Opština Tivat ugostila je danas delegaciju privrednika iz Rumunije na čelu sa ambasadorom Rumunije u Crnoj Gori NJ.E. Matei Viorel Ardeleanu.
„Značajan broj privrednika iskazao je interesovanje da posjeti Tivat i da u razgovoru sa predstavnicima lokalne uprave razmotre mogućnosti potencijalne saradnje“, rekao je ambasador Ardeleanu. On je naglasio da su prisutni poslovni ljudi iz oblasti avio saobraćaja, turizma, IT sektora, poljoprivrede, ali i predstavnici jedne od tamošnjih agencija za regionalni razvoj. Ambasador je istakao namjeru Rumunije da se u narednih pet do šest godina nađe u vrhu liste evropskih zemalja sa najvišim bruto domaćim proizvodom.
Predsjednik Skupštine opštine Tivat mr Miljan Marković, sekretarka za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Mirela Jarić i sekretar za privredu Vedran Božinović upoznali su goste sa osnovnim informacijama o Tivtu, aktuelnim dešavanjima i planovima razvoja za naredni period. Oni su sa gostima razgovarali i o određenim infrastrukturnim izazovima sa kojima se Tivat suočava, te razmjenili iskustva u ovim oblastima.
Ova posjeta rezultat je saradnje Opštine Tivat sa Ambasadom Rumunije u Crnoj Gori, a za naredni period planirane su aktivnosti koje će dovesti do snaženja postojećih odnosa Tivta sa drugim gradovima i regijama jedne od najmlađih članica Evropske unije.
Posjeta Tivtu dio je manifestacije „Dani Rumunije u Crnoj Gori“. U okviru ovog događaja upriličen je Ekonomski forum Rumunija – Crna Gora u organizaciji Ambasade Rumunije, Privredne komore Crne Gore, Grada Podgorice, a uz podršku počasnog konzulata Crne Gore u Krajovi i Asocijacije za rumunsko-crnogorsku ekonomsku i kulturnu saradnju.
Mladen Šutej, prvi Hrvat koji je sam u jedrilici preplovio Atlantik a k tomu je dva puta obišao Rt Horn, umro je u ponedjeljak u Zagrebu, objavio je portal More.hr.
Šutej, čuveni moreplovac i jedriličar, autor brojnih knjiga i dokumentarnih serijala umro je u 78. godini.
Zaljubljen u plovidbu i jedrenje u doba kad su se tek rijetki otiskivali u malim jedrilicama na debelo more uspijeva na sve muke doći u posjed deset metarske jedrilice HIR 3 s kojom namjerava preploviti Atlantik. Isprva je to kanio učiniti zajedno s prijateljem Ozrenom Bakračem, a kad je ovaj bio poslovno spriječen otisnuo se 1982. godine sam do Karipskih otoka i Floride na put koji je trajao godinu dana, piše more.hr.
Nekoliko godina kasnije zajedno s Ozrenom Bakračem oplovio je čitav svijet – najprije Atlantik, potom Tihi i Indijski ocean te se kroz Crveno more vratio kući. Usput su osvojili Rt Horn postavši prvi hrvatski jedriličari kojima je to uspjelo.
Mladen Šutej
Šutej je početkom 90-ih utemeljio Hrvatski oceanski jedriličarski klub i u vrlo teškim, ratnim okolnostima uspio sagraditi Hrvatsku Čigru, s kojom se 1994 godine s posadom sljedbenika uputio u ekspedicijske plovidbe rubovima svijeta od Arktika do Atlantika koje su trajale punih trideset sedam mjeseci, dodaje more.hr.
Osam godina kasnije još je jednom s Čigrom oplovio svijet, a ta je plovidba bila podijeljena na 25 etapa na kojoj mu se u različitim fazama pridružilo gotovo dvije stotine jedriličara.
Autor je šest knjiga u kojima su opisane njegove plovidbe.
Dječijim i sportskim programima, nastupima solista, klapa i horova, uz besplatnu degustaciju ribe, vina i piva, u Budvi će se, u subotu 7. oktobra, održati 56. manifestacija “Dan širuna”, gradski događaj sa najdužom tradicijom, u organizaciji istoimenog kluba za sportski ribolov na moru, Opštine Budva i Turističke organizacije opštine Budva.
Program će početi već u 16 sati nastupima predškolskih i školskih ustanova i gimnastičkog kluba “Budva”, a već u 17 sati će mještane i njihove goste koračnicama i marševima pozdraviti Gradska muzika Budve uz vesele “Feštađune”.
56. Feštu od ribe, vina i piva otvoriće Tihomir Fabris, predsjednik KSR “Širun”, nakon čega će uslijediti koncert Ženske vokalne grupe “Harmonija” i dječija pozorišna predstava “The Enormous Turnip Strikes Back” (Ogromna repa uzvraća udarac) “Adriatic” koledža na engleskom jeziku.
Prvi put će se budvanskoj publici predstaviti hor nastavnica Druge osnovne škole “Magdijas”, a u nastavku programa će nastupiti talentovana djeca budvanske Škole za osnovno muzičko obrazovanje i klapa “Jedinstvo” iz Bara. Izuzetno atraktivne sportske igre (vuča konopa i skidanje pršuta sa grede), planirane su oko 19 sati i 30 minuta.
Nakon 20 sati koncerte će održati poznata crnogorska pop pjevačica Monika Knezović i Gradski hor “Nikola Đurković” iz Kotora koji će se i ovoga puta publici predstaviti raznolikim muzičkim repertoarom.
Zvijezde večeri, čiji nastup je planiran oko 21 sat i 30 minuta je klapa “Cambi” iz Splita, spoj toplog mediteranskog pop zvuka i moćnih vokala koji oduševljavaju publiku svih senzibiliteta.
“Iz godine u godinu ističemo da je ovo manifestacija kojoj se Budvani i njihovi prijatelji vjerovatno najviše raduju i sa nestrpljenjem iščekuju”, ističu u Turističkoj organizaciji opštine Budva i dodaju da će ovogodišnji “Dan širuna” ponovo na velikoj bini ispred Starog grada okupiti, prije svega, lokalne mlade kreativne snage koje će biti podržane od strane poznatih i renomiranih muzičkih imena.
“Vrijeme je da se i ove godine, u duhu Mediterana, uz dječije glasove i muziku sa našeg podneblja, uz ukusnu ribu i vino pozdravimo sa još jednim lijepim ljetom koje odlazi i najavimo još ljepšu jesen i zimu na moru” – kažu iz TO Budva.
Vrijedni ribari KSR “Širuni” poslužiće tog dana besplatno svim posjetiocima oko 1.500 kilograma ribe koja će se peći na 5 punktova ispod starogradskih zidina.
PROGRAM
16:00
Dječiji program:
Predškolska ustanova “Vini Pu”
Vrtić “Moj svijet”
Vrtić “Ljubica Jovanović Maše”
Vrtić “Ljubica Jovanović Maše”
O.Š. “Mirko Srzentić”, Petrovac
Defile Gradske muzike i Feštađuna i koncert Gradske muzike
Otvaranje: Tiho Fabris, predsjednik KSR “Širun“;
Koncert: ŽVG “Harmonija”
Pozorišna predstava “The Enormous Turnip Strikes Back” – Adriatic College
Koncert “Magdijas” – hor nastavnica II Osnovne škole, Budva
Kolažni program: Škola za osnovno muzičko obrazovanje, Budva
Koncert: Klapa “Jedinstvo”, Bar
19:00
Sportske igre
Koncert: Monika Knezović
Koncert: Gradski hor “Nikola Đurković”, Kotor
21:30
Kolona u prijepodnevnim satima na Mulu, kod Ferryja – foto M.D.P.
Saobraćajne gužve u Kotoru ne jenjavaju ni u postsezoni
Krenete ujutru iz Stoliva, Prčanja ka Kotoru i na Mulu zaglavite u koloni zbog „sučeljavanja“ lokalnog autobusa i teretnoga kamiona, jer nemaju prostora da se mimoiđu na uzanoj cesti – slika je koju gledamo i doživljavamo svakodnevno i već smo “oguglali“- ne nerviramo se previše, osim kada to remeti ostvarivanje naših poslovnih, porodičnih obaveza ili utiče na naše zdravstveno stanje.
Jedno od “uskih grla“ na priobalnoj saobraćajnici je i kod pansiona „Ferry“ na Mulu, gdje je nedavno (ali i redovno) zbog nemogućnosti mimoilaženja autobusa i kamiona, nastala cijela kolona – od Glavata do Muljanske rive.
Kolona u prijepodnevnim satima na Mulu – foto M.D.P
Kamioni koji su sa prestankom zabrane građevinskih radova krenuli sa prevozom materijala, uprkos saobraćajnoj signalizaciji kojom je zabranjeno kretanje kamionima preko 10 T nosivosti, u mnogome ometaju normalni saobraćaj – mještani kasne na posao, djeca u školu, a turisti sve to snimaju i dobro promisle da li će sljedeći put na ljetovanje i odmor doći u Boku Kotorsku, upravo zbog velike nervoze koju javni saobraćaj stvara i oduzima im dragocjeno vrijeme za uživanje u ljepotama Zaliva.
Provlačenje kroz iglene uši – Muo – foto M.D.P.
Mudri starosjedioci ne mogu da se načude zašto lokalna uprava ne poradi na oživljavanju redovne brodske linije Kotor-Prčanj-Stoliv, Kotor-Perast-Risan, Kotor-Tivat, kada već postoje hibridni brodovi i oni na solarni pogon. Potsjećaju na stara vremena kada su graditelji dizali kuće materijalima koje su im morskim putem dopremali trajekti, brodovi…O tome i danas svjedoče stare ponte sa bitvama, uz koje su plovila pristajala, te konobe, u koje je se teret direktno istovarao.
Kada bi se ta praksa danas primijenila, kamionima više ne bi bilo mjesta u saobraćaju uzanim priobalnim putem, a mještani bi imali manje stresova od gužvi i buke.
Nesreća kod Venecije Foto: MANUEL SILVESTRI / Reuters
Najmanje 21 osoba je poginula u utorak, a dvadesetak je ozlijeđeno, među kojima i jedan Hrvat, nakon što je autobus koji je prevozio turiste sletio s nadvožnjaka u blizini Venecije u sjevernoj Italiji i zapalio se, objavile su lokalne vlasti.
Autobus je sletio s ceste i pao blizu željezničke pruge u okrugu Mestre, koji je mostom povezan s Venecijom, izvijestile su talijanske novinske agencije i televizija. Uzrok nesreće još nije jasan.
– To je apokaliptična scena. Ostao sam bez riječi, objavio je gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro na X-u, prije poznatom kao Twitter.
Sky Italia je izvijestio da je 18 tijela do sada izvučeno iz olupine nakon što se autobus zapalio, a mnogi su ozlijeđeni.
Vozilo se zapalilo nakon što je dodirnulo strujne kabele, prenose talijanski mediji.
Ozlijeđeni, od kojih su neki u vrlo teškom stanju – prevezeni su u bolnice u okrugu Mestre, te Miranu, Padovi i Trevizu.
Među stradalima ima djece i tinejdžera.
Un’immane tragedia ha colpito questa sera la nostra comunità.
Ho disposto da subito il lutto cittadino, in memoria delle numerose vittime che erano nell’autobus caduto.
Una scena apocalittica, non ci sono parole. pic.twitter.com/APnsQoPMkL
Ribu očistiti i oprati. Luk isjeći na fete, a češnjak i petrusin sitno nasjeckati. Na ugrijano ulje dugo prigati luk i kad omekša i postane staklast dodati češnjak, petrusin i pera lovorike. Pirjati još jedan minut, pa u teću složiti ribu, posoliti je i popapriti. Dodati žlicu – dvije octa, konzervu, bijelo vino i žlicu brašna razmućenog sa malo vode.
Protresti teću i naliti mlake vode, a još bolje riblje juhe – samo koliko da riba ogrezne. Kuhati na laganoj vatri najmanje jednu uru. Što se duže kuha, brodet je bolji, a pred kraj kuhanja posuti sjeckanim petrusinom. Poslužiti toplo uz palentu, a brodet je dobar i hladan. Nekada se ovaj brodet služio uz kuhani ječam. Može se pripremiti i sa sardelama umjesto gavica i sarduna.
Posluživanje:
Podjednako je dobar Muljanski brodet topao ili hladan. Prilog (palenta, ječam, rižu, pasta i sl.) poslužiti toplo.
Zanimljive činjenice o jelu:
Izvorno jelo Muljanki koje se odomaćilo u svim bokeljskim mjestima, a nastalo je prije više vjekova.
Suočavanje sa prošlošću- gest humanosti i elementarne kulture
Performansom PAMTIMO LOGOR MORINJ aktivistkinje Anime su u utorak 3.oktobra u 12 sati na Trgu od oružja ponovo ukazale na značaj suočavanja sa prošlošću bez kojeg nema mira u budućnosti. Posljedice nesuočavanja su za Kotor vidljive, on više nije mjesto kulture, tolerancije i gradskog života već kalkulator za brojenje posjeta i kruzera, poručuju iz „Anime“.
– Delegacija vlada Hrvatske i Crne Gore prisustvovale su 10. oktobra 2022. otkrivanju spomen ploče od strane Ranka Krivokapića, ministra MVP u tadašnjoj vladi uprkos protesta mještana Morinja. Anima je podržala postavljanje spomen ploče i obilježavanje mjesta ratnog zličina ali je imala primjedbe na tekst na spomen ploči kojim se abolira učešće Crne Gore (rukovodstva, rezervista i policije) u ovom zločinu. Predsjednik vlade i rukovodstvo Opštine su se suprostavljali postavljanju ploče, navodno iz administrativnih razloga koji izgleda još nijesu razriješeni. Ovo ne može biti opravdanje rukovodstvu Opštine koje iz moralnih razloga treba da ima proaktivan stav prema ovom zločinu kako bi učinili da o tim dešavanjima znaju svi u Kotorskoj opštini kao i uticaju tog zločina na sve koji su se nakon toga dešavali (kriminal i korupcija). Tim aktivnostima doprinijeli bi smanjenju nacionalnih tenzija i omogućili pomirenje i vraćanje duha tolerancije i mira Kotoru. Anima stalno upozorava na odgovornost prema žrtvama ali i prema građanstvu Kotora koje istinu treba da zna kako se ne bi po svakom važnom pitanju u Opštini nacionalno pregrupisavali i stvarali plodno tlo za buduće sukobe.
Ploča se još uvijek nalazi tamo gdje je postavljena, na objektu koji je u nadležnosti Ministarstva odbrane a štite je vojnici. 29. septembra ove godine delegacije Republike Hrvatske i Crne Gore su položile cvijeće na ovo mjesto, skoro inkognito, medijima je ulaz bio zabranjen. Sve se to dešava u opštini Kotor ali nema opštinske delegacije! Sramno je za sve, da ni godinu dana nakon postavljanja ploče nije napravljen napredak nego to mjesto (i zločin) i danas služi kao mjesto koje političari zloupotrebljavaju, ističu aktivistkinje i borkinje za ljudska prava.
Potsjećaju da je u Morinju, u Opštini Kotor, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije
U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru.[1] Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.Nikada nije preispitana komandna odgovornost.
Aktiviskinje ANIME su u novembru 2019. godine kod Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju (sa inicijativom upoznale: predsjednika Opštine i Skupštine Opštine, predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine CG; ministru pravde i ministru odbrane kao i Generalni konzulat Republike Hrvatuske u CG). Dobijeni odgovor od tadašnjeg predsjednika države uputio nas je na opštinske organe, a oni na zahtjev koji prema našem stavu isključivo Opština i njeno vođstvo treba da realizuju kako bi se građani/ke Kotora suočile sa istinom o Sabirnom centru tj. Logoru Morinj.
Na Inicijativu ANIME Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcije za ljudska prava (HRA) i Centara za građansko obrzovanje (CGO), za podizanje spomen obilježja i uvažavanja žrtava na mjestu logora Morinj, Predsjedniku, Predsjednici Skupštine i Sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, nismo dobile odgovor ni jedne instance kojoj je Inicijativa upućena.
ANIMA je u dugom periodu, naročito od vremena sticanja nezavisnosti, ukazivala na važnost kulture sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina. Ukazivala je na neophodnost suočavanja građanstva Kotora sa ovom činjenicom i na preuzimanje odgovornosti Opštine Kotor na različite načine: uličnim akcijama, saopštenjima, flajerima, prikazivanjem filmova o Logoru Morinj, obilaskom ovog mjesta u kontiniutetu, simboličkim obilježavanjem polaganjem cvijeća i ploče, predlogom da se na tom mjestu napravi muzej sjećanja i Centar za mir koji bi Kotoru vratio dostojanstvo. 2019.g Anima je uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Mornju.Izdale smo publikaciju sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj” i dokumentovale prikupljenje podatke. Analiza sa zaključkom je pokazala da je, uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom, iskazana potreba za obilježavanjem ovog mjesta, stoji u saopštenju povodom performansa na glavnom gradskom trgu Staroga grada.
Ekipa PK „Subra“ je u okviru Mreže lokalnih staza Opštine Herceg Novi, po dobijenom tenderu, spojila u krug ovaj dio od tri kilometra između Kamenskoga Kabla i Odijeva.
Grupa od 26 planinara i planinarki uživala je proteklog vikenda u hodanju kružnom turom po Orjenskom masivu, koju su organizovali entuzijasti PK “Subra”. Od Planinarskog doma “Za Vratlom” preko grebena Kamenski Kabao, uz posjetu mističnoj “Vilinoj pećini”, izašli su do najviše tačke, 1571 m visokog Odijeva, gdje je prolazila viševjekovna granica između Hercegovine i Boke Kotorske, a zatim se kroz bukovu šumu spustili do nižeg vrha Šljeme i potom vratili nazad do Vratla.
Diveći se panorami primorja s jedne strane i pogledu na Subru, njeno podnožje i na planinsko zaleđe, imali su priliku da uz vrsnog vodiča Željka Starčevića i njegove saradnike Milutina, Danijelu i Vlada “premijerno” obiđu centralni dio ove atraktivne staze, koji je proteklog avgusta prvi put uređen. Okrijepljeni svježim planinskim zrakom i onako umorni nakon sedam sati intenzivnoga hoda, čorbu od kopriva, koju je spravljao kuvar Planinarskog doma, doživjeli su kao najukusnije jelo koje su u tom trenutku samo poželjeti mogli.
-I ranije se grebenom moglo prolaziti, ali ne tako sigurno, trebalo je razlučiti gdje je najbolje proći, puno više vremena je trebalo pronaći pravi put, a sada kada je markirana, pročišćena, kada je trava pokošena, ostaje samo da se održava dalje. Ekipa PK „Subra“ je u okviru Mreže lokalnih staza Opštine Herceg Novi, po dobijenom tenderu, spojila ovaj dio od 3km između Kamenskoga kabla i Odijeva u krug sa ostalim stazama oko vododjelnice – s jedne strane je impozantan pogled na planinsku unutrašnjost cijele Crne Gore (danas je malo maglovito), a s druge je pogled na priobalje Albanije, sve do Sv. Jura na Biokovu kad je baš bistro vrijeme, plus Novski ulaz u Bokokotorski zaliv, objašnjava Starčević za Boka news . On je vođa grupe koja održava staze, sa sertifikatom za markacistu, sa ogromnim znanjem i bogatim iskustvom rada na terenu.
Kolona na čelu sa Starčevićem – foto M.D.P i Ž.Obradović
Uložili su veliki trud, ljubav, vrijeme i znanje, umnogome popularizovali i učinili dostupnima orjenske staze širem krugu ljubitelja planina, a korist sada ima i lokalna zajednica, turistička branša…
-Sve to treba uvezati dobro, nije dovoljno samo napraviti nešto- ako se to ne popularizuje, ako se ne objavljuje, ako se ne pojave karte sa uključenim lokacijama. To je veliki posao, ne samo za ovu stazu, nego za staze ukupne dužine od 90 kilometara u Opštini Herceg Novi (Luštica, priobalje i Orjen), koje su formalno ušle u mrežu lokalnih staza. Tek ove godine je to formalizovano, na osnovu zakona koji je stupio na snagu prije 15 godina, uz veliko zakašnjenje. Staze su velikim dijelom postojale, ali kako nisu bile formalizovane u skladu sa zakonom, nije bilo ni novaca za održavanje staza, nego kako se snađemo, kaže Starčević.
Prošle godine je izdvojen novac za održavanje staza u kotorskom zaleđu, članovi PK Subra pozvani su preko tendera da to rade, međutim, kako imaju previše posla i na Orjenu, mogu samo povremeno „da uskoče“ i pomognu kolegama, ali ne i da preuzmu obavezu da održavaju kilometarske staze.
-Na Orjenu jedan dio staza održava PK Subra, a drugi AK „Niskogorci“ iz Herceg Novog. Prevelik je zalogaj za jednu grupu da radi za jednu godinu sve odjednom, a evo nekoliko godina je bio totalni zaostatak, jer nije bilo novaca više niotkoga. A volonter ne može baš do kraja i uvijek biti volonter- i on troši cipele, troši gorivo, ne može baš sve o svom trošku da radi, primjećuje Željko.
Od Radovića do Žanjica
-U toku su početni dogovori sa Turističkom organizacijom Tivat, da bismo preko Luštice u novembru opet pravili jednu turu od Radovića do Žanjica, koju smo radili u novembru prije dvije godine i završili je kupanjem. Dužina staze je oko 12 km, pristupačna je svakome, a povratak će biti autobusom, najavljuje Starčević.
Vizuelna i GPS markacija
– Sezona je protekla je u velikim radovima, kako bismo mogli reći da i formalno ovo imamo. Tek sad, kad je to 1/1, kad su ucrtane staze, kad su GPS-om izvedene i svježe (re)markirane, sad može da se ide u neke projekte. Ali, to nije samo na Klubu, to je i do Turističke organizacije, resornog Sekretarijata za ekologiju pod kojim su mreže markiranih staza. Kad se sve to sklopi u jedno, nadam se da će biti za iduću godinu. Po ovom krševitom grebenu do Odijeva prolazilo je deset ljudi, ali, sad kad je markirana, tu godišnje može da prođe hiljadu ljudi i puno više njih ima šansu da traži vodiča. Ovim markiranjem mi povećavamo broj posjeta i kroz to angažovanje vodiča, ali potrebno je obezbijediti osnovno- da se može ići bez vodiča. Sve ostalo je nadogradnja.
U Vilinoj pećini
Vile kolo igrale
-Vilina pećina nije nepoznata, ali nije bila markirana, sad će biti dostupnija puno. Sam pristup nije jednostavan, jer je litica ispod. U narodu kruži priča da u njoj preko dana spavaju vile, a preko noći idu na svoj „plesni podijum“ na Vilino gumno, gdje plešu cijelu noć i kukavnom muškom smrtniku kojeg bi vile zatekle u kršu, odmah bi ga uvele u svoje kolo i više ga niko nikada ne vidi- šta mu se dešava, ne znamo, jer nemamo povratnu informaciju, ispričao nam je Željko.
Dobrovčani/ke vole planine i kanjone Crne Gore
-Dobili smo poziv od Željka da se pridružimo izletu. Jako lijepo surađujemo, PK „Subra“ nam je najbliže planinarsko društvo, tu odmah preko granice, u Herceg Novom, neki iz kluba su i članovi našeg HPD „Sniježnica“, a neki iz našeg društva su isto tako članovi PK „Subra“. Oni su nam dobrodošli na sve izlete, ove godine su sa nama bili na izletu na Šipanu, bili su s nama na dvodnevnom izletu na Mosoru, takođe i na vrh Sv. Ilija poviše Orebića na Pelješcu. Sudjelovali su i na našem usponu „100 žena na Sniježnicu“, tradicionalno za Dan žena, t o ćemo precizirati i sljedeće godine. Radimo plan izleta za iduću godinu, ali već su pozvani na sve.
Obožavamo Orijen, među planinarima u Dubrovniku je vrlo popularan. Odemo i na Durmitor, samo to je već višednevni izlet, pa je to malo rijeđe. Volimo Crnu Goru i sve njene planine i kanjone, kaže Marija Dadić, predsjednica HPD „Sniježnica“, koja je na ovu turu došla u grupi planinara iz Dubrovnika.
Ana Novakovic Đurović – foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma
Vlada je utvrdila Predlog zakona o upravljanju otpadom kojim se zabranjuje upotreba laganih plastičnih kesa, kazala je ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović.
Ona je istakla da je to najvažniji zakon u oblasti zaštite životne sredine i da njegova primjena može trajno pozitivno da promijeni ekološko lice Crne Gore.
„Važna novina predviđena zakonom je zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mjestu robe ili proizvoda“, rekla je Novaković Đurović.
Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, rekla da će se ta zabrana primjenjivati šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o upravljanju otpadom.
Novaković Đurović je najavila da će biti formirana inspekcija na nivou države, čiji će osnovni zadatak biti da kontroliše implementaciju lokalnih planova upravljanja komunalnim otpadom.
„Razlozi za ovakvo zakonsko rješenje su, prije svega, neefikasnost nadzora komunalne inspekcije i komunalne policije“, rekla je Novaković Đurović.
Plastična kesa u moru
Kao treću ključnu stvar predloženih izmjena, ona je navela Program proširene odgovornosti proizvođača.
“Pod proširenom odgovornošću se podrazumijeva da uvoznici i proizvođači u Crnoj Gori imaju cjelokupnu i organizacionu i finansijsku odgovornost da, kad pomenuti proizvodi postanu otpad, da ga zbrinu”, kaže se u saopštenju.
Novaković Đurović je poručila da očekuje da sve institucije, i lokalne i državne, uključene u primjenu zakona, odgovorno obavljaju posao iz svoje nadležnosti.
Dom zdravlja Kotor od danas posjeduje najsavremeniju mikrobiološku laboratoriju, zahvaljujući kojoj će građanima biti dostupnije sve dijagnostičke procedure iz ove oblasti, a zaposleni imati dodatnu sigurnost i olakšan rad, saopšteno je na svečanom otvaranju rekonstruisanog Centra za mikrobiološku dijagnostiku u okviru Doma zdravlja Kotor.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić istakao je da ovakve mikrobiološke laboratorije, kakvu od danas ima Dom zdravlja Kotor, predstavljaju prvu liniju odbrane u detektovanju novih slučajeva zaraznih bolesti, rezistencije na antibiotike, izbijanja infekcija koje se prenose hranom i vodom, kao i mogućih slučajeva bioterorizma.
Ukupna vrijednost adaptacije laboratorije u Domu zdravlja Kotor i nabavke nove opreme iznosi preko 423 hiljade eura, a sredstva je obezbijedila Evropska Unija, koja će kroz ovaj projekat na isti način u potpunosti opremiti još osam mikrobioloških laboratorija, za šta su opredijeli preko 2 miliona eura. Nove savremene laboratorije dobiće i domovi zdravlja u Beranama, Nikšiću,Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Baru, Budvi, kao i Specijalna bonica u Brezoviku.
„Ovakve laboratorije su i presudan faktor za kontrolu i prevenciju infekcija u zdravstvenim ustanovama, pa se na taj način utiče i na dobre ishode njege pacijenta.
Upravo su bolja briga o pacijentima, veća kontrola infekcija i visokokvalitetni rezultati nadzora jedan od glavnih ciljeva koje želimo postići jačanjem mikrobioloških laboratorija u zdravstvenom sistemu Crne Gore“, kazao je ministar Šćekić.
Cilj Vlade i Ministarstva zdravljau prethodnom periodu, kako je naveo, bila su prioritetna ulaganja u infrastrukturne projekte, opremu, ali i kadrovsko jačanje svih ustanova, te se u tom smislu, u zdravstvenom sistemu Crne Gore trenutno sprovode projekti vrijedni preko 50 miliona eura.
Rekonstruisana mikrobiološka laboratorija u DZ KO
„Samo u kotorski dom zdravlja tokom prethodne dvije godine uloženo je preko 230 hiljada eura za insfrastrukturu i medicinsku opremu. Zahvaljujući tim ulaganjima, ali i menadžerskim i organizacionim sposobnostima direktora Kumburovića, kao i posvećenom radu medicinskog osoblja, danas je Dom zdravlja Kotor jedna od respektabilnijih zdravstvenih ustanova u zemlji, koja svojim izgledom i kvalitetom pružanja usluga parira savremenim evropskim medicinskim centrima“, istakao je ministar Šćekić, naglašavajući da će država nastaviti sa ulaganjima u zdravstvene ustanove na cijeloj teritoriji Crne Gore, a sve s ciljem izgradnje kvalitetnog i efikasnog zdravstvenog sistema gdje će građani dobijati pravovremenu zdravstvenu zaštitu.
Direktor Doma zdravlja Kotor dr Igor Kumburović, naveo je da je površina koju mikrobiološka laboratorija zauzima veća u odnosu na ranije za 40m2, te sada iznosi blizu 200m2, a da je pored građevinskih radova, nabaljena i vrijedna medicinska oprema, s krajnjim ciljem da se mikrobiološke analize u našim laboratorijama rade na nivou razvijenih svjetskih centara. Na ovaj način, prema njegovim riječima, stvorili su se preduslovi da se započne i sa procesom akrediatcije mikrobiloške laboratorije, koja je garant dostizanja visokog nivoa kvaliteta ovog vida dijagnostičkih procedura.
„Pored rekonstrukcije mikrobiloške laboratorije, u skladu sa planom aktivnosti, nastavili smo sa osavremenjavanjem naše zdravstvene ustanove, kako prostorno, tako i nabavkom novih medicinskih aparata i opreme. Tako do kraja godine očekujemo završetak radova na adaptaciji zdravstvene stanice u Risnu, investicije vrijedne oko 150 hiljada eura, koju smo obezbijedili iz sopstvenih sredstava, budući da je naša ustanova ostvarila uštedu racionalnim korišćenjem sredstava opredijeljenih za tekuće troškove u 2022. godini“, kazao je dr Kumburović i podsjetio i na brojna ulaganja u osavremenjavanje medicinske opreme u proteklom periodu.
Rekonstruisana mikrobiološka laboratorija u DZ KO
Dom zdravlja Kotor, kako je istakao, nastaviće da ulaže u opremu i kadar i u narednom periodu, a sve u cilju podizanja nivoa kvaliteta zdravstvene zaštite na primarnom nivou, kako bi građani Kotora i brojni turisti u svakom trenutku, u najsavremnijim uslovima dobili najkvalitetniju zdravstvenu uslugu.
„Kada su građevinski radovi u pitanju predstoji nam renoviranje Centra za plućne bolesti i ATD, a što se tiče nabavke osnovnih sredstava, biće raspisan tender za nabavku dva vozila za potrebe Jedinice za patronažu i jednog ambulantnog vozila, budući da je dio voznog parka dotrajao. Procijenjena vrijednost ove nabavke iznosi 95 hiljada eura i realizovaće se iz sredstva Doma zdravlja Kotor. Naša ustanova konstantno radi na tome da olakša pristup najugroženijim osiguranicima, tako da je u planu nabavka senzora za automatsko otvaranje vrata prilikom detekcije pokreta na rampi, uz ulaz sa osobe sa invaliditetom“, najavio je dr Kumburović.
Direktor Kumburović uputio je veliku zahvalnost Delegaciji Evropske unije na finansijskoj pomoći u ovom projektu, kao i Ministarstvu zdravlja i ministru Šćekiću, kako je kazao, na ukazanom povjerenju i kontinuiranoj podršci i lokalnoj samoupravi na čelu sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem, koja je njihov partner u sprovođenju svih aktivnosti, koje sprovode za dobrobit građana Kotora.
