Nikola Golubović mladi jedriličar Jedriličarskog kluba “Delfin” iz Tivta je na Svetskom prvenstvu u klasi ILCA 6 za seniore i juniore, osvojio srebrnu medalju u seniorskoj konkurenciji.
Svjetsko prvenstvo klase ILCA 6 za seniore i jedriličare od 15. do 19. godina održano je u Dziwnow, Poljska od 1. do 9. jula.
Ovo je istorijski uspjeh ne samo tivatskog nego i crnogorskog jedrenja.
Nikola je bio i blizu osvajanja zlatne medalje, koja je pripala Džon Lejn sa Novog Zelanda, bronzu je osvojio višestruki evropski i svjetski prvak, Džon Emet iz Velike Britanije.
Veliki uspjeh Golubovića i njegovog trenera i selektora Ilka Klakora.
U okviru Tivatskog književnog ljeta, u atrijumu Ljetnjikovca Buća održana je promocija knjige “Brod za Issu” autora Roberta Perišića, jednog od najznačajnijeg pisca u regionu.
“Brod za Issu je roman koji ide u daleku prošlost, ali ne zbog prošlosti već da bi iz te prošlosti iscrpio neke univerzalne istine i nanovo ih aktuelizovao. U užem smislu radnje Brod za Issu vodi nas u vrijeme kada se stvarala kultura Mediterana, kada nastaje viška Issa, prvi urbanistički planirani grad na Jadranu, kad nam istim brodom stižu pismenost, kultura vina, mačke i još mnogo toga bez čega ne možemo zamisliti naš krajolik, a što su na Issu donijeli stari Grci”, kazao je urednik izdanja u Gradskoj biblioteci Tivat, Miomir Abović.
Miomir Abović
“Put u Issu” je drugačiji od njegovih prethodnih romana, kaže Perišić dodajući da se u ovoj knjizi on vraća u povijest Issa, odnosno Visa.
Brod za Issu
“To je bio uredjen grad sa ulicama koje su se sjekle pod pravim uglom. I doseljenici su sa sobom donijeli ne samo svoju kulturu, koja se miješala sa tadašnjim domaćim stanovništvom, nego i životinje i biljke. Njih više nema, ali životinje i biljke su ostale na Visu. Tu ima i simbolika magarca i mačke, kao odnos čovjeka prema prirodi. Magarac je čovjekov sluga i služi nam, i mi o tome i ne razmišljamo, dok je mačka posebna. Ona jeste donekle pripitomljena, ali ostala je svoja. Možda bi prema Prirodi trebali da se ponašamo, ne kao prema magarcu, nego kao prema mački. Mislim da će moj sljedeci roman biti na ovom tragu, takodje nešto iz povijesti. Ali ne političke povijesti, kako se ona često kod nas percipira”, rekao je Perišic.
Robert Perišić
Robert Perišić (Split, 1969) prevođen je u brojnim evropskim državama i SAD.
Živi u Zagrebu i radi kao samostalni umjetnik. Piše prozu, poeziju, eseje, izvođeni su mu i dramski tekstovi.
Turistička organizacija opštine Kotor je u proteklom periodu realizovala uvođenje mogućnosti korišćenja NFC tehnologije, time što je postavila folije sa tagovima na svim uređenim autobuskim stajalištima u opštini Kotor.
Na taj način će, kako lokalno stanovništvo, tako i turisti imati mogućnost da na veoma jednostavan način pristupe korisnim informacijama, kao što su red vožnje lokalnog prevoznika Blue Line i red vožnje koji se odnosi na međugradski saobraćaj.
Pored toga, na tagovima pomenute tehnologije korisnici mogu pristupiti zvaničnim kanalima informisanja TO Kotor, portalu i društvenim mrežama.
Folije će biti postavljene i na punktovima za prijavu boravka i info centrima TO Kotor, kao i na mapama koje se nalaze ispred ulaza u Stari grad.
NFC tehnologija je dostupna svim korisnicima pametnih telefona sa podešenim NFC postavkama, a sadržaj sa tagova se učitava tako što se telefon prisloni na dio folije na kojem je označen NFC.
Na ovaj način, TO Kotor nastavlja da raznim projektima i kampanjama olakšava funkcionisanje u lokalnoj zajednici, kao i da unapređuje turističku ponudu naše opštine, kazali su nam iz TO Kotor.
Nakon što su radnici na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane najavili da neće pristati na još jedan dvomjesečni ugovor o radu, postignut je dogovor sa menadžmentom Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom da dobiju stalno zaposlenje.
Kako je kazao predstavnik zaposlenih Aleksandar Crvenko, biće ispoštovano sve što je prvobitno i dogovoreno.
“Napravljen je dogovor, sve što je bilo dogovoreno od starta to će biti ispoštovano, da radnici mogu da nastave da rade svoj posao i da se ne stvaraju neke špekulacije. Ja sam od starta rekao da smo mi van politike, u koju se ne miješemo, nego nas samo interesuju radna prava. Kao što smo rekli, neće biti zaustavljanja saobraćaja, biće ispoštovan dogovor koji je postignut sa njima, da ne bismo došli u onu situaciju o kojoj smo pričali da ljudima istekne ugovor, pa da ne mogu da nastave. Toga neće biti, ljudi će nastaviti da rade, prva grupa će dobiti ugovor za stalno i onda ćemo ići dalje.” – kazao je Crvenko.
Nakon što im je Morsko dobro ponudilo ugovore do septembra, na šta nisu pristali, postignut je dogovor da svi radnici, umjesto dvomjesečnih, uskoro dobiju ugovore o radu na neodređeno vrijeme.
Ugovore za stalno prvo će dobiti prva grupa od 30-ak radnika koja je u Morsko dobro došla 17, 18. i 19. februara kada je i preuzeta trajektna linija od „Pomorskog saobraćaja“, a onda sukcesivno i ostali zaposleni, po isteku privremenih ugovora.
Duge su kolone automobila prema graničnim prijelazima s Republikom Hrvatskom iz Bosne i Hercegovine pa se na prijelaz čeka i do sat i pol, izvijestili su Auto-moto saveza u BiH sa sjedištem u Mostaru.
Prema posljednjem izvješću, najveće su gužve na prijelazima s bosanskohercegovačke strane u Doljanima i Gabela Polju kod Metkovića, te Osoje kod Imotskog, odnosno Prisika prema Aržanu.
Duže se na prijelaz čeka i na drugim graničnim prijelazima na području Ljubuškog, te Gruda.
Iz Auto-moto saveza u BiH pozvali su vozače da se prije kretanja na put informiraju o gužvama te koriste alternativne granične prijelaze.
U nedjelju su prvi put ove godine zabilježena duža zadržavanja na prijelaz granice s turistima koji preko vikenda odlaze na Jadransko more.
Novi generalni direktor Air Montenegro, Mark Anžur, koji je ranije upravljao avioprevoznicima kao što su Adria Airvais i Stobart Air, rekao je da će aviokompanija uskoro početi sa izradom desetogodišnje strategije razvoja i da planira da poveća svoju mrežu ruta i flotu, kao i da postane član IATA.
U razgovoru za list Vijesti, Anžur je rekao:
– Nakon detaljne analize tržišta, dodatnih informacija o trenutnoj organizaciono-tehničkoj strukturi, radnoj snazi i drugim resursima, počećemo rad na dugoročnoj strategiji razvoja kompanije za predstojeći desetogodišnji period. Strategija će, između ostalog, uključivati i takozvane “samostalne” operacije, sa ciljem zauzimanja važne pozicije na tržištu, postizanja dobrih finansijskih pokazatelja, profitabilnosti i komercijalne održivosti”.
U 2022. godini, Air Montenegro je bila druga najveća avio-kompanija u Crnoj Gori, koja je prevezla 359.383 putnika, u odnosu na 388.329 putnika, koliko je prevezla Air Serbia.
Komentarišući razvoj mreže avio-prevoznika, Anžue je rekao:
– Pratićemo nacionalne interese u povezivanju Crne Gore sa što više destinacija, koje su od značaja za državu, turističku privredu i cjelokupnu privredu, strateške partnere, građane Crna Gora i naravno naših klijenata.
Dodao je da zbog nedovoljne potražnje tokom zimske sezone, za sada nije izvodljivo pokretati nove rute u ovo doba godine.
– Međutim, s obzirom na stratešku odluku Vlade Crne Gore da zemlju pretvori u turističku destinaciju tokom cijele godine, radićemo na širenju naše mreže tamo gdje je to ekonomski isplativo.
Na 18. Purgatorijama večeras, nedjelja 9.jul u 21.30 na Ljetnjoj pozornici publika će moći da pogleda plesnu predstavu 𝐀𝐋𝐏𝐇𝐀 𝐆𝐈𝐑𝐋𝐒, produkcija – Bitef teatar Beograd. Biće to prva predstava Festivala plesnog teatra ove godine, u selekciji Jelene Kajgo. Najbolja plesna ostvarenja, odnosno pet odabranih komada dolaze iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, čak iz Norveške.
Koreografi večerašnjeg su Tamara Pjević i Jakša Filipovac, rediteljka Andrea Pjević, dramaturg Dimitrije Kokanov, kompozitorka Emilija Đonin, kostimografkinja Nataša Vranešević.
Plesačice i plesači su Ana Ignjatović Zagorac, Nataša Gvozdenović, Ana Dubljević, Jovana Grujić, Katarina Anić, Branko Mitrović, Jakša Filipovac, Zoe Zagorac
O predstavi : Predstava Alpha Girls preispituje uticaj popularne kulture na plesni izraz autora predstave, kao i uticaj iste unutar osjetljivog polja reprezentacije i izvođenja ženskog rodnog identiteta kroz pokret i karikaturu. Predstava postavlja pitanja šta su sve izvori našeg iskustva opažanja i usvajanja informacija, te na koji način naše iskustvo posmatranja oblikuje naše kasnije izražavanje. Na koji način se određeni fenomeni i izrazi mogu razumjeti? Da li je moguća i u kojoj mjeri je uspješna aproprijacija jezika i sadržaja koji su nam kulturalno egzotični, inspirativni, a identitetski možda daleki?
Zaliv Ha Long jedna je od najvećih prirodnih atrakcija na planetu i s razlogom je na listi UNESCO-a. Koliko god našu obalu Jadrana smatrali razvedenom, broj od 1960 vapnenačkih otoka i hridi koji izlaze iz tirkiznog mora svake godine privlači milijune ljudi. Lani ih je bilo sedam, a ove godine se očekuje više od osam miliona turista.
Cijena turističke popularnosti ima i drugu stranu, nekontrolirani rast Ha Long Cityja, zabavni parkovi, žičare, hotelski resorti i tisuće novih vila. Sve to opterećuje ekosustav pa će i prirodna ljepota polako opadati. Do tada se lokalni radnici spremaju za berbu i čiste more od plastičnih bova.
Vlasnici brodića koji prevoze turiste na izletišta Rose, Žanjice, Mirišta i dalje do Perasta kažu da su njihovi posjetioci uglavnom stranci.
Za izlet do Žanjica potrebno je 10 eura, i isto toliko od Žanjica do Plave špilje. Od Herceg Novog do Plave špilje, za koju i vlada najveće zanimanje inostranih gostiju zbog mogućnosti plivanja i zaranjanja u indigo modrinu, potrebno je 20 eura. Izleti do Perasta i njegova dva čuvena otoka košta 35 eura. Kapetan broda “Barba” Ivan Peulić kaže da najviše ima Norvežana ali i gostiju iz regiona.
– Svi jedva čekaju da se otisnu na more, dospiju do Plave špilje i čuvenog izletišta Žanjice – kaže Peulić.
Boka Kotorska – foto Boka News
– Cijene jesu malo jače u odnosu na prošlu godinu ali svuda je tako. Novi, ipak ne bih mijenjala. On je uvijek bio i ostao moja mirna luka – ističe Marija.
Svein iz norveškog grada Kristijansanda kaže da je smješten u Institutu Igalo.
– Prezadovoljan sam. Volim Herceg Novi i Boku. Nisam ranije išao ovim brodom, ali me je privukao zbog žute boje sunca koja nam u Norveškoj toliko nedostaje – kaže Svein.
Izduvni gasovi štete morskom svijetu
Ivan Peulićkaže da je tek ove godine počeo da se baviti ovom vrstom turizama, ali skreće pažnju na očuvanje Plave špilje.
Plava špilja
– Trebalo bi ovlastiti neko lice, koje će na ovom popularnom izletištu zavesti red među brodicama i to hitno. Špilju kao jedan izuzetan prirodni fenomen treba čuvati. Unutar špilje se već nalazi nekoliko brodova, a van nje na ulaz čeka bar četiri, dok se turisti unutra ne isplivaju i ne slikaju. Ovdje je dvojak problem, prvo bezbijednosti, a potom i velike količine izduvnih gasova, jer brodovi koji se u njoj zadržavaju, ne gase motore. Izduvni gasovi se veoma osjete i dabome štete kako morskom tako i svijetu koji živi unutar špilje – ističe Peulić.
Ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov pozdravio je odluku SAD-a o slanju kasetnog streljiva u Kijev, rekavši da će to pomoći u oslobađanju ukrajinskog teritorija, no obećao je da se streljivo neće koristiti u Rusiji.
Ukrajina tvrdi da neće koristiti kasetno streljivo u Rusiji
SAD je u petak najavio da će opskrbiti Ukrajinu s naširoko zabranjenim kasetnim streljivom kako bi pomogla protuofenzivi te zemlje. Ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov kazao je da će streljivo pomoći u spašavanju života ukrajinskih vojnika, dodajući da će Ukrajina voditi strogu evidenciju njihove uporabe te razmjenjivati informacije sa svojim partnerima.
Naša pozicija je jednostavna moramo osloboditi naše privremeno okupirane teritorije i spasiti živote naših ljudi. Ukrajina će koristiti ovo streljivo samo za oslobođenje naših međunarodno priznatih teritorija. Ovo streljivo se neće koristiti na službeno priznatom ruskom teritoriju, napisao je Reznikov na Twitteru.
Kasetno streljivo zabranjeno je u više od 100 zemalja. Uglavnom ispuštaju veliki broj manjih bombi koje mogu ubiti ne čineći razliku na velikom području. ‘Zvoničići’ koji ne eksplodiraju momentalno predstavljaju opasnost desetljećima.
Moskva je u subotu ponovno kritizirala američku odluku, opisujući je kao još jedan nečuven primjer antiruske politike Washingtona.
– Još jedno “čudesno oružje”, na koje Washington i Kijev računaju ne obazirući se na njegove teške posljedice, ni na koji način neće utjecati na tijek specijalne vojne operacije, čiji će ciljevi biti u potpunosti ostvareni”, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena, Jake Sullivan, pokušao je u petak iznijeti argumente za opskrbu Ukrajine oružjem kako bi povratila teritorije otete nakon ruske invazije u veljači 2022. godine.
– Shvaćamo da kasetno streljivo stvara rizik za stradavanje civila od neeksplodiranih oružja. No, također postoji golemi rizik za civile ako ruske trupe i tenkovi pređu ukrajinske položaje i zauzmu još više ukrajinskog teritorija te pokore ukrajinske civile jer Ukrajina nema dovoljno topništva, rekao je Sullivan.
Reznikov je kazao da vojska neće koristiti kasetna streljiva u urbanim područjima te da će ga koristiti samo za “probijanje neprijateljskih obrambenih linija”.
Rusija, Ukrajina i SAD nisu potpisale Konvenciju o kasetnom streljivu, koja zabranjuje proizvodnju, skladištenje, uporabu i prijenos tog oružja.
Španjolska, potpisnica konvencije, rekla je da se protivi odluci.
– Španjolska, na temelju čvrste obveze koju ima prema Ukrajini, također ima čvrstu obvezu zbog koje određeno oružje i bombe ne može isporučiti ni pod kojim okolnostima, rekla je španjolska ministrica obrane Margarita Robles.
Britanija je također potpisnica konvencije koja zabranjuje proizvodnju ili korištenje kasetnog streljiva te obeshrabruje uporabu istog, rekao je premijer Rishi Sunak.