Ljekovito bilje iz Hercegovine je među najkvalitetnijim u BiH i šire, zahvaljujući podneblju na kome raste koje obiluje sa mnogo sunčanih dana i kamenom krečnjakom, izjavila je Srni tehnički direktor u preduzeću “Ljekobilje” iz Ljubinja Slobodanka Popović.
Popovićeva je navela da to preduzeće proizvodi više od 250 proizvoda koji su većinom organski sertifikovani i njima snabdijeva domaće tržište i izvozi čak i do Rusije i Kanade.
Ona je napomenula da je hercegovačko bilje izuzetno kvalitetno, a time i ljekovito, te dodala da je Hercegovina prirodna oaza ljekovitog i aromatičnog bilja.
Popovićeva je podsjetila da to preduzeće posluje već 20-ak godina i da u Ljubinju, gdje je sjedište firme, ima sopstvene plantaže i proizvodi sadni materijal i rasad, kao i eterična ulja, ekstrakte i kozmetiku od tog bilja.
Ona je dodala da se u radnoj jedinici u Bileći proizvode mirisni program, čajeve i mirisne jastučiće.
“Dio robe proizvodimo za domaće tržište, a dio proizvoda izvozimo već 10 godina u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Švajcarsku, Rusiju i nešto i u Kanadu”, napomenula je ona i dodala da za tim proizvodima postoji interesovanje na stranim tržištima.
Popovićeva je navela da proizvode više od 100 vrsta čajeva, a da je posebno poznat njihov narodni čaj koji je već zauzeo mjesto na tržištu, a i kreme, losioni i gelovi, koje proizvode na bazi hercegovačkog bilja, sve više se traže na tržištu.
“Samim tim što su proizvodi organski sertifikovani znači da su prošli sve potrebne kontrole i da su zdravstveno ispravni jer stalno radimo neophodne analize”, istakla je Popovićeva.
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
1 od 6
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
“Kao predsjednik Crne Gore želim da doprinesem da kulturno blago koje imamo na adekvatan način i sačuvamo, na dar našim potomcima”
Donatorsko veče za prikupljanje sredstava za obnovu crkve Svetoga Ilije u Gornjem Stolivu održano je u nedjelju u đardinu crkve Imena Marijinog u Donjem Stolivu.
“Prisustvom na donatorskoj večeri za obnovu crkve Svetog Ilije u Gornjem Stolivu, kao predsjednik Crne Gore želim da doprinesem da kulturno blago koje imamo na adekvatan način i sačuvamo, na dar našim potomcima. Prostor Boke Kotorske obiluje neprocjenjivim bogatstvom koje predstavlja dio svjetske kulturne baštine i uživa UNESCO zaštitu. Nadam se da će biti prikupljeno dovoljno sredstava i da će ovaj viševjekovni vjerski objekat biti obnovljen na radost svih nas. Zahvaljujem se župi Imena Marijinog i NVO Udruženju “Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva” na pozivu da budem dio ove akcije” – kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
On je kazao da BokaKkotorska ima mjesta kojima se s pravom ponosi pred cijelim svijetom, i poručio da je zasigurno, jedno od njih je i Stoliv koji je po njemu najljepši dragulj Boke.
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Donatorskoj večeri osim Stolivljana i njihovih brojnih prijatelja, prisustvovali su predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, a ispred Opštine Kotor uz potpredsjednika Kovačevića prisutni su bili i potpredsjednik Opštine, Nebojša Ševaljević, direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić i sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Bojana Petković.
Ekipa mladih folkloraša iz Metkovića poziraju za Bokanews
Euforična atmosfera puna muzike, plesa, aplauza i ovacija na Ljetnjoj pozornici, kao i trgovima Staroga grada, obilježila je drugo izdanje Međunarodnog festivala folklora “Oj talasi talasajte”, koji je u organizaciji Folklornog ansambla “Nikola Đurković” od 22. do 26. juna okupio folkloraše, izvorne muzičare i pjevače iz Slovačke, Hrvatske, Turske, Srbije i Crne Gore.
U bogatom programu je učestvovalo oko 200 učesnika, a pored domaćina iz Kotora koji su se predstavili svojim “primorsko-planinskim” koreografijama, nastupili su i folkloraši i izvorna ženska pjevačka grupa Ansambla “Markovica” iz slovačkog grada Svidnika, muška izvorna grupa “FolkTur” iz Istambula, KUD “Metković” iz Metkovića, izuzetan Gradski tamburaški orkestar “Vasa Jovanović” iz Novog Sada i mladi vokalni Etno ansambl “Kult” iz Kraljeva čiji su članovi studenti etnomuzikoloških studija, te domaći KUD Tekstilac” Bijelo Polje i KUD “Njegoš” Cetinje. Sjajna atmosfera bila je kada su ljudi iz publike spontanoi zaplesali na muziku instrumentalno-igračkog muškog ansambla “FolkTur”, koji je briljirao na sceni.
Tradicionalni lagani “Neretvanski ples” i malo “tvrđi i grublji” “Hercegovački linđo”, izvela je velika 30-člana grupa folkloraša iz KUD “Metković”, mještovitog uzrasnog sastava, od srednjoškolaca do “veterana”. Raduje činjenica da je mladi lijeričar Nikola Menalo uspješno odsvirao svoju dionicu za “linđo”.
-Svako veče imamo druženje gdje se upoznajemo sa plesovima iz drugačijih kulturnih sredina, gdje ih i mi upoznajemo sa našim plesovima i stvarno uživamo. Imali smo slobodnog vremena i vodiča koji nas je proveo Starim gradom, tako da smo upopznali i znamenitosti Kotora, kazao nam je Ivan Marušić, član juniorske postave.
Publika oduševljena
-Pokazao se jedan zavidan kvalitet, sa malo drugačijom koncepcijom nego prošle godine. Krenulo se u četvrtak (23. juna) sa međunarodnom radionicom folklore, gdje su se učesnici uzajamno upoznali sa radom folkloraša iz drugih država, upoznali se i družili, sinoć je bio prvi koncert na Ljetnjoj pozornici, jutros na pet gradskih trgova Staroga grada (ispred katedrale Sv. Tripuna, u Atrijumu Pozorišta, ispred crkve Sv. Nikole i na Trgu od oružlja) ansambli su u dvočasovnom program prikazivali dio svog kulturnog miljea. Dva sata bogatog programa, prepun Stari grad, turisti koji su inače došli u posjetu, imali su obogaćenu ponudu. U subotu uveče je cjelovečernji koncert Gradskog tamburaškog orkestra “Vasa Jovanović” iz Novog Sada, koji radi pri Centru tamburaške kulture. Na repertoaru imaju djela tradicionalne muzike Vojvodine, Rumunije, Mađarske, obrađena djela klasične muzike i moderni aranžmani, sve na tamburici. Svi učesnici će na Ljetnjoj pozornici takođe nastupiti na zatvaranju festivala u nedjelju u 21 sat, kazao je za Boka news Peđa Šušić, koreograf, umjetnički direktor “Đurkovića” i osnivač Festivala.
Ističe veliki doprinos organizaciji festivala koji su dali Bojana Radonjić, Antonio Grgurović, Nikola Mrvaljević, Andrea Ljubatović, Jelena Radonjić, asistenti FA “Nikola Đurković”, kao podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Učesnici su bili smješteni u privatnom sektoru i u Resursnom centru, ali su brojni ljubitelji folklore “tempirali” svoj boravak u Kotoru upravo radi ovog Festivala.
Otvarajući II Međunarodni festival folklora “ Oj talasi talasajte” menadžer Opšine Kotor Ivan Mikijelj izrazio je očekivanje da će ovaj festival postati tradicija po kojoj će se Kotor prepoznavati i van granica našeg grada i države.
Ekipa mladih folkloraša iz Metkovića poziraju za Bokanews
Bogat program utiče na produženi boravak
-Folklor nismo navikli da gledamo često u Starom gradu, a ovaj festival nam je tokom tri dana u tom smislu priuštio intenzovno zadovoljstvo. Opština i Turistička organizacija Kotora podržale su Međunarodni festival folklore u želji da raste iz godine u godinu i da bude manifestacija koja će kroz očuvanje tradicije da zbližava ljude. Stalno govorimo o raznovrsnosti programa kako po sadržaju, tako i po raznim lokacijama na teritoriji Opštine, uz sve što Kotor nudi- kulturno-istorijski spomenici, prirodno okruženje, ono što je UNESCO prepoznao, sve to nadograđujemo interesantnim manifestacijama, poput ove, što sve doprinosi većoj posjećenosti. Upravo kao plod toga je došlo ono što smo imali u posljednje dvije godine: rast broja dana koje provode naši gosti u Kotoru, s nekih prosječna tri dana smo došli na gotovo pet dana. To govori da je posjetiocima interesantmno u Kotoru i da bogat kulturno-zabavni program doprinosi ljepoti njihovoga boravka, kazao je Jovan Ristić, direktor TO Kotor za Bokanews.
Rotari klub Kotor bio je domaćin ovogodišnje svečane primopredaje dužnosti predsjednika Rotari i Rotarakt klubova Crne Gore koja je održana 24.06.2023. godine na kotorskoj Citadeli
Ovim je simbolično obilježen kraj jedne i početak nove Rotarijanske godine. Aktuelni predsjednici predali su lente dolazećim predsjednicima koji će u svom mandatu tokom 2023/2024 godine pod novim motom “Donesimo nadu u svijetu” (Create hope in the world) nastaviti sa brojnim uspješnim aktivnostima po kojima je Rotari zajednica u Crnoj Gori prepoznata i cijenjena.
Janko Racković koji je u protekloj rotarijanskoj godini bodio Rotari Klub Kotor predao je lentu predsjednici za rotarijansku 2023/2024 godinu Aleksandri Ivanović.
Rotari klub
On je ovom prilikom istakao: “Godinu je obilježila zajednička akcija “Suviše mali da možemo sami” Rotari zajednice u Crnoj Gori, UNICEF kancelarije i drugih partnera, u okviru koje je sakupljeno 92000 eura za opremanje Centra za neonatologiju Kliničkog centra u Podgorici. Ovu godinu pamtićemo i po nezaboravim druženjima Rotarijanaca gdje smo, uz nezaobilazne humanitarne aktivnosti, jačali saradnju među našim klubovima. I na kraju, u ovoj godini Rotari zajednica u Crnoj Gori postala je bogatija za još jedan klub. Na nedavno održanoj Distriktnoj konferenciji Guverner Nikola Božić uručio je čarter povelju “E-klubu” u Crnoj Gori predsjedniku Borisu Marđonoviću.’’
Na zajedničkoj ceremoniji, predsjedničke dužnosti preuzeli su dolazeći predsjednici svih Rotari i Rotarakt klubova u Crnoj Gori: Mia Raičković Račić – Rotarakt klub Podgorica, Milica Anđušić – Rotarakt klub Budva, Filip Radičević – Rotari klub Podgorica, Pero Duletić – Rotari klub Budva, Liridon Tafica – Rotari klub Ulcinj, Vukoman Kljajević – Rotari klub Bijelo Polje, Radan Laušević – Rotari klub Pljevlja i Stevan Milošević – Rotari klub Bar.
Svečanu ceremoniju svojim prisustvom uveličali su članovi Distriktnog lideršip tima za Crnu Goru Aleksandar Radojičić, Guverner Distrikta 2483 Srbija i Crna Gora za 2023/2024 i dolazeći Guverner Veliša Stamatović za 2025/2026.
Rotari klub
Guverner Radojičić ovom prilikom je kazao: “Točak rotarijanstva nastavlja da se okreće, novi lideri preuzimaju odgovornost za dostizanje naše vizije gdje su ljudi širom planete jednaki i ujedinjeni. Naša tema za novu rotarijansku godinu nam daje novu inspiraciju i motiv da donesemo nadu širom svijeta onima kojima je to potrebno! Moj tim i ja, kao i svi Rotarijanci, ćemo biti maksimalno posvećeni našoj filantropskoj misiji i cilju da donesemo što više osmeijeha i nade širom planete!”
Rotari zajednicu u Crnoj Gori čini oko 170 rotarijanaca iz 8 klubova – Podgorica, Budva, Ulcinj, Bar, Pljevlja, Bijelo Polje, Kotor i novog E-Kluba Crna Gora, kao i oko 30 rotaraktovaca iz – Rotarakt kluba Podgorica i Rotarakt kluba Budva. Iz godine u godinu Rotari zajednica u Crnoj Gori jača, a njena snaga ogleda se u brojnim humanitarnim aktivnostima, zajedništvu i prije svega, prijateljstvu.
Nova Rotarjanska godina počinje 01. jula, a narednih 12 mejseci, pod motom “Donesimo nadu svijetu” preko 1 300 000 rotarijanaca širom svijeta fokusiraće svoje aktivnosti i projekte na jačanje uloge mladih ženja, važnost mentalnog zdravlja, prilagođavanje klimatskim promjenama, kao drugim oblastima djelovanja Rotari zajednice.
Predsjednik opstine Željko Komnenović najavio skoriju izmjenu ove Odluke, kojom ce zabrana izvođenja građevinskih radova u Tivtu startovati ranije
Na teritoriji opštine Tivat zabrana izvođenja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone stupa na snagu 1. jula i trajaće do 15. septembra. U ovom periodu zabranjeni su radovi građenja i rekonstrukcije objekata ali i radovi na raskopavanju javnih površina, a sve shodno važećoj Odluci o zabrani izvođenja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone iz 2017. godine.
Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor vršiće kontrolu poštovanja ove odluke. „Apelujemo na investitore da poštuju zabranu gradnje i podsjećamo da se novčane kazne zbog kršenja iste kreću u rasponu od 500 do 10.000€“, naglašava sekretarka Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Jelena Šćekić.
Investitor je dužan da gradilište zatvori na način kojim će se obezbjediti nesmetani saobraćaj, bezbjednost lica, susjednih objekata i okoline i postavi neprozirne zaštitne ograde oko gradilišta.
Izuzetno i na obrazloženi zahtjev investitora, Predsjednik opštine je donio odluke kojima se odobravaju građevinski radovi u razdoblju zabrane i to kada su u pitanju dva velika investiciona projekta: Porto Montenegro i Luštica Bay.
Predsjednik opstine Željko Komnenović najavio skoriju izmjenu ove Odluke, kojom ce zabrana izvođenja građevinskih radova u Tivtu startovati ranije.
Proteklog vikenda svečano je otvorena još jedna zanimljiva ruta u hercegnovskom zaleđu, planinarska staza kroz Ljuti krš, u Parku prirode Orjen. To je rezultat zajedničkog rada domaćina, Planinarskog kluba Subra, i Pohodničkog društva Novo mesto, iz istoimenog grada-pobratima Herceg Novog, tako da otvaranje staze predstavlja nastavak saradnje, ali na nivou civilnog sektora.
Staza se prelazi za svega 15 min, spada u srednje teške, a glavne atrakcije su geo-fenomeni krša, geološke formacije kalcijum karbonata koje formiraju veoma razuđen i teško prohodan reljef.
Otvorena nova planinarska staza – Orjen
Od pojedinačnih lokaliteta, vrijedi pomenuti pogled na markantnu ulaznu vertikalu Škrapske jame, prelaz preko pukotinskog procjepa premošćen drvenim mostićem, te sam vidikovac sa pogledom na Ljuti krš, što je i krajnja destinacija.
Otvorena nova planinarska staza – Orjen
Osim planinara, svečanosti su prisustvovali predstavnici Parka prirode Orjen, Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, te Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, koji su se i obratili okupljenima, nakon čega je slijedilo otkrivanje prigodne spomen-ploče i zajednički obilazak staze.
Aerodrom Tivat je u maju ostvario promet od ukupno 68,71 hiljadu putnika.
Iako je to 41,5 odsto bolji rezultat nego u istom mjesecu prošle godine, tivatska vazdušna luka je i u maju bila na tek 69,3 odsto svog fizičkog obima prometa ostvarenog u istom mjesecu za nju do sada rekordne 2019. godine, kada je kroz terminalnu zgradu Aerodroma Tivat prošlo 99,13 hiljada putnika, pišu Vijesti.
Ipak, tokom prošlog mjeseca uspostavljen je čitav niz novih linija sa tivatskog aerodroma, a na njega su počeli da slijeću avioni na novim redovnim sezonskim ili čarter linijama iz više država Evrope, Bliskog istoka i srednje Azije, pri čemu su otvorena i neka za Tivat do sada sasvim nova tržišta, poput Kuvajta ili Uzbekistana.
Aerodrom Tivat prošlog mjeseca je zabilježio ukupno 874 operacije slijetanja i polijetanja aviona, što je skoro devet odsto više nego u maju prošle godine, kada su bile ukupno 803 operacije.
Od početka godine do 1. juna, Aerodrom Tivat je zabilježio ukupan promet od 157,9 hiljada putnika na 2,29 hiljada operacija vazduhoplova.
Kotor će od 2. do 12. jula i ovog ljeta biti najveselija pozornica na svijetu.
Simbol ovogodišnjeg Kotorskog festivala pozorišta za djecu – vila Alkima i slogan „Zamislite, djeco…“ inspirisani su motivima knjige ”Kotorske legendice”, čiji je izdavač Opštinska javna ustanova (OJU) ”Muzeji” Kotor, obavještavaju iz PR službe Festivala.
Legenda o nastanku Kotora je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, te je svojom autentičnošću nerijetko motiv kreativcima u realizaciji svojih ideja.
Jeste li se ikada zapitali, kako je, nekada davno, nastao grad Kotor?
Prema legendi, na obroncima padina, na obali plavetnog mora, pomorci su, diveći se ljepotama Boke, podigli grad u kome baš mi danas imamo svoj omiljeni trg za igru, kutak za dom i čiji svaki pedalj nesebično pokazujemo onima koji su očarani ljepotama našeg kraja.
Zaštitivši kotorske bedeme i brdo Pestingrad, Alkima je dobronamjernim savjetom ukazala pomorcima da je mudrije formirati grad pokraj vode. Ona je neumorno ostala da, čuvajući brda iznad grada, čuva i grad, a i vjekovima sve nas, njegove mještane i posjetioce.
Kako legenda kaže, vila Alkima, u noćima kad je mjesec mlad i žut, a nebo puno treperavih zvijezda, sjedi na vratima svoje pećine i tiho posmatra kako se grad budi. Zamislite, djeco, da je svojim bistrim očima, svojim netaknutim nevinim srcem, ugledate jedne večeri.. Gorska vila zasigurno ponosno posmatra vaše maštovite glave koje svojim vrcavim umom kreću u još jednu avanturu zvanu Kotorski festival pozorišta za djecu.
Otkrićemo vam jednu tajnu – Alkima nam je jedne večeri šapnula da je misija ovogodišnjeg Festivala da svi zajedno maštamo, kao što ona mašta da će jednog dana zlatna lađa uploviti u zaliv i vratiti je kući… Zamislite, djeco, kako na jednom mjestu udružujemo maštu i stvarnost – a pod plaštom vile Alkime, pozorište biva mjesto gdje se magija dešava.
Ilustratorka Ana Rodić zaslužna je za kreaciju vile Alkime koja krasi naslovnu stranu „Kotorskih legendica“, a ove godine ponosno čuva i pozorišnu scenu 31. Kotorskog festivala pozorišta za djecu.
Glavni simbol Festivala, Alkima – snažna gorska vila koja uzorno stoji, kao ogledalo hrabrih, mudrih i dobrih djela, okuplja i male i velike pozorišne zaljubljenike i one koji će to tek postati.
Dragi drugari, dobrodošli u Kotor koji je od 2. do 12. jula najinspirativniji – obojen najvedrijim bojama, posebno miriše na nova znanja, kreativnost i igru i donosi najčistiju energiju – onu koja nas posebno pokreće u danima kada je “grad u rukama najmlađih !, navodi se u saopštenju PR službe Kotorskog festivala pozorišta za djecu.
Referenca: ”Kotorske legendice” u izdanju Opštinske javne ustanove (OJU) ”Muzeji” Kotor,
Autorka ilustracije vile Alkime – Ana Rodić
Ruski mediji i dalje nagađaju o detaljima dogovora Prigožina i Putina u kojem je posredovao bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko.
Međutim, Institut za proučavanje rata prvi put u prvi plan stavlja dva nova imena – šefa ureda ruskog predsjednika Antona Vaina i ruskog veleposlanika u Bjelorusiji Borisa Grizlova, piše Jutarnji list.
Oni su, navodno, imali jednu od ključnih uloga u događanjima od subote kada su se tenkovi Wagnera zaustavili na manje od 300 kilometara od Moskve. Prema navodima Meduze i ISW-a, Prigožin je u subotu oko podneva pokušao stupiti u kontakt s administracijom ruskog predsjednika, ali Putin je odbio bilo kakav kontakt s odmetnutim moćnikom. Međutim, šef Wagnera, očito se uspaničario kada je shvatio kada je shvatio da nije dobio potporu kakvu je očekivao, i vrlo brzo je krenuo u pregovore s Lukašenkom, Vainom i Grizlovim. Prigožin se uspaničio i zbog činjenice da su njegovi vojnici pobili pilote i zračno osoblje ruskih vojnih snaga i strahovao je da će ga Putin smatrati odgovornim za taj čin.
Portal Meduza, pozivajući se na neke ruske izvore, navodi da Putin nakon svega čak i razmišlja o promjenama u Ministarstvu obrane. Neki su otišli tako daleko i sugeriraju da je to dio dogovora s Prigožinom.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu i načelnik Glavnog stožera vojske general Valerij Gerasimov nisu se vidjeli ni čuli do trenutka kada je Prigožin krenuo u akciju, a sada se špekulira da bi Aleksej Djumin, trenutni guverner Tulske oblasti, mogao zamijeniti Šojgua. Ako je ta informacija točna, to bi bila ogromna Prigožinova pobjeda.
Kakav god bio dogovor, Prigožinu se od subote navečer gubi svaki trag. Ruska televizija RTVI navodi da je Prigožinova press služba javila da šef Wagnera ‘šalje pozdrave‘ i da će odgovoriti na sva pitanja ‘kada razina komunikacije bude normalna‘. Zanimljiva je i objava Telegram kanala koji je usko povezan s Wagnerom na kojem je objavljena fotografija Prigožina koji drži prst na usnama. U potpisu stoji ‘planovi vole šutnju‘. Dakle, to je fraza koju Ukrajinci često koriste za svoju protuofenzivu.
ISW navodi da je ključno pitanje nakon ‘paklene subote‘ hoće li wagnerovci i u kojoj mjeri nastaviti sudjelovanje u ratu u Ukrajini.
Nosač zrakoplova na nuklearni pogon, USS Gerald R. Ford Foto: Marijan Nejašmić / HTV
Ponos američke mornarice, najmoderniji nosač zrakoplova na nuklearni pogon “USS Gerald R. Ford” uplovio je jutros u Split.
Golemi brod, koji privlači poglede Splićana i turista, najveći je ratni brod u povijesti. Dugačak je više od 330, a visok 76 metara, poput solidnog nebodera, s 25 paluba. Gradnja je stajala 12,8 milijardi dolara, a još je 4,7 milijardi utrošeno za istraživanje i razvoj. Može nositi 75 zrakoplova. Posadu, uključujući zrakoplovno osoblje, čini 4500 ljudi.
Uplovljavanje u hrvatski dio Jadrana među rijetkim je dosadašnjim dolascima tog nosača zrakoplova u mora drugih država. Bio je u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu, a u svibnju ove godine sudjelovao je u NATO-ovim vježbama u norveškim vodama.
Posjet Splitu potvrda je unaprjeđenja odnosa SAD-a i Hrvatske jer dvije nacije rade zajedno za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu regiju, naveli su iz Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj. Posjet je i prigoda posadi broda “USS Gerald R. Ford” za upoznavanje sa Splićanima te bogatom hrvatskom poviješću i kulturnim nasljeđem.
Američka 6. flota, sa sjedištem u Napulju u Italiji, provodi cijeli spektar združenih i pomorskih operacija, često u dogovoru s partnerima, kako bi unaprijedila nacionalne interese SAD-a te sigurnost i stabilnost u Europi i Africi.
“USS Gerald R. Ford” (CVN 78) najnoviji je nosač zrakoplova američke mornarice. Kao prvi brod u klasi za sljedeću generaciju nosača zrakoplova, donosi mnogo tehnolgija za postizanje veće ubojitosti, sposobnosti preživljavanja i zajedničke interoperabilnosti, uz smanjenje operativnih troškova i troškova održavanja. Brod “USS Gerald R. Ford”, oznake CVN 78, prvi je novi nosač dizajniran u više od 40 godina, a osmišljen je da ima fleksibilnost za rad s budućim generacijama zrakoplova. Nazvan je po 38. predsjedniku Sjedinjenih Država Geraldu Fordu.
Brod nosi najnaprednije palubne lovce, kao što su F-35C Lightning II i F/A-18E/F Super Hornet, avione ranog upozorenja za sve vremenske uvjete E-2D Advanced Hawkeye, mornaričke jurišnike za protuelektroničku borbu EA-18G Growler te višenamjenske helikoptere MH-60R/S i brojne tipove bespilotnih letjelica. Za njihovo katapultiranje koristi se elektromagnetski katapult kojim je parni katapult poslan u povijest.
