SO Tivat je na sjednici održanoj 21.septembra ove godine usvojila Odluku o izgradnji lokalnog objekta od opšteg interesa – infrastrukture za vodosnabdijevanje ostrva Gospa od Milosti u obuhvatu Državne studije lokacije Ostrvo Sveti Marko (“Sl.list CG”, br. 07/10), podmorskim putem sa postojeće sekundarne mreže od kat.parc. br. 57 KO Milovići, u obuhvatu Državne studije lokacije “Dio Sektora 27 i Sektor 28“ (“Sl.list CG”, br. 07/10).
Izrada projekta vodosnabdijevanja otoka Gospa od Milosti dodijeljena je firmi „ACC Engineering“ iz Nikšića, a projektant je Mihajlo Vojinović, kazao je potpredsjednik Opštine Tivat dr Andrija Petković.
– Gospa od Milosti je ukras tivatskog zaliva, riječ je o otoku koji je stariji i od Gospe od Škrpjela. Zbog toga je interes svih nas u Opštini Tivat da ovoj nesvakidašnjoj turističkoj atrakciji i istorijski značajnom vjerskom objektu obezbijedimo uslove kakve zaslužuje. Sramota je da u XXI vijeku neko nema vodu i zbog toga me posebno raduje što će realizacija ovog projekta dati Tivtu jednu novu i kulturnu i turističku vrijednost. Istovremeno, riješićemo problem održavanja velikog zelenog parka na Otoku, posebno u ljetnjim mjesecima.
Čim nadležni organi daju saglasnost na projekat, krećemo u raspisivanje tendera, a nakon toga i u konačno izvođenje radova.
Ono što posebno moram da istaknem jeste izuzetna saradnja sa don Ivom Ćorićem, čije su se brojne inicijative u našem gradu pokazale kao potpuno opravdane. A projekat vodosnabdijevanja je zaista kruna naše saradnje – rekao je potpredsjednik Opštine Tivat dr Andrija Petković.
Na svojoj web stranici kompaniju Blue line predstavljate kao “društveno odgovornu” sa filozofijom transformacije od “putnika kojeg treba transportovati” ka “korisniku kojeg treba opslužiti” sa aspektima pouzdanosti i sigurnosti.
Mještani i gosti Perasta ni u tragovima nisu tretirani u skladu sa vašom promovisanom filozofijom . Skoro mjesec dana ugrožavate njihovu bezbjednost, naročito naših đaka i mještana starije dobi, ne poštujući pravac kretanja ka Kotoru. Nakon prestanka važenja člana 11 Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji Opštine Kotor U OBAVEZI STE DA PROLAZITE KROZ PERAST, a više naših urgencija nadležnom sekretarijatu Opštine Kotor da izvršavate preuzete obaveze – rezultiralo je jedino nastavkom bezobzirnog ponašanja i besmislenim izgovorima, kaže se u saopštenju Savjeta MZ Perast.
“Član 11. gore pomenute Odluke po kojem tokom turističke sezone vašim autobusima nije dozvoljen ulaz u Perast počeo se primjenjivati 2021.godine. Obnovili smo vozni park električnih vozila koja su besplatno prevozila mještane i goste. Tada kreću vaše žalopojke na MZ Perast i maltertiranja putnika pod izgovorom njihove bezbjednosti. Prihvat putnika vršili ste na jednako nebezbjednom mjestu i nepostojećem stajalištu na magistrali iznad Perasta. Unazad mnogo godina na isto tako nebezbjednim mjestima ugrožavate putnike na magistrali u zatvorenim krivinama u Dražin Vrtu i Ljutoj. Ispada da je problem sa bezbjednošću putnika ostao samo u Perastu. Na tu vašu samovolju i kršenje saobraćajnih propisa prošle godine odgovorili smo organizovanjem besplatnog prevoza đaka i penzionera od Perasta do Risna. Dok smo vam dozvoljavali ulaz radi đaka, oštetili ste nam rampu koju smo na kraju popravili o svom trošku jer je vaša jedina reakcija bila :“ Tužite nas”.
Poenta vašeg tjeranja inata je odsustvo konkurencije i manja zarada tokom ljetnjih mjeseci. Prolaskom kroz Perast stvarali ste saobraćajnu gužvu prihvatom putnika na svakih 100 metara. Omogućen vam je monopol na prevoz putnika u Boki Kotorskoj, a redovno ste subvencionirani od Opštine Kotor. Samo za prevoz đaka dobijate iznos od 10.555€ mjesečno.
Da li Opština Kotor razmišlja o osnivanju svoje kompanije i kupovini autobusa kad bi dobrom organizacijom prevoza brzo isplatila uloženo i doprinijela smanjenju upotrebe ličnih automobila? Ovim bi se doprinijelo rasterećivanju saobraćajnog kolapsa kroz grad. S druge strane, uvrštenje neophodne izgradnje bezbjednih autobuskih stajališta na prilazima Perastu zahtijevano je ove godine Sekretarijatu za investicije Opštine Kotor za 2024. Mi želimo Perast u kome postoji komunalni red i dobro organizovan javni prevoz. Nama ne smeta vaša zarada ali prestanite da igrate monopol sa životima naših mještana. Bacite malo profita, đaoli ga popili”, poručuju iz Savjeta MZ Perast.
Tokom vikenda za nama (21. i 22. oktobar 2023) u Omladinskom klubu Budva održana je obuka „Od ideje do projekta“ namijenjena mladima iz Budve, Kotora i Herceg Novog. Tom prilikom desetak mladih bilo je u mogućnosti da nauče konkretne korake u cilju uspješnog uobličavanja neke svoje ideje u vidu projekta.
Obuka je pružila koristan i vrijedan alat u procesu selekcije i razvoja kreativnih zamisli koje potom treba razvijati u projekat. U današnjem svijetu obilja ideja i informacija, sposobnost prepoznavanja i razvijanja onih najperspektivnijih postaje ključna, pa je obuka pomogla polaznicima/cama da unaprijede kritičko razmišljanje i analitičke vještine kako bi bolje razumjeli tržište i identifikovali konkretne poslovne prilike. CIlj obuke bio je naučiti kako selektovati ideje koje imaju potencijal za uspjeh, razviti strategije za njihovu realizaciju i preobraziti ih u održive projekte ili poduhvate i to sve u dinamičnom poslovnom sektoru kulture.
Sa željom da korisne i vrijedne informacije dođu do što većeg broja mladih, obuku je bilo moguće pratiti i online putem.
Svi mladi koji su učestvovali u radu tokom oba dana ove obuke dobili/e su potvrdu od organizatora o uspješno završenoj obuci.
Trener na prvoj obuci bio je Marko Pejović, ekonomista s dugogodišnjim iskustvom u civilnom sektoru na različitim pozicijama u svim fazama projektnog ciklusa, programski direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) iz Podgorice.
Tokom trajanja projekta „Znanje je COOLtura! Povećanje stručnih kompetencija mladih u kulturi“ biće realizovano još devet obuka, kako bi se mladima koji dolaze s teritorija navedenih lokalnih samouprava pružila neophodna znanja i vještine koje im mogu koristiti prilikom izrade projekata, traženja donatora, samozapošljavanja i raznih drugih tema koje im mogu biti od koristi.
Podsjećamo, u pitanju je projekat koji Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ realizuje u partnerstvu sa Centrom za proučavanje i zaštitu kulturnog nasljeđa Crne Gore iz Budve, tokom 2023. i 2024. godine. Projekat je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD 2), koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa četrnaest lokalnih samouprava u Crnoj Gori, među kojima su Budva, Kotor i Herceg Novi, čineći klaster „Coastal Mates“.
Gradska galerija Kotor i ove godine, povodom Dana Opštine Kotor, priprema tradicionalnu godišnju izložbu likovnog stvaralaštva u Kotoru, pod nazivom KOTORSKI VIZUELNI UMJETNICI 2023. Pravo učešća na izložbi imaju svi likovni i primijenjeni umjetnici koji su rođeni u Kotoru ili žive i stvaraju na teritoriji Opštine Kotor, a koji su diplomirali na akademijama likovnih ili primjenjenih umjetnosti, obavještavaju iz Gradske galerije.
Svi likovni i primjenjeni umjetnici zainteresovani za učešće na ovoj izložbi, a koji zadovoljavaju postavljene kriterijume, treba da donesu 2 do 3 rada u Gradsku galeriju Kotor, najkasnije do petka 3. novembra svakog radnog dana od 9 do 14 sati. Fotografije radova sa kataloškim podacima, kao i kratku biografiju, treba poslati na adresu gradskagalerija@gmail.com. Dana 6. novembra zasjedaće tročlani stručni žiri koji će napraviti selekciju radova za izložbu i donijeti odluku o dodjeljivanju ,,Nagrade za najbolji vizielni rad nastao u Kotoru u 2023-oj godini”, te stoga radovi koji budu predati nakon 3. novembra ne mogu i neće biti prihvaćeni, navode iz Gradske galerije Kotor.
U mjestu Obudojevica na Zlatiboru započeta je izgradnja aerodroma. To je zapravo aerodrom koji je ranije bio privatna investicija, ali se stalo sa radovima. Sada je realizaciju tog infrastrukturnog projekta na sebe preuzela lokalna samouprava.
– Želimo ovde da napravimo aerodrom za male sportske avione, a sigurno u budućnosti za dronove koji će moći da nose i ljude. Pratimo moderne trendove u svetu, jasno je da će savremeni gost i turista tražiti i tu vrstu sadržaja. Ako je imate on će doći, ako nemate on će otići na drugu destinaciju – rekao je za RINU predsednik Opštine Čajetina Milan Stamatović.
On je istakao da je gradnja ovog aerodroma na Zlatiboru započeta ambiciozno i u to vreme možda prerano, ali da je došlo vreme kada to može da se realizuje.
– Možemo pistu da produžimo, namenske sadržaje da dodamo, jer smo promenili mesto na kojem smo hteli da pravimo auto-moto drom, što je projekat jednog našeg sugrađanina koji je građevinski inženjer, čiji je to bio studentski rad. Tako da, imamo ideju i projekat, a na nama je samo da to realizujemo – zaključio je Stamatović.
Izgradnju aerodroma prati i realizacija projekata u vezi sa turističkom infrastrukturom, a grade se golf i sportski tereni.
Dugometražni dokumentarni film “Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi”, sinoć je premijerno prikazan u Dvorani Park u Herceg Novom. Film reditelja Ivice Vidanovića, urađen pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, govori o specifičnim vezama jednog podneblja koje je, iako poprilično malo, iznjedrilo veliki broj olimpijaca. Posvećen je sportistima, sportskim radnicima i kolektivima koji su uspjesima ispisivali istoriju olimpijskog sporta.
Kako je poručeno prije projekcije, film je otrgnuo od zaborava neke male i velike hercegnovske uspomene i kao takav predstavlja svojevrstan omaž istrajnosti, inspiraciji i zajedništvu. Nenadani odlazak trenera Petra Porobića sa životne scene, ostavio je reditelja i publiku bez onog dijela priče koju je decenijama ispisivao ovaj svjetski vaterpolo strateg koji je za sobom ostavio dubok trag i veliki doprinos novskom olimpizmu. O izuzetnoj sprezi kulture i sporta govore i nedavno preminula književnica Bosiljka Pušić i najbolji hroničar novskog sporta, Boro Mračević, dugogodišnji vaterpolista i sportski funkcioner.
Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, Herceg Novi odiše onim istim ponosom kao kada su se njegovi veliki sportisti vraćali sa svjetskih i evropskih takmičenja donoseći medalje.
“Njima u čast, a u znak zahvalnosti što su naš grad proslavili i učinili ga prepoznatljivim u cijelom svijetu nastao je ovaj film. Želja Opštine Herceg Novi, kao inicijatora, bila je da ovjekovječi naše sportsko bogatstvo, ističući ponos zbog takvog naslijeđa, ali i da sagradimo svetionik sadašnjim i putokaz budućim generacijama sportista iz našeg grada”, poručio je on.
premijera filma
Katić je kazao da su upravo uspjesi novskih sportista učinili Herceg Novi jedinstvenim, te poručio da su priznanja i titule na čast, koje ovaj grad obavezuju na dalja ulaganja u sportsku infrastrukturu.
“Još niko nije postigao da ima toliko olimpijaca u odnosu na broj stanovnika. Sasvim sigurno je da je uz ostale rezultate, taj podatak doprinio da Herceg Novi postane nosilac titule Evropskog grada sporta za 2024.godinu. Olimpijci i sportski radnici su najbolji ambasadori našeg grada, simbol istrajnosti i predanosti, dok su njihova dostignuća dokaz godina truda i odricanja”, istakao je Katić.
Radeći ovaj film osjećao se kao pobjednik, riječi su scenariste Aleksandra Miletića.
“Toliko smo filmova radili, u toliko zemalja upoznali hiljade sportista, ali ne pamtim da sam se ovako prijatno osjećao kao u ovom gradu. Lijepo je kad shvatiš da si okružen prijateljima, da živiš i radiš u sredini koja poštuje tvoj rad i koja je spremna da uradi nešto za svoj grad i za sebe. Ovdje smo upoznali jednu divnu grupu ljudi koja, ne samo da ima svijest o tome koliko je ovaj grad važan za njih, nego imaju svijest o tome da njihova priča mora biti ispričana, kako bi se mladi ljudi ugledali na njih i krenuli istim putem”, kazao je on.
Miletić se zahvalio sportistima, bez čijih uspjeha, kako je dodao, ne bi film ni postojao, kao i Opštini Herceg Novi koja je pokrovitelj ovog filmskog dostignuća.
“Nadam se da će Herceg Novi, sa svim ovim impulsima i podsticajima biti još uspješniji i bolji”, poručio je on na kraju svečanosti.
U filmu govori više od 20 olimpijaca iz Herceg Novog, a potpisuje ga producentska kuća „CinneSport”.
Premijernom prikazivanju prisustvovali su potpredsjednici olimpijskih komiteta Crne Gore i Srbije, Boro Mračević i Žarko Zečević, Generalni sekretari oba komiteta – Igor Vušurović i Đorđe Višacki, konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović, zatim jedan od idejnih tvoraca filma i književnik Vladimir Roganović, kao i predsjednici i predstavnici vaterpolo, stonoteniskog, ribolovnog, odbojkaškog i jedriličarkog saveza Crne Gore, te brojni predstavnici brojnih novskih klubova.
Otkako je eskalirao sukob Izraela i Hamasa, svijet je u strahu od zatvaranja Sueskog kanala, kojim prolazi 12% svjetske trgovine i kroz koji na dan prođu brodovi s teretom vrijednim 10 milijardi dolara. Zatvaranje kanala sasvim bi sigurno za posljedicu imalo poskupljenje sve robe, pa tako i hrane.
Kada je prije dvije godine Sueski kanal bio zatvoren zbog nasukavanja golemog broda, posljedice su bile dalekosežne. Pola godine trebalo je da se normaliziraju dobavni lanci.
Već s prvim danima rata, reagirale su svjetske burze. Od početka sukoba cijena sirove nafte skočila je za 10%. Zatvaranje kanala posljedično bi se odrazilo ne samo na naftu nego i na cijenu druge robe.
– Sigurno će imati utjecaja na sve ostale robe, pa tako i na hranu, jer to je zakon spojenih posuda i rast cijena nafte ne može se ne odraziti na rast drugih proizvoda, rekao je za HRT Robert Jurišić, agroanalitičar.
Stručnjakinja Zvjezdana Blažić ipak ne očekuje da će u Europa biti gladna jer proizvodi dovoljno za svoje potrebe, ima i za izvoz, no broj gladnih u svijetu, zbog sukoba, sigurno će rasti. Hrvatska najviše hrane uvozi iz zemalja unutar europskih granica pa bi dijelila europsku sudbinu.
– Ono što je sigurno, ako bi se sukob proširio ili duže trajao, s obzirom na utjecaj na cijene energenata, da to dovodi do velikih gospodarskih poremećaja, svi napori koji su učinjeni od strane Vlade i centralnih banaka vezano uz suzbijanje inflacije bi tada pali u vodu i u tim situacijama vrlo vjerojatno bi došlo i do inflacija cijena hrane, istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu i poljoprivrednu politiku.
Za brojne osiromašene građane to bi bio novi udarac. Iako inflacija posustaje, mnogima su izdaci za hranu i dalje preveliko opterećenje
Stanari zgrada 24 i 26 u ulici Orjenski bataljon u Herceg Novom juče su pokrenuli onlajn peticiju protiv gradnje gradskog hotela na uskom zelenom pojasu između Jadranske magistrale i njihove ulice. Cilj ove peticije je, kako naglašavaju, sprečavanje činjenja još jednog koraka ka budvanizaciji grada.
– Izgradnja gradskog hotela malih smještajnih kapaciteta planirana je na uskom zelenom pojasu (u katastru zavedenom kao šume I klase) i dijelu koji pripada magistralnom putu. Veličina i oblik parcele su u potpunosti neprimjereni za gradnju, pogotovo za gradnju hotelskog objekta, preliminarno kategorisanog kao hotel sa 4 zvjezdice. Jedina racionalna planirana namjena lokacije je zaštitno zelenilo uz magistralni put. Izgradnja ovog objekta predstavlja čist primjer tzv. “investitorskog urbanizma” nauštrb interesa zajednice i u korist pojedinca i uzurpira još jednu od rijetkih zelenih oaza na gradskom području, kao i dio putnog – magistralnog pojasa – obrazloženo je u onlajn peticiji, koju je u startu potpisalo preko 150 građana.
Investitor i izvođač ovog poduhvata je PIA inženjering d.o.o. iz Tivta, a stručni nadzor Marting project d.o.o. iz Podgorice. Saglasnost glavnog državnog, odnosno glavnog gradskog arhitekte na idejno rješenje data je još u avgustu 2021. godine. Predviđeno je da gradski hotel zahvati površinu od 1.259 kvadrata, da ima podrum, suteren, prizemlje, sprat i potkrovlje. Radovi su, prema tabli koja je postavljena na gradilištu, počeli 12. oktobra ove, a biće završeni 10. decembar 2027. godine. Za gradnju ovog objekta, kako je navedeno, investitor ima svu potrebnu dokumentaciju.
Stanari dijela Orjenske ulice pored napisanog u peticiji ističu da se plaše pokretanja klizišta na ovoj lokaciji. Takođe i dio stručne javnosti tvrdi da je ovaj hotel, kako je predstavljen u 3D projekciji na tabli, nemoguće izvesti na ovoj lokaciji, osim ako ne misle da ga grade do bijele crte na magistralnom putu.
Arhitekta Vuk Čvoro smatra ovu gradnju nedopustivom i poziva kolege i građane da joj se suprotstave.
– Do kada ćemo dozvoljavati investitorski urbanizam? Bez imalo zdravog razuma i naravno bez održivosti. Zamolio bih moralne kolege i sugrađane da pruže podršku peticiji. Toliko barem možemo da uradimo da bismo pokazali nivo zrelog odnosa prema prostoru – poručio je Čvoro.
On ističe da se po pitanju ovog objekta podaci sa terena i ne poklapaju sa projektovanim.
Kultni hotel “Boka” srušen nakon zemljotresa 1979.
Podsjećamo, poslije zemljotresa 1979. godine srušen je kultni hotel “Boka” i Herceg Novi je ostao bez gradskog hotela. Tu “titulu” je jedno vrijeme nosio hotel “Plaža” HTP-a “Boka”, kasnije zdanje Vektre “Boka”. Nažalost, poslednjih godina hotel “Plaža” je postao još jednan simbol neuspješne privatizacije, urušen i napušten.
Bilo je očekivano da će vijest o početku pripremnih radova za gradnju gradskog hotela, u blizini sadašnje autobuske stanice, naići na opšte odobravanje građana Herceg Novog, ali očigeledno nije tako.
Obavještavaju se članovi Hrvatskog građanskog društva i mediji da će se Izborna Skupština Hrvatskog građanskog društva održati u petak 27. oktobra 2023. godine u maloj Sali Centra za kulturu u Kotoru sa početkom u 18 sati. Radujemo se Vašem prisustvu.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore osnovano je 2001. godine, nevladina je i neprofitabilna udruga koja okuplja Hrvate, sa svrhom očuvanja i promoviranja kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori kao autohtonog naroda.
Bosiljka Pušić, crnogorska i jugoslovenska književnica, dugogodišnja profesorka srpsko-hrvatskog jezika i književnosti u hercegnovskoj srednjoj školi, preminula je danas u 88. godini.
Uživala je ogroman ugled među svojim đacima. Objavila je preko 20 romana, knjiga poezije i knjiga za djecu.
Bosiljka Pušić rođena je u 1936. godine u Ćupriji. U Jagodini završava osnovnu školu i gimnaziju, a u Beogradu, na Filozofskom fakultetu, odsjek za jugoslovensku i svjetsku književnost.
Zbirku ‘Krila iste ptice’ objavila je 1970. godine, a zatim i brojne knjige poezije i zbirke pripovjedaka – od kojih je već prva, ‘Kavez’ (1981) nagrađena.
Svojim prvim romanom ‘Otvaranje lutke’ izazvala je veliku pažnju kritike i čitalačke publike.
Roman ‘Kumborski vijađ’, štampan u okviru Pobjedine edicije Savremeni crnogorski roman kao jedno od četiri najuspjelija ostvarenja na konkursu za najbolje neobjavljeno romaneskno djelo, ZUNS je uvrstio u lektiru za deveti razred.
Napisala je i desetak knjiga za djecu – Hercegnovske čarolije, Koga boli uvo kako ja rastem, Ružičasti delfin i druge.
Dobitnica je Zmajeve počasne nagrade i nagrade Živojin Pavlović, a svaki njen roman nominovan je za neku od prestižnih nagrada na jugoslovenskom prostoru.
Po odlasku u penziju počinje da slika te da samostalno i kolektivno izlaže.
Najznačajnije hercegnovsko priznanje, Oktobarska nagrada, dodijeljeno joj je prije svega nekoliko dana.
Muzičar Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, njen je sin.
