Mikijelj: Profit Morskog dobra od trajekta za četiri i po mjeseca 3,2 miliona eura

Boka News
-
0
Mikijelj: Profit Morskog dobra od trajekta za četiri i po mjeseca 3,2 miliona eura
Mikijelj: Profit Morskog dobra od trajekta za četiri i po mjeseca 3,2 miliona eura
Trajekt foto Boka News

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj kaže da su zadovoljni ljetnjom turističkom sezonom, te da su na liniji Kamenari-Lepetane ostvarili očekivani prihod za četiri i po mjeseca od 4,5 miliona eura. Rashodi su bili 1,3 miliona, tako da je profit bio 3,2 miliona eura.

Kako je naglasio gostujući u Dnevniku TVCG od bivšeg korisnika linije država je za 20 godina imala prihod od 800.000 eura, tako da brojke dovoljno govore koliko je država bila u proteklom periodu na gubitku.

“Plan je da profit bude godišnje 4,5 miliona eura, pa ćemo u narednih 20 godina ostvariti profit od 70 miliona eura”, kazao je Mikijelj.

Dodaje da nije profit 800.000, već 3,5 miliona eura godišnje, pa će povrat investicija biti u naredne tri godine, a ostalih 17 će ići direktno u budžet građana.

Sredstva će, kako je kazao, biti investirana i u opštine koje gravitiraju liniji. Podržaće sportske klubove, kulturu, razne manifestacije, kako bi građani tih opština osjetili benefite od ovog posla.

Komentarišući gužve i čekanje na ukrcavanje na trajekte, Mikijelj objašnjava da su liniju preuzeli 15. februara, te da je to kratak period da bi sve izgledalo idealno, ali da su u rekordnom roku obezbijedili sve preduslove da se uspostavi nova djelatnost i trajektna linija, i odgovorili izazovima sezone.

“Servis je već značajno bolji i flota je ojačana više nego sa ‘Pomorskim saobraćajem’. Kapacitet flote je 320 vozila, a ranije je to bilo 190. Krenuli smo da rješavamo onlajn kupovine karata, u planu je naredne godine nova trajektna linija kako bi smanjili gužve duž cijele Boke Kotorske i nećemo se zaustaviti na tome”, poručio je Mikijelj.

Tužbe Pomorskog saobraćaja protiv JP i države su, kako je istakao, oborene. Pred Privrednim sudom se vodio postupak koji je odlučen u korist Morskog dobra.

“Sve što smo obećali zaposlenima u martu, ispunjeno je, i svi koji su se prijavili za posao i ispunili uslove dobili su ugovore na neodređeno vrijeme, a u toku je konkurs za još 50 radnih mjesta, koji će biti završen u narednih nekoliko dana “, naglašava Mikijelj.

UPSUL: Spašen član posade sa jahte ‘‘Amaya‘‘ koji je upao u more

Boka News
-
0
UPSUL: Spašen član posade sa jahte ‘‘Amaya‘‘ koji je upao u more
UPSUL: Spašen član posade sa jahte ‘‘Amaya‘‘ koji je upao u more
Foto: UPSUL

Član posade sa jahte “Amaya” spašen je nakon što je iz nepoznatih razloga upao u more, saopštio je pomoćnik Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić

Pomorsko operativni centar UPSUL, je danas u 16.40 minuta primio poziv putem radio stanice od člana posade, ruskog državljanina sa jahte ‘‘Amaya‘‘, koja je isplovila danas iz Porto Montenegra, da je pao u more i da traži pomoć.

“Operateri u smjeni Nenad Tasić i Stevan Asović, su odmah odredili poziciju čovjeka u moru, koja je bila nekih 33 nautičke milje od Bara, a sama udaljenost jahte ‘‘Amaya‘‘ od svog člana posade je bila 13 nautičkim milja. Najbližim plovnim objektima u blizini je odmah naloženo da se uključe u akciju traganja i spašavanja, a upornim pozivanjem stupljeno je u kontakt sa jahtom, koja nakon sat vremena od nestanka člana posade nije bila upoznata o tome, te su njoj proslijeđene koordinate te se ista uputila nazad”, precizirao je Lukšić.

Paralelno sa dešavanjima, iz Bara je isplovio spasilački čamac SAR-1, sa posadom Jasmim Koković, Ekrem Zaganjor i jedan pripadnik Sektora granične policije.

“U 17. 50 sati jahta ‘‘AMAYA‘‘ je prva pristigla na poziciju i pronašla svog člana posade koji je pao iz nepoznatih razloga u more imajući sa sobom ručnu radio stanicu i spsailački prsluk na sebi, te nastavila svoje putovanje ka Istanbulu. Ostala plovila su se takođe uputila ka svojim destinacijama, a spasilački čamac SAR-1 nazad ka luci Bar”, naveo je Lukšić.

Ovaj neobičan slučaj spašavanja čovjeka u moru je, kaže, imao srećan epilog.

“Profesionalnost i upornost službenika UPSUL i ostalih plovnih objekata je bila na nivou, obzirom da se pribilžavala noć i pitanje kako bi se spašavanje čovjeka u moru odvijalo u tim okolnostima”, zaključio je Lukšić.

Primorac osigurao grupnu fazu Eurokupa

Boka News
-
0
Primorac osigurao grupnu fazu Eurokupa
Primorac osigurao grupnu fazu Eurokupa
VK Primorac

Vaterpolisti Primorca iz Kotora plasirali su se u grupnu fazu Eurokupa. Kotorani su danas u posljednjem kolu kvalifikacionog turnira savladali Peristeri – 12:6, i sa četiri pobjede završili nastup u drugom po kvalitetu klupskom takmičenju.

Igrači trenera Zorana Maslovara bili su bolji pd Panatinaikosa – 8:7, Hanovera – 11:7 i španske Terase 14:12, nakon peteraca.

VK Primorac

Najefikasniji u pobjedničkom timu danas bio je Marko Mršić sa tri, dva puta si bili precizni Marko Gopčević, Petar Ćetković i Đorđe Stanojević.Po jednom u strijelce upisali su se Draško Brguljan, Nemanja Vico i Stjuart Lembi.

U Herceg Novom uhapšena osoba kod koje je pronađeno oružje i municija

Boka News
-
0
U Herceg Novom uhapšena osoba kod koje je pronađeno oružje i municija
U Herceg Novom uhapšena osoba kod koje je pronađeno oružje i municija
Oduzeto oružje

Postupajući po operativnoj informaciji, službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristiE.M. (50) sa prebivalištem u Herceg Novom, državljanin Republike Srbije, saopšteno je iz Uprave policije.

“Pretresom je pronađena lovačka puška, vazdušni pištolj, tromblonska mina, četiri komada lovačke municije, optički nišan za pušku i bajonet”, kazali su izpolicije.

E.M. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

U Tivtu promovisana knjiga Domagoja Margetića “Krvave balkanske milijarde”

Boka News
-
0
U Tivtu promovisana knjiga Domagoja Margetića “Krvave balkanske milijarde”
U Tivtu promovisana knjiga Domagoja Margetića “Krvave balkanske milijarde”
U Tivtu promovisana knjiga Domagoja Margetića

U Tivtu je u subotu održana promocija knjige poznatog istraživačkog novinara Domagoja Margetića “Krvave balkanske milijarde” i to je ujedno i prva promocija knjige u Crnoj Gori.

Knjiga je zapravo dvadesetogodišnje istraživanje tokova novca iza tranzicionih procesa na Balkanu sa fokusom na to ko je najviše i na koji način profitirao od ratova u Jugoslaviji i od njenog samog raspada.

„Haški sud je pratio trag krvi, ja sam kao novinar slijedio trag novca. Trag me odveo na zakulisne dogovore Zagreba i Beograda tokom trajanja ratnih dejstava kao i na veze političkih elita sa međunarodnim organizovanim kriminalom” kaže Margetić.

On je podsjetio na njegov prvi susret sa Borkom Vučić koja mu je, kako kaže, tada objasnila da je novac za tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića “prat” preko zvaničnog Zagreba odnosno Franja Tuđmana.

“Milošević i Tuđman su u sred rata imali zajedničke banke u inostranstvu. Recimo banka u Parizu koja je bila u hrvatsko-srpskom vlasništvu gdje je Hrvatska imala 51 odsto akcija. Za direktora te banke Tuđman je tada imenovao Borisa Miloševića rođenog brata Slobodana Miloševića. To mi je bio jedan od tragova da je tu nešto čudno”, objašnjava Margetić.

U Tivtu promovisana knjiga Domagoja Margetića

Ko savjetnik u kabinetu tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franja Tuđmana imao je kaže uvid u neke stvari koje je tadašnja vlast radila, ali do dokumenata koji govore o raznim aferama došao je tek kasnije kao istraživački novinar.

“Taj period, kada sam radio u uredu predsjednika, dodatno me osobno i intimno motivirao na taj rad istraživačkog novinara. Smatrao sam da je to čemu sam neposredno svjedočio ustvari razdoblje koje moramo rasvijetliti što je više moguće I dokumentirati da se zna da nije baš sve onako kako piše u službenim zabilješkama” ističe Margetić.

Arhiva na osnovu koje je napisao ovu knjigu sadrži, kaže on, više od 20.000 stranica i dokumenata i u knjizi gdje god pominje određene podatke ustvari citira dokumenta.

“Ja sam zapravo obradio razdoblje od 1978. do 2018. a uvodni dio dokumenata koje obrađujem u knjizi  su dokumenti partije gdje se vidi kako su određeni kadrovi pozicionirani u određenim institucijama i  poduzećima a ti isti kadrovi su kasnije 90-tih bili presudni u ovim finansiskim igrama. Tim dokumentima sam počeo knjigu da se vidi da nije sve bila slučajnost i ratna stihija i da se nije sličajno događalo da određeni ljudi pokrivaju neke pozicije” objašnjava Margetić.

Margetić u knjizi objašnjava kako se kroz banke na Balkanu prao „narko-novac”, odnosno kako su banke organizovano uz znanje vlasti prale novac međunarodnih narko kartela i kako su na tim poslovima zarađivale balkanske političke elite.

Knjiga , kaže Margetić, sadrži i tajne dokumente NATO-a, BND-a, SFOR-a i UN-a o organizovanom kriminalu na Balkanu ali i tajne dokumente iz arhive Borke Vučić i Vuka Obradovića o pozadini ubistva Zorana Đinđića.

On podsjeća da mu je 2011. godine bio zabranjen ulazak u Crnu Goru jer su u knjizi data i dokumenta koja govore o vezama i ljudi sa ovih prostora sa organizovanim kriminalom.

“Svjedoci smo da sve što imamo danas na prostoru regiona je posledica ranijih događaja. Mi imamo elitu koja je dio tih struktura imamo tajkune koji su u priči tih tokova novca i moramo se obračunati sa ratnim profiterima”, zaključuje Margetić.

Umjetnički fotograf Duško Miljanić povezao umjetnost i humanost

Boka News
-
0
Umjetnički fotograf Duško Miljanić povezao umjetnost i humanost
Umjetnički fotograf Duško Miljanić povezao umjetnost i humanost
Duško Miljanić

Razgovore  sa slabovidima pretočio u foto-priče

Svojim radom, predstavljenim na izložbi fotografija Invisible Lives u foajeu Kina Boka u Kotoru, istaknuti crnogorski umjetnički fotograf Duško Miljanić je, u okviru Festivala “Uhvati film”, na suptilan, plemenit i estetski prijemčiv način skrenuo pažnju na osobe sa invaliditetom- slabovide osobe. U timskom radu sa učesnicima projekta “Nevidljivi životi” iz Letonije, Srbije i Crne Gore, on je podijelio svoje ogromno znanje, vještine i iskustvo u oblasti analogne fotografije i kroz lični vizuelni izraz opisao Leonsa, jednog od mnogobrojnih slabovidih stanovnika gradića Cesisa u Letoniji.

U postavci je uži izbor radova među kojima su u panoi sa pričom o Emeriti- “Frekvencija srca”,  Ilgi – “Savjeti za srećan život” i drugi. U projektu su, pored Miljanića, učestvovali Aleksandra Drecun, Ana Mitrović, Nada Vojinović i Miloš Zvicer iz Crne Gore, zatim, Boris Abramović, Irena Čučković, Sara Kecman, Stefan Kosanović i Darko Sretić iz Srbije, te Eline Buka, Paulis Jakušonoks, Monta Kruze, Eva Strazdina i Nikola Lee Zvaigzne iz Letonije.

-Ovo je potpuno drugačije, zanimljivo je, zato što smo radili sa grupom ljudi koji su na životnim marginama, to je bio veliki izazov i za mene. Izložba je rezultat jedne fantastične radionice koja je održana prije dvije godine sa studentima/studentkinjama različitih medija. Radili smo analognu fotografiju na temu slabovidih osoba, da kroz ovaj medij prikažemo taj nekakav njihov otežani pristup svakodnevici. Nastojali smo da se iz ovog digitalnog doba vratimo u starinski postupak analogne fotografije, u nešto što je mnogo teže, zahtjevnije, kompleksnije, za šta je potrebno mnogo više truda i poznavanja raznoraznih parametara da bi uopšte nastao bilo kakav proizvod.

U pitanju je mali grad u Letoniji, zove se Cesis, grad sa najviše slabovidih osoba prema broju stanovnika. Za vrijeme SSSR-a tu je napravljena fabrika gdje su ih zapošljavali. Neki su rođeni slabovidi, neki su vid izgubili tokom života, a onda se njihov broj vremenom povećavao, objasnio je Miljanić za Boka news. On je kasnije, pored priče o Leonsu, uradio priče i sa ostalim slabovidim osobama, kojima je ovaj projekat posvećen.

Iz postavke u foajeu Kina Boka

Mnogi od studenata, dodaje on,  prvi put uopšte su se susreli sa takvom vrstom fotografije. Radili su raznim medijima, različito su se izražavali, svako od njih je posredstvom fotografije drugačije interpretirao ono što je imao u intervjuu sa određenom osobom. Svako od njih je pravio neku vrstu mini- intervjua, u više navrata su se sretali sa slabovidim sagovornicima, šetali sa njima, nastojeći da dopru do njihovih srca.

-Koristio sam mali detalj- ogledala, gdje sam pokušao da reflektujem kako oni vide svijet, koji oni zapravo ne vide, nego ga zamišljaju. Ono što sam dobio u razgovoru s njima, nastojao sam da interpretiram u tom ogledalu, da nađem te motive, ili te boje, ili to nešto o čemu oni razmišljaju, da se to reflektuje u ogledalu. To je bio malo kompleksniji proces, objasnio nam je Miljanić.

Projekat je urađen prema ideji Ieva Ubele, a koordinatori su Oskars Goba i Irena Čučković. Grafički dizajn uradila je Elina Bušmane, a kustos izložbe je Liga Linderbauma. Produkciju potpisuju Agnese Zvierde, Milan Vračar i Branimir Žugić.

Finansiran je kroz program Kreativne Evrope, a sproveli su ga Umjetnički fond Rucka (Letonija) u saradnji sa  udruženjem “Kulturanova” iz Srbije i udruženjem “Art 365” iz Crne Gore.  Njihov cilj je da kroz saradnju umjetnika iz tri  grupe ispričaju  priče o različitim marginalizovanim pojedincima u društvenoj zajednici Letonije.

/M.D.P./

Big game fishing Silba: održano natjecanje u lovu na velike trofeje, pobjedu odnio tim ‘Vinka‘ s Raba

Boka News
-
0
Big game fishing Silba: održano natjecanje u lovu na velike trofeje, pobjedu odnio tim ‘Vinka‘ s Raba
Big game fishing Silba: održano natjecanje u lovu na velike trofeje, pobjedu odnio tim ‘Vinka‘ s Raba
Silba – Big game fising – foto Zadarski.hr

Proteklog je vikenda na otoku Silbi održano BIG GAME FISHING SILBA 2023. natjecanje u lovu na veliku ribu, jedino takvo u Zadarskoj županiji, a pobjedu je odnio tim ‘‘Vinka‘‘ s Raba

Big game fishing natjecanje u lovu na veliku ribu na otoku Silbi održava se od 2015. godine i jedino je takvo natjecanje na zadarskom području, od Omišlja na otoku Krku do Jezera na otoku Murteru. Ove godine nastupilo je rekordnih 14 timova koji su se u četvrtak navečer okupili u prostorijama organizatora, Športsko ribolovnog društva ‘‘Galeb-Silba‘‘. Sudac Tonči Luketa prve je večeri timovima iz Istre, Rijeke, Zadra te brojnih kvarnerskih i dalmatinskih otoka održao opširno predavanje o pravilima natjecanja, koje su svi s velikim zanimanjem poslušali.

Prvog ribolovnog dana natjecatelji su iz luke Mul isplovili u 8.00 sati. U poslijepodnevnim satima prvu veliku ribu ulovio je tim iz Istre, poznati istarski maslinari pod imenom ‘‘Chiavalon Extra Virgin Tuna Team‘‘. u 18.00 sati završio je lov, a vaganje je pokazalo da je tuna istarskog tima teška 36.06 kg. Drugog ribolovnog dana u samoj završnici ulovljena je još jedna velika riba, no ipak manja od one istarske, a ulovio ju je domaći tim ‘‘Katrida‘‘, nazvan po istoimenom silbenskom restoranu.

Silba – Big game fising – foto Zadarski.hr

Svekupno bodovanje na tron je pak postavilo prošlogodišnji pobjednički tim, mlade ribolovce s otoka Raba koji su se natjecali pod imenom ‘‘Vinka‘‘. Na kraju ribolovnog dana zabava je trajala dugo u noć uz klapu Leut. Podršku sportskoj manifestaciji ‘‘Big game fishing Silba 2023.‘‘ dali su Highfield Honda, Montelektro d.o.o, Timkabel, Fain d.o.o.,, Ribarnica Novalja, Pičuljan gradnja, SAND, Valo d.o.o., Slastičarnica Oaza, Marko Perica, Marin Botica i dr.

Povodom uspješno održanog natjecanja Dječjem vrtiću Latica iz Zadra uplaćena je novčana donacija. Organizatori se zahvaljuju svim natjecateljima, posjetiteljima i donatorima te se vesele jubilarnom desetom natjecanju koje će se održati u rujnu 2024. godine.

Smanjen ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru

Boka News
-
0
Smanjen ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru
Smanjen ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru
Boka – foto Roko Stjepčević Boka News

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) na kraju jula iznosio je 515,79 miliona EUR, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 229,47 miliona EUR, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

“Neto priliv stranih direktnih investicija od januara do jula iznosio je 286,32 miliona EUR, što je 40,56 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine”, navodi se u Biltenu CBCG.

Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 21,88 odsto u odnosu na uporedni period.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 49,23 miliona EUR, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 180,24 miliona EUR.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 319,38 miliona EUR, što čini 61,92 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 259,92 miliona EUR, a u preduzeća i banke 59,46 miliona EUR.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 167,14 miliona EUR, što je 32,4 odsto ukupnog priliva.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

Boka News
-
0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara SO

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godina uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, filozofije i knjiga za djecu.

Pogasite sve i zasijaće život novi je roman Marka Levija. Na palubi broda na kome je prije dvadeset godina upoznala Đanija, Adela posmatra mladog muškarca. Dok plovi morem da se posljednji put pozdravi sa ljubavlju svog života, ona osjeća da je nešto povezuje sa ovim čovjekom. Roman je ovo koji govori o tome da nam život uvijek pruži novu šansu i da ljubav uvijek može da nas nauči nečemu novom. Istovremeno, Levi govori i o slobodi da volimo koga želimo ne brinući za tuše mišljenje. Prepletene sudbine mladog i ranjenog muškarca i ožaloćene zrele žene pokazjuu da prava ljubav ima nevjerovatnu moć. Izdavač je Laguna.

Svi u ovoj prostoriji će jednog dana umreti  je knjiga autorke Emili Ostin u kojoj se upoznajemo sa Gildom, djevojkom koju muče anksioznost, sindrom uljeza i neobičan strah od smrti. U nadi da sebi pomogne kroz vid besplatne terapije okreće se lokalnoj katoličkoj crkvi, u kojoj greškom dobija posao nedavno preminule sekretarice Grejs. Njenim postojećim problemima je dodat i zadatak dopisivanja sa Grejsinom prijateljicom, ženom u poznijim godinama, kojoj nema srca da prenese tužne vijesti. Tek kada policija otkrije sumnjive okolnosti Grejsine smrti, Gilda je primorana da otkrije istinu o sebi. Izdavač je Odiseja.

1300 kaplara knjiga je Milana R. Janjuševića. Hiljadu trista kaplara naziv je bataljona nedoškolovanih oficira koji su poslati kao pojačanje Prvoj armiji u Kolubarskoj bici. Ovaj istorijski roman prati golgotu vojnika koji su bili simbol žrtvovanja za svoju zemlju i narod. Autor je opisao svu brutalnost i besmisao rata, ali i hrabrost i prijateljstva koja su ovi golobradi mladići dijelili u teškim okolnostima. Knjiga je napisana u formi uspomena i sadrži detaljne opise bitaka. Pored toga ona oslikava  društvene i političke okolnosti u  Srbiji i svijetu tokom Prvo svjetskog rata. Izdavač je Talija.

Zemlja koja nestaje roman je Džulije Filips. Jednog toplog avgustovskog dana na obali Kamčatke nestaju dvije rođene sestre. Prolaze nedelje i mjeseci a policija nema nikakav odgovor. Njihov nestanak poremetio je život u zajednici sijući strah usljed velikog gubitka. Zemlja koja nestaje vodi nas kroz godinu dana na Kamčatki ulazeći sa zadivljujućom emocionalnom oštrinom u svijetove raskošno portretisanih likova koje je na ovaj  način povezao: svjedoka, komšija, detektiva, majke. Roman nas vodi na daleki istok Rusije, u divlju prirodu vulkana i gejzira, u region gdje odavno tinjaju etničke tenzije. Izdavač je Laguna.

Istorija Rusije – Rusija i Balkan 866-1940. knjiga je Alekseja Jelačića srpskog istoričara, publiciste i novinara ruskog porijekla. Studije istorije završio je na istorijsko-filozofskom fakultetu Univerziteta u Sankt Petersburgu 1914. godine. 1920. godine emigrira u Kraljevinu Jugoslaviju i živi u njoj sve do smrti. U ovoj knjizi objedinjena su dva rada Alekseja Jelačića. Djelo Istorija Rusije predstavlja prvi cjeloviti prikaz ruske istorije na srpskom jeziku, dok je djelo Rusija i Balkan, pregled političkih i kulturnih veza Rusije i balkanskih zemalja u periodu između 866. i 1940. godine. Izdavač je Talija.

Prolegomena za vizantijsku filosofiju i pitanje hrišćanske filosofije knjiga je Bogoljuba Šijakovića. Od Srednjeg vijeka do danas proizvode se ideološke, metodološke i istraživačke prepreke u razumijevanju vizantijske filosofije. Vizantija čvrsto integriše antiku i ranu modernost. Ova filosofija svjedoči da je hrišćanstvo baštinik i čuvar trajnih vrijednosti helenske antike koja sa judaizmom čini fundamentalne elemente nove misli i kulture. Uticaj vizantijske filosofije na evropski Zapad naročito je vidljiv kroz književnost, teologiju, arhitekturu i likovnu umjetnost. Izdavači su Gnomon Centar za humanistiku Beograd i Institut za srpsku kulturu Nikšić.

Knjiga Bajke – Drugih sedam novi je bestseler za mlađe čitaoce Uroša Petrovića. Čitanje bajki unaprjeđuje koncentraciju i pamćenje, podstiče razvoj uma, mašte i kritičkog razmišljanja, a sve to se značajno odražava na postignuća u školi i životu. U vrijeme kad je obrazovanje bilo usmeno i u okviru uže zajednice, bajke su i nastajale baš iz tih razloga. U ovoj knjizi nas očekuju sljedeće bajke: Ostvo belih bisera, Tajni ponoćni plan, Tajna stare kokosove palme, Jedini sivi, Hrastova šuma, Muzej zagonetnih predmeta i Beračica čaja. Izdavač je Laguna.

*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Usamljeni labud u Tivatskom zalivu “sklopio prijateljstvo“ sa dvojicom ribara-rekreativaca

Boka News
-
0
Usamljeni labud u Tivatskom zalivu “sklopio prijateljstvo“ sa dvojicom ribara-rekreativaca

Podijelili ručak uz obalu Ostrva cvijeća – u akvatoriju Tivatskog zaliva labud je našao  prijatelje i već niz godina tokom septembra im se vraća…

More je zbližilo ljude i ptice, obično galebove, golubove, ali od prije pet godina i jednoga labuda. U akvatoriju Tivatskog zaliva labud-samotnjak našao je prijatelje i već niz godina tokom septembra im se vraća. Stanovnici Ostrva cvijeća, Nedeljko-Bato i Željko, prijatelji i komšije koji rano jutrom često isplove barkom sa Miholjske prevlake i otisnu se morem sa udicama u potrazi za ribom, doživljavaju labuda kao druga sa kojim će rado podijeliti dio ulova, na obostrano zadovoljstvo. Prava radost je gledati predivnu pticu, simbol ljepote, plemenitosti, prirodne gracioznosti, smirenosti i harmonije dok, maltene iz ljudske ruke, uzima zalogaje hrane.

-Morali smo da filetiramo ribu, kako bi naš labud mogao da je proguta. Uvijek nam se pridruži kad krenemo u ribanje barkom. Već mjesec dana ga viđamo oko Specijalnog rezervata prirode Solila, gdje je njegovo prirodno stanište. Nismo vidjeli druge labudove, izgleda da je ovaj ostao bez partnera/ke.

Inače, već pet godina uvijek ga srijećemo u ovom periodu u Tivatskom zalivu. Čuvamo fotografiju iz 2019. godine, kada smo ga slikali pored čamca, pretpostavljamo da je to isti taj, kaže Željko za Boka News.

Bato hrani labuda

Bato i Željko su nerazdvojni drugovi i prijatelji preko 30 godina, otkada su se, silom prilika, sa porodicama doselili u Tivat, na Ostrvo cvijeća. Život pored mora, uprkos surovoj stvarnosti, donio im je mnoge lijepe trenutke ispunjene mirom i radošću.

-Pravo je zadovoljstvo da se probudiš rano, ljeti oko 4 sata, a sada oko 6 ujutru, da na moru, u miru i tišini doživiš svitanje, taj čarobni prelaz iz tame ka svjetlu, dok se sunčevi zraci lagano pojavljuju iznad Lovćena. Za nas u ovim godinama, kada svaki dan živimo „punim plućima“, to izgleda kao prava nagrada, dodaje Željko.

Ističu važnost povezanosti čovjeka i prirode, te da nije svejedno da li se riba lovi „za ručak“ ili radi dobiti.

Labud plovi uz barku i čka ručak

-Mi ribamo za ručak, a ne za eure, i uživamo u svakom trenutku provedenom sa udicom na moru. Pecanje traje sve dok ne ulovimo dovoljno za objed, nekada to traje kraće, nekada duže, a kada  osjetimo da je dovoljno, vraćamo se i spremamo je „na gradele“. Bude tu ame, barbuna, po koja orada, ili trlja, kako kad. Primjećujemo da je ribe sve manje, da nam sada treba više vremena za ulov u odnosu na raniji period, ali nam to ne pada teško – milina je kada na talasima nađeš svoj mir i uživaš u onome što radiš, poručuju Bato i Željko.

Većina bijelih jedinki labuda su ptice selice, koje zimi u jatu lete na topli jug. Obično su smješteni u obalama Sredozemlja, Kaspijskog mora i Južne Azije, gdje su prisutne i druge ptice selice. Zanimljiva osobina bijelih labudova je da oni postoje kao bračni par, koji obitava na jednom mjestu. Labud i labudica se izgledom ne razlikuju. Moguće je da je ovaj “tivatski” primjerak – labud ili labudica ostao/la bez partnera/ke i da čeka ostale jedinke iz jata kako bi im se pridružio/la na svom putu u toplije krajeve. Za sada je i ovdje dovoljno toplo i ugodno, a što je najvažnije – ima i prijatelje na koje može da računa.

/M.D.P. – Boka News/

1...910911912...4.591Stranica 911 od ukupno 4.591