“Komadić duše” u Tivtu

0
“Komadić duše” u Tivtu
Rašović

Retrospektivna izložba umjetnice Ljiljane Rašović, pod nazivom “Komadić duše”, biti otvorena u utorak 7.3.2023. godine u Muzeju i galeriji Tivat, sa početkom u 19h.

Ljiljana Rašović rođena je 1955. godine u Podgorici. Diplomirala je na odsjeku za likovno Nastavničkog fakulteta kod prof. Nikole Gvozdenovića Gvozda. Slikanjem se profesionalno bavi od 1980. godine. Umjetnički je direktor svoje profesionalne galerije “Venera-art” u Podgorici, skoro 20 godina, koja nosi ime žene-boginje, inspiracije svih umjetnika od praiskona do danas. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Izlagala je na više od deset samostalnih izložbi, kao i na više od 150 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu i bila učesnik brojnih likovnih kolonija. Studijski je boravila u Italiji, Grčkoj i Engleskoj, obilazeći značajne galerije i muzeje Evrope.

Ovom izložbom umjetnica obilježeva 40 godina stvaralaštva. “Likovna djela Ljiljane Rašović kojima se predstavlja na retrospektinoj izložbi pod nazivom „Komadić duše“ odišu plemenitošći osjećanja, ali i emotivnom i misaonom jezgrovitošću haiku poezije. Već četiri decenije vjerna svojoj likovnoj poetici individualne samorječivosti ona subjektivni doživljaj svijeta likovno-estetski definisan neoimpresionističkim instrumentarijem poetično intoniranih harmonija fenomenološkog sloja kompozicije, transponuje u nematerijalno, nadčulno, koje ispunjava prostor slike zvucima mekog arpađa.”, zapisala je izložbi istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

Izložba će biti upriličena na prvom spratu galerijskog prostora. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, dok će moderatorka programa biti teoretičarka umjetnosti Nina Milićević.

Njemačka gotovo potpuno zamijenila ruski plin

0
Njemačka gotovo potpuno zamijenila ruski plin
Plinovod – Foto: – / Shutterstock

Njemačka je gotovo potpuno nadoknadila gubitak ruskih isporuka plina zahvaljujući velikom porastu uvoza iz Norveške, Nizozemske i Belgije, nakon što je Moskva prošle godine smanjila isporuke zbog potpore zapada Ukrajini.

Između 2017. i kraja februara 2022. Njemačka je u prosjeku uvozila 77 teravatsati prirodnog plina mjesečno, minus izvoz, koji je korišten za pokrivanje nacionalne potrošnje i punjenje skladišta, navodi se u internom dokumentu njemačke savezne agencije za plin, prenosi dpa.

Nasuprot tome, neto uvoz od rujna 2022. do kraja siječnja – što znači bez ruske isporuke plina – iznosio je 72,7 teravatsati mjesečno. Osim toga, Njemačka je u siječnju uvezla oko 4 teravatsata ukapljenog prirodnog plina preko novih LNG terminala na njemačkim obalama.

U prosjeku je 26 teravatsati prirodnog plina mjesečno stizalo u Njemačku iz Norveške između 2017. i kraja veljače 2022., navodi se u dokumentu, a nakon prestanka ruskih isporuka ta je količina porasla na 41 teravatsat.

U međuvremenu, neto uvoz iz Nizozemske porastao je s 2 na 25 teravatsati, dok su tokovi plina iz Belgije porasli s oko 2 teravatsata na oko 23 teravatsata mjesečno u prosjeku od rujna.

Brojevi pokazuju i znatan pad njemačkog izvoza prirodnog plina, primjerice u Švicarsku.

Savezna agencija nastavlja opskrbu Njemačke plinom ocjenjivati kao stabilnu.

Bogata brodogradilišna povijest: U Kraljevici uskoro muzej brodogradnje i ribarstva

0
Bogata brodogradilišna povijest: U Kraljevici uskoro muzej brodogradnje i ribarstva
Foto: Dvorac Nova Kraljevica / Frankopani.eu

Grad Kraljevica bogate brodogradilišne povijesti uskoro će dobiti muzej brodogradnje i ribarstva, da bi budući naraštaji imali spomen na škver Kraljevica i bogatu povijest ribarstva. Ugovor o radovima s izvođačem je potpisan u srijedu i time je počeo proces uređenja muzeja kojeg Kraljevica zaslužuje.

Muzej će biti smješten na prvom katu Dvorca Nova Kraljevica, te će biti opremljen brojnim eksponatima. Pokretač i suinvestitor malog muzeja brodogradnje i ribarstva je Grad Kraljevica, a kako se očekuje, investicija je vrijedna dva milijuna eura, javlja HRT Radio Rijeka.

“Muzej će biti spomen na brojne generacije Kraljevčana koji su radili u brodogradilištu”, naglašava gradonačelnik Dalibor Čandrlić.

“Tu je i spomen na ribare, jer, kako je znano, u prošlosti su na području grada Kraljevice bile brojne tunere za ulov tune. Posjetitelji će kroz eksponate, ali i virtualno moći doživjeti bogatu povijest ovog grada”, najavio je gradonačelnik.

Što se tiče postava, gradonačelnik Čandrlić kaže da razgovaraju s Prirodoslovnim muzejem te da se dio budućih eksponata trenutno nalazi u sklopu kraljevičkog brodogradilišta, prenosi Novi list.

“Također, razgovarao sam s građanima i oni sami nude svoje kućne, ako mogu tako reći, eksponate. Razgovarao sam s nekoliko supruga bivših pomoraca koje su izrazile želju da uniforme i još neke vrijedne osobne stvari danas-sutra ustupe budućem muzeju. Naravno, cijeli postav neće biti odmah pripremljen, već će se s vremenom nadopunjavati, kako je i običaj”, kazao je kraljevički gradonačelnik.

Kako sačuvati sjećanje na brodogradilišnu tradiciju koju bilježe od 1729. godine te do kraja urediti Dvorac Novu Kraljevicu, poslušajte >>ovdje<<.

Nastavljeno uređenje biciklističko-pješačke staze Trebinje-Jazina

0
Nastavljeno uređenje biciklističko-pješačke staze Trebinje-Jazina
Trebinje – foto Boka News

Nastavljeno je uređenje biciklističko-pješačke staze Trebinje-Jazina duge 15 kiliometara, koja će biti najatraktvnija u regionu zbog prirodnih ljepota, kao i turistički značajnih lokacija pored kojih prolazi, među kojim je Studenac (Rimski most), Stari grad Mičevac i pećina Mlinica.

Staza ide trasom kojom je nekada išla uskotračna željeznica, popularni Ćiro, navode iz Planinarskog društva Vučji zub i ističu da je mehanizacija došla do dijela gdje je u dužini od više od 200 metara potpuno zatrpana bivša pruga, tako da će trebati mnogo truda da se taj dio uredi.
– Nakon tog dijela preostaje dio koji je većinom zarastao u šiblje i manje drveće do mosta preko jezera. Po završetku radova, dobijamo bez sumnje najljepšu stazu u regionu – objavljeno je na stranici Planinarskog društva Vučji zub.
Planinari ističu da je staza vrlo atraktivna zbog prirodnih ljepota i napominju da trasa skoro cijelom dužinom ide neposredno uz vodu, prvo uz rijeku Trebišnjicu, a kasnije pored Goričkog jezera i na kraju pored rijeke Sušice.
Ukupna dužina je 15,2 kilometra u jednom pravcu. Početak staze je kod ulaza u tunel u naselju Mokri dolovi u gradu Trebinju, a kraj kod motela Jazina gdje se nalazi i popularno kupalište na rijeci Sušici.

Održan veliki maskenbal u okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti

0

Dupla nagrada za Don Karampana i Dame Šampanj


Veliki kotorski maskenbal održan je u vrhunskom raspoloženju poslije tri godine pauze u novom hotelu “Blue Kotor Bay” u Stolivu, gdje se okupilo 106 grupnih i pojedinačnih maškara, 115 zvanica, koje su muzikom uveseljavali muzičari- Sandi Cenov i njegov bend “Old stars” i Trio “Gušti” iz Splita. Radost što se kotorski tradicionalni zimski maskenbal vraća u svoj matični prostor osjećala se u sjajnoj atmosferi ispunjenoj igrom, plesom, smijehom maštovitih maski, s obzirom da jer niz godina zbog nedostatka prostora -hotela održavan čak I u hotelu “Splendid” u Bečićima”.  Tražila se karta više, zadovoljni su i gosti I hotelijeri, koji za iduću godinu planiraju da dograde salu sa još većim kapacitetima.

Publika je svoje simpatije i Specijalnu nagradu (500 eura) poklonila triju maškara “Don Karampan i Dame Šampanj”, koji je u kategoriji pojedinačnih maski osvojio i prvu nagradu žirija – 300 eura. Žiri u sastavu: Vlasta Mandić, Vladimir Bujišić, Dušica Ivetić, Olivera Ristelić i Dragana Drašković dodijelio je drugu nagradu “Venecijanskoj Beli” (200 eura), a treću – “Venecijanskim pajacima” (100 eura).

U kategoriji grupnih maski atraktivna grupna maska sa akrobatskim štulama “Kazino Pompadur” osvojila je  prvo mjesto (900 eura “, druge su šarmantne djevojke na mopedima “Kotorski đir” (700 eura), a treće su romatične “Majske ruže” (500 eura), grupa od 15 vaspitačica I članica kolektiva Vrtića “Radost” Kotor.

DON KARAMPAN I DAME SAMPANJ – 1 pojedinacna

Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala završava se u nedelju 5. marta uz novi broj humorističko-satiričnog lista “Karampana” i velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, suđenjem i spaljivanjem karnevala na Maceu, te zabavom u karnevalskoj noći uz Ansambl Toć i Jelenu Rozgu  na glavnom gradskom trgu.

Otrganizatori Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti su JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

/M.D.P./

U Kotoru predstavljena monografija i dokumentarni film o svjetionicima u Hrvatskoj

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru u petak je predstavljena monografija „Legende svjetla“ profesora Jurice Gašpara, posvećena svjetionicima na hrvatskoj obali Jadrana, a režiju istoimenog dokumentarnog filma potpisuje Igor Goić.

Riječ je o projektu hrvatske Udruge prijatelja Mediterana „Lux Mediterraneum“.

Članovi udruge jedrilicom su obilazili svjetionike na hrvatskoj obali Jadrana kako bi napravili foto, video i dokumentarističku priču o ukupno 48 reprezentativnih objekata, svjetionika, koje je Austro-Ugarska sagradila u 19. stoljeću.

„Mi smo ovaj projekat realizirali godinama, neki bi rekli i presporo, ali projekt je bio zahtjevan. Ovu večer posvetili smo našem mentoru i prijatelju profesoru, povjesničaru pomorstva, Mithadu Kozličiću, izuzetnom poznavaocu jadranskih svjetionika, koji nas je rano napustio i nije dočekao da projekt završimo“, rekao je autor monografije Jurica Gašpar.

Legende svjetla u Kotorua

„Da bi Austro-Ugarska napravila svjetionike, napravila je tehnološke pripreme infrastrukture da bi se izgradnja mogla realizirati, a to znači ceste, lukobrane, kamenolome, brodove i na kraju svjetionike”, rekao je predsjednik udruge Gordan Smadilo.

Objasnio je da je druga fascinacija plovni put istočnom obalom Jadranskog mora kojim se plovi od antičkih vremena, a u suvremenije vrijeme svjetionici su trasirali taj put koji je priodnio razvoju civilizacije i integraciji naroda Sredozemlja, Europe i razvoju trgovačkih puteva.

“Posebni dio projekta je život svjetioničara na lanterni, koji ima jednu emotivnu dimenziju“, rekao je.

Legende svjetla u Kotorua

Svjetionici na Jadranu nisu samo dio hrvatske nego i evropske arhitektonske kulturne baštine, rekao je.

Autor filma Igor Gojić posebno je zahvalio Pomorskom muzeju u Kotoru koji je prepoznao projekt, još kada je bio u začetku 2015. godine kada je predstavljen kotorskoj publici.

Boka i more  kao inspiracija  za izradu suvenira

0
Boka i more  kao inspiracija  za izradu suvenira
Izrada suvenira

Članice NVO Mare Mare u okviru projekta Stari zanati čuvari kulturne baštine,  koristeći tehnike starih zanata izrađuju zanimljive i maštovite suvenire koje asociraju na more, Herceg Novi i Boku. Bajkovite ribe kao da su izašle iz Diznijevih crtanih filmova, koloritne torbe i vrećice koje mogu imati različite namjene, ali I one punjene lavandom, bookmarkeri, futrole za naočare, … dio su domišljate kolekcije suvenira koje već drugi mjesec izrađuju kreativne učesnice radionica.

Sam materijal,izgled i fizičke karakteristike suvenira na neki način su sublimat podneblja koje prezentuje i predstavlja odraz tradicije, kulture, istorijske i materijalne baštine Boke i Crne Gore.

Učesnica radionice Stanka Radošević kaže da do sada nikada nije izrađivala suvenire i da joj je zato izazovno da na “zadate” teme i po unaprijed datim šemama pravi poetične ribe različitih boja sa repnim perajima neobičnih boja. Krojila je i šila torbe i vrećice, heklala aplikacije, ali i vezla motive na bookmarkerima. “ Za mene je ovo veliko iskustvo, jer mi sve vrste ručnog rada predstavljaju zadovoljstvo i inspiraciju”,  ističe Stanka.

“Bilo je mnogo ideja, a malo vremena, pa nismo mogle realizovati sve što nas je interesovalo, zato smo suzile naš izbor”, kaže voditeljica radionica Irena Čolović ističući da im je osnovna, ali ne i jedina ideja vodilja bilo more i primorski motivi. “Predmete koje smo izradile u dosadašnjim radionicama koristeći tehnike veza, šivenja i heklanja, sada uklapamo , kombinujemo i nadograđujemo  kako bi dobile dopadljiv suvenir”, objašnjava Čolović.

Suvenire izrađene u okviru projekta Stari zanati čuvari kulturne baštine, publika će moći da vidi na izložbi koja će biti organizovana polovinom marta.

Projekat „Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.

Kontakt osoba Dubravka Raičević  maremare541@gmail.com

Mobilna aplikacija Budva Trails za sve ljubitelje aktivnog turizma

0
Mobilna aplikacija Budva Trails za sve ljubitelje aktivnog turizma
Budva – pješačka staza

Turistička organizacija Budve početkom godine je završila projekat GPS snimanja novih planinskih staza i izrade mobilne aplikacije, čija je realizacija počela prošle godine.

Iz TOB-a su objasnili da je prva faza projekta podrazumijevala obilazak oko 30 kilometara novih planinskih staza, pored postojećih, uređenih 50 kilometara, od sertifikovanog stručnjaka koji je napravio njihov elektronski GPS zapis i izradio elaborat signalizacije.

„Realizacijom ove faze povećao se broj i dužina označenih planinskih staza i na taj način poboljšala turistička ponuda u zaleđu budvanske rivijere, kao i kvalitet ponude aktivnog turizma“, navodi se u saopštenju.

Ti GPS zapisi su iskorišćeni za izadu mobilne aplikacije planinskih staza ukupne dužine od oko 82 kilometra koja je, pod nazivom Budva Trails, na raspolaganju korisnicima za besplatno preuzimanje putem App i Play Store-a i korišćenje online i offline, a prevedena je i na ruski i engleski jezik.

„Na taj način se ljubiteljima prirode i aktivnog odmora omogućilo brže i lakše upoznavanje sa zaleđem budvanske rivijere i mogućnostima obilaska tog, nedovoljno istraženog, dijela opštine. U narednom periodu se planira dodatno razvijanje ovog vida turizma i uređenje i signalizacija dodatnih staza u budvanskom zaleđu“, kazali su iz TOB-a.

Radnici Instituta blokirali granični prelaz, poručili: Decenijama se otimalo

0
Radnici Instituta blokirali granični prelaz, poručili: Decenijama se otimalo
Sa blokade (Foto: Ljiljana Vukotić, RCG)

Zaposleni u Institutu “Dr Simo Milošević” blokirali su granični prelaz Debeli brijeg, a podršku su im pružili odbornici lokalnog parlamenta i čelnici Opštine Herceg Novi.

Doktorka Marija Obradović, predsjednica sindikata zaposlenih, saopštila je na protestu da su prirodni i ljudski resursi najveći kapital Instituta, te da za to nema zamjene.

“Odgovorna vlast mora znati šta su prioriteti, nemamo ništa protiv skupih mostova i puteva, ali stub svakog sistema su zdravlje i obrazovanje”, kazala je Obradović.

Vlast, dodala je, mora znati potencijal Instituta, iako se “od njega decenijama otimalo i odnosilo”.

Radnici traže ispunjenje zahtjeva koje su uputili nadležnima još 21. januara, na prvom protestu održanom na kružnom toku, a jedan od osnovnih je isplata zarada koje nijesu primili tri mjeseca.

Uputili su poziv svim radnicima, pacijentima, građanima Herceg Novog da ih podrže u njihovoj borbi za dostojanstven rad, zaradu i opstanak njihove kuće i jednog od najvećih brendova Crne Gore.

Petković i Brinić potpredsjednici Opštine Tivat

0
Petković i Brinić potpredsjednici Opštine Tivat
Petković i Brinić  foto Opština Tivat

Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Tivat za nove potpredsjednike opštine izabrani su Andrija Petković iz Bokeškog foruma i Jovan Brinić iz Krtoljske liste.

Za izbor Petkovića glasalo je 17 odbornika vladajuće koalicije, dva odbornika HGI su bila protiv, a za izbor Brinića glasalo je 20 odbornika, 17 iz vladajuće koalicije i tri odbornika HGI.