Opština Tivat dala je Javnom preduzeću Morsko dobro u zakup jednu poslovnu prostoriju u prizemlju objekta Doma kulture u Lepetanima, a u kojoj će ta državna firma ubuduće obavljati administrativno-tehničke poslove u vezi sa trajektnim prevozom na liniji Kamenari-Lepetane.
Po odluci na koju su saglasnost dali odbornici na sjednici, u petak Opština će Morskom dobru iznajmiti poslovni prostor površine 44 kvadrata, na period od godinu sa mogućnošću produžetka, pišu Vijesti.
Morsko dobro je obavezano da lokalnoj upravi plaća mjesečnu kiriju od 440 EUR i da snosi 80 odsto ukupnih troškova električne energije i vode koja se potroši u lepetanskom Domu kulture.
Prema odluci, ovaj prostor se ustupa “do iznalaženja drugog rješenja” za smještaj službi tog preduzeća koje će obavljati poslove u vezi sa funkcionisanjem trajektnog prevoza u Boki.
Prema nezvaničnim informacijama, Morsko dobro je sa Ministarstvom odbrane postiglo sličan sporazum po kome će ta firma ubuduće za potrebe funkcionisanja svoje tehničke radionice koja im je neophodna za svakodnevnu eksploataciju trajekta, koristiti jedan od objekata u krugu vojnog skladišta Lepetane.
Morsko dobro je po nalogu Vlade raskinulo prošlog mjeseca ugovor o zakupu trajekte linije Kamenari – Lepetani sa privatnom kompanijom Pomorski saobraćaj i preuzeo je ovu liniju, a Vlada mu je omogućila i da po hitnom postupku mimo Zakona o javnim nabavkama kupi trajekte koji mu trebaju za održavanje ove linije.
Pomorski saobraćaj u vlasništvu biznismena Dušana i Dejana Bana i njihovog partnera Željka Mihailovića je od 2004. godine upravljao ovom trajektnom linijom.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Vuk Kadić kazao je za Dan da još uvijek nemaju procjenu koštanja preuzimanja kadra bivše privatne bolnice u stečaju Meljine, niti troškova za ljekove, medicinska sredstva i druge potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
On je istakao da ova sredstva nijesu planirana u budžetu zdravstva. Dio kadra bolnice u Meljinama preuzeće Opšta bolnica u Kotoru, koja će za njih obavljati i administrativne poslove.
– Mi smo za bolnicu u Meljinama prošle godine uplatili oko milion i po eura, odnosno 1,8 miliona, jer se 300.000 odnosilo na vraćanje dugova iz prethodnog perioda. Tih milion i po sada nećemo uplaćivati jer bolnica prelazi u javno zdravstvo. Sada moramo da uplaćujemo za neke druge troškove, koji se odnose na bruto plate zaposlenih, ljekove, potrošni materijal i sve ono što svaka bolnica treba da ima. U ovom trenutku ne možemo dati tačnu procjenu koliko će to biti, dok sve to ne uvežemo. To su upravo ona nedostajuća sredstva o kojima sam govorio na sjednici skupštinskog odbora za zdravstvo u novembru prošle godine, jer ta sredstva nijesu planirana budžetom. U tom trenutku nijesmo znali dinamiku preuzimanja i koliko će zaposlenih biti primljeno. Kada to završimo, znaćemo i koliko je sredstava potrebno – objasnio je Kadić.
Raspisani su konkursi za 99 ljekara, medicinskih sestara i tehničara, kadar privatne medicinske zdravstvene ustanove u Meljinama u stečaju, koji prelazi u Opštu bolnicu Kotor. Bolnica u Meljinama imala je 150 zaposlenih.
– Oni će raditi u Meljinama, a samo će formacijski pripadati bolnici u Kotoru, kako bi formalno mogli biti uvedeni u javni zdravstveni sistem – pojasnio je Kadić.
Upitan šta će biti sa nemedicinskim kadrom, on je kazao da nijesu mogli da prihvate da javni zdravstveni sistem preuzme i nemedicinski kadar bolnice u Meljinama, jer bi došlo do dupliranja nekih pozicija, kao što su administrativne, što u ovom trenutku može da radi bolnica u Kotoru.
– U ovom trenutku je bilo bitno da primimo kompletan medicinski kadar. Meni je žao što u ovom trenutku nijesmo mogli da primimo i kompletan nemedicinski kadar. Nije nam plan da bolnica ostane na 11 ljekara i 60 tehničara, nego da to bude bolnica u punom kapacitetu. To znači da je preduslov da i ta bolnica raspiše novi konkurs za kadar i da u nekom budućem vremenu dobijemo funkcionalnu opštu bolnicu za građane tog dijela bokotorskog zaliva – kazao je Kadić.
Bolnica u Meljinama je od 1. marta organizacioni dio Opšte bolnice Kotor, dok se ne stvore uslovi i obezbijedi dovoljno kadra da samostalno funkcioniše u okviru javnog zdravstvenog sistema,saopšteno je nakon sastanka predstavnika Ministarstva zdravlja sa rukovodstvima kotorske bolnice i bolnice u Meljinama, koji je održan prethodne sedmice.
Tom sastanku su prisustvovali državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić, generalni direktor Direktorata za projekte, inovacije i zdravstveni turizam Luka Đukanović i načelnik Direkcije za zdravstvenu zaštitu Radovan Nikolić, direktor OB Kotor Davor Kumburović i direktorica bolnice u Meljinama Olivera Elez sa saradnicima.
– Bolnica će pružati usluge iz ginekologije, hirurgije i internog odjeljenja, a kako se budu stvarali uslovi tako će se proširivati njeni kapaciteti – kazala je Ćorić.
Elez je na tom sastanku rekla da zaposleni u bolnici u Meljinama do 1. marta imaju ugovor po osnovu stečaja, a nakon toga bi trebalo da pređu u javni zdravstveni sistem.
– Do tada ćemo obaviti još razgovora. Za početak, doktor Kumburović će doći u srijedu u našu bolnicu, da na licu mjesta pogledamo njenu organizaciju, kao i definitivnu sistematizaciju, tako da ćemo do 1.marta imati dovoljno vremena za sve moguće korekcije koje su neophodne – kazala je direktorica bolnice u stečaju.
Ona je tada naglasila da su tokom stečajnog postupka svi zaposleni, kako medicinski tako i nemedicinski kadar, primali platu i da očekuje da će im Fond za zdravstveno osiguranje uplatiti i decembarsku zaradu.
Izbori smetnja za konkurse
Trudićemo se da kompletan medicinski kadar bude primljen, ali je trenutno ograničena mogućnost da se zaposle svi jer su raspisani predsjednički izbori, pa moramo imati komunikaciju sa Agencijom za sprečavanje korupcije i voditi računa da se postepeno sprovode konkursi, kako proces rada bude organizovan.
U bolnici Meljine radi 11 ljekara, ne može se primiti 160 ljudi na 11 ljekara. Moramo voditi računa o sistematizaciji, o normativima, a kapaciteti će se proširivati kako se budu stvarali uslovi, istakla je Ćorić na sastanku.
U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan žena kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena.
Godine 1910. u Kopenhagenu, na Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistica, a na prijedlog Clare Zetkin, odlučeno je da se 8. mart proglasi Međunarodnim danom žena. Odluka je donesena kako bi se time obilježila uspomena na velike proteste američkih žena održane 1909. u sklopu borbe za opšteg pravo glasa.
I mnogo prije toga žene su se štrajkovima i pobunama borile za svoja prava tražeći bolji položaj u društvu.
Teškoće žena počele su njihovim sve većim uključivanjem u proizvodnju. Ekonomsko osamostaljivanje žena bilo je i ostalo temelje na kojem su poslije građeni svi oblici borbe za ravnopravnost.
Iako su mnogi režimi onemogućavali tu borbu, u najvećem broju zemalja žene su se izborile za pravo glasa, za iste nadnice kao i muškarci, raspolaganje imovinom, za pravo na rastavu braka i na pobačaj. Ipak, ni u najrazvijenijim državama ta prava još nisu potpuna.
Zbog dvostruke uloge – proizvođača i majke – emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana žena ne gubi svoj smisao.
VLADA: Hoteli Plat postaju strateški investicijski projekt
Dubrovačka hotelska kuća Hoteli Plat prešla je u većinsko vlasništvo međunarodne tvrtke Karisma Resorts International, koja je preuzela i upravljanje te planira revitalizaciju tog hotelskog kompleksa, izvijestili su u utorak iz Karisme, iz koje se doznaje da se planirano ulaganje kreće iznad 100 milijuna eura.
“U potpunosti je dovršena transakcija kojom je tvrtka Karisma Resorts International postala jedini vlasnik društva KHA četiri d.o.o., većinskog vlasnika dubrovačkog Hotela Plat. Ova transakcija otvorit će i put za revitalizaciju Hotela Plat i vezanog turističkog kapaciteta u mjestu Plat, za što su veći ranije postojali ambiciozni planovi, no izazovni gospodarski i epidemiološki kontekst u zadnjih nekoliko godina te je planove stavio u drugi plan”, ističu iz Karisme.
O samoj transakciji i iznosu preuzimanja ne navode puno detalja, osim što su na upit Hine rekli da su većinski udjel preuzeli od investicijskog fonda Prosperus, koji je imao oko 60 posto udjela.
Taj je pak fond svojedobno preuzeo fond Nexus, koji je zajedno s Karismom i (bivšim) koncernom Agrokor bio većinski vlasnik tvrtke KHA četiri, a ona pak vlasnik Plata.
Investicija u revitalizaciju Hotela Plat koju sada najavljuju iz Karisme, iznad 100 milijuna eura, znatno je viša od one koju su najavljivali pri privatizaciji Hotela Plat 2015. i 2016., kada se spominjalo nešto iznad 400 milijuna kuna i zbog čega su Hoteli Plat 2016. godine uvršteni na listu strateških investicijskih projekata RH.
Sada iz Karisme poručuju da preuzimanjem vlasništva i upravljanja žele omogućiti realizaciju ambicioznih planova za Hotel Plat u smislu najboljih svjetskih praksi uklopljenih u lokalnu zajednicu i ekološke standarde.
“Karisma je kompanija s više od 20 godina iskustva u luksuznom hotelijerstvu te ima znanje, želju i resurse da postojećem lokalitetu i cijeloj turističkoj zajednici donese novu vrijednost, a Hotele Plat pretvori u vrhunsku turističku destinaciju. Hrvatska i sve ono što ona nudi u turističkom smislu pravi je dragulj Jadrana”, poručili su iz te međunarodne tvrtke.
Na pitanje tko su vlasnici Karisme, kažu samo da su to tri fizičke osobe, te da su jedna od vodećih grupacija u svijetu u području hotelskog menadžmenta, s više od 8000 zaposlenih u 25 turističkih resorta u svom portfelju. U strateškom su partnerstvo s kompanijom Paramount za obiteljske hotele Nickelodeon Hotels & Resorts u Meksiku i Dominikanskoj Republici, te sa kompanijom Margaritaville za luksuzne hotele Margaritaville Island Reserve.
Rijetki neobnovljeni kompleks kod Dubrovnika
Hoteli Plat su uz Kupare rijetki neobnovljeni turistički kompleks na dubrovačkom području, za koji se dugo godina tražio novi vlasnik i partner koji će ga obnoviti nakon razaranja u Domovinskom ratu, što se i našlo 2015., no od tada, osim promjene vlasništva i upravljačkih funkcija nekoliko puta tijekom zadnjih godina, na Platu se nije puno konkretno radilo ni gradilo, što je dodatno usporila pandemija te s time povezan zastoj turizma i investicija.
Hoteli Plat su hotelski kompleks u mjestu Plat u Župi dubrovačkoj, u čijem su sastavu (bila) dva hotela, depandanse, šest vila i dva paviljona, od kojih su jedan hotel i šest vila (sve kategorizirano s tri zvjezdice) bile i jedno vrijeme u uporabi.
Udaljeni su 15 kilometara od Dubrovnika te 10 kilometara od zračne luke.
Ukupni smještajni kapacitet u komercijalnoj funkciji je 535 kreveta, dok je znatan kapacitet još uvijek izvan komercijalne funkcije, a to su ratom devastirani i neobnovljeni hotel Ambasador te dva paviljona u kojima je ukupno 853 kreveta izvan funkcije.
Hotele Plat u svibnju 2015. od države su za 118 milijuna kuna preuzele tvrtka KHA četiri, iz sastava KHA, iza koje je stajao koncern Agrokor te meksički hotelski lanac Karisma i svjetski touroperator TUI.
Krajem 2017., što je i jedna od zadnjih vijesti o tim hotelima, izvijestili su da se za zastupanje KHA četiri ovlašćuje Irena Weber, uz podatak da su osnivači tvrtke KHA četiri Agrokor, Karisma Resorts International i fond Nexus (kasnije ga preuzeo Prosperus).
Uz Weber, tada su ovlaštene osobe za zastupanje KHA četiri bili i Krunoslav Šimatović, Nemanja Kostić (Crna Gora) i Ante Ramljak.
Tada se i neslužbeno govorilo da investicija u Hotele Plat čeka razrješenje situacije s Agrokorom, te da meksički hotelski lanac Karisma Resorts International nema namjeru niti je ikada imao izaći iz hrvatskog turizma i KHA-a.
Predsjednik Opštine Budva Milo Božović i direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj potpisali su danas Sporazum o ustupanju na korišćenje Luke Budva kojim će ovo preduzeće dati lokalnoj upravi na privremeno korišćenje Luku Budva.
Početkom februara, Vlada je, na inicijativu premijera u tehničkom mandatu, Dritana Abazovića, usvojila Odluku o preuzimanju Luke Budva i time dala saglasnost na Sporazum izmedju Javnog preduzeća i Opštine kojim se lokalnoj upravi daje marina na privremeno korišćenje do raspisivanja tendera i izbora koncesionara.
Ispred Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, sastanku su prisustvovali: direktor Mladen Mikijelj, predsjednik Upravnog odbora Blažo Radjenović, pomoćnica direktora Ivana Franeta, pomoćnik direktora Nikola Radjenović, savjetnik Vukašin Mijatović i rukovoditeljka ekonomsko-finansijske službe Maša Vukić, dok su ispred Opštine Budva sastanku prisustvovali: predsjednik Opštine Milo Božović, predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović i v.d. sekretarke Sekretarijata za privredu Jelena Savić.
Budva
„Višedecenijska nepravda danas je ispravljena i krunisana potpisivanjem Sporazuma o ustupanju na korišćenje Luke Budva, izmedju Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Opštine Budva. Na osnovu Zaključka Vlade stavljeno je van snage nešto što je decenijama pripadalo privilegovanom privrednom društvu i ubuduće ćemo, zajednički, sa Opštinom Budva, raditi na unapredjivanju Luke Budva i konačno će gradjani Budve, ali i Crne Gore, imati posebne benefite i privilegije od ovog posla“, zaključio je predsjednik Upravnog odbora Blažo Radjenović.
Nakon pune dvije decenije Opština danas preuzela Luku Budva
Predsjednik Opštine Budva Milo Božović istakao je da su se stekli uslovi da Opština Budva preuzme Luku. Ovom prilikom, zahvalio se Vladi Crne Gore i premijeru Dritanu Abazoviću na Zaključku Vlade koja je omogućila da Opština preuzme Luku, a direktoru Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladenu Mikijelju, predsjedniku Upravnog odbora Blažu Rađenoviću i kompletnom njihovom timu na povjerenju koje su ukazali Opštini Budva i mogućnosti da Opština preuzme upravljanje Lukom Budva.
Potpisivanjem ovog Memoranduma, nakon pune dvije decenije, marina ispred starogradskih bedema, ponovo je prešla u ruke Opštine Budva.
Premijer Dritan Abazović kazao je da će Crnu Goru novi trajekt koštati nula, jer biznis koji donosi desetine miliona EUR godišnje košta ništa u odnosu na ono što je ostvarenje.
Abazović je na pitanje da prokomentariše cijenu trajekta koji je nabavljen u Hrvatskoj, kao i to što ne može da pristane ni u Kamenarima, ni u Lepetanima, odgovorio da je sve što se saopštava netačno.
“Nas će trajekt da košta ništa – nula. Zato što biznis koji vam donosi desetine miliona EUR godišnje košta ništa u odnosu na ono što je ostvarenje. Država će u narednim godinama prihodovati ogromna sredstva od trajektne linije Kamenari – Lepetane”, rekao je Abazović novinarima nakon polaganja kamena temeljca za gradnju četiri nova objekta u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Trajekt Prizna, stigao je prošle sedmice u Boku kotorsku i usidren je u Zelenici.
Abazović je saopštio da ne zna tačnu cifru, konstatujući da nam je trajekt potreban i da to nijesu “nikakvi novci”, jer onaj jeftniji može sam sebe da isplati samo u toku ljetnjih mjeseci.
On tvrdi da je sve što država sada bude investirala, samo početni trošak, koji će se vrlo brzo nadomjestiti.
“Nakon toga će novac moći da se upotrebljava vjerovatno za druge investicije, u svakom slučaju u korist građana”, poručio je Abazović.
On očekuje da ćemo do kraja mjeseca dobiti nove trajekte.
“Već smo selektovali nekoliko novih, funkcionalnih, trajekata, koji treba da dođu. Nakon što se linija u potpunosti dovede do jednog zadovoljavjućeg nivoa, onda će početi i naplata”, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, u trenutku kada bude počela naplata, Morsko dobro će imati obavezu da sedmično izvještava građane koliko su ostvareni prihodi.
“Na taj način će sva propaganda Pomorskog saobraćaja i ljudi koji žele da im pomognu, biti uništena”, zaključio je Abazović.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu turističkih poslenika i medija iz Rumunije, koji su poručili da je raznovrsna turistička ponuda Crne Gore atraktivna za rumunske turiste.
„Riječ je o posjeti više predstavnika turoperatora, turističkih agencija, Istraživačkog centra za inovacije u turizmu i medija, koja ima za cilj početak promocije usmjerene ka tržištu Rumunije“, navodi se u saopštenju NTO-a.
Tokom boravka, koji traje od subote do sjutra, imaju priliku da otkriju ljepote budvanske, barske i ulcinjske rivijere, kao i Bokokotorskog zaliva. Takođe, uživali su u krstarenju najvećim jezerom na Balkanu, Skadarskim jezerom.
Predstavnik kompanije Regional Air Support, koja ima dugogodišnje iskustvo u predstavljanju aviokompanija u Rumuniji, Grigoroi Radu Sorin, posebno je očaran bogatom istorijom, te uticaju raznih kultura, koje su prema njegovim riječima naročito osjetne u Starom Baru.
„Veoma sam srećan i počastvovan što sam dio ove grupe. Ovo je jedno od najprijatnijih iznenađenja koje sam doživio u poslednje vrijeme jer nisam puno toga znao o Crnoj Gori. Oduševljen sam raznolikošću ponude, nevjerovatnim spojem mora i veličanstvenih planina. U saradnji sa turoperatorima, sa zadovoljstvom ćemo pokazati našim korisnicima koliko toga Crna Gora ima da ponudi“, poručio je Radu Sorin.
Cristina Badircea ispred turoperatora Iri Travel kazala je da Crna Gora može biti vrlo atraktivna destinacija za turiste iz Rumunije, te da očekuje uspješnu promociju Crne Gore na ovom tržištu.
„Ova posjeta je bila predivna, ali i produktivna. Imali smo priliku da vidimo brojne rizorte i hotele. Impresionirani smo nevjerovatnim starim gradovima na primorju. Plaže, koje su okružene planinama su zaista jedinstvene. Možete biti naročito zanimljivi za one koji vole tematske rute, a imate i ogroman potencijal za različite vidove turizma“, rekla je Badircea.
Ona je tu istakla i porodični turizam zbog mogućnosti kombinovanja odmora na plaži i sjeveru Crne Gore.
U cilju umrežavanja naše privrede sa rumunskim tržištem, NTO je četvrtog dana studijske posjete organizovala poslovnu radionicu na kojoj je bilo prisutno oko 30 crnogorskih turističkih privrednika.
Prema riječima predstavnika starteškog partnera NTO, kompanije Air Montenegro, Dejana Pižurice, crnogorska nacionalna avio-kompanija ima velika očekivanja od ovog tržišta.
“Zadovoljstvo nam je što smo turoperatorima i agencijama iz Rumunije mogli da pokažemo neke prirodne ljepote Crne Gore. Mislimo da postoje i značajni resursi kada su u pitanju letovi iz Rumunije ka Crnoj Gori, te da možemo očekivati i prve letove na liniji Rumunija – Crna Gora“, rekao je Pižurica.
On je naveo da vjeruje da ako ti utisci turoperatora i agencija budu prenešeni na pravi način na krajne korisnike, moći će da postave letove iz Bukurešta ili nekog drugog grada Rumunije.
„Ali, u svakom slučaju nastavićemo da radimo na promociji Crne Gore i povezivanju Crne Gore i Rumunije“, poručio je Pižurica.
Iz hotelske grupacije Montenegro stars takođe imaju očekivanja od ovog tržišta.
“Radionica koju je organizovala NTO je odlično prošla i drago što smo imali priliku da se susretnemo sa rumunskim turoperatorima. Smatram da su ovakve radionice naročito važne jer nam pružaju mogućnost da ostvarimo značajne kontakte. Ovo tržište nam nije toliko poznato, ali vjerujemo da imamo potencijal da privučemo veliki broj turista iz Rumunije“, poručila je predstavnica HG Montenegro stars, Tijana Đurašević.
Pored NTO, ovu studijsku posjetu su podržale i lokalne turističke organizacije Bara, Kotora i Budve, strateški partner NTO Air Montenegro, Blue Kotor Bay, Hotel Azul, HG Montenegro stars, MTS i Nacionalni parkovi Crne Gore.
Sudarila se dva zrakoplova blizu Rima Foto: oldirtyronin / Twitter
U zrakoplovnoj nesreći u blizini Rima poginula su dvojica vojnih pilota. Dva zrakoplova talijanskih zračnih snaga sudarila su se iznad gradića Guidonia Montecelio, oko 35 km sjeveroistočno od Rima.
Dvije su se letjelice dodirnule tijekom vježbe u kojoj su sudjelovala ukupno četiri ultralaka zrakoplova. Jedna je izgubila krilo i srušila se.
Nakon sudara jedan se avion odmah srušio, a drugi je uspio sletjeti, no pritom se zabio u parkirani automobil na ulici. Pilot je još bio živ, no avion je eksplodirao prije nego što su mu građani uspjeli pomoći, piše la Repubblica.
Žrtve su potpukovnik Giuseppe Cipriano i bojnik Marco Meneghello, javlja la Repubblica.
Dvojica pilota bila su u trenažnim zrakoplovima tipa U-208, priopćila je vojska.
Avion U-208 je lagani zrakoplov koji može uz pilota prevoziti još najviše četiri putnika i letjeti brzinom od najviše 285 km/sat.
Razlog sudara zrakoplova u letu zasad je nepoznat.
Druga dva pilota prizemljila su svoje zrakoplove i uskoro će biti ispitani. Tužiteljstvo će pokrenuti istragu.
Trajekt “Prizna“ će nositi ime ,”30. avgust“, poručio je Mladen Mikijelj, direktor JP Morsko dobro.
Kako je kazao u emisiji Boje jutra na TV Vijesti, ime je odabrano na preporuku lidera Nove srpske demokratije i Demokratskog fronta Andrije Mandića.
Mikijelj je aludirao na datum parlamentarnih izbora iz 2020. godine.
– Mislim da je 30. avgust simbol koji je omogućio da se dođe do promjene svih pljačkašklih privatizacija koje su se desile proteklih 30 godina. Očekujemo danas ispisnicu sa hrvatske zastave, a onda ćemo kompletirati svu dokumentaciju broda pod zastavom Crne Gore – kazao je Mikijelj.
Poručio je da, ukoliko ne bude opstrukcija od strane Ministarstav kapitalnih investicija, trajekt će sa radom početi u četvrtak.
Pred više hiljada posjetilaca Kotorani su u nedjelju 5.marta spalili ovogodišnjeg krivca, za sve nedaće i probleme u protekloj godini, koga su nazvali Domenik Akrobata zvani Tehnički.
Brojni posjetioci su uživali u koloritu originalnih kostima i kreativnim nastupima karnevalskih grupa.
Kotorski karneva ove godine slavi 505 godina postojanja…
