nam se više od 94 posto flote sastoji od brodica manjih od 12 metara, kojima je toliko udaljavanje od obale zabranjeno, pa takva odluka ne bi pogodila našu industriju.
Većina morskih resursa bi se u tom području nesmetano obnavljala, a kako im je prirodni nagon da krenu prema istočnoj (hrvatskoj) obali, to bi značilo da naša flota štedi na gorivu, koje je danas najveći trošak u ribarstvu, i čeka veću količinu odraslih primjeraka te time ostvaruje veći profit.
Soldo također upozorava da invazivne (doseljeničke) vrste riba mijenjaju prirodni okoliš Jadranskog mora.
“Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, lani je prvi put zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodni okoliš”, upozorava Soldo.
Invazivna vrsta širi se zbog nedostatka morskih pasa
Znanstveni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.
Kaže da je jedna od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemnom moru vatrenjača uočena kod Visa na dubini od 15 metara u kolovozu 2021, te u kolovozu ove godine kod Račišća na otoku Korčuli.
Širenje vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika, olakšava nedostatak domaćih grabežljivaca, to jest morskih pasa koje se prekomjerno izlovljava.
“Vatrenjača prelijepo izgleda, ali treba voditi računa da njezin ubod može čak biti smrtonosan. Ipak, može se pripremati za hranu bez ikakvog straha,” objašnjava Dulčić.
Stručnjake zabrinjava što agresivni osvajači ugrožavaju domicilne vrste riba, a neke od njih su opasnost po zdravlje ljudi.
“Jedan od primjera je kamena riba u istočnom Sredozemlju, čiji ubod može biti fatalan. Jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača, koju zbog brzog osvajanja Mediterana nazivaju i ‘lesepsijski sprinter'”, kaže Dulčić.
Budući da je sudjelovao u izradi drugog izdanja Atlasa egzotičnih riba u Sredozemnom moru iz 2021. kaže da je u 20 godina, od prvog izdanja Atlasa iz 2002. godine, u Mediteran je došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u cijelom prethodnom stoljeću.
Invazivne vrste riba mijenjaju demografsku strukturu riblje populacije, u istočnom Sredozemlju neke vrste pridošlica su uspostavile svoje populacije.
“Za Jadran je znakovito da se nazočnost i brojnost doseljenika uglavnom odnosi na područja srednjeg i južnog dijela jer postoji temperaturna barijera u odnosu na sjeverni dio”, objašnjava Dulčić.
Pad biomase riba u tropskim regijama
Ako dođe do značajnijih promjena u temperaturi mora, vrlo skoro možemo očekivati loš scenarij sa stanjem bioloških resursa u Jadranskom moru.
Najnovija istraživanja upozoravaju na ozbiljne prijetnje koje klimatske promjene donose u zemljama u razvoju, gdje se očekuje znatan pad biomase riba do 2100. godine
“U nekim tropskim regijama taj će pad iznositi 30 ili 40 posto, što će najviše osjetiti zajednice koje ovise o ribarstvu kao glavnom izvoru hrane i prihoda”, upozorava Dulčić.
Svijest o potrebi održivog gospodarenja ribljim fondom u Hrvatsko je zasad niska. Podizanje svijesti je nužnost, inače bi mogli trajno zakasniti u očuvanju ribljih resursa u našem moru, ističu stručnjaci.
Poreski inspektori obavili su u periodu od 1. maja do 3. septembra 4,1 hiljadu provjera regularnosti poslovanja i utvrdili nepravilnosti kod 342 obveznika.
“Po tom osnovu izdato je 443 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1,4 miliona EUR”, navodi se u saopštenju.
Ove nepravilnosti se odnose na neevidentiranje prometa roba i usluga na zakonom propisan način, neuplaćivanje pazara na zakonom propisan način, neobračunavanje ili nepravilno obračunavanje poreza na dosatu vrijednost (PDV), neprijavljivanje zaposlenih i obavljanje djelatnosti bez prethodno izvršene opšte poreske registracije.
Zaduženje po osnovu novčanih kazni iznosi 1,03 miliona EUR, od čega je naplaćeno 757,94 hiljade EUR ili 73 odsto.
Naplata novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu po Zakonu o prekršajima).
Prema ovlašćenjima iz Zakona o poreskoj administraciji, u izvještajnom periodu su kod 18 poreskih obveznika preduzete mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
U primorskim i sjevernim opštinama vrše se intenzivne kontrole u dijelu opšte poreske registracije, podnošenje poreskih prijava, evidentiranja prometa, uplate pazara i prijave radnika.
Obavljene su i ciljane kontrole poreskih obveznika, kod kojih su tokom prošle godine utvrđeni prekršaji, ili za koje je UPC bila u saznanju da ne evidentiraju promet i ne izdaju račune korisnicima usluga.
Građani, kao i do sada, sve nepravilnosti mogu prijaviti pozivom na broj telefona 19707.
Pitanja vezana za primjenu poreskih propisa mogu se poslati na mail adresu upravaprihoda@tax.gov.me radi dobijanja detaljnih odgovora sa pregledom poreskih propisa u ovoj oblasti.
Na planinarsko-pješačkoj transverzali Brajići-Paštrovska gora završeno je i treće odmorište koje je opremljeno savremenim sadržajima i namijenjeno svim ljubiteljima prirode i aktivnog turizma.
Odmorište-vidikovac se nalazi na lokalitetu Ograđenica, blizu manastira Spiridon, i idealno je mjesto za opuštanje i uživanje u prirodnom ambijentu i očaravajućem pogledu.
Prateći najnovije trendove u turizmu i vodeći se zahtjevima savremenog turiste, Turistička organizacija opštine Budva poslednjih godina ulaže značajna sredstva u diversifikaciju turističkog proizvoda, unapređenje turističkog sadržaja u zaleđu i razvijanje aktivnog turizma. Pored postojećih 100 km pješačkih staza u zaleđu i na ostrvu Sv. Nikola, koje su u potpunosti uređene, u toku su radovi na otvaranju novih staza u ukupnoj dužini od oko 25 km, a koji podrazumijevaju detaljno krčenje rastinja, GPS snimanje staza, izrada elaborata horizontalne i vertikalne signalizacije i njeno postavljanje.
Najznačajnije nove turističke atrakcije u zaleđu ipak predstavljaju tri odmorišta, na lokalitetima Lipa, Kikova strana i sada Ograđenica, sva tri se nalaze na planinarsko-pješačkoj transverzali Brajići-Paštrovska gora, koja su opremljena po najvišim standardima i uz adekvatan mobilijar, klupe, pultove, roštilj i pojiliša za manje životinje, nude poseban užitak i potpuno drugačiji doživljaj odmora u Budvi.
TO Budva apeluje na sve građanke, građane i goste Budve da budu posebno odgovorni tokom boravka u prirodi, da ne pale vatru na otvorenom i da je čuvaju od eventualnih požara.
Sa zadovoljstvom ističemo da smo od početka naplate prevoza na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane ostvarili prihod preko četiri miliona eura, saopšteno je iz JP za upravljanje morskim dobrom (JPMD).
Prema istim navodima, država je za svih 20 godina kada je ovom linijom upravljao bivši korisnik ”Pomorski saobraćaj”, ostvarila ukupan prihod oko 3,6 miliona eura,
-Kao društveno odgovorno preduzeće nastavljamo da radimo na značajnom unaprjjeđenju servisa u Sektoru za pomorski i priobalni prevoz Javnog preduzeća, kako bi što spremnije dočekali i narednu turističku sezonu-dodali sui z JPMD.
Mi Bokelji sve manje plivamo. Smeta nam što nema više naših plaža, pretrpane su nepoznatima koji se brčkaju, mažkaju, očevi se igraju u pijesku, tetovirani se prse. I svoje pse bi da prošetaju po plaži i okupaju u slanoći. Mi lovimo proljeće, jesen. Evo pjesnika Rastka Šejića koji ne odustaje od plivanja, iako je sve ovo nabrojao. Ima svoje brdo, đedovu kuću, narandže, čemprese i more i nije odavde. Izvanjac. Kao da nas opominje šta sve propuštamo jer u njegovoj poemi “Kada plivaš,” more je spas od tuga i ljudskih izdaja, utjeha, zamena za sve kojih više nema.
More u svim situacijama, u vedro jutro, dok je bura, kad zapljušti, a ti si u vodi. More koje treba osvojiti i otplivati do sredine zaliva. Toliko plivanja i toliko uživanja i želje za lijekom. Sitne ribe koje ga primaju u svoje jato i zamjenjuju one koji su slagali i izdali. I onda on poručuje:
Shvatiš da inteligencija
Nije snalažljivost
Već sposobnost
Uživanja u svijetu
Ali more je neizvjesnost, struja protiv koje se boriš i uživaš, i pjesnik shvati da je:
Čovek vrhunska zvjer
Koja u vodi može
Manje od svake ribice
Morska knjiga – Kada plivaš
I čitav naš svijet je tu sa požarima koje samo pljusak ugasi, jer “Nema kanadera / Ni Boga iz mašine.” I komšije koje pokažu svoje zlo lice u teškim vremenima. Deda prvoborac, golootočanin, koga pjesnik citira i čiji grob gleda na more. Rusi sa svojom literaturom, dočim nama dolaze samo oni koji su shvatili zakone tranzicije i kolonizacije. Moglo bi se podijeliti ono što čini more čovjeku i ono što ljudi čine jedni drugima, ovdje u ovoj poemi se prepliću osjećanja. More produbljuje osjetljivost i onda se plivajući boriš sa sobom i svijetom. Mir i zadovoljstvo se postiže i skokom u vodu sa mula kao spasom od žaropeka, ali i ulaskom u drugi svijet koji će te primiti ili kazniti:
I slika svijeta
I tebe
Oštra je
I beskompromisna
I zbilja, plivanje u koje nas poziva pjesnik nije samo užitak rashlađivanja, već odmjeravanje svoje snage, svijesti o mogućnosti da podneseš sve što te čeka na životnom putu. Može se plivati po pravilima tranzicije, udobno u mlakoj vodi, pet metara od obale, ali kakva korist od toga? Može se ležati i „selfirati,“ ali šta bi o sebi saznao i koliko bi ti život postao bolji? Možeš da plivaš niz struju, ona se u plićacima i ne osjeća. Lako je biti maneken i pozer, surogat čovek. To je u modi. Pjesnik se odlučio da ide kontra mainstream-a, da zapliva duboko. Da uživa kada je more posle bure najhladnije. To nije pitanje izbora, to je do čovjeka. Ili te ima, ili te nema. Ima mještana koji nikada ne plivaju:
Jer dobro znaju
Stvarnu snagu mora
Kad mora da objasni
Prolaznima prolaznost
Tako poema “Kada plivaš” Rastka Šejića kreće od poziva na plivanje do opomene jer nema vrijedne poezije bez ispovesti i svesti o prolaznosti. Kroz sitne detalje pjesnik nas u svakom delu poeme natjera da se suočimo sa ozbiljnim sukobima sa svijetom koje niko od nas ne može da zaobiđe. Kad je već tako, mogli bi da zaboravimo naše razmaženo prisjećanje šta nam je nekada plivanje bilo i predamo se moru koje je samo nama bazični element mentaliteta i pojedinačnih karaktera. Biti čovjek od mora je obaveza. More je odraz naše duše i ne koristi kriti se iza ogledala.
Rastko Šejić: “Kada plivaš,” izdavači Matica Boke, Tivat; Prometej, Novi Sad; Šta hoćeš, Beograd, 2023.
Sezona prolazi bez riješenog problema kanalizacije u Meljinama i neizdrživog smrada kojim dočekujemo i ispraćamo goste, a u kom stanovnici Meljina i okoline moraju i dalje živjeti. Ne samo da nije riješen problem, nego je uz sve dodata i restrikcija vode, proglašena kao najnormalnija pojava, pri čemu Novljani imaju vodnosnabdjevanje dva sata ujutro i dva sata uveče. Pa kome se uklapa – uklapa se, poručuju iz Klub odbornika “Evropski tim za Herceg Novi”.
Postavlja se pitanje da li su baš svi problem neriješivi ili lokalna vlast pokušava da nas uvjeri da je ovakvo stanje normalno?
Evropski tim za Herceg Novi pokrenuo je inicijativu za preispitivanje odgovornosti i diskusiju na temu rješavanja problema kolektora, sa ciljem da i vlast i opozicija djeluju u interesu grada.
Uprkos našoj inicijativi i želji da se napravi prvi korak u rješavanju problema, niko od vladajuće – “skrpljene većine” nije odgovorio.
Dakle, nijesmo ni u elementarnom administrativnom smislu dobili odgovor, a kamoli prihvatanje inicijative.
DPS – Evropski tim za Herceg Novi
Očigledno će politikantsko i licemjerno čuvanje “mira u kući” još jednom biti iznad intresa grada i činjenice da direktor društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture Herceg Novog krši zakon. Ne smeta neblagovremeno planiranje radova, ne smeta neznanje, ne smeta manipulacija građana, niti ekološka katastrofa u gradu, koja svake godine eskalira.
Očigledno, ne dolazi neprijatan miris samo iz Meljina. Štaviše, posebna vrsta smrada neodgovornosti i neznanja širi se u centru, iz zgrade Opštine!
Vjerujemo da će taj “neprijatni miris” eliminisati građani već na sljedećim izborima, kaže se u saopštenju Kluba odbornika “Evropski tim za Herceg Novi”.
Tiiatlon između dva otoka – foto Triatlon klub Kotor
Ekskluziva sa startom između Peraških otoka a ciljem kod Borića, u okruženju jedinstvenog kulturnog pejzaža, limitirana za 120 učesnika
Bokeški triatlon, održan proteklog vikenda 12. put u Perastu, protekao je u najboljem redu, bez povreda učesnika i bez incidenata, što je, s obzirom na zahtjevnost povezivanja sportskih disciplina- plivanje, biciklizam, trčanje, najvažnije. Za domaće takmičare najvažnije je Državno prvenstvo u olimpijskoj distanci, održano u sklopu rke, gdje je prvo mjesto u muškoj kategoriji osvojio Dušan Milošević, TK Podgorica, drugi je Luka Čupić, TK Herceg Novi, a treće – Antonio Grgurović, TK Kotor. U kategoriji za žene pobijedila je Aleksandra Tot, TK Tivat, koja je bila i jedina žena u ovoj disciplini sa licencom za takmičenje.
Lijepe utiske nose i takmičari, a zadovoljni su i organizatori iz Triatlon kluba Kotor, kao i njihovi suorganizatori iz Mjesne zajednice Perast i pokrovitelji- Opština i Turistička organizacija Kotor.
Svi nagrađeni zajedno
-Svi nosimo dobre utiske sa ove sportske manifestacije, koja je s obzirom na ograničen broj takmičara (120) svojevrsna ekskluziva, jer se odvija u jedinstvenom prostoru kulturnog pejzaža. Zanimljiv je autentični start- skakanjem 60 takmičara sa brodića ukotvljenog između otoka Sv. Đorđe (Sv. Juraj) i Gospa od Škrpjela, odakle se pliva 1500 metara do Borića. Odatle se preuzimaju bicikla i voze se šest krugova od Perasta do Orahovca i nazad (40 kilometara), da bi u završnici istrčali još pet krugova od Borića do kraja Perasta i nazad (10 km). Uživali su svi učesnici iz 12 zemalja, pri čemu smo posebno zahvalni mještanima i Mladenu Dabižinoviću, predsjedniku Mjesne zajednice Perast i predsjedniku Bućarskoga kluba “Jadran” u Perastu, čije su nam terene velikodušno ustupili za potrebe trke. Oni su nam izašli ususret za sve što nam je bilo potrebno, kaže za Boka News Mladen Ilić, predsjednik TK Kotor, ispred Organizacionog odbora.
Prethodnog dana održan je i dječji akvatlon, drugi po redu, sa vizijom domaćina da se ojača omladinska selekcija (na njima triatlon ostaje).
Krsto Lalić zadužen za najmlađu selekciju
Među najmlađima, koji su se takmičili u dvije distance, bilo je kako djece takmičara, koji su se sjutradan oprobali u triatlonu, tako i djece mještana, Bokelja, koji su zajedno sa njima odmjerili svoje snage.
Triatlon klub Kotor
-Prezadovoljni smo, idemo u dobrom smjeru, Bokeški triatlon je prepoznat na evropskoj sportsko-rekreativnoj mapi, nadamo se još boljoj podršci lokalne uprave, Turističke organizacije i cijele zajednice, s obzirom da je ovaj sport skup, a triatlonci su dobre platiše, znaju da uživaju u kvalitetnoj ponudi. Organizacija ove trke je mali doprinos Triatlon kluba Kotor toj ekskluzivnoj ponudi, uz poziv da se trka profesionalizuje u svom segmentima, jer se već dugo, svih 12 godina bazira na entuzjazmu mještana i dobroj volji volontera. Sve pohvale organizatorima, dobrovoljcima/kama, prijateljima koji nam nisu naplaćivali usluge od prevoza brodom do kuvara, što bi ubuduće trebalo adekvatno i nagraditi, poručuje Ilić.
Instrukcije pred trku kod Borića
Bokeški triatlon je održan uz mnogo entuzijazma i novčanom podrškom TO i Opštine Kotor koje su zajedno obezbijedile ukupno oko 3000 eura.
