Putin optužuje Zapad da je počeo rat u Ukrajini, a da Moskva hoće da ga zaustavi

0
Putin optužuje Zapad da je počeo rat u Ukrajini, a da Moskva hoće da ga zaustavi
Putin – foto EPA

Ruski predsednik Vladimir Putin optužio je danas Zapad, pre svega Ameriku, da je započeo rat u Ukrajini, a da Rusija čini sve kako bi ga zaustavila.

Objavio je i da Rusija obustavlja učešće u Novom početku – sporazumu o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja sa SAD.

Novi početak je poslednji preostali sporazum o nuklearnom oružju Rusije i SAD i 2021. je produžen na pet godina 2021.

Prvobitno potpisan 2010. godine, ugovor ograničava svaku stranu na 1.550 nuklearnih bojevih glava dugog dometa, što je manji broj nego prema prethodnom sporazumu Start.

„Ukrajina i Donbas su postali simbol totalne laži”, kaže Putin, optužujući Zapad da se povlači iz „fundamentalnih sporazuma” i daje „licemerne izjave”, kao i da širi NATO odbrambeni savez i da želi da nas „pokrije kao kišobranom”.

„Želim da ponovim: oni su ti koji su krivi za rat, a mi koristimo silu da ga zaustavimo”, rekao je Putin uz veliki aplauz.

U prvom obraćanju federalnoj skupštini posle dve godine, često prekidan velikim aplauzom, Putin je optužio Zapad da je „otvorio put” nacistima da preuzmu vlast u Nemačkoj 1930-ih i da je Zapad od 19. vijeka pokušavao da otkine ruske „istorijske zemlje” – „ono što se sada zove Ukrajina”.

„Sve se ponavlja”, kaže Putin, dodajući da je Zapad finansirao revoluciju u Ukrajini 2014. kojom je svrgnuta proruska vlada.

On kaže da je to „dovelo do rusofobije i ekstremnog nacionalizma”.

Putin je tokom dvosatnog govora ponavljao tvrdnju da je krivica za rat na Zapadu, da „Zapad želi da lokalni sukob preraste u globalni rat” i da se „Rusija bori protiv neonacista u Ukrajini”.

Dan pre Putinovog obraćanja, u Kijev je iznenada došao američki predsednik Džozef Bajden koji je rekao da podrška Ukrajini ostaje nepokolebljiva.

„Putin je mislio da je Ukrajina slaba, a Zapad podeljen – kako je samo pogrešio”, poručio je Bajden.

Ruski predsednik odabrao je 21. februar za obraćanje, na godišnjicu priznanja nezavisnosti otcijepljenih ukrajinskih regiona – Donjecka i Luganska.

Putin je u govoru ljude iz ta dva regiona nazvao braćom i sestrama, dodajući: „Sada smo ponovo zajedno, to znači da postajemo još jači”.

Rekao je i da jedva čeka da se „dugo očekivani mir vrati u našu domovinu”.

Ta dva ukrajinska regiona su među četiri, uz Hersonsku i Zaporošku oblast, koje je Rusija pripojila prošle godine suprotno međunarodnom pravu.

Rusija je 2014. godine anektirala poluostrvo Krim, a iz Kijeva poručuju da će povratiti svu izgubljenu teritoriju, a pod tim podrazumevaju i Krim.

Putin se zahvalio stanovnicima četiri ukrajinske teritorije koji su prošle jeseni glasali za pridruživanje Rusiji na široko diskreditovanom referendumu.

„Nije bilo ništa hrabrije od vaše odluke da budete sa Rusijom, sa svojom maticom”, kaže on.

Prisutni u sali su potom ustali sa stolica i dugo aplaudirali.

„Za naše pretke i budućnost naše dece i unuka… da povratimo istorijsku pravdu… za to se bore naši heroji”, kaže Putin.

Potom je zatražio od prisutnih da ustanu u čast poginulim ruskim vojnicima.

Šta kaže Kijev, a šta Vašington?

Mihail Podoljak, visoki ukrajinski zvaničnik, kaže da je Putin u današnjem govoru „pokazao zbunjenost”.

Savjetnik ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog napisao je u tvitu da Rusija nema „nema obećavajuća rešenja za ćorsokak u kojem se nalazi”.

Podoljak je za Rojters rekao: „On je u potpuno drugoj realnosti, gdje nema mogućnosti da se vodi dijalog o pravosuđu i međunarodnom pravu”.

Iz Bijele kuće su za Putinov govor rekli da je „apsurdan”.

“Plavetnilo” u Pomorskom muzeju

0
“Plavetnilo” u Pomorskom muzeju
Pomorski muzej Kotor

U galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, u petak 24. februara sa početkom u 19 sati biće otvorena izložba slika “Plavetnilo”, akademske slikarke Mersihe Resulbegović Mavrić.

Rođena je 1980. godine u Baru. Likovnu akademiju je završila u Cetinju 2005. godine na Odsjeku grafičku dizajn, u klasi profesora Mila Grozdanića. Imala je preko 60 kolektivnih izložbi i učestvovala u nekoliko kolonija (Ulcinjski Art simpozium itd. Bavi se grafičkim dizajnom, a profesor je likovne kulture u OŠ “Maršal Tito” – Ulcinj. Osnivač je Udruženja NVO “Naslijeđe”. Tokom 2020-2021.godine bila je predsjednica Rotary kluba Ulcinj. U godinama iza sebe, osim samog umjetničkog stvaralaštva, bavila se i priređivanjem različitih kulturnih događaja, ekoloških projekata, humanitarnih evenimenata i akcija. Učestvovala je u organizovanju individualnih izložbi svojih sugrađana, slikara i slikarki, sa kojima je imala i kolektivne izložbe. Jedan je od organizatora omaža umjetničkom stvaralaštvu grafičaru Rudiju Gogi.

Slike Mersihe Resulbegović Mavrić se ne poistovjećuju sa ljudskim licima, to su gotovo kosmički pejzaži, sudari hromatskih tačaka u konfliktnom mediju, nebeski i zemaljski pejzaži gdje se između vatrometa i kosmičkog pljuska izdvajaju okupljeni ljudi koji su potučeni društvom i snagom prirode, Bogom ili sudbinom. Slike su bojene jarko plavom bojom, u dvije ravni gore-dolje, između dvije obale i reljefa, koji se spajaju između vodenih površina.

Izložbu će otvoriti Radojka Abramović, rukovodilac muzejskog sektora Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, a na istoj posjetiocima će se obratiti i autorka.

Izložba će biti otvorena za posjetioce do 10. Marta 2023.

Crna Gora još ručno broji turiste, eVisitor kasni osam godina

0
Crna Gora još ručno broji turiste, eVisitor kasni osam godina
Kotor foto Boka News

Dok druge zemlje turiste broje putem informacionog sistema, odluka o eVisitoru u Crnoj Gori kasni osam godina, a svoje goste, naša zemlja još broji ručno.

Ovo je osma godina kako se u Hrvatskoj u svakom trenutku zna koliko je turista u zemlji, koliko su već u zemlji, gdje su smješteni, odakle su, koliko imaju godina te niz drugih podataka.

Način na koji se u Crnoj Gori broje turiste najbolje je pokazao svoje manjkavosti na početku prethodne ljetnje sezone kada su mediji objavljivali jedne, a turistički poslenici drugačije podatke.

Informatički sistem za prijavu i odjavu turista, eVisitor, osim što daje podatke u realnom vremenu¸ služi i za obračun, te kontrolu naplate turističke boravišne takse, a istovremeno je i precizan registar smještajnih objekata i njihovih vlasnika.

E-visitor predstavlja informacioni sistem za prijavu i odjavu turista koji integriše sve turističke zajednice u Hrvatskoj. Dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na kompjuteru, samo je zbog bezbjednosnog aspekta potrebna lozinka za svakog konzumenta sistema. U isto vrijeme, navedeni podaci su dostupni predstavnicima Nacionalne turističke zajednice, relevantnih ministarstava, poput unutrašnjih poslova, turizma, javne uprave, zatim državnih organa putem Poreske uprave, ali i raznih inspekcija, kao i državnog zavoda za statistiku.

Ovim sistemom bi se u Crnoj Gori poboljšao i monitoring naplate boravišne takse, prvenstveno se misli na interesovanje za Poresku upravu, turističke organizacije na raznim nivoima i inspekcije.

Treći Forum Anime u Tivtu

0
Treći Forum Anime u Tivtu
Opština Tivat – foto Boka News

Treći, od četiri planirana Foruma NVO “Anima” u okviru projekta „Razgovarajmo o…“ zakazan je za večeras u 18 sati u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat. Tema će biti socijalna distanca a uvodničar je Esad Kočan, glavni i odgvorni urednik Monitora.

NVO Anima, Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o…“u kojem je planirana organizacija ukupno 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima se otvaraju diskusije na različite teme od lokalnog značaja. Forume vode građanski aktivisti prepoznati u tim lokalnim sredinama.

Cilj projekta je izgradnja veza između različitih aktera na lokalnom nivou, izgradnji moći zajednice, znanja koje proizilazi iz iskustva građana koje uvažava njihov glas i specifični društveni kontekst i politike svakodnevnice.

Čitaoci šalju: Radovi na rekonstrukciji šetališta na koje Igalo čeka više od 50 godina uglavnom stoje

0

U Igalu kod Titove vile 20. januara počelo je izvođenje radova na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica. Kako javljaju naši čitaoci dinamka radova je izuzetno spora. Danima na gradilištu nema nikoga ili se povrmeneo pojave po jedan-dva radnika.

Radi se o prvoj fazi ovog projekta – dionici od Titove vile do početka I faze Instituta “Dr Simo Milošević”, dok će druga faza biti izvedena nakon ljeta i obuhvatiće trasu od I faze Instituta do vile „Galeb“.

Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 3,5 miliona eura u pitanju je jedan od najvećih i najvrijednijih projekata na izgradnji komunalne infrastrukture na koji Igalo čeka više od 50 godina.

Radovi Igalo – foto čiatoci

Realizacijom ovog projekta Igalo će dobiti jednu od najkvalitetnijih dionica šetališta, koja je ujedno i najfrekventnija – predviđena je izgradnja nove javne rasvjete, postavljanje nove atmosferske i fekalne kanalizacije, popločavanje šetališta, ali i jedan novitet na Šetalištu Pet Danica – postavljanje električnih “potapajućih stubića” koji će onemogućiti kolski saobraćaj u periodu kada nije predviđen za vozila bez posebne dozvole.

Za razvoj turizma treba bolja avio-povezanost

0
Za razvoj turizma treba bolja avio-povezanost
Boka Kotorska – mikophotography montenegro www.djuricic.me

Cjelokupni turizam u Crnoj Gori već sada je konkurentan ili je na većem nivou od susjednih zemalja, ali je za dalji razvoj neophodno što prije povećati avio-dostupnost države, saopštili su iz InterContinental hotelske grupe (IHG).

Viši direktor za razvoj u južnoj Evropi IHG, Hilko Verstig, rekao je Vijestima da je najveći iskorak neophodno napraviti u povećanju broja letova i avio-destinacija ka Crnoj Gori.

”To je ekstremno važno. To je vjerovatno jedna od oblasti u kojoj Crna Gora još mora sustići neke od konkurentskih lokacija, jer imate nove aerodrome u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani. Na kraju, veliki dio turista dolazi preko avio-kompanija“, rekao je Verstig.

On je podsjetio da aerodrom u Tivtu nema noćne letove, pa je samim tim limitiran, ali je to šansa gdje Crna Gora i dalje može mnogo da raste, da ima više letova i konekcija.

„Imate sreće jer je Crna Gora mala zemlja, pa je gotovo svejedno gdje ćete sletjeti”, rekao je Verstig.

IHG grupacija je u Crnoj Gori prisutna sa hotelima Iberostar u Herceg Novom, Regent u Porto Montenegru i Voco u Podgorici, a planu je da se do kraja godine u saradnji sa firmom Čelebić otvori i InterContinetal u Čanju.

Verstig je saopštio da korist od poslovanja IHG ima i Crna Gora, ali i sama grupacija.

”Niko nije savršen, pa ni mi, ali poruka koju želim da pošaljem nosiocima vlasti je da je IHG grupacija posvećena Crnoj Gori. Želimo da rastemo dalje, jer mislimo da postoji još mnogo mogućnosti za to. Mislim da Crna Gora pozicionira sebe kao kroz posebnu turističku ponudu u odnosu na ostale zemlje. Potražnja koju dobijamo čini Crnu Goru privlačnom alternativnom destinacijom po našem mišljenju, u smislu da klijenti žele drugačije iskustvo i zato smo veoma zadovoljni onim što dobijamo ovdje”, kazao je Verstig.

On je, na pitanje šta bi nosioci vlasti trebalo još da urade da podignu nivo turizma u zemlji, odgovorio da je Crna Gora već do sada odradila odličan posao.

”Mislim da je posmatrajući cjelokupno turizam Crna Gora već sada relativno i bolja od većine susjednih zemalja. Tako da mislim da je u tom smislu Crna Gora već uradila izuzetno dobar posao. Da li postoje opcije za rast? Mislim da znate, svaka zemlja uvijek može da unarijedi određene oblasti. Možda je to bolja promocija vina, tradicionalnih jela i pića koja su Crnoj Gori fenomenalna”, naveo je Verstig.

Na pitanje šta je najvažnije da bi turista bio zadovoljan, on je odgovorio da je to komunikacija, odnosno nivo usluge i bezbjednost, a da Crna Gora ispunjava oba kriterijuma.

”Ne mora sve da bude 100 odsto savršeno. Znate, mislim da je nivo usluge koji dobijate i bezbjednost ono što mnogi ljudi traže. I to su dvije stvari koje mislim da Crna Gora i te kako posjeduje. To je ono malo čvorište u kojem se osjećate odmah bezbjednim kada stignete i imate dobru komunikaciju sa osobljem. U Crnoj Gori je sve na maloj udaljenosti, tako da mislim da to zadovoljava mnoge ljude koji ovdje dođu“, rekao je Verstig.

On je dodao da sve više ljudi želi „iskustveni turizam“ ili odmor od posla, što postoji u Crnoj Gori. Postoji prilika i da se unaprijede skijališta, kao što je to urađeno na Kolašinu.

„Ono što mi se posebno sviđa u Crnoj Gori su primorska područja, koja su prije svega nestvarno lijepa i imate nevjerovatno more i plažu, ali to ste uspjeli da sačuvate, nema masovnog turizma, koji možete da vidite u Španiji na primjer”, naveo je Verstig.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, psihologije i bokeljologije.

Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo roman je Mirjane Drljević. Prolaznici koji su se tog 9. maja zatekli na beogradskom Trgu republike vidjeli su neobičan prizor: tri potpuno nage djevojke koje leže nepomčno u ograđenom prostoru. Policija i hitna pomoć su pozvane, a prisutni posmatrači shvataju da pred sobom imaju djevojke čiji je nestanak bio tema prethodnih dana. Iako u osnovi detektivski, ovaj roman je i emotivan i pun suptilnog humora, Brza, inteligentna i znalački vođena od početka do kraja, ova priča nam razotkriva posljedice neizgovorenog i potisnutog u postjugoslovenskom društvu. Izdavač je Booka.

Kataloniji u čast roman je koji je nastao iz ličnog iskustva Džordža Orvela iz Španskog građanskog rata gdje je učestvovao na strani Radničke partije. U nevelikom vremenskom zahvatu kojim se bavi ovo djelo, Orvel se trudi da nam što objektivnije izvještava o zbivanjima na frontu, kao i o atmosferi u Barseloni i drugim gradovima na sjeveroistoku zemlje. Rat u kome se obreo je suma medijske propagande, pacova u rovu i isprazne ideologije izvan njega. Iza svih tih dešavanja Orvel će nas upoznati  sa mentalitetom španskog naroda i duhom Španije koji mu je, uprkos svemu, uvijek budio maštu. Izdavač je Plato.

Lutka od porcelana roman je Kristen Laš. Rouzi se nekada zvala Raisa i živjela je mirno u malom stanu u Moskvi, gdje joj je majka pred spavanje pričala bajke. Jedne ljetnje noći ubijeni su joj otac i sestra i djetinjstvo joj se naglo okončalo. Godinama kasnije na doktorskim je studijama u Oksfordu, a njen vjerenik ne zna ništa o ništa o Rouzinom ranijem životu. Na samrtničkoj postelji majka joj zavještava notes sa sablasnim kratkim pričama. Proganjana sestrinim duhom i obuzeta očajničkom žudnjom za odgovorima, Rouzi se vraća u domovinu kako bi otkrila istinu o toj ljetnjoj noći i kako bi raskrstila sa svojom prošlošću. Izdavač je Laguna.

Stogodišnjak koji je iskočio kroz prozor i nestao Junasa Junasona priča je o Alanu Karlsonu koji na svoj 100. rođendan iskače kroz prozor čvrsto riješen da starački dom ne bude mjesto na kom će skončati životni vijek.  Roman dobija zaplet kada junak prisvaja kofer jednog kriminalca. To će ga dovesti u vezu sa mnogim interesantnim likovima. Kako se klupko događaja zamotava tako se odmotava Alanov život koji se, kako se ispostavilo, u pravo vrijeme nalazio na mjestima na kojima se rješavala budućnost Evrope i svijeta. Između ostalog, večerao je sa Trumanom, ručao sa Mao Cedungom, spriječio atentat na Čerčila. Izdavač je Laguna.

Austrougarska i nastanak Albanije (1896-1914) Dušana Fundića knjiga je koja predstavlja originalno naučno djelo. Njeni zaključci zasnovani su prvenstveno na građi bečkog arhiva. Vrijedan je ovo doprinos ne samo srpskoj nego i svjetskoj istoriografiji. humanističkim i društvenim naukama. On će posebno obogatiti naše znanje o istoriji Austrougarske, o Albancima i Balkanskom poluostrvu. ali će upotpuniti i svjetska istraživanja složenog odnosa između imperija i nacija. Izdavač je Clio.

Dete u tebi mora da pronađe svoj mir autorke Štefani Štal svjetski je bestseler iz oblasti psihologije. Svako čezne da bude prihvaćen i voljen. Tokom djetinjstva razvijamo nophodno samopuzdanje i povjerenje, koji nas kao odrasle nose kroz život. Međutim, uvrede koje smo iskusili takođe se utiskuju u nas i nesvjesno određuju sve veze i odnose u našem životu i sprječavaju nas dak ao odrasli ljudi ostvarimo nove potencijale. Ova knjiga nudi sveobuhvatni program za praktičan rad na sebi koji će nam pomoći da se oslobodimo usvojenih obrazaca jer oni nas stalno dovode u sukob sa nama samima ali i sa okolinom. Izdavač je Laguna.

Pomorska privreda Boke Kotorske u XVIII vijeku knjiga je koja sabira većinu radova koje je znameniti istoričar Miloš Milošević posvetio istoriji pomorstva u Boki. Nakon uvoda sa poetičnim naslovom „Pomostvo – izvor života na kamenu“, Milošević piše o Profesionalnom formiranju pomoraca u Boki Kotorskoj u 17. i 18. vijeku, kreditiranju pomorske privrede, o događajima i najznaćajnijim porodicama iz Kotora, Perasta, Dobrote, Stoliva i Herceg Novog, o pomorskim elementima u obiteljskom arhivu Balovića iz Perasta.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Najveća turistička flota na Jadranu u problemu

0
Najveća turistička flota na Jadranu u problemu
Krilo Jesenice – foto www.visitdugirat.eu

Najveća turistička flota na Jadranu ona je iz Krila Jesenica kod Splita, 150 brodova vrijedi više od 200 milijuna eura, zapošljavaju 2 hiljade, uglavnom domaćih ljudi. Godišnji im je bruto promet gotovo 320 milijuna eura, a poreza plate oko 30 miliona eura. Ipak, suočili su se s problemom koji im je gotovo onemogućio poslovanje i doveo ih na rub propasti.

Deseci brodova uredno vezanih jedan uz drugi, prihvaćaju putnike iz cijeloga svijeta. Tako svaki vikend tijekom sezone. Međutim, Ministarstvo pomorstva odlučilo je uvesti red u lukama novim Pravilnikom na temelju upravo izrađene studije sigurnosti, piše HRT.

– Konkretno to znači da recimo u luci Split mi ćemo, ako se ona primjeni, izgubiti 60 do 70 posto vezova. Dio naše flote koja broji oko 150 mini kruzera smjenu vrši u lukama Split, Dubrovnik i Trogir, rekao je Ante Rakuljić, član UO Hrvatske udruge privatnih brodara, predsjednik Udruženja malih brodara pri HGK.

To bi, tvrde, za njih bilo pogubno, jer, zasad, alternative za ukrcaj putnika, ali i pića i namirnica – nema.

– Nisu aranžmani sklopljeni samo za ovu sezonu nego i za sljedeću godinu, već je puna. Kad oni nama nude sidro, ja mislim da je najsigurnije kad su brod i putnici u luci. Ne možeš ti putnika gumenim čamcem ukrcavati, iskrcavati nabavu, to su problemi, kazao je Ivan Mladin, član UO Hrvatske udruge privatnih brodara.

Probleme su, ipak, uvidjeli u Ministarstvu i prihvatili molbu Udruge malih brodara da se implementacija studije u Pravilnik odgodi. Ali privremeno, do rješenja alternativnih vezova.

– Za sve kritične luke postoje rješenja, ali ne sutra, nego za neki period od par godina. Konkretno rješenje za luku Split je uređenje postojeće luke Krilo koja više nije samo problem za nas za vezove zimi, nego i rješenje za luku Split u narednom periodu, izjavio je Arsen Ercegović, predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara.

Uređenje luke u Krilu gdje cijela flota zimuje natiskana poput sardina, već je gotovo desetljeće na čekanju.

– Izgradnja luke u Krilu Jesenice, koja je doista dugo bila na čekanju, riječ je o investiciji od preko 10 000 000 eura za koju očekujemo početak radova prije ovogodišnja sezone, poručio je Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije.

U novim potresima u Turskoj i Siriji poginulo 11 osoba, više od 680 ozlijeđeno

0
U novim potresima u Turskoj i Siriji poginulo 11 osoba, više od 680 ozlijeđeno
Turska zemljotres – Prizor nakon smrtonosnog potresa u Antakyi, pokrajina Hatay Foto: Eloisa Lopez / Reuters

Nakon nova dva snažna potresa koja su pogodila Tursku i Siriju u ponedjeljak navečer i u kojima je poginulo najmanje 11 osoba, spasilačke službe ponovo tragaju za ljudima zarobljenim u ruševinama, javlja BBC.

Dva nova potresa magnitude 6,4 i 5,8 registrirana su u ponedjeljak navečer na jugoistoku Turske u blizini granice sa Sirijom, gdje su snažni potresi 6. februara razorili dvije zemlje i odnijeli više od 41.000 života u Turskoj i 6000 u susjednoj Siriji.

Prema lokalnim medijima, u novim potresima poginulo je najmanje 11 ljudi u Turskoj i Siriji.

Prvi udar magnitude 6,4 s epicentrom u Defneu, okrugu petnaestak minuta vožnje od Antakye, dogodio se u 20.04 (18.04  po srednjoeuropskom vremenu) i snažno su ga osjetile novinarske ekipe u Antakyi i Adani, dvjestotinjak kilometara sjevernije, priopćila je turska spasilačka agencija AFAD.

Tri minute poslije dogodio se novi potres magnitude 5,8 u Samandagu, gradu na obali, južno od Antakye, izvijestio je AFAD.

Tlo se zatreslo i u okolici Alepa, na sjeverozapadu Sirije.

Zgrade koje su već oštećene u prethodnim snažnim potresima urušile su se.

Troje poginulih su iz Antakye, Defnea i Samandaga, rekao je ministar unutarnjih poslova Sulejman Soylu. Ljude je upozorio da ne ulaze u potencijalno opasne zgrade i druge objekte.

Prema njegovim riječima, za sada je 213 ozlijeđenih.

Izvještaj iz Anatkye govore o strahu i panici na ulicama, o vozilima hitne pomoći i spasiocima koji su pohitali prema najteže pogođenim dijelovima grada, dok su se zidovi teško oštećenih zgrada i kuća urušavali.

– Mislila sam da će mi se zemlja pod nogama otvoriti, rekla je uplakana stanovnica grada Muna al-Omar dok je držala svog sedmogodišnjeg sina. Ona se nalazila u šatoru u parku u središtu grada kada su se dogodili novi potresi.

Ali Mazlum, 18-godišnjak, u trenutku novih potresa tražio je tijela članova obitelji nestalih u prethodnim potresima.

– Ne znaš što učiniti… Samo smo zgrabili jedan drugoga i ispred nas su se počeli rušiti zidovi, opisao je mladić sinoćnju večer.

Iz Sirije stižu informacije da je u jučeranjim potresima ozlijeđeno oko 470 ljudi.

Potresi su se osjetili u Egiptu i Libanonu. Bilo je izdano i upozorenje na tsunami.

U dvije sedmice seizmolozi su zabilježili oko 7000 potresa. U Turskoj i Siriji očekuju se još tjedni, pa i mjeseci naknadnih potresa čija bi se prosječna snaga s vremenom trebala smanjivati.

osljedice potresa magnitude 6,4 koji se jučer dogodio u Hatayu vidljive su tek jutros, kada se razdanilo.

Iz Pomorskog saobraćaja najavili tužbu i krivične prijave protiv Vlade i Morskog dobra

0
Iz Pomorskog saobraćaja najavili tužbu i krivične prijave protiv Vlade i Morskog dobra
Dejan Ban

Pomorsko dobro sprovodi nasilje, izjavio je direktor i suvlasnik Pomorskog saobraćaja Dejan Ban komentarišući odluku Upravnog odbora Morskog dobra, kojom je ovom preduzeću ukinut pravni osnov da obavlja trajektni prevoz. Nakon čega je ova kompanija obustavila prevoz navodeći da nema drugog izbora.

– Samo je pitanje časa kada će se neki drugi investitor naći na ovaj način na tapetu. Imamo neki ugovor, a taj ugovor predstavlja valjda neku pravnu sigurnost. Ovo je unošenje opšteg straha i neizvjesnosti da bi se svi ostali zabili u mišiju rupu – kazao je Ban Pobjedi i zapitao kakva se poruka sa ovakvim odlukama šalje investitorima.

Iz Pomorskog saobraćaja optužuju Vladu za površnu i improvizovanu igru sa ozbiljnom djelatnošću koja nosi velike operativne rizike, dodajući da je samo za jedan dan brod „Vasilije“ izazvao lavinu panike u Morskom dobru, koja će se pojačati kada dođu „dva brata po materi – dva putujuća groba iz bratske Hrvatske“. Navode da su u petak pred kraj radnog vremena dobili odluku o raskidu ugovora i prijedlog da, do utorka, daju ponudu za prodaju trajekata i zaposlenih.

-T o je smijurija. Oni su državno preduzeće, raspolažu sa javnim fondovima, oni imaju sistem javnih nabavki i ako žele nešto da pribave oni trebaju da objave tender , odnosno javni konkurs, na kome može da učestvuje ne samo Pomorski saobraćaj već svi koji imaju uslove – rekao je Ban, koji dovodi u pitanje sigurnost trajekta „Vasilije“ koji je Morsko dobro uposlilo da, za sada, vozi na relaciji Kamenari – Lepetani.

– Tužne slike kojima smo svjedočili proteklih par dana na trajektnom prelazu u Bokokotorskom zalivu svjedoče o neozbiljnom i neplanskom djelovanju Vlade u tehničkom mandatu. Te iste slike bjelodano razgolićuju motiv munjevite „akcije“ Vlade i JPMD, koji svakako nije kvalitetan i siguran servis građana. Trajekt koji je JPMD angažovalo u cilju potpore za šikanu i progon dosadašnjeg operatera je u takvom stanju da glisiranje Blaža Rađenovića zalivom, nažalost, može i tragično da se završi – kazali su iz Pomorskog saobraćaja.

Komentarišući poziv Morskog dobra radnicima Pomorskog saobraćaja da pređu u tu državnu firmu, Ban je kazao da se te ponude ne daju preko medija već se dostave svakom radniku uz prijedlog ugovora.

– Kao da treba da ponudimo pijačnu robu koju samo treba iznijeti na tezgu. Malo je reći sramota! Ipak, i pored roka koji su sami odredili, ne čekajući naš odgovor, iz JPMD su „izbombardovali“ javnost pozivajući zaposlene iz naše kompanije da „promijene klupske boje“ i da se prijave za radno angažovanje – navode iz Pomorskog.

Poručuju da su, računajući na ovakav scenario, planski izdvajali sredstva kako ne bi morali da donose brzoplete odluke.

– Vrlo konkretno, i u najcrnjem scenariju po kompaniju i njen biznis, Pomorski saobraćaj garantuje svojim zaposlenim najmanje šest mjeseci mirnog sna. Zato sa odlukama polako i promišljeno. Ponude preko portala i štampe nijesu garancija ozbiljnosti i odgovornosti. Namjera prevare je više nego jasna – naveli su iz ove kompanije.

Osim tužbe koju su najavili protiv Morskog dobra, iz Pomorskog saobraćaja poručuju i da će se baviti krivičnopravnom odgovornošću „donosioca nasilničkih odluka“ uz poseban akcenat na evidentne probleme sigurnosti plovidbe na moru.

/S.P. – M.L./