Portonovi najavljuje otvaranje prazničnog bazara i koncert grupe “Perper” 17. decembra.
Bazar sa najboljom ponudom delikatesa biće postavljen na Marina trgu sve do kraja Praznične sezone, ali ono zbog čega ne smijete propustiti njegovo otvaranje su koncerti grupe “Perper” i Mjesne muzike “Đenović” koji će, uz defile mažoretki, biti održani istog dana u večernjim satima. Otvaranje bazara je planirano za 11 sati, dok će koncerti početi od 19 sti.
Subota je pravo vrijeme da osjetite novogodišnju čaroliju na obali. Vidimo se u Portonovom, poručuju iz ove kompanije.
U dokumentu njemačke vlade stoji da bi nakon ulaska Kineza u Hamburšku luku mogli uslijediti novi projekti u drugim evropskim zemljama.
Nakon ulaska kineskog državnog koncerna Cosco u Hamburšku luku, mogli bi uslijediti novi zajednički projekti u drugim evropskim zemljama. To stoji u jednom internom dokumentu savezne vlade, piše DW a prenosi Jutarnji List.
Angela Titzrath smatra da bi Kina i Hamburg u budućnosti trebali tješnje surađivati – i rasti. Šefica Hamburške luke i logistike (HHLA) u kolovozu 2019. je na jednom službenom putu u Šangaju govorila o gospodarskim šansama koje se nude Hamburgu u slučaju produbljenja ekonomske suradnje s Kinom. Hamburg bi, rekla je sudeći po tadašnjim medijskim izvještajima Angela Titzrath, trebao ”postati zadnja postaja novog Puta svile”. Delegaciju iz Hamburga tada je predvodio gradonačelnik hanzeatske metropole na rijeci Labi Peter Tschentscher (SPD).
Tri godine kasnije se ta najavljena ekonomska suradnja produbljuje: kineska državna kompanija Cosco uskoro bi mogla postati suvlasnik Hamburške luke. Pregovori su u tijeku s brodarskim divom s Dalekog istoka. I kako stvari stoje, to bi mogao biti početak njemačko-kineske kooperacije u velikom stilu – i to ne samo na području Njemačke, već i u ostatku Europe. To naime stoji u internoj analizi savezne vlade, koja se naslanja na tri sporazuma između Coscoa i HHLA u protekle tri godine.
Sudeći po analizi savezne vlade, dvije strane planiraju realizaciju strateškog partnerstva koje bi se moglo prostirati na području Baltičkog, ali i Sredozemnog mora. Već 2020. je, naime, internim sporazumom razmatrana mogućnost budućeg suvlasničkog angažmana HHLA u nekom Coscovom terminalu na Sredozemlju – na primjer u grčkom Pireju, gdje je kineski brodar većinski vlasnik.
Bez komentara
Sudeći po sadržaju dokumenta koji potječe iz Saveznog ministarstva gospodarstva, tvrtke su se osim toga dogovorile da će potražiti mogućnost zajedničkog angažmana u nekom terminalu u Poljskoj. U internom dokumentu se kao moguće luke spominju Gdanjsk i Gdynia. Cosco je već sad aktivan u Europi, suvlasnik je nekoliko terminala, ali do sada Kinezi nisu bili aktivni na području Baltika.
Savezno ministarstvo gospodarstva ne odgovara na novinarske upite o ovoj temi. Samo je priopćeno da savezna vlada ne želi komentirati poduzetničke odluke pojedinih firmi kao što je HHLA. A HHLA je pak demantirao navode o tome da s kineskim partnerom slijedi konkretne planove po pitanju preuzimanja udjela u nekoj luci u Poljskoj.
Na zagrebačkom Adventu u nedjelju su Skradinjani 12 sati premijerno kuvali svoj tradicionalni specijalitet “skradinski rižot” na Strossmayerovom trgu, ispred kućice Picnica, u sklopu Fuliranja.
Nije moguće sa sigurnošću reći kada je i kojom prilikom nastalo to jelo, no često se spominje sredina 19. stoljeća. Skradin se, zahvaljujući svom odličnom položaju, nalazio na raskrsnici trgovačkih puteva, pa su do njega trgovačkim brodovima stizali i tada egzotični začini poput muškatnog oraščića koji, među ostalim, skradinskom rižotu daju specifičan, prepoznatljiv okus.
Neki za skradinski rižot kažu da je istovremeno kompliciran i jednostavan, ukusan i slastan, zavodljiv i paprenkast, no on je zapravo i specijalitet i gastronomski doživljaj i nikako nije običan teleći rižot. Potrebno ga je jako dugo kuhati – čak i do 13 sati i doista se valja potruditi oko pripreme. Zato ga se ne priprema baš često, uglavnom su to svečane prigode.
Njegovi dobri poznavatelji napominju da ga ni ne pokušavate kuhati, ako se niste oboružali strpljenjem. Rižot je zapravo simbol nekih drugih vremena, u kojima se hrana pripremala na drva, polako, krčkala se satima i polako “zavodila” svojim mirisima.
Skradinski rižot uvijek su pripremali muškarci, pri čemu su koristili “veslo”, ogromnu drvenu kuhaču. Sporo su miješali kako bi se svi sastojci povezali. Kad se kuha velika količina odjednom, nije moguće kasnije dodavati začine pa je potrebno biti jako pažljiv i ravnomjernim pokretima miješati to gurmansko blago. Zapravo je to vrlo jednostavno jelo, kuha se u ogromnim loncima, a potrebna je velika količina mesa, temeljca i riže uz dodatak začina.
Skradin – foto Wikipedia
Zagrepčanke i Zagrepčani i svi gosti koji su u nedjelju posjetili Fuliranje i kućicu Picnica imali su priliku kušati skradinski rižot Dalibora Anića, jednog od čuvara te dalmatinske delicije.
On ga sa svojom generacijom priprema već 40 godina, a s ekipom Picnica od 2017. Njegova majka je radila u poznatom restoranu Zlatna školjka, koji je u Skradinu već 50 godina i ona ga je učila kako ga pripremati. Rečeno je kako danas samo nekoliko Skradinjana, od kojih je jedan Dalibor Anić, pripremaju rižot na isti, tradicionalni način koristeći teleću ružu, domaći luk i snažan temeljac, a jelo dovršavaju dodajući ribani parmezan i muškatni oraščić.
Skradinjani će svoj skradinski rižot ispred kućice Picnica na Fuliranju “Adventa u Zagrebu” kuhati i sljedeće nedjelje, 18. decembra.
Korupcija u Evropskom parlamentu Foto: Ilustracija / Shutterstock
Belgijski sudac optužio je danas četiri osobe zbog navodnog primanja novca i darova od zaljevske zemlje u svrhu utjecanja na odluke Evropskog parlamenta, optužbe koje su u Bruxellesu izazvale preneraženost.
U petak je u Bruxellesu uhapšeno pet osoba nakon najmanje 16 pretresa povezanih s istragom o tomu da je jedna zaljevska zemlja platila znatnu svotu u novcu kako bi tako utjecala na odluke zastupnika u Evropskom parlamentu.
Šest osoba je najprije privedeno. Četiri su optužene, a dvije puštene, priopćili su tužitelji u nedjelju. Nisu imenovali nijednu umiješanu osobu.
Tužitelji su rekli da su mjesecima sumnjali da zaljevska zemlja pokušava utjecati na odluke u Bruxellesu. Izvor upoznat sa slučajem rekao je da se radi o zemlji domaćinu Svjetskog nogometnog prvenstva, Kataru.
Katarski dužnosnici zanijekali su optužbe o mogućim nedjelima.
Jedna od potpredsjednica Europskog parlamenta Eva Kaili izgubila je svoje ovlasti uslijed povezanosti s istragom o korupciji u Belgiji. Kaili, grčka eurozastupnica, uhićena je u petak u Belgiji zajedno s nekolicinom osumnjičenika u svezi s istragom o podmićivanju.
Grčka socijalistička stranka PASOK priopćila je da izbacuje Kaili iz svojih redova.
Nije bilo odmah jasno je li ona bila jedna od optuženih u slučaju. Njezin ured nije odgovarao na telefonske pozive ni odgovorio na email da komentira slučaj.
Tužitelji su rekli da su također pretresli dom još jednog eurozastupnika u subotu, no nije rečeno o kome je riječ. Član Belgijske socijalističke stranke, Marc Tarabella potvrdio je da se radilo o njegovom domu i da su mu oduzeti računalo i mobitel.
Europski povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni rekao je talijanskoj televiziji Rai 3 da se radi o vrlo ozbiljnom slučaju.
– Ako se potvrdi da je netko uzeo novac kako bi pokušao utjecati na mišljenje Europskog parlamenta, bit će to jedna od najdramatičnijih korupcijskih priča proteklih godina, dodao je.
Europski parlament trebao bi ovaj tjedan glasati o prijedlogu o produžetku bezviznog putovanja u Europsku uniju za Kuvajt, Katar, Oman i Ekvador. Neki zastupnici su predložili da se odgodi rasprava i glasovanje.
Fond za zdravstveno osiguranje proširiće obim usluga za zdravstvenu zaštitu građana Herceg Novog od 1. januara i na taj način obezbjediti opstanak Bolnice Meljine, a zaposlenima će biti riješen status koji je do sada bio izuzetno nepovoljan, kazao je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić gostujući u Bojama jutra TV Vijesti.
Kako je istakao, Vlada je usvojila nacrt rješenja za Bolnicu Meljine, a riječ je o prvom koraku koji vodi do konačnog uvođenja Bolnice u sistem javnog zdravstva.
– U prethodna dva mjeseca pokušavali smo da nađemo najbolje rješenje i za bolnicu i za građane Herceg Novog. U utorak, a potom i u četvrtak pred sjednicu Vlade, donijeli smo nacrt rješenja koji je Vada usvojila. S obzirom na to da dokument još uvijek nosi oznaku interno, ne mogu detaljnije pričati o tome, ali želim da građani znaju da će od 1. januara imati sekundarnu zdravstvenu zaštititu unutar bolnice Meljine. Druga poruka koju im upućujem je da će zaposlenima u bolnici od početka naredne godine biti riješen status, a on je nažalost nezavidan godinama u nazad. Ima nekoliko rješenja, nije zakonito da Fond za zdravstveno osiguranje preuzme bolnicu Meljine. Ovdje je riječ o nekom drugom modelu gdje bi Fond servisirao usluge i obezbjedio zdravstvenu zaštitu stanovnicima Herceg Novog. Zbog komplikovane situacije u bolnici i sudskih procesa, postoji kratkoročno rješenje koje započinje 1. januara, ali i srednjeročno i dugoročno rješenje koje je cilj a to je da bolnicu Meljine u potpunosti vratimo u sistem javnog zdravstva. Ovo je prvi proces koji vodi ka tome, a javnost je upoznata koliko je to komplikovan problem i kakvi se sve sudski procesi vode po pitanju Bolnice. Za konačno rješenje statusa potrebno je vrijeme, zato smo predložili kratkoročne mjere koje mogu odmah otpočeti, nadamo se da ćemo pred početak sezone početi srednjeročne mjere, a potom i konačno rješiti status Bolnice.
Do tog trenutka, kako je kazao, Fond će isplaćivati sredstva za usluge koje su regulisane ugovorom koji je na snazi.
– Ona nisu dovoljna, ali molim za još malo strpljenja i od 1. januara krećemo kako treba jer jednostavno ne možemo mimo zakonskih regulativa, kazao je Kadić.
Organizacija kadra i menadžmenta bolnice je pitanje kojim se bavi Ministarstvo zdravlja, a o konkretnijim rješenjima javnost će biti blagovremeno obavještena, kazao je Kadić.
Kao član Komisije koja se bavi rješavanjem i problema u PZU OB Meljine i Institutu „Dr Simo Milošević“, dodao je da predano rade na iznalaženju rješenja za opstanak Instituta te da ona postoje, ali nije precizirao o čemu je riječ jer je „bolnica bila gorući problem“ koji je prvo trebalo rješiti.
U velikoj sali Centra za kulturu Tivat u utorak 13.12.2022. godine sa početkom u 20 sati biće premijerno izvedena predstava „IzloŽene” u koprodukciji Nezavisne Teatarske Scene- BUNT SCENA i Centra za kulturu Tivat.
Komad nastaje kao rezultat projekta koji je iniciran 2019, po ideji Sandre Vujović, a zasniva se na umjetničko-istraživačkom pristupu temi izloženosti žena različitim vidovima nasilja i diskriminacije. Tako predstava donosi dramski kolaž, omnibus koji analizira genezu nasilja nad ženama, a tekst je nastao iz pera pet žena koje su se okupile oko ove teme prikazujući analizu uzroka i posljedica neravnopravnog odnosa sa kojim se žene suočavaju i danas.
Uz Vujović, na tekstu su radile i Marijana Aracki i Katarina Nikolić iz Beograda, a iz Crne Gore Teodora Kipa i Ana Leković, dok je svoj konačan oblik tekst dobio kada je došao do ruku glumica koje su se poistovijetile sa temom i motivima i nadogradile ga. Glumačku ekipu čine Anđelija Rondović, Smiljana Martinović, Anđela Radović i Marija Radusinović koja je po struci akademska slikarka. Upravo učešće mlade slikarke donosi jedan novitet kada je u pitanju crnogorska pozorišna scena, otkrila je Vujović.
”U ovoj predstavi mi ćemo ilustrovati, odnosno nacrtati društvu ono kako se žene zapravo osjećaju zbog diskriminacije, zbog mizoginije, zbog seksizma, zbog svih negativnih pojava i anomalija našeg društva, a koje su usmjerene ka ženama. U tom domenu namjerno pocrtavamo i namjerno ćemo ubosti prstom u oko, jer smatramo da je potrebno… Nadam se da će publika uživati, a sigurna sam da niko ne očekuje da će vidjeti ovakav pristup jednoj feminističkoj priči i borbi za ženska prava, na način na koji mi to radimo na sceni”, rekla je ona.
Na Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore u utorak, 13. decembra biće upriličeno otvaranje prostora, adaptiranog za prezentaciju podvodne kulturne baštine u virtuelnoj realnosti, koji predstavlja završni događaj u okviru projekta “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju kao novi oblik turističke ponude”-WRECKS4ALL (HR-BA-ME475)
Glavni cilj WRECKS4ALL projekta je usmjeren ka jačanju i diverzifikaciji turističke ponude zasnovane na podvodno-kulturnom nasljeđu regije Istočnog Jadrana, kroz prekogranično upravljanje, zaštitu, promociju i održivu valorizaciju podvodne kulturne baštine.
WRECKS4ALL projekat je u velikoj mjeri doprinio evidenciji, zaštiti i unapređenju stanja jedinstvene podvodne kulturne baštine regiona, kao i promociji ovog značajnog segmenta savremene turističke ponude.
WRECKS4ALL projekat implementira pet partnera, iz Crne Gore Univerzitet Crne Gore/Pomorski fakultet Kotor (koordinator projekta) i Turistička organizacija Opštine Bar, iz Hrvatske Sveučilište u Splitu/Pomorski fakultet i Hrvatski pomorski muzej Split i iz Bosne i Hercegovine Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije.
WRECKS4ALL projekat je odobren za finansiranje od strane Zajedničkog nadzornog odbora drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020.
U ponedjeljak 12. decembra u Crnoj Gori će biti oblačno vrijeme, mjestimično sa kišom a na sjeveru povremeno slabim snijegom ili susnježicom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim predjelima biće umjereno do potpuno oblačno vrijeme, mjestimično kiša, ponegdje moguća i grmljavina.
Na sjeveru pretežno oblačno, povremeno sa slabim snijegom i susnježicom, a tokom dana ponegdje u nižim predjelima moguća i slaba kiša. U popodnevnim satima prestanak padavina.
Duvaće vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od -3 do 9, najviša dnevna od 0 do 13 stepeni.
Utorak, 13.12.2022.
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Ujutru, na sjeveru, umjeren do jak mraz a po kotlinama magla i niska oblačnost.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od -7 do 6, najviša dnevna od 0 do 12 stepeni.
Spasilački brod ‘Geo Barents’ Foto: Maurizio Debanne / Doctors Without Borders / Reuters
Italija, zagovornica oštre migracijske politike, primila je više od 500 migranata pošto je dopustila pristanak spasilačkim brodovima Geo Barents i Humanity 1 u lukama na jugu zemlje zbog loših vremenskih uvjeta na moru.
Brod Geo Barents, kojim upravljaju Liječnici bez granica (MSF) i na kojem je bilo 248 migranata, stigao je u Salerno u jugozapadnoj regiji Kampaniji, priopćio je MSF.
Humanity 1, još jedan spasilački brod kojim upravlja dobrotvorna organizacija SOS Humanity, pristao je u lučkom gradu Bariju nakon što su mu talijanske vlasti dale odobrenje.
Putovanje je bilo vrlo teško i brod se suočio s valovima do tri metra i jakim vjetrovima, objavio je SOS Humanity na Twitteru i potvrdio dolazak broda s 261 migrantom.
Brodovi koji spašavaju migrante na Sredozemnom moru izazov su za novu talijansku desničarsku vladu pod premijerkom Giorgiom Meloni.
Prošli mjesec je bilo napetosti sa susjednom Francuskom nakon što je Italija odbila prihvatiti brod koji je potom pristao u Francuskoj.
Odluka da se ovim brodovima dopusti pristanak u talijanskim lukama temeljila se na lošim vremenskim uvjetima i rizicima s kojima su se suočili migranti i posada na brodu, a ne na promjeni politike, rekli su izvori iz talijanskog ministarstva unutarnjih poslova.
Izvori su prozvali spasilačke brodove da olakšavaju ekonomskim migrantima dolazak do Italije te da idu na ruku trgovini ljudima.
Ministarstvo radi na novim propisima za zaštitu talijanskih granica i zaustavljanje krijumčara ljudi, dodali su.
Četrnaestogodišnji dječak, koji je putovao sam, helikopterom je prebačen iz Geo Barentsa na Siciliju jer je imao akutne bolove u trbuhu, priopćio je u petak MSF.
Na istom brodu je u srijedu rođena beba koja je kasnije s majkom i troje braće i sestara prebačena u Italiju.
Prethodno pomočeni i skuhani bakalar od oko ¾ kg, očistite i isjeckajte na komade te ribi dodajte 3/4 kg krompira izrezanog na ploške, 5 režnjeva češnjaka, pokrijte s 3 dl vode i 2 dl juhe od bakalara, 1 dl maslinova ulja.
Posolite i popaprite te sve skupa kuvajte dok krompir ne postane mek, a jelo se ugusti.
Prelijte tada s još 1 dl djevičanskog maslinova ulja i služite vruće, može i hladno. Tradicionalni recept.
