Lakičević: Očekujemo dobru posjećenost u postsezoni
Trenutno u Tivtu boravi 9028 gostiju, što znači da smo na istom nivou kao prošle godine, kaže direktorica Turističke organizacije Nina Lakičević.
Ipak, ističe ona, hotelski smještaj već duži vremenski period bilježi izuzetan rast i bolju popunjenost u odnosu na prethodnu godinu dok mali zaostataku u odnosu na prošlu godinu ( 2–3 odsto), bilježe kada je u pitanju individualan smještaj.
“Ipak statistike i brojke kada se posmatra period od početka godine do sada govore o tome da je 2023. godina sa kojom možemo da budemo izuzetno zadovoljni i nadam se da ćemo nastaviti do kraja da bilježimo pozitivne rezultate kada je riječ o posjeti “kaže Lakičević.
Ona ističe da očekuju dobru posjetu i u postsezoni a da im u prilog idu podaci koji ukazuju na dobar buking za taj period.
“Prema našim podacima, Izdavaoci smještaja su već sada popunili svoje kapacitete tokom cijelog septembra ali i za veći dio oktobra”.
Tivat – Nina Lakičević direktorica TO Tivat
Ona dodaje da je Tivat grad u kojem se uvijek nešto dešava pa je tako ovih dana aktuelan Festival dječijeg folklora “Kolo bez granica” koji okuplja ansamble iz Crne Gore i regiona. Još uvijek traje festival Purgatorije, do 31. avgusta kao i Bućarska olimpijada, ali to ne znači da je to kraj kada su događaji i manifestacije u pitanju.
“I septembar će biti bogat događajima i manifestacijama. Imaćemo bućarski turnir, 13. septembra Udruženje slijepih organizuje koncert Miroslava Ilića, ali imaćemo i niz drugih dešavanja. Već sada radimo na osmišljavanju programa i za ostale mjesece kao i pripremu novogodišnjeg programa koji će u Tivtu biti tri večeri” zaključuje Lakičević.
JU Muzej i galerija Tivat poziva na predstavljanje knjige poezije “Karatoč” hercegnovsk pjesnikinje Ksenije Matović. Pjesničko veče zakazano je za četvrtak 24. avgusta u 20 sati.
Zbirka poezije “Karatoč“, autorke Ksenije Matović, koja je objavljena u izdanju IP MediaSfera iz Beograda, je svega dva mjeseca po objavljivanju, od strane najstarijeg književnog portala na Balkanu, Hiperboreja (Istra), uvrštena u top 10 knjiga za prošlu godinu.
Ksenija Matović
“Karatoč” će, pored autorke, predstaviti recenzent prof. srpskog jezika i retorike Svetlana Gradinac, inače prvi laureat Ben Akibinog govorničkog venca i mr Vojislav Vojo Kilibarda, akademski slikar čija slika “Sanjar“, krasi korice zbirke. Stihove će čitati Nikolina Višić, učenica devetog razreda OŠ “Drago Milović“.
D.O.O Komunalno Kotor danas je postavilo jedanaest (11) novih displeja za prikaz slobodnih parking mjesta na lokaciji neposredno prije kružnog toka, u blizini Erste banke i kod Opšte bolnice Kotor.
Postavljanje dispjela na novim lokacijama, nastavak je digitalizacije parking usluge u okviru primjene smart tehnologije u kotorskom saobraćaju, nakon što su prethodnog mjeseca postavljeni kod Doma kulture u Škaljarima i otvorenog bazena u Dobroti.
Displeji za prikaz slobodnih parking mjesta omogućiće bolje regulisanje saobraćaja i smanjenje saobraćajnih gužvi u kontakt zoni Starog grada.
Iz Zračne luke Dubrovnik i Croatia Airlinesa najavljuju kako će u zimskom razdoblju, od 29. oktobra ove pa do 30. marta 2024. godine, domaći avioprijevoznik obnoviti i ponovno uvesti letove na međunarodnoj liniji Dubrovnik – Frankfurt.
Letovi će se obavljati tri puta tjedno i to utorkom, petkom i nedjeljom, zrakoplovom tipa Airbus319, kapaciteta 144 sjedala. Od druge polovice siječnja do kraja veljače bit će pauza u letovima, a od početka ožujka ponovno se nastavlja redovan promet.
S obzirom da je linija Dubrovnik – Frankfurt redovno prometovala u zimskim mjesecima sve do pandemije COVID-19, njezino ponovno uspostavljanje od iznimne je važnosti kako za Dubrovnik tako i za Dubrovačko – neretvansku županiju. Osim međunarodne linije za Frankfurt, najavljeni su i redovni letovi Croatia Airlinesa na domaćoj liniji za Zagreb.
Uz uspostavu međunarodne linije Croatia Airlinesa, Zračna luka također najavljuje letove Turkish Airlinesa iz Dubrovnika za Istanbul te easyJeta za London tokom studenog i ožujka.
Osim redovnih letova, najavljeni su i charteri zrakoplovnog prijevoznika Freebird Airlines Europe koji će letjeti od listopada i do početka prosinca i to dva puta dnevno, svakim danom. Charter program imat će pauzu od polovice prosinca do polovice veljače.
Letovi su uspostavljeni zajedničkom suradnjom Zračne luke, projevoznika, te uz veliku potporu Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.
Iz Zračne luke Dubrovnik zadovoljni su najavom letova u zimskom razdoblju 2023./2024., posebno suradnjom s Croatia Airlinesom te planiraju daljnji razvoj prometa u zimskom prometnom razdoblju.
Skupina od najmanje pet ulješura (Physeter macrocephalus) pojavila se u srijedu u području Korčule, priopćili su iz Plavog svijeta – Instituta za istraživanje i zaštitu mora te su pozvali građane da hitno dojave svoja opažanja kako bi ulješurama mogli osigurati siguran izlazak iz Jadrana.
U Institutu kažu da su danas tijekom jutra dobili nekoliko dojava o opažanju skupine velikih kitova, a s obzirom na to da se radi o životinjama koje inače obitavaju u područjima dubine preko 1000 metara, u Jadranu im prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja, upozoravaju iz Instituta.
Podsjećaju da i da su u rujnu 2014. uspjeli upozoriti kolege iz Italije na mogućnost pojavljivanja skupine u talijanskim vodama i da je tada četiri od sedam jedinki uspješno vraćeno u more. To je, kažu, bila prva uspješno provedena akcija vraćanja ulješura u more provedena u cijelom Sredozemlju. Kažu i kako je posljednje opažanje ulješura u Jadranu bilo u blizini Rovinja u kolovozu 2016. kada su tri odrasle jedinke boravile u tom području tijekom nekoliko dana.
“S obzirom da nam je cilj osigurati siguran izlazak ove skupine ulješura iz Jadrana, molimo sve građane da hitno dojave svoja opažanja kako bi mogli pratiti njihovo kretanje te po potrebi poduzeti potrebne akcije”, poručili su iz Plavog svijeta i dodali da će im dojava građana kad su u blizini ulješura ili odmah nakon opažanja pomoći da ulješure pronađu budući da su njihovi istraživački timovi na Visu i na Lošinju na terenu te se mogu uputiti prema lokacijama opažanja.
U slučaju opažanja, građane mole da naprave fotografije i/ili video snimke životinja te da zabilježe točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Informacije o ulješurama trebaju dojaviti na brojeve telefona Instituta Plavi svijet 051 604666 ili 091 4637424, e-mail info@plavi-svijet.org ili putem aplikacije za mobilne uređaje Marine Ranger koju mogu preuzeti sa www.marine-ranger.org
U Institutu ističu da su, unatoč svojoj veličini, ulješure za ljude bezopasne ako im se ne približavaju, a s obzirom na to da su životinje vjerojatno iscrpljene, dezorijentirane i uznemirene jer se nalaze u nepoznatom okruženju, mole građane da im se ne približavaju i ne proganjaju ih kako svojim djelovanjem ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje i ugibanje.
“Čelnik Wagnera, ruski heroj i patriot Jevgenij Viktorovič Prigožin poginuo je u akciji ruskih izdajica”, objavljeno je na kanalu Zelena zona.
Šef Wagnera Jevgenij Prigožin i njegov istaknuti zapovjednik Dmitrij Utkin bili su među putnicima u zrakoplovu koji se srušio u Rusiji, objavila je ruska vladina agencija za zrakoplovstvo dodavši da nitko od putnika nije preživio. Ranije je ruska agencija za civilno zrakoplovstvo, Rosaviatsiya, objavila tek da je Prigožin bio na popisu putnika srušenog zrakoplova.
No kasno u srijedu, agencija je dostavila imena svih sedam putnika i tri člana posade za koje se sada zna da su bili u avionu Embraer koji se u srijedu srušio u blizini Moskve. Ipak, ni Rosaviatsiya ni bilo koji drugi ruski dužnosnik još nisu nedvosmisleno rekli da je Prigožin ubijen. Još uvijek nema službene reakcije ruskih vlasti o nesreći. Ranije je Telegram kanal Siva zona, koji je povezan s Wagnerom, objavio je da je Prigožin umro.
“Čelnik Wagnera, ruski heroj i patriot Jevgenij Viktorovič Prigožin poginuo je u akciji ruskih izdajica”, objavljeno je na kanalu Zelena zona, prenosi Večernji list.
“Ali čak i u paklu bit će najbolji. Slava Rusiji!”, dodaje se na mreži koju je Prigožin obično koristio za dijeljenje videa.
Rosaviatsiya je priopćila da je zrakoplov koji je išao iz Moskve za Sankt Peterburg letio “u skladu s dozvolom za let koja je izdana na odgovarajući način”. Dodali su da se zrakoplov srušio 200 kilometara sjeverozapadno od Moskve, u blizini Tverske oblasti, a da je u tijeku istraga o uzroku nesreće.
Ruska novinska agencija TASS objavila je da nema izvještaja o žrtvama na terenu.
Američki predsjednik Joe Biden komentirao je nesreću rekavši da “nije iznenađen” događajima u Rusiji. “Nisam siguran što se točno dogodilo, ali nisam iznenađen”, rekao je Biden u izjavi novinarima u Kaliforniji, gdje se nalazi na odmoru.
Na pitanje smatra li da iza svega stoji ruski predsjednik Vladimir Putin, Biden je rekao da “nema puno stvari koje se događaju u Rusiji, a da iza njih ne stoji Putin”. No, dodao je da “ne zna dovoljno kako bi mogao točno odgovoriti na to pitanje”, rekao je Biden i novinarima dodao da je zadnjih “sat i pol vremena” vježbao. Prigožin je u lipnju poveo kratkotrajnu vojnu pobunu protiv ruskog predsjednika koja je bila najveći izazov Putinovoj vladavini u dva desetljeća.
Posljednji put viđen je u ponedjeljak, navodno u Africi, gdje se našao nakon što je prije dva mjeseca, u sklopu dogovora nakon povlačenja pobune Wagnerovaca i zaustavljanja njihovog marša na Moskvu, pronašao azil u Bjelorusiji.
Pojavila se i snimka Wagnerovaca koji najavljuju osvetu zbog smrti Prigožina.
– Mnogi pričaju o tome što će Wagner raditi u ovoj situaciji. Reći ćemo samo jedno – krećemo. Očekujte nas – govore na videu.
Kilometarske kolone automobila u oba smjera na Jadranskoj magistrali u Herceg Novom su česta slika svakog ljeta. Ipak čini se da je grad ove sezone kao nikad prije gotovo svakodnevno paralisan, a putovanje kolima od Igala do Kamenara umjesto 25 minuta može potrajati i do više sati. Najveći zagušenja u saobraćaju stvaraju se u Meljinama i Zelenici.
Uzroka za ovakvo stanje je sijaset, a jedan od najvećih je činjenica što je gradnjom kuća tik uz Jadransku magistralu ona postala praktično ulica. Ti je i nedovoljan broj pasarela i podzemnih prolaza za pješake kao i nelogičnost kružnog toka u Meljinama gdje postoji čak pet “zebri”, pa pjeđšaci htjeli ili ne blokiraju protok saobraćaja. Uzrok je i nedsiciplina pješaka, koji nerijetko pretrčavaju magistralu, a tu su i više nego problematični priključci na magistralni put, posebno u Zelenici. Kada je izgrađena Jadranska magistrala, 1964.godine, Novi je imao oko 1.117 registrovanih vozila, a danas prema izvještaju MUP-a 15.144, motornih i priključnih vozila, kojima treba nadodati na hiljade vozila turista. Ukoliko se ovoj nemiloj slici dodaju i dvočasovne blokade graničnih prelaza ka Hrvatskoj, koje tražeći pravdu, svakog petka organizuju radnici Instituta, teško da se može zamisliti košmarnija slika. Kolone su nepregledne već od graničnih prelaza Kobila i Debeli brijeg, koje su automobili praktično spojili. Iz Odjeljenja granične policije potvrđuju da je ove godine za dvadeset odsto uvećan promet na graničnim prelazima ka Novom, dok iz saobraćajne policije navode da njihove patrole regulišu saobraćaj u Meljinama, Zelenici i prema Debelom brijegu. Zamjenik komandira Granične policije Igor Bojović objašnjava da protok saobraćaja zavisi od kontrole na hrvatskoj strani.
– Granični prelazi između Hrvatske i Crne Gore su spojeni na ulazu u Hrvatsku i međuzona je popunjena automobilima. Na našim graničnim prelazima sve je kao i ranije – u cilju smanjenja gužvi primjenjujemo pojednostavljenu kontrolu. Zamolili smo kolege da ubrzaju protok saobraćaja i otvore sve trake, međutim, pošto je riječ o ulazu u EU, Hrvatska nema pojednostavljeni režim, već moraju kontrolisati sva vozila i putnike. Do zastoja je došlo isključivo zbog velike frekvencije saobraćaja na izlazu iz Crne Gore, i mi smo tu nemoćni – kazao je Bojović.
Gužva je i na graničnom prelazu Sitnica, sa Bosnom, no ne tako dramatična kao sa Hrvatskom. Arhitekta Ranko Kovačević, samostalni savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog, pojašnjava da ukoliko bi se napravio autoput (Jadransko-Jonska cesta) i opštinska zaobilaznica (Sutorina-Kamenari), brza saobraćajnica je u tom slučaju nepotrebna Herceg Novom.
– Brza cesta bi trebalo da krene od Debelog brijega do mjesta Kameno te preko Lastve izađe na Verige, na taj potencijalni most, i dalje bi išla zaleđem Tivta sve do Ulcinja. U drugoj varijanti ona bi trebalo da se od Sasovića spusti u zonu Zelenike, Zmijica i da nekim podvodnim mostom prelazi na Lušticu, pa Zabrđem ide prema Krašićima. Obje varijante su vrlo teške. Veliki problem da komisije Uneska smatraju da će taj most da pokvari sliku pejzaža Boke – objašnjava Kovačević.
Zaobilaznica bi rasteretila magistralu
Kovačević navodi da bi se gradnjom opštinske saobraćajnice, zaobilaznice rasteretila magistrala.
– To je normalan put koji bi imao dva puta po dvije trake, eventualno treću gdje je potrebno. Na njega se mogu priključivati svi koji žive u blizini kao i ostala naselja i zaleđe. On bi trebalo da ide iz Sutorine preko Mojdeža, Ratiševine, preko Sušćepana, ispod Trebesina, presjekao bi Pode, izlazio na Dragomir i odatle na luku Zelenika. Drugi dio bi išao zaleđem rivijere i izlazio u Kamenarima. Ovako bi se postigle poprečne veze između naselja u zaleđu, prije bi se dolazilo i magistrala bi bila rastrećena. To bi unaprijedilo životni prostor, turizam, poljoprivredu, imanja – pojašnjava Kovačević, ali ne očekuje da će u naredne dvije godine biti moguće isprojektovati i izgraditi ovu veoma važnu saobraćajnicu za opštinu
Semafori i kružni tok kao alternativa
Inženjer saobraćaja Slobodan Vlačić do izgradnje zaobilaznice predlaže nekoliko rješenja, kako grad ne bi kolabirao i naredne sezone.
– U Zelenici se može 40 odsto smanjiti gužva, a to je ogromni procenat. U tom mjestu ima više pješačkih prelaza i skretanja sa magistrale, što usporava saobraćaj. Zato bi kod marine trebalo napraviti mali kružni tok i samo tu omogućiti ulazak u Zeleniku. A može se izaći i na drugim mjestima – objašnjava Vlačić. U Meljinama predlaže postavljanje semafora za pješake, pa bi zadržavanje saobraćaja bilo minimalno. Ukazuje i na nekulturu življenja, u smislu pretrčavanja magistrale, za šta su rješenje nadzorna kamera i novčane kazne.
Centar za zaštitu i proučavanje ptica u okviru projekta: „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“ raspisuje konkurs za podršku projektima organizacija civilnog društva (OCD) u Crnoj Gori
Prijedloge projekata, koji treba da doprinesu uspješnom mobilisanju OCD i lokalnih zajednica za rješavanje ekoloških problema i izazova u skladu sa EU standardima, možete dostaviti do 26. septembra do 16 sati.
Pravo učešća na ovom konkursu imaju OCD koje ispunjavaju sljedeće kumulativne uslove:
da imaju status pravnog lica;
da su neprofitnog tipa;
da su organizacije civilnog društva;
da su registrovane u Crnoj Gori najmanje 12 mjeseci prije roka za dostavljanje prijedloga projekta i da imaju sjedište u Crnoj Gori;
da su direktno odgovorne za pripremu i upravljanje projektom
da godišnji budžet organizacije ne prelazi 80 000 EUR.
Za prijavu na konkurs, potrebno je popuniti Prijavni formular i Budžet. Prije popunjavanja ovih formulara pažljivo pročitajte detaljan Vodič.
Prijedlozi projekata i ostala konkursom tražena dokumentacija šalje se u štampanoj verziji isključivo poštom, u zatvorenoj koverti, na adresu: Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Velje brdo 35, 81412 Spuž i sa naznakom – “Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)”, najkasnije do 26.septembra do 16h. Elektronsku verziju potrebno je poslati na email smallgrant.4e@czip.me.
Ukupan iznos sredstava za raspodjelu po ovom konkursu iznosi 51.000 EUR.
Iznos sredstava koja mogu biti dodijeljena za pojedinačni projekat u okviru ovog konkursa kretaće se u rasponu od minimum 5,000 EUR do maksimalnih 7,000 EUR. Traženi iznos sredstava u okviru ovog konkursa može biti između minimalnih 70% do maksimalnih 100% prihvatljivih troškova. Razlika između ukupnog budžeta projekta i odobrenog iznosa podrške kroz ovaj konkurs, ukoliko nije podržan 100%, mora doći iz sredstava koja nijesu iz budžeta Evropske unije.
Projetni partneri će u cilju informisanja zainteresovanih podnosioca projektnih ideja organizovati info sesije koje će se održati po sljedećem rasporedu:
29. avgust sa početkom u 11h – zgrada Opštine Tivat, multimedijalna sala, Tivat
30. avgust sa početkom u 11h -Regionalni biznis centar,Rudeš b.b, Berane
31. avgust sa početkom u 12h – Evropska kuća, Trg Argentine br. 4, Podgorica
Na info sesijama biće detaljno predstavljeni ciljevi, teme i uslovi konkursa, a projektni tim odgovaraće na pitanja zainteresovanih OCD.
Projekat „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“ realizuje se u okviru Koalicije 27 koja je vodeća nacionalna OCD mreža u oblasti životne sredine i pod čijim se budnim okom već godinama unazad prate aktivnosti u okviru Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Projekat je finansijski podržan od strane Evropske Unije, kroz program „Civil Society Facility 2021 and Thematic Programme on Human Rights and Democracy 2021” i Ministarstva javne uprave. Realizuju ga nevladnine organizacije Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Green Home, Društvo mladih ekologa i Sjeverna Zemlja.
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival (FFHN-MFF) svečano je otvoren 22. avgusta na Kanli kuli. Tokom sedam festivalskih dana, ljubitelji filmske umjetnosti će imati prilike da vide oko 80 filmova u nekoliko selekcija.
Među zidinama starog grada, već 36 godina slavimo filmsku umjetnost, i doprinosimo njenoj popularizaciji , kazao je na otvaranju predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Herceg Novi je bio i ostao mjesto susreta, velikih stvaralaca, ali i oaza mira glumcima, rediteljima, scenaristima, koji su u našem gradu pronašli svoj drugi dom, dodao je Katić.
Publici se obratila i Maša Vlaović, ministarka kulture i medija u Vladi Crne Gore, koja je kazala da je Hercegnovski filmski festival svojim kvalitetom i umjetničkim dometima zavrijedio status festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, koji postaje sve važniji filmski događaj i van granica naše države.
Filmski-festival-Herceg Novi 2023. – foto CG News
Otvaranje je nastavljeno programom „Glumci pjevaju“ u kojem se publika nostalgično podsjetila na neke od najznačajnijih kompozicija pisanih za jugoslovenske filmove.
Seka Sablić foto CG News
Nakon toga je srpskoj i jugoslovenskoj glumici Jelisaveti Seki Sablić uručena nagrada „Milan Žmukić“ za izuzetan doprinos regionalnoj i evropskoj filmskoj umjetnosti ovom festivalu.
Koncert „Jedno veče kao u snu“ na sceni će prvi put spojiti profesorku Milicu Milanović i bivšu učenicu, sada mladu opersku divu u usponu, Tivćanku Antoniu Vučinović
Veče operskih arija i dueta pod nazivom „Jedno veče kao u snu“, biće priređeno u subotu, 26. avgusta od 21 sat u Amfiteatru u Luštica Bay Marina naselju. Iza selekcije operskih poslastica za sve ljubitelje arija, stoji mladi tivatski operski sopran Antonia Vučinović sa profesoricom Milicom Milanović uz klavirsku pratnju Ane Mihaljević. Muzičkoć-scenski nastup upotpuniće baletski par Jana Jovićević i Luka Stefanović iz Madleniaunum pozorišta Beograd. Izbor operskih poslastica koje su priredile Vučinović i Milanović zadovoljiće ukuse i vrsnih poznavalaca operske umjetnosti ali i onih koji se tek upoznaju sa magijom opere.
Program u potpunosti opravdava naziv pa će biti izvedene arije „Lijepa noć, o noć ljubavi“, duet iz lirske Ofenbahove opere. Jedan je od najpoznatijih operskih dueta izvodi se u drugom činu. Đulijeta, lijepa Venecijanka ima brojne obožavaoce i nju će izvoditi Antonia Vučinović. Nicklausse će pjevati Milica Milanović. Tekst upravo govori o ljepoti noći i ljubavi. Mjesec obasjava gradske kanale a publika čuje Barkarolu, najpopularniju od svih u muzici napisanih.
Arija Rusalka, pjesma mjesecu, djelo je kompozitora Antonína Dvoržaka. Od samog početka želio je da bude poznat kao operski kompozitor i zaista je u tome uspio. Napisao je neke od najupečatljivijih melodija klasične muzike. Muziku je kombinovao sa svojom ljubavlju prema bajkama. Jedna od najljepših priča odnosi se upravo na riječnu sirenu “Rusalku” koja se zaljubljuje u čovjeka.
„Najpopularniji odlomak iz ove opere upravo jeste njena arija, pjesma mjesecu iz prvog čina. Zamislite ovakvu priču dok mjesec obasjava more u zalivu na Luštici. Sasvim sam sigurna da će publiku osvojiti Quel guardo il cavaliere, šarmantna i zavodljiva melodija arije opere Don Paquale G. Donizettija. Mlada udovica Norina pjeva ovu divnu ariju opisujući svoje znanje kako natjerati muškarca a uradi što ona želi. Uživala sam u spremanju ove arije. Kako muzički tako i glumački“, kaže Antonia Vučinović.
Ovo je njen treći koncert u Luštici Bay a poseban kuriozitet je to što su Vučinović i Milanović bivše učenica i profesorka – Antonia je bila učenica profesorke Milanović u Muzičkoj školi „Vida Matjan“ u Kotoru.
„Svaki koncert u Luštici Bay za mene kao da je prvi, a ovaj mi pruža posebno zavodoljstvo jer ostvarenje davnašnjeg sna. Ideja za ovaj koncert bila je u mašti još u mojim srednjoškolskim danima. Oduševljenje ljubavlju kojom je tadašnja profesorica a današnja koleginica prenosila znanje motivisalo me je u svakom smislu sve više i konačno mi se ostvarila želja da jednog dana pred publikom zajedno izvodimo najljepše arije“, zaključila je Vučinović.
Nakon mature u klasi profesorice Milanović, Vučinovićeva je karijeru nastavila u klasi profesorice Gabriele Lechner, a sada profesorice Laure Aikin, na državnom univerzitetu u Beču. Tri godine zaredom u avgustu održava koncert u Luštici Bay, podsjećajući da je ovaj grad na obali izuzetan za operske arije koje su odavno izašle van okvira pozorišta i poznate su među najširom publikom.
Mr Milica Milanović je profesor solo pjevanja u muzičkoj školi “ Vida Matjan” u Kotoru i direktor internacionalnog takmičenja “Bruna Špiler”. Pored njenog izvodjenja sada i njeni đaci nastupaju na festivalima, dobitnici su mnogobrojnih nagrada na međunarodnim takmičenjima i stipendija.
Milanović je i sama bila prvonagrađena na internacionalnom takmičenju “ Bruna Špiler” što joj je pomoglo da dobije njemačku stipendiju za internacionalni operski kurs „OperOderSpree 2012“ kao prvi predstavnik Crne Gore. Sada uspješno prenosi iskustvo kako učenicima tako i takmičarima.
“I ovog ljeta u bogatom muzičkom i kulturnom programu svaki posjetilac u Luštici Bay naći će nešto za svoju dušu. Koncerti popularnih pop pjevača i nastupi poznatih di-džejeva smjenjuju se sa operskim arijama, a gostujući operski pjevači uvijek izborom arija zadive i najprobirljiviju publiku”, kaže Sonja Banićević, iz organizacije događaja u Luštici Bay. Ulaz na koncert je slobodan.
