Vlasniku broda i kapetanu po dvije godine zatvora zbog nesreće u kojoj je stradao talijanski gost

0
Vlasniku broda i kapetanu po dvije godine zatvora zbog nesreće u kojoj je stradao talijanski gost
Foto: Dalmatinski portal

Na po dvije godine bezuvjetnog zatvora osuđeni su nepravomoćno na splitskom Županijskom sudu vlasnik jedrenjaka Atlantia Zoran Bauk i tadašnji kapetan tog broda Jerko Marasović nakon što ih je sudsko vijeće suca Mile Rebića proglasilo krivima zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti odnosno trovanja ugljikovim monoksidom putnika na brodu u ljeto 2019. godine od čega je smrtno stradao talijanski turist Eugenio Vinci.

Optužnica ih je teretila da su to napravili s neizravnom namjerom, no sudac Rebić ju je nakon provedenog dokaznog postupka preinačio u nehaj, prenosi Slobodna Dalmacija.

Konkretno, teretilo ih se da su znali da benzinski agregat – generator sa zračnim hlađenjem ispušta otrovne plinove među kojima je i ugljikov monoksid koji se u zatvorenom prostoru nekontrolirano širi i uzrokuje smrt u kratkom vremenu, no svejedno su ga stavili u pogon. Tog 10. kolovoza 2019. godine ukrcali su na brod osam talijanskih turista te su krenuli na krstarenje prema otocima Braču, Visu i Hvaru.

Dva dana nakon ukrcaja, dok su se nalazili u uvali Ždrilac na Paklinskim otocima navečer oko 22 sata su stavili u pogon navedeni agregat koji je počeo ispuštati otrovni plin. Monoksid se tijekom noći proširio kroz vrata strojarnice i rupe na podu kuhinje te klimatizacijski sustav po hodniku, salonu i kabinama u kojima su spavali gosti. Nesretni je Talijan Eugenio smrtno stradao od udisanja otrovnog plina, a dvoje djece teško su ozlijeđeni i jedva spašeni zahvaljujući liječničkoj intervenciji. Ostali gosti su lakše ozlijeđeni.

Iako su u svojim obranama i jedan i drugi pokušali krivnju za ovu tragediju prebaciti na električara i vatrogasca Tomislava Kadića kojeg su zvali da im popravi glavni brodski generator, a on je kazao da se ne može popraviti i da moraju nabaviti drugi generator agregat. Oba okrivljenika su tvrdila da im Kadić ništa nije spominjao da postoji ikakva opasnost ako generator stave u zatvoreni prostor odnosno strojarnicu. Zapovjednik broda je, uz ostalo, u obrani rekao i da su on i Bauk tu, na okivljeničkoj klupi, baš zbog električara.

No, sud je prihvatio kao uvjerljivo svjedočenje navedenog električara koji je, uz ostalo, rekao da je odmah kad je nabavljen trofazni agregat rekao “Bauku i Marasoviću da mora biti na kuverti i to kad smo bili u strojarnici”, a da je isto ponovio i njima i Baukovom ocu i lučkom kapetanu koji su bili na rivi kad su isprobavali monofazni agregat koji je naposljetku završio u strojarnici i izazvao trovanje.

U prilog njihovoj krivnji išla je i činjenica da je uz taj novi agregat išla i knjižica s vrlo detaljnim uputama u kojoj je, uz ostalo, stajalo vrlo jasno da se aparat ne smije nipošto koristiti u zatvorenom prostoru čak i ako su prozori otvoreni.

Kao olakotne okolnosti uzeto je to što su obojica iskazali sućut obitelji i žaljenje, što su dosad neosuđivane osobe mlađe životne dobi te što su nakon tragedije pokušavali sve da spase živote djece te su bili u stalnom kontaktu s medicinskim osobljem koje je zbrinulo žrtve raspitujući se gotovo svakodnevno za njihovo zdravstveno stanje i oporavak.

Odvjetnik oštećenih je, pak, priložio imovinski-pravni zahtjev kojim obitelj preminulog Talijana potražuje gotovo 690 tisuća eura, a o tome će se odlučivati u posebnom parničnom postupku.

Ukrajinska ofenziva sve bliža! U Hersonu ubijen novinar La Repubblice

0
Ukrajinska ofenziva sve bliža! U Hersonu ubijen novinar La Repubblice
Ruske snage okupirale su Herson na početku invazije na Ukrajinu (AP)

Ukrajinska protuofenziva sve je bliže. Čak je i šef ruske paravojne organizacije Wagner rekao da se Ukrajina priprema za “neizbježnu protuofenzivu” i šalje dobro opremljene jedinice u Bahmut, koji je pod višemjesečnom ruskom opsadom.

La Repubblica je objavila kako je hicem iz snajpera u Hersonu ubijen ukrajinski novinar koji je radio kao njihov suradnik, a njegov talijanski kolega je ranjen.

Opština Kotor potpisala Memorandum o dugoročnoj saradnji sa Pomorskim fakultetom

0
Opština Kotor potpisala Memorandum o dugoročnoj saradnji sa Pomorskim fakultetom
Foto Opština Kotor

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić je danas potpisao Memorandum o dugoročnoj saradnji sa dekanom Pomorskog fakulteta, Špirom Ivoševićem.

Memorandum o saradnji između Pomorskog fakulteta i Opštine Kotor, kako je saopšteno iz te lokalne uprave, definisan je na principima zajedničkog djelovanja u oblastima naučno-obrazovne, istraživačke djelatnosti i stručnog savjetovanja.

“Glavni cilj koji se želi postići je snažnije povezivanje i zajedničko djelovanje potpisnika Memoranduma u oblastima koje su od značaja za razvoj lokalne zajednice i šire kroz različite oblike saradnje i međusobno razumijevanje”, konstatovano je tokom sastanka.

Iz Opštine Kotor navode da će saradnja biti usmjerena na: unapređenje razvoja programa i aktivnosti u naučnom, obrazovnom, stručnom i kulturnom djelovanju, saradnju sa relevantnim međunarodnim institucijama i organizacijama u cilju realizacije zajedničkih aktivnosti i projekata, organizovanje zajedničkih konferencija, radionica i aličnih manifestacija od javnog značaja, promociju nauke i istraživanja, formiranje timova u cilju ostvarivanja svih međusobnih vidova saradnje, zajedničke aktivnosti na promovisanju i razvoju lokalne zajednice, razmjenu informacija i raznih publikacija.

Prva zajednička saradnja, dodaju, nakon potpisanja ovog Memoranduma biće priprema Dana nauke u Kotoru.

Protest radnika Instituta na Praznik rada

0
Protest radnika Instituta na Praznik rada
Protest-Igalo- foto RTHN

Situacija u Institutu „Dr Simo Milošević“ postaje alarmantna, jer radnici već četiri mjeseca ne primaju platu, dok iz Vlade tvrde da nikakvu pomoć ili pozajmicu neće uputiti ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Takva situacija povod je za novi protest, koji će simbolično biti održan na Praznik rada – 1. maj, u organizaciji Sindikata Instituta i Unije slobodnih sindikata, a uz podršku mnogobrojnih sindikalnih organizacija iz Crne Gore.

Kako za RTHN navodi predsjednica Sindikata Instituta, dr Marija Obradović, radnici nisu primili četiri plate, što situaciju čini još težom.

– Situacija je kritična do te mjere da su radnici gladni i odgovorno tvrdim da tako i jeste. Protest je organizovan u saradnji Unije slobodnih sindikata i Sindikalne organizacije Instituta, simbolično na Praznik rada, baš zato što je podrška radnicima posebno važna na taj dan – priča ona.

Okupljanje je planirano u podne na parkingu kod druge faze Instituta, odakle će se povorka kretati magistralom do prve faze, gdje će se okupljenima obratiti predstavnici nekoliko sindikata.

– Veliki je broj sindikata koji nam pružaju podršku i koji će doći iz svih krajeva Crne Gore da zajedno sa radnicima Instituta i građanima Herceg Novog pomognu da se naš apel čuje da se ova ustanova, koja je već u situaciji da je priča o gašenju sve izvjesnija, sačuva – navodi dr Obradović.

Borba za očuvanje Instituta bez građana Herceg Novog nije moguća, pa u Sindikatu i na ovom protestu očekuju veliku podršku.

– Moram da kažem da smo do sada stvarno imali podršku građana i Herceg Novog i Crne Gore, ali nam je u ovom trenutku jako potrebno da budu tu. Za većinu je 1. maj neradni dan, pa će ljudi imati priliku da prošetaju i pomognu nam. Vrlo dobro znamo koliko Institut znači opštini Herceg Novi i šta bi se dogodilo da i poslednja u nizu velikih firmi propadne, kao što se to dogodilo sa HTP Bokom, Brodogradilištem i slično – kazala je dr Obradović.

Gašenje Instituta, kako ističe, značilo bi i gašenje Herceg Novog, zbog čega je svima u interesu da se tako nešto ne dogodi.

Abrumima duž budvanske rivijere počinju karnevalske svečanosti

0
Abrumima duž budvanske rivijere počinju karnevalske svečanosti
Budva Karneval

Karnevalske svečanosti povodom 20. jubilarnog Međunarodnog budvanskog karnevala počeće već danas abrumima u Petrovcu, Pržnu, Rafailovićima i Bečićima, saopšteno je iz Turističke organizacije Budva.

Vesela grupa Feštađuna, predvođena bubnjarima grupe “Mistik” posjetiće hotele “Palas”, “Maestral” i “Splendid” i pozvati goste na karnevalska dešavanja, a duž budvanske rivijere će brojni ugostitelji pripremiti lokalne poslastice da počaste maskiranu povorku”, naveli su u saopštenju.

Pozivu na Karneval će se, kako dodaju, pridružiti i klapa “Castel Nuovo” iz Herceg Novog.

Abrum u organizaciji NVO “Feštađuni” i Turističke organizacije opštine Budva će početi u Petrovcu u 11 sati, a završiti u Bečićima oko 17 sati.

“Zaplešimo skupa, da nam srce jače lupa”, poručuju iz TOB-a.

Pogledajte program karnevala:

“S pjace o Muzeja” – promocija knjige Dragane Popović Drašković

0
“S pjace o Muzeja” – promocija knjige Dragane Popović Drašković
S pjace o Muzeja
Neće vas ostaviti ravnodušnim, knjiga Dragane Popović Drašković “S pjace o’ muzeja”.
Promocija je zakazana za petak 28. aprila u 20 sati na pjaci od Muzeja u Kotoru.
“ja sa je pisala” – poručuje Dragana…
Veče će uljepšati Jelena Zvicer, gradski hor Nikola Đurković i klapa Incanto.

Kotor domaćin drugog velikog foruma kreativnih industrija i medija – CIM FORUM 2023.

0

Kotor i CIM FORUM 2023. će od 25.do 28. maja 2023, ponovo otvoriti svoja vrata najistaknutijim imenima iz oblasti kreativnih, medijskih, marketing i ostalih komplementarnih industrija iz Crne Gore i regiona.

Prošlogodišnji CIM FORUM 2022. ugostio je poznata lica poput Zorana Kesića, Aleksandra Trifunovića, Olivere Kovačević, Domagoja  Zovaka, Gorana Milića, The Books of Knjige, Marčela i mnoge druge istaknute ličnosti iz marketinga, komunikacija, umjetnosti, medija i gejminga. Neprocjenjiva iskustva, znanja i diskusije, začinjena smijehom i pozitivnom energijom dijelila su se danima tokom CIM foruma, a Kotor je osvojio srca svih prisutnih.

CIM FORUM 2023. donosi još bolji program, još interesantnije teme, druženja i fenomenalne žurke ambijentu između mora i planina. Među istaknutim ličnostima biće i  Srđan Šaper, Dino Rađa, Danijela Trbović, Voja Žanetić, Braća Zamurović, Melkior Bašić, Marija Vićić, Feđa Štukan, Srdan Golubović, Zijah Sokolović,  Andrija Rusan, Nikola Novaković, Muamer Adžović, Miško Strugar, Janko Ljumović, Dubravka Drakić, Jovan Spahić,  Ivan Westerveen, Irena Radović i mnogi drugi koji će sve prisutne provesti kroz put svog razvoja, podijeliti sva svoja iskustva, diskutovati o interesantnim temama koja su od značaja za svijet medija i kreativnih industrija. Ovo su samo naka od sjajnih panelista koja će učestvovati na ovogodišnjem forumu.

Kotor domaćin drugog velikog foruma kreativnih industrija i medija – CIM FORUM 2023.
Kotor foto Boka News

Pored CIM Awardsa, interesantnih panela, ove godine organizator je obezbjedio poseban segment predavanja namjenjen studentima, u saradnji sa lokalnim emiterom Radio Kotorom- Okrugli sto predstavnika lokalnih javnih servisa, kao i CIM Bazar.

Generalni pokrovitelj CIM Foruma su:  Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor, Centar za kulturu Kotor. Oficijelna banka : NLB Banka, Oficijelna kartica : Visa card, Partner za gušt: Idea.

Više na www.mediaforum.me

Zajednice Italijana Crne Gore – 18. Skupština i promocija knjiga

0
Zajednice Italijana Crne Gore – 18. Skupština i promocija knjiga
Zajednica Italijana u CG – foto Boka News

U okviru obilježavanja 18. Godišnje skupštine Zajednice Italijana Crne Gore u petak 5. maja (petak) u 18 sati u sali crkve Sv. Duha, nakon radnog dijela, uslijediće promocija dvije knjige.

Na promociji knjige “Garibaldi. Garibaldinci i Crna Gora’’ govoriće dr Slavko Burzanović, dr Olivera Popović i dr Nebojša Čagorović.

O knjizi “Italija i Crna Gora. Saradnja i sukobljavanje na prostoru Jadrana u prvoj polovini XIX vijeka” govoriće Joško Katelan.

Izdavač je Zajednica Italijana Crne Gore.

Zajednica Italijana Crne Gore (ZICG) pouzdan je most saradnje Crne Gore sa Italijom i subjekat preko kojeg se realizuje veliki broj međudržavnih projekata iz raznih oblasti.

INVITO

Tri morska zastićena područja dobila planove upravljanja

0
Tri morska zastićena područja dobila planove upravljanja
Platamuni-sa jugozapadne-strane / foto D. Varda

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je sprovelo zakonski postupak i donijelo Planove upravljanja za sva tri morska zaštićena područja u Crnoj Gori, proglašena tokom 2021. godine.

Plan upravljanja za Park prirode „Platamuni“ donijet je 23.12. 2022. godine, dok su 06.04. 2023. donijeti planovi upravljanja za parkove prirode „Katič“ i „Stari Ulcinj“.

Planovi su osnova za uspješno funkcionisanje, očuvanje i valorizaciju zaštite u ovim područjima, a izradjuju se u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

Katič – Petrovac – Crnogorsko društvo ekologa

Planovi su izradjeni od strane upravljača – Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore uz podršku Ministarstva, a kroz GEF projekat „Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“.

Paralelno sa izradom planova upravljanja, u okviru istog projekta, održano je nekoliko radionica na kojima se radilo na pripremi smjernica za izradu planova upravljanja za sva zaštićena područja, koje će omogućiti lakšu i kvalitetniju izradu ovih ključnih dokumenata.

Ulcinj – foto Boka News

Donošenjem planova upravljanja izvršena je još jedna obaveza iz Akcionog plana o ispunjavanju završnih mjerila Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.

Film “Jedan dan života“ u Tivtu, srijeda 27.april

0
Film “Jedan dan života“ u Tivtu, srijeda 27.april
Plakat

Film “Jedan dan života“ je omaž nekadašnjim bioskopima u Crnoj Gori, sa posebnim posvećenjem legendarnom bioskopu “Kino kulturi” u Titogradu-Podgorici.

“Jedan dan života“ predstavlja poštovanje prema svim crnogorskim kinooperaterima, koji su, svojom strašću prema filmu, pionirskom djelatnošću i umijećem doprinijeli razvoju crnogorske kinematografije.

Oni su bili pravi ambasadori filma, dopirući čak i u najnepristupačnije djelove Crne Gore, donoseći neviđena čuda, otkrivajući jedan novi svijet i osmišljavajući jedan dan života.

Reditelj je kamerom zabilježio posljednje trenutke ovog kultnog zdanja koje je nekad bilo središte kulturnog života grada. Film naglašava značaj ovog bioskopa i posljedice koje je njegov nestanak imao na lokalnu zajednicu apelujući na važnost čuvanja kulturne baštine i nasljeđa, te podsjećajući nas na vrijednost koju donosi filmska umjetnost.

Film će biti prikazan u srijedu, 27. aprila u 20,30 sati u Centru za kulturu Tivat.