Na Vinistrinom međunarodnom ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i 14. Svijetu malvazija oboreni su svi rekordi – ocjenjivano je 700 uzoraka vina, 30% više nego prošle godine – uz veliko iznenađenje kada je u pitanju titula najboljeg vina. Titula Best in Show ovoga puta nije ostala u Istri već je pripala italijanskom vinu Passito Na’jm 2020 vinarije Cantine Colosi. Ova slatka malvazija sa Eolskih ostrva kraj obala Sicilije, napravljena od sorte Malvasia delle Lipari, tako je proglašena za najbolju malvaziju na svijetu za ovu godinu.
Šampionsku titulu za svježu malvaziju dobila je porečka vinarija Kadum, Sonata Riserva 2020 rovinjske vinarije Dobravac šampion je u kategoriji odležanih malvazija, vinarija Fakin u kategoriji svežih terana, a u kategoriji zrelih – Benvenutijev Teran Livio Benvenuti iz 2019. Šampionsku titulu među svežim vinima od refoška osvojila je slovenačka vinarija Jogan iz Pobega.
Od prošle godine, Vinistrino ocjenjivanje ima i platinastu kategoriju, u koju spadaju vina koja su osvojila najmanje 95 poena. Na 14. Svijetu malvazija ovu titulu zaslužila su vina Malvazija Sur Lie 2019 kuće Pilato, odležala malvazija vinarije Deklić i Justino’s Madeira Malvasia Colheita 2009 iz portugalske Madere.
Od ostalih vina uz Benvenutijev Muškat San Salvatore iz 2017. godine platinom su se ovenčala i tri refoška: onaj iz 2020. momjanske vinarije Prelac, kao i dva slovenačka vina, Santomas 2020 Vinske kleti Santomas iz Šmarja i Capris Refošk Vinakoper 2020.
Nadmetanje u Poreču vina ocenjivao je žiri od 90 sudija iz 17 zemalja.
Foto Vinistra
Luka Rosi, predsjednik Vinistre, udruženja vinogradara i vinara Istre, podijelio je sa medijima nevjericu i radost zbog velikog uspjeha ovogodišnjeg ocenjivanja:
– Oboreni su svi rekordi. U Poreč je stiglo 30% više uzoraka nego prošle godine, od čega 317 malvazija iz sedam zemalja, 325 ostalih vina i 58 jakih alkoholnih pića. Sve je više vinara, posebno proizvođača malvazija, koji su prepoznali izuzetan kvalitet našeg ocjenjivanja. Čestitao bih svim pobednicima na izvrsno obavljenom poslu u vinogradu i podrumu – naveo je Luka Rosi, prvi čovjek udruženja koje u Poreču od 5 – 7. maja organizuje veliki susret vinara Vinistra.
Priznanja vinarijama biće dodijeljena 3. maja, uoči početka 29. Vinistre.
BROD PUFFIN JACKIE ZANETTI & ALEX PAPIJ (RUSALKA)/GGR2022
Britanski jedriličar Ian Herbert Jones koji sudjeluje u samačkoj regati oko svijeta Golden Globe, spašen je nakon havarije u južnom Atlantiku. Prema pisanju portala sail-world.com spasio ga je tajvanski ribarski brod “Zi da wang” nakon što se Jonesov brod prevrnuo u velikoj oluji na moru, te mu je pukao jarbol. Jones je poslao poziv u pomoć preko signala EPIRB uz napomenu kako je ozlijedio leđa i rame.
Tek nakon pola dana, za njim je krenula akcija traganja i spašavanja jer se tada vrijeme donekle stabiliziralo. Tajvanski brod bio je najbliže Jonesu, te ga je ukrcao. Jones je bio otprilike 1200 milja istočno od Argentine, ili 900 milja sjeveroistočno od Falklandskih otoka, pa je bio izvan dosega helikoptera.
Ian Herbert Jones
Oluja koja ga je zadesila bila je najavljena po prognozama, no on je nije mogao nikako izbjeći. Uz olujan vjetar od preko 90 čvorova, valovi su bili visoki oko 7,5 metara.
Jones je proveo 219 dana na ovoj retro regati na kojoj još sudjeluje Indijac Abhilash Tomy, Michael Guggenberger iz Austrije, je Južnoafrikanka Kirsten Neuschäfer. Ostali jedriličari su odustali silom prilika. Regata u kojoj je strogo zabranjena moderna tehnologija je inače krenula početkom septembra iz Les Sables-d’Olonnea u Francuskoj. Prvi od preostale trojke očekuje se na cilju krajem ovog aprila.
Posjeta delegacije Udruženja kineskih kompanija u Crnoj Gori – fot Opština Tivat
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sa saradnicima ugostio je juče predstavnike Udruženja kineskih kompanija u Crnoj Gori i sa njima razgovarao o mogućnostima saradnje Tivta sa kineskim tržištem na poljima ekonomije i investicija. Delegaciju je predvodila Ambasada NR Kine u Crnoj Gori, a činili su je predstavnici kompanija CRBC i IETC, koje posluju u Crnoj Gori već duži niz godina.
Kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC) Montenegro Branch, specijalizovana je za izgradnju infrastrukture, nekretnine i investicije. Podružnica je kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC), jedne od četiri najveće državne građevinske kompanije u Kini, sa fokusom na izgradnju infrastrukture, kao što su autoputevi i mostovi, luke, željezničke pruge, aerodromske piste i tuneli u Kini i inostranstvu. U Crnoj Gori je izgradila prvu dionicu auto puta.
Sa sjedištem u Crnoj Gori, kompanija IETC bavi se ekopoljoprivredom, uzgojem organskog povrća i preradom hrane, a uz turističku ponudu planira da izgradi ekološke restorane, te razvija međunarodnu trgovinsku i tehničku saradnju i proširi tržište na jugozapadni Balkan.
Gosti su upoznali tivatsku administraciju sa aspektima poslovanja i realizovanim projektima svojih kompanija.
Komnenović je izrazio zahvalnost Udruženju, kao i Ambasadi NR Kine na interesovanju i prepoznavanju Tivta kao pogodnog partnera u zemlji za proširenje saradnje. On je zajedno sa saradnicima goste upoznao sa ovdašnjim prilikama i budućim kapitalnim projektima u opštini, između ostalih i sa planovima izgradnje novih objekata škola, vrtića, vatrogasnog doma i policijske stanice, te budućeg sportskog kompleksa na prostoru Montepranzo, i pozvao ih da učestvuju u tenderima za izgradnju lokalne infrastrukture, a koji slijede nakon završetka Elaborata o saobraćaju.
Učesnici sastanka razmjenjivali su iskustva i praktične aspekte potencijalne dalje saradnje, sa akcentom na oblasti trgovine i investicija.
Ispred Opštine Tivat, pored predsjednika Komnenovića, sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Opštine Jovan Brinić, menadžerka Opštine Patricia Pobrić i sekretar Sekretarijata za privredu Vedran Božinović.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je potpisao zakon kojim se dozvoljava kreiranje digitalnog sistema za pozive za vojnu službu što umnogome omogućava mobilizaciju.
Zakon omogućava sistem za digitalno slanje poziva za vojsku koji će muškarcima pod obavezom onemugućiti da napuste zemlju i učiniti da izvjegavanje i neodazivanje bude gotovo nemoguće.
Ovaj potez je probudio nove strahove u Rusiji dok je vojna kampanja Moskve u Ukrajini ušla u drugu godinu.
Zakon je prošao proceduru u parlamentu u samo dva dana ranije ovog sedmice, prije potpisa Putina, 14. aprila.
Kremlj je insistirao da se ne planira nova akcija mobilizacije i da u zakonu nema ništa neobično.
Prema zakonu, regrutima bi bilo zabranjeno da putuju u inostranstvo i obavezuju se da se jave u kancelariju za regrutovanje nakon što prime elektronski poziv.
Do sada je regrut morao lično da primi poziv, a mnogi koji se nisu htjeli boriti u Ukrajini jednostavno su ignorisali pozive ili pobjegli iz zemlje.
Desetine hiljada muškaraca pobjegli su iz Rusije prošle jeseni nakon što je Putin najavio mobilizaciju za podršku snagama u Ukrajini.
Prema novom sistemu, obavještenje o pozivu smatraće se primljenim čim se pošalje.
Oni koji se ne pojave na mjestu za regrutaciju u roku od 20 dana od dana primitka elektronskog poziva, neće moći dizati kredite, uknjižavati vlasništvo niti raditi kao samostalni poduzetnici.
Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću.
Savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda, Marija Raković, kazala je da je sudija Goran Šćepanović odredio pritvor Božoviću zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i tri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
„Pritvor je određen zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke”, kazala je Raković Televiziji Crne Gore.
Prethodno je pritvor do 30 dana predložilo Specijalno državno tužilaštvo.
Božović je uhapšen u četvrtak, u akciji Specijanog policijskog odjeljenja.
Šesnaest kilometara puta od Budve do tivatskog aerodroma, duž crnogorske obale, gradiće kineski konzorcijum “Shandong” za gotovo 54 miliona eura, 14 miliona više nego što su vlasti planirale da potroše.
Od tih 54 miliona eura, država ima obezbijeđeno nepunih 15 miliona, saopšteno je na sjednici Vlade krajem septembra.
Vlada je navela da će nedostajuća sredstva doći iz “kapitalnog budžeta ili drugih načina finansiranja”.
Iz vladine Uprave za saobraćaj Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobila odgovor da li će se država zbog toga zaduživati.
Crna Gora od ranije ima problematično iskustvo zaduživanja za projekte koje rade kineske kompanije, kao što je bilo u slučaju gradnje dijela autoputa.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje za RSE da je kineski uticaj posljednjih godina, u Crnoj Gori i u regionu, rastao dijelom i zbog kredita koje ta država nudi vladama sa kojima njene kompanije realizuju projekte.
A o interesovanju kineskih kompanija za poslove u Crnoj Gori svjedoči podatak da je četiri od osam ponuda za gradnju bulevara stiglo je od kineskih kompanija.
Može li bulevar biti i skuplji od dogovorenog
Konzorcijum “Shandong foreign economic & technical coopeation” i “Shandong luqiao group” prije pola godine registrovao je predstavništvo u Podgorici.
Cijena puta od 54 miliona eura, međutim, bi mogla još rasti, jer tenderska dokumentacija uključuje klauzulu o kliznoj skali koja predstavlja zaštitu, naročito izvodača radova, od inflatornih kretanja na tržištu.
“Da li će biti veća ili manja od iznosa ponuda, prevashodno zavisi od kretanja cijena proizvoda metala, goriva, pijeska, cementa…”, navodi se u informaciji Vlade o obezbjeđivanju nedostajućih finansijskih sredstava za gradnju bulevara.
Komentarišući poslove Kine u regionu, Mulešković ukazuje na efikasnost njihove poslovne strategije:
“To jeste pametan potez Kine, da finansijska sredstva koja je imala stavi na raspolaganje i na taj način dodatno ojača uticaj u ovim zemljama”.
Međutim, poručuje da zemlje moraju voditi računa pod kojim uslovima se zadužuju, kao i šta sve obuhvata to zaduženje.
“Često imamo priču samo o kamatnim stopama i uslovima zaduženja, ali tu treba vidjeti i sve ostalo što se odnosi na ta zaduženja”.
Koje kineske kompanije su poslale ponudu
Od osam pristiglih ponuda na tender, tri najjefitnije dale su kineske kompanije.
Jedina poznata crnogorskoj javnosti je “China road and bridge construction”, koja je gradila prvu dionicu auto puta dužine 41 kilometar, za koju se država kod kineske Exim banke zadužila skoro 900 miliona dolara.
Zbog opasnosti po državne finansije, Evropska komisija je pomogla crnogorskoj Vladi da se, uz pomoć zapadnih banaka, zaštiti od valutnog rizika jer je kineski kredit uzet u dolarima, čija je vrijednost varirala u odnosu na euro.
Kompanija je gradila i Pelješki most u Hrvatskoj koji je koštao više od 400 miliona eura. Rade i nekoliko srpsko-kineskih projekta “teških” oko 3,5 mijarde eura, koji su uglavnom ugovoreni bez tendera, a za koje se Srbija zadužila kod kineskih banka.
I ostale dvije kompanije koje su dostavile ponude za gradnju bulevara od ranije su zainteresovane za ulaganja u Crnu Goru.
Tako “Sichuan Road and Bridge Group Corporation” godinama pomaže plasman crnogorskih vina “Plantaža 13. jul” na kineskom tržištu.
“Sinohydro corporation limited” ranije je izrazio interes za gradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici u Crnoj Gori. Inače sa Vladom Srbije imaju memorandum o vodnoj infrastrukturi, a uključeni su i u poslove u Bosni i Hercegovini.
Drugi tender za bulevar u Crnoj Gori
Konzorcijum “Shandong”, koji je dobio posao izgradnje saobraćajnice od Budve do tivatskog aerodroma, nije mnogo prisutan u regionu, a posao je dobio na drugom tenderu na kojem su ponude dostavljane u julu 2022. godine.
Na prvom tenderu 2021. godine najjefitniju ponudu (42,6 miliona eura) dostavila kineska kompanija “China Civil Engineering Construction Corporation” (CCECC), a koja je ranije učestvovala u modernizaciji željezničke pruge u Crnoj Gori.
Međutim kompanija je odustala zbog velikog skoka cijena na međunarodnom tržištu, a Uprava je pokrenula postupak naplate garancije za tu ponudu, što je bio uslov za raspisivanje novog tendera.
Iz Uprave za saobraćaj više od 10 dana ne odgovaraju na upite RSE vezano za naplatu garancije.
Problem eksproprijacije u Grblju
Gradnja bulevara trebalo bi da traje dvije godine, saopšteno je na ceremoniji potpisivanja ugovora u Podgorici 29. marta, kojoj je prisustvovao i premijer Dritan Abazović.
Međutim, jedan od problema koji još nije riješen je eksproprijacija zemljišta, pogotovo u Grblju, primorskom mjestu između Budve i Kotora, a dio mještana se, između ostalog, protivi povećanju broja saobraćajnih traka.
Abazović primio mještane Grblja – arhivski snimak
Na sjednici Vlade krajem septembra tadašnji ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić kazao je da su troškovi gradnje bulevara porasli upravo zbog problema eksproprijacije.
“Čekali smo sa tim putem. U međuvremenu je na potezu izgradnje, od kružnog toka Kotor do plaže Jaz, buknula gradnja bespravno zidanih objekata. I sada ćemo isti put platiti najmanje tri puta više “.
O proširivanju saobraćajnice govori se gotovo deceniju.
Generalni sekretar Vlade Boris Marić kazao je da ima slučajeva duple eksproprijacije, odnosno da dio mještana koji su ranije za isto zemljište dobili novac sada traže ponovo.
Kineski projekti po Crnoj Gori
Obimnija poslovna saradnja Crne Gore i Kine je započela prije više od deset godina, kada je sa kineskim partnerom dogovorena nabavka brodova za dvije državne kompanije, Crnogorsku i Barsku plovidbu.
Država se za brodove zadužila kod kineske državne Exim banke.
Ekološku rekonstrukciju Termoelektrane u Pljevljima sprovodi “Dongfang Electric Corporation”, a “Shanghai Electric Power Engineering” je završila vjetroelektranu Možura na samom jugu države.
Saradnju sa balkanskim zemljama Kina ostvaruje kroz multilateralnu Platformu 16+1 koja je formirana 2012. godine i predstavlja dio Inicijative Pojas i put o saradnji sa zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope, od kojih je najveći broj na Balkanu.
Prema navodima Digitalnog forenzičkog centra, vrijednost kineskih projekata u zemljama 16+1 prelazi 27 milijardi eura. Više od polovine tog iznosa je u pet zemalja Zapadnog Balkana koje nijesu članice Evropske unije (EU).
Međutim, EU i SAD detektovale negativne posljedice uticaja saradnje s Kinom. Jedna od njih je kreiranje neodrživog duga kojim se ugrožava ekonomska stabilnost a time i ukupan društveni i bezbjednosni ambijent država koje uzimaju kineske kredite .
Prema informacijama turističko-informativnih biroa Turističke organizacije Tivat, tokom tri mjeseca ove godine prijavljeno je oko 140.000 noćenja u individualnom smještaju u ovom gradu, što je u značajnoj mjeri više u odnosu na prva tri mjeseca prethodne godine.
“Mogu reći da smo izuzetno zadovoljni dosadašnjim tokom predsezone. Prema informacijama naše turističke privrede, hotelijera i izdavaoca individualnog smještaja, popunjenost kapaciteta je izuzetno dobra u ovom periodu, a i u nastavku predsezone. Najave su takođe dobre i za glavnu turističku sezonu,” istakla je direktorica TO Tivat, Danica Banjević.
Najbrojniji gosti u Tivtu su sa tržišta Rusije, Srbije, Turske, Bosne i Hercegovine i Velike Britanije. Otvorenosti ka različitim svjetskim tržištima doprinijeće i nove avio-linije najavljene za ovo ljeto.
Tivat – foto Boka News
“Raduje nas što su najavljene neke nove avio-konekcije prema aerodromu Tivat, prije svega mislim na konekciju Jet 2 iz Velike Britanije prema Crnoj Gori. Austrian Airlines je takođe najavio letove prema Tivtu ove godine. Tu je i veći broj konekcija sa tržišta Izraela i Sjeverne Evrope. Međutim, treba intenzivnije raditi na poboljšanju avio dostupnosti i van glavne turističke sezone,” navela je Banjević.
Optimistične najave za predstojeću turističku sezonu imaju i u marini Porto Montenegro, a trenutan kapacitet je dobro popunjen.
Direktorica TO Tivat, Danica Banjević
“Imamo odlične najave dolazaka klijenata i vlasnika stanova. Sve nekretnine u Porto Montenegru koje trenutno imamo u portfoliju su prodate, tako da očekujemo dobru sezonu,” kazao je PR menadžer marine Porto Montenegro, Danilo Kalezić.
Kalezić ističe da su ostali predani promociji Crne Gore kao nautičke destinacije, a takav trud nije ograničila ni pandemija korona virusa.
“Ljudi koji su iz svijeta nautike znaju da sada kreću dva velika sajma, jedan u Barseloni, drugi na Palma de Majorci na kojima ćemo prisustvovati i najaviti čarter sezonu koja predstavlja nautičku komunikaciju između Crne Gore, Italije, Hrvatske, Albanije i Grčke. Ova godina, što se tiče brojeva i kvaliteta gostiju zvuči zaista dobro,” poručio je PR.
Značajan broj gostiju koje očekuju u marini Porto Montenegro uživaće u raznovrsnom programu koji je pripremio tim Adriatic Marinas. Manifestacije će početi krajem aprila velikom ESG konferencijom o ekološkoj održivosti koja će okupi oko 400 gostiju.
Porto Montenegro, PR Danilo Kalezić
“To je zaista važno za Tivat koga, zajedno sa partnerima, želimo da brendiramo kao Davos ovog dijela Evrope kada je ESG tema u pitanju. Za jun mjesec u aktivacije ulazimo sa novim izdanjem čuvenog Jazz festivala za koji se uvijek traži karta više. 16. i 17. juna će se održati čuveni Gumball, više od stotinu super-automobila koji dolaze u Tivat, a njih uvijek prati velika medijska pokrivenost, slavne ličnosti, interesantni gosti, a i potencijalni posjetioci koji će se rado vratiti u Crnu Goru.”
Kalezić najavljuje da će se tradicionalno održati i Fashion festival, treću godinu zaredom veliki spektakl će prirediti muzičar Dino Merlin, a novitet je Rubix Festival koji donosi kombinaciju teatra, muzike, tehnologije i umjetnosti. Na velikom otvaranju 28. jula će nastupiti holivudska zvijezda John Malkovich sa predstavom Infernal Comedy.
Ovako bogat program utiče na rast broja gostiju i u Regent Porto Montenegro hotelu, a atraktivnost destinacije i pristup izvrsnosti u pružanju usluga motivišu goste da se iznova vraćaju, objasnila je PR menadžerka hotela Dobrica Milić.
Dobrica Milić, PR menadžerka hotela Regent Porto Montenegro
“Ukoliko se ostvare najave koje trenutno imamo, očekujemo da ćemo imati porast od nekih 30% u odnosu na uporedni period iz prošle godine. Očekujemo većinom goste iz zemalja kakve su SAD, Velika Britanija, Turska, Njemačka. Sa naših strateških tržišta očekujemo takođe porast posjeta iz Emirata, Izraela, Danske. Ono što nas posebno raduje jeste da imamo pojačano interesovanje iz azijskih zemalja – Kine, Japana i Tajvana,” najavila je Milić.
Kako bi turistička sezona u Tivtu protekla u zaista zadovoljavajućim uslovima i ispunila sva navedena očekivanja potrebno je posvetiti se rješavanju problema saobraćajnih gužvi, smatraju u TO Tivat.
“Tivat ima problem sa saobraćajnom infrastrukturom, već sada su velike gužve na magistralnom putu, a to je jedna od zamjerki koju turisti u anketi najviše ističu. Nadamo se da će se problem sa trajektima riješiti što prije, imajući u vidu da je sezona već krenula i svake sedmice imamo sve veći priliv turista, a značajnije povećanje očekujemo već nakon prvomajskih praznika,” objasnila je direktorica TO Tivat, Danica Banjević.
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore je multimedijalna manifestacija koja je dio multidisciplinarnog i multidimenzionalnog projekta Laboratorije za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor, Univerziteta Crne Gore. Manifestacija se organizuje u partnerstvu sa Pomorskim muzejem Crne Gore u Kotoru, u kome se održava najveći dio programa, a podržana je od strane Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor. Održava se od 21. aprila do 3. maja 2023. na Trgu Bokeljske mornarice u Kotoru, u Pomorskom muzeju i Pomorskom fakultetu.
Manifestacija ima za cilj da doprinese većoj vidljivosti atraktivne podvodne kulturne baštine Crne Gore i prenese njene kulturno istorijske poruke koristeći inovativne tehnologije. Program se sastoji od izložbe fotografija podvodne kulturne baštine na trgu ispred Pomorskog muzeja Crne Gore. Posjetioci će moći da zarone na istorijskim olupinama Crne Gore pomoću imersivne tehnologije virtuelnoj relanosti. Promovisaće se aplikacije za mobilne uređaje koje realistično vizuelizuju olupine brodova u 3D i obogaćenoj realnosti. Omogućeno je druženje sa istraživačima potonulih brodova, premijera filmova i izložba maketa. Organizovana su predavanja o biologiji olupina, podmorničarstvu, panel diskusije, radionice za djecu i kurs podvodne arheologije i arheologije pomorstva u okviru kampanje nauka za građane.
Podmorje Crne Gore skriva interesantne istorijske priče koje govore o pomorskim kontaktima od helenističkog i rimskog perioda sve do ratova u prvoj polovini 20. vijeka. Misija projekta “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” je da, multidisciplinarnim pristupom, pomoću inovativnih tehnologija, potpuno osvijetli i učini dostupnim raznovrsne kulturno-istorijske aspekte podvodne kulturne baštine Crne Gore. Projekat Podvodni predjeli Crne Gore dio je kandidature Budva Boka 2028 Evropska prestonica kulture.
Ljubljana: Izložba fotografija brodica “Hrvatska – tamo gdje jedra pričaju priče“
Na Krakovskom nasipu u središtu Ljubljane u srijedu je otvorena izložba 22 fotografije članova Udruge Cronavesa „Hrvatska – tamo gdje jedra pričaju priče“.
Organizatori izložbe su Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita i Hrvatska turistička zajednica u Sloveniji, glavni je pokrovitelj ACI d.d., a partner “Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre”.
“Autori 22 fotografije su članovi Udruge Cronaves koji su samostalno i skupno izlagali na različitim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu – Boško Lučev, Andrina Luić i Vislav Torre, kojima su se ovom prilikom priključili Dubravka Pajk, Vojko Bašić, Gojko Vukov Colić, Marko Valjak, Kristijan Žic i Sandro Rubinić”, rekao je na otvorenju izložbe predsjednik Udruge Cronavesa Plamenko Bavčević.
Najavio je da će nakon Ljubljane izložba biti postavljena gradu Vannesu u Francuskoj i u Trstu.
Tema izložbe su mali obiteljski brodovi koji su prehranjivali naraštaje dalmatinskih ribara i težaka – gajete, leuti, kaići, lađe.
“Fotografije brodove smještaju u današnji kontekst kad su oni postali simbol baštine područja kojima plove, a uloga koju danas imaju je drukčija je od nekadašnje”, rekao je Bavčević.
Profesor na Pomorskom fakultetu u Rijeci Robert Mohović predstavio je aktivnosti na očuvanju i revitalizaciji pomorske baštine koje se već godinama provode kroz pomorske muzeje, regate, festivale i radionice na kojima se prenose znanja i vještine kojima vladaju iskusni hrvatski jedriličari.
“U cilju očuvanja uspomena i edukacije generacija o raznolikoj hrvatskoj pomorskoj baštini, duž obale je osnovano nekoliko iznimnih multimedijalnih centara čija namjena nije samo od povijesne važnosti, nego su svi izvrsna turistička mjesta na kojima posjetitelji Hrvatske doživljavaju povratak u prošlost i proživljavaju kako su nekada živjeli hrvatski pomorci i ljudi uz more”, istaknuo je Morović.
Direktor predstavništva HTZ-a u Sloveniji Bruno Bonifačić rekao je da izložba Udruge Cronavesa upućuje na važnost očuvanja pomorske baštine.
“Ovdje je riječ i o iznimno uspješnim projektima između Hrvatske i Slovenije, kojima smo dokazali da su zaštita prirodnih bogatstava bez granica i da samo zajednički možemo sačuvati prirodu i tradiciju za buduće generacije”, poručio je i dodao da ti projekti, osim podizanja svijesti o bogatstvu pomorske kulture i baštine, redovito uključuju i promidžbu hrvatskoga turizma.
Izložbu je otvorila Alenka Hudek iz Veleposlanstva RH u Sloveniji, a 22 fotografije dimenzija 180 x 120 centimetara mogu se razgledati do 10. maja.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je u četvrtak džudistu Stefana Kovinića i njegovog trenera, Ivanu Milović iz tivatskog Džudo kluba „Monte tatami“, kako bi im čestitao na srebrnom odličju koje je Kovinić osvojio na nedavno održanom Evropskom kadetskom kupu u Češkoj.
„Čestitam na izvanrednom nastupu. Ovdje pobjeđuju srce i veliki entuzijazam. Ovo je još jedan istorijski uspjeh tivatskog džudoa, a istovremeno veliki motiv i obaveza za naš grad i državu. Zato smo radosni što je ovaj rezultat prepoznat i odlukom Ministarstva sporta i mladih da Kovinića nagradi posebnim priznanjem i stipendijom“ – rekao je Komnenović. On je još jednom istakao nedostatak sportske infrastrukture kao jedan od ključnih problema Tivta koji je potrebno riješiti kako bi se stvorio adekvatan ambijent i uslovi za brojne talentovane sportiste, koji uz veliki rad, odricanja i treninge u skromnim uslovima, osvajaju evropske i svjetske medalje.
Prilikom prijema Koviniću je uručen prigodan poklon, kao i simbolična novčana nagrada za ostvaren uspjeh na međunarodnoj sportskoj sceni. Prijemu u kabinetu prisustvovala je i vd sekretarke Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Na Evropskom kupu u Teplicama, inače jednom od najjačih turnira u kadetskom uzrastu na svijetu, članovi tivatskog Džudo kluba „Monte tatami“ nastupili su zajedno sa preko 900 takmičara iz 39 zemalja sa 4 kontinenta. Nakon uspjeha u Češkoj, naredni izazovi za Kovinića u ovoj godini biće nastupi na Evropskom kupu u Poljskoj, kao i Evropskom prvenstvu u Portugalu, a potom slijedi i učešće na Svjetskom prvenstvu.
