Uprava javnih radova potpisala je ugovor sa kompanijom „Eurozox“ d.o.o iz Danilovgrada o gradnji vodovodne mreže na posluostrvu Luštica. Vrijednost ugovora je 8.074.373 eura bez PDV-a, odnosno 9.769.991 eura sa uračunatim PDV-om.
Kompanija „Eurozox“ d.o.o iz Danilovgrada na tenderu za postupak javne nabavke za izvođenje radova na izgradnji vodovodne mreže na poluostrvu Luštica dostavila je najbolju ponudu.
Rok izvršenja ugovora je 900 dana od uvođenja izvođača u posao.
Prema ugovoru smatra se da je naručilac, Uprava javnih radova, izvršila obavezu uvođenja izvođača u posao ako mu je predala tehničku dokumentaciju po kojoj ée izvoditi radovi, obavještenje o datumu uvođenja u posao, najkasnije 7 dana prije uvođenja u posao, Rješenje o imenovanju Stručnog nadzora i dokaz da je nadležnom organu prijavio radove u skladu sa zakonom.
U ugovoru je naznačeno da izvođač garantuje za kvalitet opreme u roku od 60 mjeseci. Garantni rok počinje da teče od dana dobijanja završnog izveštaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.
Skori početak realizacije ovog veoma važnog projekta za Lušticu i Herceg Novi najavljen je još 2021. godine. Kako je tada saopšteno, Opština Herceg Novi završila je projektnu dokumentaciju za izgradnju vodovodne mreže na ovom poluostrvu, za šta je izdvojeno oko 100.000 EUR.
Umjetnike i one koji uživaju u likovnoj umjetnosti sinoć je, 56. put, okupila jedna od najznačajnijih i najstarijih likovnih manifestacija u regionu, Hercegnovski zimski salon. U okviru teme „Od figurativnog do apstraktnog“, a u selekciji akademskog slikara Gorana Ćetkovića, publika ima priliku da u galeriji „Josip Bepo Benković“ uživa u stilski raznolikim slikarskim i vajarskim djelima 34 priznata autora iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Njujorka, Berlina i Crne Gore.
Prva nagrada ovogodišnjeg, 56. Hercegnovskog zimskog salona pripala je Ivani Živić iz Beoograda za rad „Tišina“, druga nagrada Petru Hranueliju iz Zagreba za skulpturu „Anđeo stiže“, a treću nagradu dijele domaći umjetnici, Marko Petrović Njegoš za skulptorski rad „Geja“ i Milija Stojanović za skulpturu „Prtljag II“. Svi dobitnici prisustvovali su otvaranju i iskoristili priliku da se za učešće na Salonu i nagrade zahvale selektoru, Žiriju, organizatorima i gradu Herceg Novom.
56. Hercegnovski zimski salon
Izložbu je u ime Opštine Herceg Novi, kao pokrovitelja, otvorio potpredsjednik Mirko Mustur, uz želju da Salon „ostane značajan i moćan, isto koliko nam je potreban“.
„Hercegnovski zimski salon već 56. godina slavi likovnu umjetnost, a Herceg Novi je od prvog izdanja do danas njegova podrška i podsticaj. Zaslugu za osnivanje ove izložbe i trajanje duže od pola vijeka ima lokalni kulturološki ambijent, kao i umjetnici koji su se u našem gradu rađali i živjeli. Svih ovih godina Salon je ostao posvećen stvaranju, značajna referenca za hiljade umjetnika, respektabilna manifestacija koja evidentira likovna kretanja na ovdašnjim prostorima, kao i put kojim umjetnost nalazi posmatrača“, kazao je Mustur.
On je istakao da ovogodišnje izdanje ima međunarodni karakter, koji predstavlja kvalitet više za Hercegnovski zimski salon. Izrazio je zahvalnost selektoru, akademskom slikaru Goranu Ćetkoviću, kao i organizatoru, Javnoj ustanovi „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“, na prilici da publika u novskoj gradskoj galeriji uživa u stvaralaštvu umjetnika različitih stilskih opredjeljenja, koje povezuje iskrenost i promocija univerzalnih likovnih vrijednosti.
Prva nagrada 56. Hercegnovskog zimskog salona- Ivani Živić
Žiri koji je odlučivao o nagradama činili su predsjednica, muzejska savjetnica Lucija Đurašković i članovi, slikar Vojislav Кilibarda i istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik.
„Zadržavši internacionalni karakter, Hercegnovski zimski salon je još jednom, po 56. put, pokazao koliko je fenomen umjetnosti živ i istrajan u svoj svojoj raznolikosti i rađanju novih, kreativnih stvaralačkih ideja koje uzdižu ljudski duh do neslućenih visina“, poručila je predsjednica Žirija, Lucija Đurašković, te istakla da je ova tradicionalna, reprezentativna likovna smotra predstavlja događaj od posebnog značaja za našu zemlju.
III nagrada – Ptrljag II, Milija Stojanović
Ona se osvrnula i na riječi selektora Gorana Ćetkovića u tekstu za katalog izložbe: „Imamo umjetnike koji se u svom radu kreću u domenu hiperrealizma, fantastike, nadrealizma, ekspresionizma, konceptualne umjetnosti, do same apstrakcije. Najvećim dijelom su zastupljena slikarska i vajarska djela izvedena u različitim tehnikama i materijalima. Ono što povezuje sve autore je to što se svi oslanjaju na one tradicionalne i klasične vrijednosti koje su kroz njihovo djelo transponovane u moderne izraze i forme koji prate savremene tokove“.
Ovogodišnji Salon podigao je godinama građeni nivo za stepenicu više, istakla je direktorica Javne ustanove “Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković”, Gordana Krunić i zahvalila se svima koji su tome doprinijeli. Izrazila je zadovoljstvo što su, nakon nekoliko godina pandemije, internacionalni umjetnici ponovo na Salonu.
III nagrada – Geja, Marko Petrović Njegoš
„Hercegnovski zimski salon uprkos izazovima, društvenim, ekonomskim i kulturnim dešavanjima, uspijeva da bude prepoznat, ne samo po dužini trajanja, broju izlagača, raznolikosti stilskih izražaja, već i po kvalitetu koji baštini“, kazala je Krunić.
Navela je da postavka ostavlja prostor svakom posmatraču da na sebi svojstven način čita pojedinačna djela i izložbu u cjelini, te pozvala ljubitelje likovne umjetnosti da uživaju u izložbi koja će biti otvorena do 15. marta.
Organizator 56. Hercegnovskog zimskog salona je Javna ustanova “Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković”, a pokrovitelj Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor poziva sve zainteresovane karnevalske grupe i pojedince da podnesu zahtjev za novčanu nadoknadu za izradu maski koja iznosi – 450,00 eura za grupne i 250,00 eura za pojedinačne maske.
U zahtjevu je potrebno navesti:
– naziv karnevalske grupe (pojedinca)
– naziv maske
– broj članova grupe
– broj žiro računa i kontakt telefon odgovornog lica.
Zahtjevi se mogu predati u kancelarijama Kulturnog centra svakog radnog dana od 8 do 14 sati ili na mail organizacija@kckotor.me.
Preduzeće Morsko dobro obavijestiće Dukley marinu o raskidanju ugovora o korišćenju Luke Budva i dati im rok od sedam dana da je oslobode, kako bi njom, do završetka procedure za dodjelu koncesije, upravljala budvanska opština, odlučila je danas Vlada.
Vlada je na sjednici dala saglasnost na Predlog sporazuma o ustupanju na korišćenje Luke Budva, koji su zaključili Morsko dobro i Opština Budva.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ana Novaković Đurović, kazala je da je Morsko dobro u januaru dostavilo tom resoru, radi dobijanja saglasnosti Vlade, Predlog sporazuma o ustupanju Luke Budva, smatrajući da su se stekli uslovi za njegovu realizaciju.
“Privredni sud je usvojio prigovor Morskog dobra i ukinuo prethodno rješenje tog suda, kojim je bila donesena privremena mjera koja je zabranila korišćenje dijela izgrađene obale i akvaprostora Luke Budva”, rekla je Novaković Đurović.
Time su se stekli uslovi da se realizuje sporazum i Luka Budva ustupi na korišćenje Opštini Budva, do završetka koncesionog postupka.
“Predviđeno je da sporazum stupa na snagu danom davanja saglasnosti na sjednici Vlade i traje do završetka procedure za dodjelu koncesije”, dodala je Novaković Đurović.
Premijer Dritan Abazović kazao je da će Morsko dobro učiniti javnim raskid ugovora o korišćenju Luke Budva sa Dukley marina i dati im otkazni rok od sedam dana.
“Sljedeći četvrtak, ako sami ne oslobode, Morsko dobro preuzima marinu u Budvi. Neka se raspiše koncesija, neka uzme bilo ko, ali na zakonit način. Do tada, država stavlja šapu na sve. Nećemo dozvoliti da niko više ponižava državu Crnu Goru, niti da državu bača pod noge. Ni privatniku, ni javnom preduzeću, ni službeniku, ni inspektoru, ni policajcu, nikome”, poručio je Abazović.
On je rekao da država ima pravo, kao i sve ostale zemlje, da upravlja svojom imovinom.
“Naša je obaveza da se staramo o državnoj imovini”, zaključio je Abazović.
Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale postalo je odlukom Ministarstva kulture i medija zaštićeno kulturno dobro i uvršteno je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Prijedlog da se umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale proglasi zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom potpisalo je 57 udruga, ustanova, muzeja, kalafata, škverova i brodogradilišta koji njeguju hrvatsku tradicijsku maritimnu baštinu iz svih jadranskih županija.
“Rješenje Ministarstva kulture i medija vrlo je velika stvar za našu maritimnu baštinu, tradicionalne vrijednosti i za očuvanje latinskog jedrenja u Hrvatskoj. Iznimno sam zadovoljan jer smo se prvi put zajednički izborili, svih 57 nositelja, za ovo priznanje”, izjavio je Hini predsjednik Udruge Korčulanka iz Korčule Dinko Foretić.
Dodao je i kako zahvaljuje svima koji su prepoznali o čemu je riječ i pomogli da se ostvari dugogodišnja želja svih zaljubljenika i štovatelja hrvatske maritimne baštine.
Rješenjem Ministarstva kulture i medija svi potpisnici prijave postali su nositelji nematerijalnog kulturnog dobra.
Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima, kako se navodi u Registru kulturnih dobara, podrazumijeva umijeće upravljanja plovilom korištenjem snage vjetra. Osim znanja povezanih s opremanjem broda i upravljanjem jedrom pa time i plovilom (navigacija), te poznavanja karakteristika vjetrova i geografije mora, umijeće jedrenja uključuje niz drugih vještina i znanja: poznavanja materijala pogodnih za izradu jedra, krojenje jedra, izradu jarbolja i snasti, kormila i ostale opreme.
Uz praktična znanja, umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrom uključuje poznavanje maritimnog leksika te vjerovanja i društvene prakse kojima se pokušavala osigurati sigurnost na moru.
Najraniju potvrdu latinskog jedra na području Hrvatske nalazimo kod Donjeg Humca na otoku Braču, u Crkvi sv. Luke, na zidnim prikazima koji datiraju s kraja 11. i početka 12. stoljeća.
Opremanje i upravljanje brodicom s jedrima umijeće je koje se prenosi iskustveno unutar zajednice i obitelji, a jedrenje tradicijskim jedrima je popularno duž cijele jadranske obale.
Nositelji su okupljeni najčešće u udruge posvećene očuvanju pomorske baštine, njima se pridružuju i poneki jedriličarski klubovi s posebnim sekcijama ili godišnjim programima posvećenima valorizaciji i prijenosu tradicijskog jedrenja.
Nematerijalna vrijednost kulturnog dobra ogleda se prije svega u procesima izgradnje pomorskog identiteta na hrvatskoj obali: neprekidnom prijenosu vještine plovidbe tradicijskim jedrima, tehnikama gradnje plovila s jedrima, izradi i čuvanju jedara, nazivlju i obredima.
Kotorski vatrogasci Mario Marković, Božidar Belan i Nikola Banićević dio su tima iz Crne Gore koji se nalazi u Turskoj kako bi pomogli u saniranju posljedica katastrofalnog zemljotresa u kome je, prema posljednjim podacima, poginulo više od 19.000 ljudi.
“Stotine zgrada oko nas su oštećene. Stanje je apokaliptično. Nema struje, vode, hrane. Tu smo na pomaganju izvlačenja žrtava. Danas smo na svu sreću izvukli jednu živu žrtvu. Sad smo na raščićavanju jednog objekta, sumnja se da još ima živih”, kazao je Božidar Belan. Oni su danas u gradu Hataj, koji je najpogođeniji zemljotresom, iz ruševina živu izvukli ženu, koja je četiri dana bila zarobljena.
“Ovo još nijesmo doživljeli. Nemamo higijene, wc-a, hrane, i voda je pri kraju. Grad je potpuno uništen, nema vode, struje, ovaj grad je jednostavno nestao. Ovo je oblast od preko milion i po stanovnika. Danas smo izvukli živu i zdravu ženu nakon četiri dana, to nam je svima dalo energiju. U tu kuću je još bilo njeno troje djece, koji su nažalost preminuli”, istakao je Marković.
“Crnogorski nacionalni tim je od juče od 14.50 sati radio na više lokacija u potpuno razorenom dijelu grada… Otežana je komunikacija sa lokalnim vlastima zbog prekida u napajanju strujom. Nemamo ni vodu, ali svi članovi nacionalnog tima su u dobrom psiho-fizičkom stanju i drže se za ponos i mene i države Crne Gore”, rekao je vođa Tima za traganje i spašavanje iz Crne Gore, Milan Radović.
Monodrama “Potonja ura Njegoševa“ će biti prikazana u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, 10. februara u 20 sati. Ulaz je 5 eura.
Monodrama “Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, u režiji Blagote Erakovića, premijerno je izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Izvođena je preko 1500 puta širom svijeta i dobijala brojne nagrade. Ulogu Petra II Petrovića Njegoša tumači poznati crnogorski glumac Slobodan Marunović.
Predstava prikazuje posljednje trenutke života pjesnika, filozofa, vladike i gospodara Crne Gore kroz njegovo dramatično suočavanje sa smrću, kroz preispitvanje u sve ono što je u vremenu ali i u onom što je slutnja u vječnost rezultirajući kao zapitanost čovjeka o životu, smrti, sudbini, bogu, ljubavi i uopštem smislu njegovog postojanja.
“Pozorišna umjetnost u Crnoj Gori ima impozantan broj značajnih i znamenitih dramskih umjetnika, neki od njih su dobilii visoka internacionalna priznanja, ali među svim tim scenskim velikanima nema niti jednog koga bi smo po istrajnom tumačenju Njegoševe duhovnosti – mogli upoređivati sa „Slobodanom Marunovićem.” – akademik Sreten Perović
Pripadnici crnogorskog Tima za traganje i spašavanje, koji se nalaze u Turskoj, jutros su iz ruševina spasili jednu ženu, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Vođa Tima za traganje i spašavanje, Milan Radović, kazao je da su svi članovi Tima koji su otišli u Tursku da pomognu u saniranju posljedica razornog zemljotresa, u dobrom psiho-fizičkom stanju.
Radović se javio iz Hataja, grada koji je najpogođeniji zemljotresom.
On je rekao da je crnogorski tim od srijede, od 14 sati i 30 minuta, radio na više lokacija u potpuno razorenom dijelu grada.
“Otežana je komunikacija sa lokalnim vlastima zbog prekida u napajanju strujom. Nemamo ni vodu, ali svi članovi tima su u dobrom psiho-fizičkom stanju i drže se za ponos i mene i Crne Gore”, naveo je Radović.
PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas Koalicija DPS, SD, SDP, LP
Odbornici aktuelne većine, danas su pobjegli od mogućnosti da brane svog konstituenta čiji predstavnik Miljan Marković pokriva mjesto predsjednika Skupštine opštine Tivat.
Aktuelna većina nije dozvolila da se na današnjoj sjednici SO raspravlja o predloženoj tački dnevnog reda- Prijedlog za razriješenje predsjednika SO Tivat, a koju je inicirala naša koalicija. Koalicija DPS, SD, SDP, LP je inicijativu podnijela zbog skandaloznog nastupa predsjednika SO Tivat Miljana Markovića na Odboru za dijasporu i Srbe u regionu u Narodnoj Skupštini Republike Srbije, o čemu je javnost upoznata, saopšteno je iz Koalicije DPS, SD, SDP, LP – PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas.
Vladajuća većina očigledno nije imala nikakve argumente da uđe u političku raspravu sa nama a kojom bi eventualno pokušala da dokaže ispravnost Markovićevog nastupa u Narodnoj Skupštini Republike Srbije i izabrala je kukavičko rješenje- bježanje od rasprave i razmjene argumenata.
Time su samo potvrdili da je inicijativa naše Koalicije potpuno opravdana. Iako smo na Konstitutivnoj sjednici iskazali stav da je nelegitimno izabran, nadali smo se da će Miljan Marković pokazati viši nivo političke inteligencije pa se u Skupštini Srbije pojaviti isključivo kao predstavnik svoje partije (DF) ili predstavnik srpske dijaspore a nikako u svojstvu predsjednika SO Tivat. Poslovnik o radu SO Tivat (član 145) koji definiše saradnju SO sa lokalnim zajednicama jasno kaže da SO sarađuje sa lokalnim zajednicama drugih zemalja i njihovim asocijacijama. SO nema mandat za uspostavlja saradnju sa državnim parlamentima drugih zemalja.
Žao nam je što nijesmo bili u prilici da argumente razmijenimo, u prvom redu, sa odbornicima Demokrata, Evrope sad, imajući u vidu stavove njihovih visokih zvaničnika po ovom pitanju. Naročito smo željeli čuti mišljenje odbornika Bokeškog foruma ali i Krtoljske liste. Međutim, hrabrost sa njihove strane je izostala.
PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas – Koalicija DPS, SD, SDP, LP
Na današnjoj, V sjednici Skupštine opštine Tivat kojom je predsjedavao predsjednik SO Miljan Marković, imenovani su članovi Opštinske izborne komisije i predstavnici Opštine u skupštini Turističke organizacije Tivat.
Opštinska izborna komisija na sjednici održanoj 30.01. utvrdila je da su Željku Komnenoviću i Vladimiru Arsiću istekli odbornički mandati prije vremena, te je podnijela predloge SO Tivat da se da se Petru Samardžiću i Ankici Bogdanović, sa koalicione liste Željko Komnenović – NP-DCG-DSS-ES, verifikuju mandati odbornika u Skupštini opštine Tivat.
Odbornici su izglasali Predlog Odluke o imenovanju Opštinske izborne komisije Tivat, u sljedećem stalnom sastavu: Marijana Nikolić – predsjednica, Jadranka Joksimović – članica, Melita Brkan – članica, Spasoje Ljesar – član, Radosav Tujković – član. Za sekretara OIK imenovana je Karolina Vučinović.
Većinom glasova prisutnih odbornika imenovani su predstavnici Opštine Tivat u skupštini Turističke organizacije Tivat: Ljiljana Perović, Jasna Kijac, Nikolina Banaš, Boris Minić, Dejana Bogdanović, Jelena Ćuk i Novica Radojičić.
Za danas zakazanu VI sjednicu SO Tivat odbornici nisu usvojili predloženi dnevni red sa jednom tačkom, predlogom za razrješenje predsjednika Skupštine, Miljana Markovića.
