Predsezona na jugu podbacila

0
Predsezona na jugu podbacila
Cavtat – Konavle – foto www.dubrovnikcroatia.info

Statistika za prvih šest mjeseci, posebno u odnosu na 2019. pokazuje da možemo biti zadovoljni rezultatima predsezone na razini države.

Međutim, detaljniji pregled na razini pojedinačnih jadranskih županija sugerira kako puno toga i dalje nije dobro u hrvatskom turizmu, piše Jutarnji list.

Statistika za prvih šest mjeseci, posebno u odnosu na 2019. pokazuje da možemo biti zadovoljni rezultatima predsezone na razini države, no detaljniji pregled na razini pojedinačnih jadranskih županija sugerira kako puno toga i dalje nije dobro u hrvatskom turizmu, piše Jutarnji list.

Odnosno, sve je manje dobro kako se približavamo jugu zemlje, koji i dalje kaska za rekordnim pretpandemijskim rezultatima. Statistika o noćenjima za prvih šest mjeseci u odnosu na 2019. godinu pokazuje kako se pozitivan rezultat na razini Hrvatske može pripisati odličnom oporavku prvenstveno sjevernijih destinacija – Istarske, Primorsko-goranske i Zadarske županije, dok Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska još uvijek za time kaskaju.

Konkretno, Istra je u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila rast broja noćenja od 11 posto u odnosu na 2019., Primorsko-goranska u porastu je za tri, Ličko-senjska za četiri, a Zadarska za deset posto.

I tu negdje počinje granica nakon koje rezultat postaje negativan pa tako Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija za rezultatima iz 2019. kaskaju za 11 posto dok ih je Splitsko-dalmatinska jedva dosegla.

Vodimo li se strategijom prema kojoj bi Hrvatska, jer je ionako preopterećena u sezoni, povećanje broja gostiju trebala koncentrirati na pred i posezonu, jasno je da se jug zemlje našao u problemu i kako, što više “gazimo” u Dalmaciju, turizam pati od strukturnih problema.

Najvažniji među njima su izrazito nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta (puno previše apartmana, a znatno premalo organiziranog smještaja), kao i spori oporavak avioprometa koji je u Hrvatskoj i dalje vezan prvenstveno uz glavnu sezonu.

Sveti Stefan otvoren samo za turistički obilazak, ulaz 25 eura

0
Sveti Stefan otvoren samo za turistički obilazak, ulaz 25 eura
Sveti Stefan

Iako je premijer Crne Gore Dritan Abazović u maju objavio da je postignut dogovor o otvaranju Svetog Stefana, u tom gradu-hotelu 7. jula, na dan kada je najavljeno njegovo otvaranje, nema gostiju, a restorani i drugi ugostiteljski sadržaji nisu otvoreni.

Moguće ga je jedino organizovano obići u jednoj od šest tura dnevno, za koju karta košta 25 eura po osobi. Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz. Broj posjetilaca po grupi je ograničen na najviše deset odraslih osoba i četvoro djece.

Ugostiteljski objekti i poslovni prostori na prilazu grad-hotelu takođe ne rade.

Nema naznaka da će se otvarati Nobu restoran iz najpoznatijeg lanaca japanske kuhinje na svijetu čiji je jedan od vlasnika Robert de Niro, a koji je na Svetom Stefanu otvoren 2016. godine.

I poznati višedecenijski brend lokalne i mediteranske kuhinje “Pod maslinom” je zatvoren.

Desna svetostefanska plaža je namijenjena gostima hotela, ali je dostupna i za sve one koji žele da plate 200 eura dnevno za plažni mobilijar – 180 eura za dvije ležaljke i suncobran, te još deset odsto za servisnu uslugu.

Plaža sa lijeve strane svetostefanske rive je kategorisana kao javno – porodično kupalište, tako da je na jednoj njenoj polovini ulaz slobodan.

Još skuplje je iznajmljivanje plažnog mobilijara na plaži hotela Miločer, koji košta 220 eura. Za sada nema propratnih ugostiteljskih sadržaja.

Kako je za Radio Slobodna Evropa saopšteno iz Javnog preduzeća Morsko dobro, koje gazduje crnogorskom obalom, Adriatic Properties je platio godišnju naknadu za zakup hotelskih plaža ukupno 77,5 hiljada eura, bez PDV-a.

Radnicima obećano postepeno ispunjavanje zahtjeva i ugovori na neodređeno

0
Radnicima obećano postepeno ispunjavanje zahtjeva i ugovori na neodređeno
Lepetane – mikophotography montenegro

Menadžment Morskog dobra iz Budve i radnici trajektne linije Kamenari-Lepetane kojom upravlja to državno preduzeće  su postigli dogovor da se postepeno ispune njihovi zahtjevi.

Pobjeda piše da je dogovor i da svi radnici umjesto privremenih na rok od po dva mjeseca, uskoro dobiju ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

Predstavnik radnika i poslovođa trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, potvrdio je Pobjedi da je postignut dogovor sa rukovodstvom Morskog dobra.

“Mi smo samo tražili da se ispoštuje ono što je ranije dogovoreno i obećano. Izjave pojedinih funkcionera i političara koje ste mogli pročitati jutros nas se ne dotiču. Ponavljam, mi nijesmo politička opcija, interesuje nas samo ono što je obećano da se ispoštuje. Dogovor je postignut, ispoštovaće se, nastavljamo dalje da radimo, nema zastoja, nema ničega i to je to”, kazao je Crvenko.

On je naveo da je nakon pregovora koje su od juče poslijepodne intenzivno vodili sa izvršnim menadžmentom, postignut dogovor da se postepeno ispune njihovi zahtjevi i da svi radnici umjesto privremenih na rok od po dva mjeseca, uskoro dobiju ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

Prvo će ugovore za stalno dobiti prva grupa od 30-ak radnika koja je u Morsko dobro došla 17, 18. i 19. februara kada je i preuzeta trajektna linija od dotadašnjeg privatnog operatera Pomorskog saobraćaja, a onda sukcesivno kako im aktuelni privremeni ugovoro budu isticali i svi ostali zaposleni.

On je podsjetio da je radnicima bivšeg privatnog operatera trajektne linije u Boki – kompanije Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, proteklih mjeseci kada je Morsko dobro preuzimalo taj posao, od predsjednika Upravnog odbora Blaža Rađenovića i izvršnog direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja, javno obećavano da će svi koji iz Pomorskog saobraćaja pređu u Morsko dobro i pomognu toj državnoj firmi u uspostavljanju trajekne linije, nakon prvog privremenog na dva mjeseca, dobiti ugovore o radu za stalno.

List piše da se to nije desilo, a nakon što je ovih dana poslovodstvo Morskog dobra ponovno izigralo ranije data obećanja radnicima i po treći put im ponudilo na potpis ugovore o privremenom radu do sepetmbra mjeseca, te naložili poslovođama da one koji ne potpišu takav ugovor odmah pošalju kućama, zaposleni su se pobunili.

Stiže vrući zrak iz Afrike, donosi toplinski val

0
Stiže vrući zrak iz Afrike, donosi toplinski val
Temperatura – Ljeto – foto Boka News

Stiže nam sve toplije vrijeme, a toplinski val kreće krajem vikenda i početkom nove radne sedmice.

U nedjelju, 09.07.2023. sunčano. Vjetar sjevernih smjerova, slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje pojačan. Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 20, najviša dnevna od 23 do 35 stepeni.

Od ponedjeljka kreće toplinski val koji bi, prema trenutnim prognozama, trebao trajati najmanje cijelu sledeću sedmicu. Razlog tome je jačanje dotoka vrućeg zraka sa sjevera Afrike.

Zbog toplinskog vala, Meteoalarm je izdao upozorenje za cijelu regiju. Vrućina će potrajati barem sedam dana, a vrhunac se očekuje u utorak i srijedu.

Ponedjeljak, 10.07.2023.

Sunčano. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 21, najviša dnevna od 24 do 36 stepeni..

Budva: Mještani na sat blokirali prilaz Starom gradu: “Smrad, smeće, buka, javašluk…”

0
Budva: Mještani na sat blokirali prilaz Starom gradu: “Smrad, smeće, buka, javašluk…”
žBudva – foto V. Lajović – Vijesti

Mještani Starog grada blokirali su danas na sat vremena rampu na ulazu u kontakt zonu Starog grada, nezadovoljni odnosom gradskih vlasti prema najstarijem dijelu Budve.

Niko od nadležnih se nije pojavio i obratio Starograđanima. Upozoravaju da će ponovo organizovati protest ukoliko se Opština i dalje bude oglušavala na njihove zahtjeve.

Buka, smeće, smrad koji se širi Starim gradom, nekontrolisano izdavanje dozvola za rad lokalima, diskoteke uz zidine, nerad Komunalne policije samo su neke od zamjerki koje su iznijeli Starograđani.

-Da usred sezone građani Starog grada moraju da preduzimaju ovakve mjere, jer sve što smo dogovarali, razgovarali, sate vremena trošili sa opštinskim sekretarijatima ništa nije ispoštovano-kazao je jedan od okupljenih, Slobodan Bobo Mitrović.

On je dodao da grad ne može da upravlja tim dijelom grada i tim prostorom.

-Krenimo redom. Od smeća, oni prazne kontejnere u 12 sati, u 12 sati oni dovode svoje glisere, grebu kola, lome zato što je neznalica stavio dizalicu za vađenje čamaca na kraju grada, u slijepoj ulici, umjesto da ga stavi negdje kod pošte, kod Slovenske plaže-dodao je Mitrović.

On je dodao da se na tom dijelu lijepe noge od smeća, a da Komunalno Budva nema uslove da očisti taj dio grada, kome prijeti zaraza od toliko nečistoće.

-Neke kafane na ovom dijelu su čak zatvorene zbog neprijatnog mirisa i smeća. Turisti koji prolaze hvataju se za nos. Sve se to dešava u evropskoj prijestonici kulture-kazao je Mitrović.

-Ovdje postoje dvije žive diskoteke protivno svim zakonima o ugostiteljstvu, protivno rješenjima koje daje opština-rekao je Mitrović.

Okupljeni traže i da se zabrani živa muzika u Starom gradu.

/V.Lajović/

Meduze se raširile dubrovačkim akvatorijem

0
Meduze se raširile dubrovačkim akvatorijem
Meduza

Na širem dubrovačkom akvatoriju kupačima ovih dana prijete meduze. Riječ je o vrsti pelagia noctiluca, odnosno tzv. morskoj mjesečini. Dubrovački Crveni križ, koji vodi spasilačke službe na plažama, na Dančama je čak izvjesio i crvenu zastavu zbog meduza.

„Crvena zastava u ovom slučaju nije postavljena zbog zabrane kupanja nego kao upozorenje! Spasilački tim Crvenog križa Dubrovnik tokom jutra imao je 8 intervencija uzrokovanih ubodom meduza. Prevencije radi spasilački tim će kroz svoje djelovanje na kupalištu pojačano upozoravati kupače na novonastalu situaciju. Ovim putem želimo skrenuti pozornosti svim korisnicima kupališta na potencijalnu opasnost.” – navode iz Crvenog križa.

Ubodi ove vrste meduza jako su bolni, neki stručnjaci u slučaju da vas ova meduza ubode, odnosno opeče, preporučuju da se bolno mjesto polije octom, drugi pak kažu nipošto octom. Narodna predaja kaže da je bolno mjesto dobro politi urinom, ali to zapravo nema s ničim veze nego jedino s tim da je urin topao. Dakle, poželjno je mjesto uboda uroniti u toplu vodu, ugrijanu na oko 40 stupnjeva. Ako niste u mogućnosti ugrijati vodu, a većina na plaži to ipak nije, potražite kakav topli kamen ili žal i prislonite ga na bolno mjesto, trebalo bi barem privremeno pomoći, jednako kao i topla voda. Opečeno mjesto dobro je kasnije tretirati antihistaminskom kremom. Bol može potrajati i nekoliko dana, a olakšat ćete ju naravno s tabletama.

Važno je nakon što vas meduza opeče odmah morem isprati i nikako trljati opekotinu jer biste time žarnice koje su ostale u koži prenijeli dalje po tijelu.

Koliko će se meduze zadržati u priobaalju i kad će se vratiti u dublje morske vode gdje inače i obitavaju, teko je prognozirati pa ovih dana svakako budite oprezni.

Autor lutke vila Alkima – Deni Bjanko, majstor u izradi instalacija od papira i saradnik svjetskih muzičara

0
Autor lutke vila Alkima – Deni Bjanko, majstor u izradi instalacija od papira i saradnik svjetskih muzičara
Deni Bjanko – foto privatna arhiva

Simbol ovogodišnjeg Kotorskog festivala pozorišta za djecu je vila Alkima, a lutka koja je simbolizuje predstavljena je publici na svečanom otvaranju Festivala na Ljetnjoj pozornici.

Lutku je na poziv Festivala, a u susret otvaranju Kotorskog pozorišta za djecu i mlade, izradio Deni Bjanko (Deni Bianco), majstor u izradi pokretnih instalacija od papira.

Bjankovo umijeće na početku se vezivalo za tradiciju karnevala i različite manifestacije u italijanskoj pokrajini Pulja, ali se ovaj autor već dugi niz godina bavi kreiranjem scenografija za filmove, televizijske projekte, ali i koncertne turneje muzičara.

Vila Alkima – foto Krsto Vulović

U svojoj bogatoj karijeri nagrađivan je u više navrata, a među umjetnicima sa kojima je sarađivao su Kapareca (Caparezza), Vasko Rosi (Vasco Rossi) i Madona (Madonna).

Njegove pokretne instalacije od papira su pravi ugođaj za oko, a visine su između pet i šest metara.

Pored umjetničke izrade, bavi se i formiranjem mehaničkih pokreta na instalacijama.

Vila Alkima – foto Krsto Vulović

Kod naše vile Alkime, u pitanju je minimalan, ali veoma efektan pokret očiju – onaj koji čini da možemo da je zamislimo kako bdi nad Kotorom i ponosno posmatra festivalska dešavanja u gradu.

Organic market i salsa večeri u Luštici Bay

0
Organic market i salsa večeri u Luštici Bay
Organic market i salsa večeri u Luštici Bay

Već u nedjelju, 9. jula prvi bazar na Piazzi Centrale


Luštica Bay kalendar događaja do kraja jula predviđa niz sadržaja i događanja koja će zaokupiti i zabaviti posjetioce svih uzrasta i različitih interesovanja u Marina naselju i Centrale Piazza.

Premijerno, već u nedjelju, 9. jula počinje Organic Market,  prvi iz niza bazara domaćih proizvoda koji će svake nedjelje Piazzu Centrale pretvoriti u pijacu domaćih proizvoda. U terminu od 18 do 22 časa  Centrale će poprimiti kolorit i atmosferu primorske pijace na kojoj se mogu naći lokalni specijaliteti iz crnogorske gastronomske ponude i proizvodnje, kao i rukotvorine domaćih proizvođača.

Luštica Bay – organski proizvodi

„Luštica Bay, kao prvi integrisani grad na našoj obali, nije samo savršena destinacija za goste i stanovnike koji ovdje provode vrijeme u opuštanju sa svojom porodicom i prijateljima. Ona je atraktivna i za svakodnevne posjete, kratke odmore, sportska takmičenja i prijateljska druženja za posjetioce različitih životnih doba kojima upućujemo poziv da nam se pridruže u provodu i zabavnim aktivnostima za svačiji ukus. Sa velikim nestrpljenjem iščekujemo posjetioce na našoj Piazzi, da uživaju u bazaru, salsa večerima ili nekim drugim događajima Ii sadržajima“, saopštila je Sonja Banićević, supervizorka događaja u Luštici Bay.

Uzbudljive Salsa večeri, uz bend Cubalcanica, jednom mjesečno, 11. jula, 19. avgusta i 2. septembra, okupiće ljubitelje plesa u Marina Village i Centralu kako bi plesali cijelu noć uz latino ritmove u uzavreloj atmosferi.

Jedinstvena prilika za nabavku organskih delicija – organska hrana – Luštica Bay

Prvi “Salsa Night” održaće se u utorak 11. jula na Piazzi Centrale od 20.30 do 22h. Cubalcanica bend je prepoznatljiv po veselim, ljetnjim kostimima i dekoracijama, a svi plesači i plesačice stižu sa Kube.

Dva dana kasnije, u čast 13. jula, Dana državnosti, svečanostima u Amfiteatru biće obilježen veliki datum u crnogorskoj istoriji, muzičkim performansima i bazarom domaćih specijaliteta i proizvoda iz domaće radinosti. Bazar crnogorskih specijaliteta počeće u 19 časova do sat prije ponoći. Atraktivan muzički performans violinistkinje Verice Čuljković i Quartet Unique publika će moći da doživi od 21 sat u Amfiteatru.

Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i fondacije “Budi human”

0
Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i fondacije “Budi human”

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić u petak je sa koordinatorkom Nevladine fondacije „Budi human“, Dajanom Ljiljanić potpisao Memorandum o saradnji.

„Zadovoljstvo je biti dio ovakve akcije. Nadam se da će ovo biti uvod u dugoročniju saradnju. Tu smo kao sistemski i strateški partneri sada i bićemo u svakoj konkretnoj akciji. Ovo su najbolje utrošena sredstva koja Opština prihoduje, a nadam se da ćemo kao društvo i država pronaći metode da akcije NVF „Budi human“ budu što rjeđe i manje potrebne“, kazao je predsjednik Jokić.

On je zaključio da je obaveza svih nas da stvaramo uslove da liječenje bude obaveza države, a ne rezultat pokazivanja humanosti građana i organizacija.

Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i fondacije “Budi human”
Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i fondacije “Budi human”

Prepoznajući zajednički interes za intenzivnijom saradnjom u cilju doprinosa društvenoj odgovornosti, afirmišući empatiju i humanost kao najuzvišeniju vrlinu, predsjednik Jokić i Ljiljanićeva su postavili za cilj da kroz zajedničko djelovanje pružaju podršku djeci koja se bore sa teškim oboljenjima.

Međusobna saradnja će se razvijati na način što će Opština Kotor prihode od ulaznica za „Kotorski festival pozorišta za djecu“ transferisati na opšti račun Fondacije „Budi human“, a Fondacija će sredstva podjednako rasporediti djeci koja čekaju na liječenje.

Potpisivanju su prisustvovali i potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević, kao i sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Tatjana Kriještorac.

Spojen most Počitelj, najveći most na Koridoru Vc – Dug skoro kilometar, visina od preko sto metara

0
Spojen most Počitelj, najveći most na Koridoru Vc – Dug skoro kilometar, visina od preko sto metara
Most Počitelj

Završnim spajanjem rasponske konstrukcije u poljima 6 i 7 spojen je most Počitelj. Visinom od preko 100 metara i dužinom od skoro jedan kilometar, most Počitelj je jedan od najviših mostova u regionu što ga čini i jednim od najkompleksnijih objekata na cijelom Koridoru.

– Današnje spajanje mosta Počitelj možemo slobodno označiti kao početak aktivnijeg, dinamičnijeg perioda koji je pred nama, a u kojem imamo za cilj intenzivirati izgradnju autoceste u Hercegovini. Skorim završetkom aktivnosti na dionici Počitelj – Zvirovići, te početkom radova na izgradnji tunela Prenj i dionica Mostar sjever – Mostar jug i Tunel Kvanj – Buna koje planiramo ugovoriti u ovoj godini otvaramo nove perspektive poslovnoj zajednici te dižemo na višu razinu gospodarski potencijal ovog dijela Bosne i Hercegovine – istaknuo je Denis Lasić, v.d. direktor JP Autoceste FBiH.

Most Počitelj je projektiran kao kontinuirani prednapeti gredni most s glavnim rasponom od 147 m, promjenjivog sandučastog poprečnog presjeka i jedinstvenom konstrukcijom za oba kolovoza, te stupovima monolitno povezanim s rasponskom konstrukcijom koja se izvodi slobodno konzolnom gradnjom.

Ukupna količina materijala ugrađena u most je 38.000 m3 betona, 9 000 tona armature i 1.500 tona kablova za prednaprezanje, dok će u narednom periodu biti ugrađeno i 20.000 m2 asfalta i hidroizolacije.

Izvođač radova na mostu koji se nalazi nedaleko od povijesnog naselja Počitelj po kojem je i dobio ime je konzorcij koji čine: Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina).


Izgradnja mosta Počitelj, mosta kojim se premoštava magistralna cesta M-17, rijeka Neretva i željezničku pruga Sarajevo – Ploče, finansira se iz sredstava osiguranih u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog sa Europskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a ukupna vrijednost izgradnje mosta Počitelj je 28.114.889 EUR bez PDV-a.
Završetak gradnje mosta Počitelj očekuje se na jesen ove godine.

Pogledajte i MAPU Izgradnja autoputeva i brzih saobraćajnica u BIH i regionu.