Ruski predsednik, Vladimir Putin, odgovorio je u utorak na zapadno ograničenje cijena nafte i potpisao dekret kojim se od 1. februara na pet mjeseci zabranjuje snabdijevanje tim energentom i naftnim derivatima zemalja koje su ga uvele.
Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7), Evropska unija (EU) i Australija dogovorile su ovog mjeseca ograničenje cijene ruske sirove nafte iz mora na 60 USD po barelu.
Ograničenje je na snazi od 5. decembra zbog “specijalne vojne operacije” Moskve u Ukrajini, prenosi Hina.
– Ovo stupa na snagu 1. februara i primjenjuje se do 1. jula – piše u dekretu Kremlja.
Izvoz sirove nafte biće zabranjen od 1. februara, a datum zabrane naftnih derivata odrediće ruska Vlada, vjerojatno nakon 1. februara.
Dekret sadrži klauzulu koja omogućuje Putinu da poništi zabranu u posebnim slučajevima.
Opšta bolnica u Budvi biće izgrađena na lokaltetu Dubovica, procedure za realizaciju ovog projekta su pokrenute,a postoji mogućnost izgradnje objekta i kroz privatno-javno partnerstvo.
To se moglo čuti tokom posjete predsjednika Vlade Dritana Abazovića Budvi, a u okviru koje je posjetio i lokaciju izgradnje buduće bolncie.
– Najveći izazov za realizaciju ovog projekta neće biti sredstva za izgradnju bolnice, čak je predsjednik Opštine budva Milo Božović razgovarao sa nekim renomiranim kompanijama koje bi možda mogle da budu partneri u izgradnji, ako se taj model izabere. Najveći izazov biće medicinski kadar – kazao je Abazović.
Ipak, očekuje da i taj problem može biti riješen.
– S obzirom na to da je Budva vrlo atraktivna za život, ne treba bježati od toga da će ovdje rado dolaziti ljudi da žive i rade i kada je riječ o medicinskom kadru – naveo je.
Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da Budva nema bolnicu, a argumenti poput onoga da je riječ o maloj opštini su, kaže, potpuno pogrešni.
– Budva je najveći generator turizma Crne Gore, svih prihoda koje mi ostvarujemo od turizma, i mora da ima adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Razmišljanje da je Budva mali grad kome ne treba bolnica je pogrešno i predstavnci Opštine već su razgovarali sa ministrom zdravlja da se krene u realizaciju tog projekta, vidjećemo na koji način – kazao je Abazović.
Izgradnja bolnice od ogromnog je značaja, ne samo za građane Budve, već i za razvoj turizma u gradu, smatra predsjednik Opštine Budva Milo Božović.
– Već imamo problem da nam neki visokoplatežni gosti otkazuju boravak jer nežele da dolaze u grad u kojem mne mogu biti zdravstveno zbrinuti, ukoliko se javi potreba za tim – kazao je Božović.
Na pitanje kada bi bolnice mogla biti izgrađena, Božović je odgovorio da je riječ o veoma kompleksom procesu koji je započet.
– Vlada nam je već izašla u susret, pa je u novim planskim dokumentima opredijelila u ovaj prostor da bude planski opredijeljen za bolnicu. Pored toga, imamo obećanja od premijera i ministra zdravlja će opšta bolnica biti dio javnog zdravstvenog sistema Crne Gore. Sada slijede sve ostale procedure. Vremenski rok tu nije kratak, to će sigurno trajati, ali idemo u dobrom smjeru. Važno je da smo krenuli, a kad se krene, posao će se i završiti – zaključio je Božović.
Wizz Air će sa četvrtim avionom u beogradskoj bazi povećati broj letova i otvoriti pet novih linija do Lisabona, Berlina, Kopenhagena, Milana i Zakintosa
Wizz Air, avio-kompanija sa najvećom stopom rasta u Evropi i ekološki najodrživija avio-kompanija na svetu, najavljuje dalje širenje poslovanja svoje baze u Beogradu kojoj dodaje avion tipa Airbus A321ceo.
Novi avion omogućava uvođenje pet novih linija kao i veći broj letova na 5 linija iz Beograda. Mesta na novim linijama se već mogu rezervisati preko sajta ili mobilne aplikacije kompanije i već su u prodaji.
Sa četiri leta nedeljno (ponedeljkom, sredom, petkom i nedeljom), Wizz Air će od 31. jula 2023. leteti do Berlina i Kopenhagena, a cena karte u jednom smeru se kreće od 34,99 evra. Od 1. avgusta 2023. počinju letovi do Lisabona, dva puta nedeljno – utorkom i subotom uz cenu karte od 49,99 evra i Zakintosa po ceni od 34,99 evra. Letovi do Bergama (kod Milana) su planirani za 26. septembar sa pet polazaka nedeljno po ceni karte od 24,99 evra.
Sada će Wizz Airova baza u Beogradu imati ukupno četiri aviona. Ovaj potez povećava broj linija iz beogradske baze na 23, uključujući uvođenje letova iz glavnog grada Srbije. Pored toga, dodatni kapacitet Wizz Airu omogućava da poveća broj letova iz baza u Barseloni, Dortmundu, Ajndhovenu, aerodromu Buve u Parizu i Fjumičinu u Rimu.
„Izuzetno nam je drago što proširujemo poslovanje u Beogradu i time potvrđujemo svoju posvećenost srpskom tržištu, na kom smo vodeća ultraniskotarifna avio-kompanija i po broju raspoloživih mesta i po broju putnika. Od jula 2023. godine ćemo imati četiri aviona na beogradskom aerodromu i tako povezati glavni grad Srbije sa brojnim destinacijama. Najnoviji avion u Beogradu nam omogućava da dodatno proširimo svoju tržišnu ponudu i putnicima iz Srbije ponudimo mogućnost da putuju na ukupno 23 linije u 13 zemalja iz Beograda i dodatnih 5 linija u zemlji“, izjavila je Evelin Džekel, direktorka mreže u Wizz Airu.
Mještani Grblja okupljeni oko nevladinih organizacija “Bulevar Jaz-Tivat” i “Mrčevo polje-Jaz”, preko čijih imanja je trasa budućeg bulevara od Aerodroma Tivat do Jaza, neće dozvoliti izgradnju te saobraćajnice, makar životima branili svoju imovinu.
To je “Vijestima” saopšteno u dvjema NVO, čiji su predstavnici održali zajednički sastanak, sa koga su pozvali premijera Dritana Abazovića, resornog ministra i čelnike Direkcije za puteve da se što prije sastanu.
Kapitalnim budžetom za narednu godinu predviđeno je da se iz državne kase za gradnju bulevara izdvoji sedam miliona eura. Vlada Crne Gore je na sjednici od 30. novembra usvojila informaciju o dopuni zaključka Vlade od 29. septembra 2022. godine, koja se tiče izmještanja postojećeg cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema u sklopu izgradnje bulevara na dionici Aerodrom Tivat – Jaz.
Mještani okupljeni oko te dvije NVO ističu da je riječ o projektu koji je više politički nego stručni, te da se njegovom realizacijom ne rješava problem takozvanih saobraćajnih čepova kod Jaza i sa druge strane ka Tivtu i Kotoru, već naprotiv, pravi se još veći haos.
”Na sastanku su vlasnici koji su udruženi u NVO ‘Bulevar Jaz-Tivat’ donijeli odluku da ne prihvataju projekta bulevara i sa njim trase regionalnog vodovoda u toj saobraćajnici. Davnih šezdesetih godina prošlog vijeka istim vlasnicima oduzeta su imanja za magistralu Tivat – Budva, i velikom broju njih do danas nije isplaćena naknada. Nije isplaćena ni naknada za gradnju regionalnog vodovoda, niti se iz pomenutog vodovoda Grbalj snabdijeva”, rečeno je “Vijestima”.
Smatraju da saobraćajne gužve na primorju ne rješava bulevar, već davno predviđena brza magistrala kojom bi se zaobišli Budva, Tivat i Kotor.
”Želimo upozoriti lokalne vlasti Budve, Kotora i Tivta, kao i Vladu i resorno ministarstvo da smo mi vlasnici zemlje protiv izgradnje bulevara i da ćemo našu imovinu braniti svim raspoloživim sredstvima”, naveli su mještani u dopisu dostavljenom “Vijestima”.
Oni su zapitali da li su mještani Grblja građani drugog reda i da li treba da se isele, kako bi se realizovao još jedan projekat koji ne donosi nikakvu korist.
”Ovo je sulud projekt, koji nije funkcionalan, niti ekonomski opravdan, jer ne rješava nijedno pitanje. Ovaj projekat je ideja političara, a ne struke. Nijedan argument ne postoji da se bulevar može napraviti na ovaj način, jedino što nama u Grblju pravi štetu – ruše se kuće, ruše se imanja a ne dobijamo ništa. Nijesu uvažene sugestije lokalne zajednice. Novac koji su predvidjeli za izgradnju bulevara, a u pitanju je nekih 50 do 60 miliona eura, mnogo je pametnije da se uloži u izgradnju zaobilaznice oko Budve (od Markoviće preko Gornjeg Grblja do Jugodrva) i sa tim bi se riješilo pitanje saobraćaja Budve i cijelog daljeg primorja ka Ulcinju i prema granici sa Albanijom, jer bi se tranzit okrenuo preko Podgorice. Svi traže zaobilaznice, oko Budve, oko Podgorice, Tivta, Kotora, ali niko ne pominje zaobilaznici oko Grblja. Zašto? Pa Grbalj neće biti za deset godina kao što je sada. Hoćemo li da gledamo malo unaprijed, da tu saobraćajnicu izmjestimo iz centra naselja. Sada vidimo koja je suludost što je magistrala prošla kroz Budvu. Hoćemo li da napravimo grešku Budve, da sve natrpamo da se kroz Grbalj ne može proći”, zapitali su mještani.
Oni su poručili da se o modernizaciji postojeće saobraćajnice od Tivta do Jaza može pričati, ali ne o bulevaru.
”Ovo nije bulevar, nama su ljudi od struke kazali da ovaj bulevar kako su mislili da ga naprave ima sve atribute auto-puta, koji ide iz ‘niđe u niđe’. Kada dođeš u Jaz saobraćajni čep, kada dođeš i Tivat i Kotor čep, a kroz Grbalj je najmanja gužva. Gužve saobraćajne u Grblju se javljaju samo kao posljedice čepova na Jazu i sa druge strane ka Tivtu i Kotoru. Zato mi tražimo zaobilaznicu oko Grblja jer Grbalj ima razvojnog potencijala, on će za deset godina biti veći nego Budva. Posebna priča je o projektu samog bulevara, koji ima par kružnih tokova na cijeloj trasi i tu samo pješački prelazi. Zamislite da bi čovjek koji ima kuću na jednoj strani bulevara a želi kolima da ode na drugu, morao bi da ide po nekoliko kilometara do prvog kružnog toka pa onda natrag: isto je sa i pješacima, koji ne bi mogli preći. Pitamo kakav je to onda razvojni projekat, jer ta saobraćajnica ako se napravi ostaje za vijeki vjekova, a ona bi podijela faktički Grbalj na sjeverni i južni. S druge strane, zamislite kakva će biti bezbjednost, kada bi se tim bulevarom, odnosno auto-putem, išlo više od stotinu kilometa na čas “, navode oni.
Ukoliko bi se realizovali svi projekti koje je naumila država u budućnosti, onda bi u jednom kilometru vazdušne linije u Grblju imali bulevar, zaobilaznicu, Jadransko-jonsku magistralu.
”To su projekti koji su suludi za Švajcarsku, a ne za siromašnu Crnu Goru. Jedna zaobilaznica bi riješila cijeli problem. Sada kroz taj bulevar hoće da provuku regionalni vodovod. Nama je regionalni vodovod prošao kroz Grbalj, a Grbalj nema ni kapi vode. Nama je kroz Grbalj i Mrčevo polje prošao električni kabal Terne, a kada dune mali povjetarac pola Grblja nema struje. Mi imamo hiljadu argumenata zbog čega ne treba graditi bulevar, ali do sada niko od nadležnih nije htio da nas čuje. Nadamo se da će nas premijer pozvati da se sastanemo sa njim, resornom ministrom”, kazali su mještani.
Lučka uprava Zadar 2022. godinu pamtit će kao godinu odličnih rezultata i sjajnih projekata. U Zadar je ove godine uplovilo rekordnih 146 kruzera, dovršena je ribarska luka u Gaženici koja će biti ‘točka na i‘ najribarskije županije nakon prošlogodišnje izgradnje ribarske luke u Kalima, a projekt obnove zadarske rive napreduje i brže od predviđenih rokova. Sve to ukazuje na činjenicu da Zadar i Zadarska županija imaju niz razloga za optimizam.
-Ponosni smo na ostvarena postignuća Lučke uprave Zadar. Svi projekti koji se provode rezultat su ozbiljnog i predanog rada uprave i djelatnika, a ujedno i konkretan pokazatelj odlične suradnje Grada, Županije i resornog ministarstva, kao i uspješnog povlačenja EU sredstava. Naši ribari će izgradnjom ribarskih luka u Veloj Lamjani i Gaženici imati najbolje uvjete za rad, jer ovakvu infrastrukturu nema nitko na obje strane Jadrana, kaže župan Zadarske županije Božidar Longin, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar ponosan na sve ostvareno u proteklom razdoblju, piše Zadarski.
-Luka Gaženica iz godine u godinu ostvaruje dodatne iskorake, kruzerski promet vratio nam se s rekordnim brojkama nakon dvogodišnje stanke zbog pandemije. Posebno sam ponosan na kvalitetu i brzinu radova na obnovi zadarske rive koja će do idućeg ljeta opet zablistati u punom sjaju, dodaje župan.
Projekti ribarskih luka i obnove zadarske rive odlični su primjeri kako se u Zadru i Zadarskoj županiji koriste europski fondovi za izgradnju infrastukture.
Ravnatelj Željko Knežević nadodaje da je Lučka uprava Zadar pokrenula niz projekata u svrhu stvaranja ¨zelene luke¨. U partnerstvu sa AGRROM kroz Projekt ECOWAVES iz Programa INTERREG ADRION nabavljeni su eko otoci, senzorika za praćenje kvalitete zraka i meteo stanica dok će se kroz Program INTERREG IT- HR i Projekt SUSPORT izgraditi nadstrešnica sa fotopanelima, baterijom i punjačima kojima će se proizvoditi električna energija za javnu rasvjetu unutar luke i punjenje električnog vozila koje je također nabavljeno iz predmetnog Projekta.
¨Uz vrlo dinamično tekuće poslovanje Lučka uprava Zadar provodi i cijeli niz projekata na koje smo vrlo ponosni – iskrcajno-ukrcajno mjesto, odnosno ribarski dio luke Gaženica je dovršen, a necdavno smo dobili i uporabnu dozvolu. Treća etapa istog područja, odnosno obalni zid, mjesto za prihvat ribarskih brodova je u fazi čekanja građevinske dozvole.
U ribarskoj luci Lamjana krenuli su radovi na zadnjoj fazi koja podrazumijeva poslovnu zgradu i halu za skladištenje. Projekt sanacije i rekonstrukcije Zadarske rive ide prema planu te se do kraja ljeta očekuje završetak radova. Već u prvom kvartalu 2023. godine očekujemo konačnu implementaciju projekta nadstrešnica sa fotopanelima… Također krećemo u razradu poslovnih modela u svrhu koncesioniranja budućeg višenamjenskog terminala u Gaženici. Dodatno, planiramo i početak aktivnosti na produbljenju akvatorija teretne luke. Ono što nas posebno raduje su najave cruisera za naredna razdoblja. U 2024. godini, prema pristiglim najavama, možemo očekivati više od 200 dolazaka brodova na kružnim putovanjima koji će nam donijeti više od 200.000 putnika i novi apsolutni rekord naše luke. Vjerujem da ćemo i u ostalim prometnim pokazateljima napraviti korak naprijed te zadarsku luku učvrstiti na listi najznačajnijih Jadranskih luka i šire – zaključio je ravnatelj Željko Knežević.
Spasilački brod ‘Geo Barents’ Foto: Maurizio Debanne / Doctors Without Borders / Reuters
Humanitarni brod Ocean Viking sa 113 migranta spašenih u Sredozemnom moru dobio je dopuštenje da pristane u talijanskoj luci Ravenni, udaljenoj 1700 kilometara od trenutne lokacije, javlja novinska agencija ANSA.
Humanitarna organizacija SOS Méditerranée, koja upravlja brodom Ocean Viking, procjenjuje da će brodu trebati oko četiri duga dana da stigne do luke na sjeveroistoku Italije, oko 1700 kilometara udaljene od trenutne lokacije, navodi se u tvitu u utorak navečer.
Posada Ocean Vikinga spasila je migrante iz pretrpanoga gumenog čamca u mrklom mraku noć prije, objavila je organizacija u zasebnom tvitu.
Među spašenima su 23 žene, od kojih su neke trudne, oko 30 maloljetnika bez pratnje i tri bebe, navodi se.
– Osjećamo olakšanje zbog preživjelih na brodu, ali smo i zabrinuti za druge potencijalne brodove u nevolji u središnjem Mediteranu, rekao je SOS Méditerranée, dodajući da je trenutno jedina nevladina organizacija koja upravlja spasilačkim brodom u tom području.
– Dok idemo prema sjeveru, bojimo se da su životi na moru još uvijek ugroženi, dodali su.
Italija se dugo žalila da mora prihvatiti lavovski udio ljudi koji bježe iz Afrike u Europu preko Sredozemnog mora, jer mnogi od njih prvi stignu do Italije. Nova desničarska vlada u zemlji posebno se protivi imigraciji.
Godine 2022. više od 98.700 migranata stiglo je do Italije brodom, što je značajan porast u usporedbi s godinom prije kad je došlo oko 63.400 ljudi, prema podacima ministarstva unutarnjih poslova.
U međuvremenu, UN procjenjuje da je oko 1360 ljudi umrlo ili nestalo u središnjem Mediteranu ove godine dok su pokušavali prijeći.
Prema medijskim izvješćima, talijanska krajnje desna koalicija premijerke Giorgie Meloni planira usvojiti novi skup pravila u vezi s civilnim spasilačkim brodovima koji djeluju u Sredozemnom moru.
U studenom je Italija zabranila Ocean Vikingu da pristane u jednoj od njezinih luka, prisiljavajući brod da nastavi prema Francuskoj.
Od tada su diplomatski odnosi između Rima i Pariza zategnuti.
U novogodišnjoj noć očekuju nas stabilne vremenske prilike, a do 5. januara možemo očekivati sunce sa dnevnim temperaturama i do 20 stepeni, kazao je meteorolog Branko Micev. Snijega, kako ističe, nema u trenutnim meteorološkim najavama.
Današnja kiša je, kako kaže, prolaznog karaktera, pa nas već popodne očekuje razvedravanje uz porast temperature.
“Narednih dana u četvrtak, petak do subote očekuje nas ovakva situacija, promjenljive vremenske prilike sa povremenom kišom. Ne očekuju se značajne padavine i ne očekuje se snijeg. Tako će biti do subote ujutru”, kazao je Micev, u Jutarnjem programu TVCG.
I od subote, navodi Micev, očekuje nas stabilno vrijeme bez padavina, bez olujnih vjetrova.
“Znači u novogodišnjoj noći i tokom 1. januara očekuju se uglavnom stabilne vremenske prilike, tokom dana sunčano, tokom noći vedro. Temperatura vazduha će biti iznad prosjeka za ovo doba godine i dalje ćemo biti pod uticajem tople vazdušne mase”, naveo je Micev.
Od prvog januara, kako kaže, se očekuje nagli priliv toplog vazduha.
“Za prvi i drugi januar očekuju se izuzetno visoke temperature. Temperatura vazduha biće na nivou od 15 do 20 stepeni u najtoplijim oblastima. Do 5. januara očekuju nas stabilne vremenske prilike i toplo za ovo doba godine”, kazao je Micev.
On je poručio je i da će ski-centri biti uskraćeni za snijeg.
U Pomorskom muzeju u Kotoru promovisano najnovije izdanje jedne od najčuvenijih naučno-istorijskih publikacija na prostoru bivše Jugoslavije
Jubilarno izdanje „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru“ (dvobroj 69 -70) promovisano je u utorak na prigodnoj ceremoniji u toj naučnoj i ustanovi kulture u Kotoru.
Publikacija kojom se po tradiciji, na kraju godine završavaju bogati raznovrsni programi koje priređuje Pomorksi muzej Crne Gore u Kotoru, i u ovom jubilarnom izdanju koje prati 70-godišnjicu samog muzeja, donosi veliki broj naučno-istraživačkih radova iz istorije pomorstva, ali i opšte kulturne baštine Kotora i Boke. Na preko 370 stranica, „Godišnjak“ donosi 11 naučnih radova eminentnih autora iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, dva prikaza i tri kraća osvrta.
Brojnu publiku koja se okupila u baroknjoj palati Grgurina u Kotoru, na promociji „Godišnjaka“ pozdavio je odlazeći direktor Pomorskog muzeja Kotor Andro Radulović za vrijeme čijeg mandata je ova ustanova inače, napravila brojne iskorake i svstala se u najbolje muzeološke institucije u Crnoj Gori.
„Pomorski muzej Kotor je prepoznat po mnogo čemu: po neprocjenljivoj postavci, prelijepoj palati Grgurina i po brojnim kvalitetnim izložbama i promocijama, međunarodnoj saradnji i kvalitetnim manifestacijama. Međutim, u odnosu na druge sličnje institucije, izdavaja ga „Godišnjak Pomorskog muzeja“ – periodična publikacija koja je u proteklih sedam decenija sa svojim izvornim naučnim radovima bila značajan promoter nadaleko slavne pomorske prošlosti Boke Kotorske. Sve ove edicijie svojim sadržajem predstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kulturne baštine ovog kraja.“- kazao je Radulović dodajući da „na žlaost mora konstatovati da je sve manje izvornih radova iz istorije pomrstva jer je sve manje istraživača pomorske prošlosti kojih je ostalo vrlo malo.“
Podsjetio je na pregalaštvo brojnih ranijih ljudi od pera i naukie – vrsnih istraživača, koji su u lokalnim i arhivima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Trstu i Veneciji proučavali brojne dokumente i svjedočanstva o značajnim ljudima, brodovima, događšajima i tendencijama iz istorije bokeškog pomorstva i to onda objavljivali u „Godišnjaku“ poput Antoma Miloševića, don Iva Stjepčevića, Pava Butorca, don Nika Lukovića, Antona Dabinovića, Milivoja Miloševića, Rista Kovijanića, Ignjatija Zlokovića, Slavka Mijuškovića, Miloša Miloševića, Antuna Tomića, Jovana Martinovića, Petra Palavšića i Anite Mažibradić. Oni su, kako je rekao, „provodili dane, mjesece i godine kako bi dopli do važnih pisanih podataka o pomoskoj prošlosti ovog kraja.”
Godišnjak PM
„Od pokretanja ove edicije 1952. pa sve do 1962. kada je pokrenut „Zbornik društva za proučavanje pomorstva Jugoslavije“, „Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor“ je bio jedina publikacija sa tematikom istorije pomorstva na prostoru tadašnje države Jugoslavije.“- istakao je Radulović dodajući da je Godišnjak stekao ugled stručne i raznovrsne publikacije o istoriji ne samoo pomorstva, već i niza sa njim povezanih djelatnosti i kulturnog nasljeđa u Boki.
On se zahvalio na saradnji Redakcionom odbou Godišnjaka, ali i svim svojim saradnicima u Pomroskom muzeju Kotor i poželio uspjeh novoj direktorici te ustanove, Maji Uskoković.
O radovima objavljenim u najnovijem izdanju „Godišnjaka Pomorskog muzeja“ govorili su bibliotekar muzeja u penziji Slavko Dabinović i viša bibliotekarka Danijela Nikčević. Kao posebno značajan, Dabinović je izdvojio rad „Brodovlje Boke Kotorske iz Hrvatskih pomorskih regesta 18.stokljeća“, autorke dr Zrinke Podhraški Čizmek sa Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Naglasio je da ovaj rad veliki doprinos proučavanju bokeljske pomorske istorije u 18.vijeku jer se Boka Kotorska u Hrvatskim regestima iz tog stoljeća, pominje u čak više od 5 hiljada dokumenata.
„Nakon više godina stagnacije u istraživanjima pomorsko-trgovačke istorije Boke Kotorske, ovim radom učinjen je veliki iskorak dokumentiranim i kvalificiranim proučavanjima pomorske ostavštine naših prethodnikia koje Pomorksi muzej Kotor sa pažnjom čuva i komunicira.“- istakao je Dabinović.
Podsjećajući na genezu i osnovnu misiju „Godišnjaka“ nastalog prije sedam decenija zajedno sa Muzejem u Kotoru, Dabinović je naglasio da je ta publikacija bila mjesto na kojem su objavljivani radovi najeminetnijih naučnih imena i stručnih istraživača sa prostora bivše Jugoslavije.
„Zadatak muzejske periodične publikacije „Godišnjak“ bio je tada kao i sada, da pruži vjerodostojnost viševjekovnom kontinuitetu pomorskih aktivnosti bokeljskih pomorskih trgovaca, ratnika i mecena. Kroz 70 godina prisutnosti ove serijske publikacije teme koje su se proučavale su bile uglavnom iz problematike pomorske istorije, ali je bilo i drugih tema koje su ipak na neki način vezane sa naslijeđenom kulturnom i pomorskom prošlosti Boke Kotorske.“- istakao je Dabinović.
Njegova koleginica Danijela Nikčević kazala je da će Pomorski muzej Kotor nastaviti svoju izdavačku djelatnost.
„Tako i ovim dvobrojem 69-70 „Godišnjaka“, naš muzej uspješno nastavljamo tradiciju prethodnih brojeva, ispunjavajući svoj zadatak da doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore.“- zaključila je Nikčević.
Na 11. redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, odbornici su jednoglasno usvojili budžet Opštine Herceg Novi za 2023. godinu, kojim su utvrđena ukupno planirana primanja u visini od 21.881.000,00 eura.
Najznačajnije učešće u ukupnim primanjima čini prihod od poreza na imovinu planiran na iznos od 8.200.000,00 eura ili 37,48% ukupno planiranog Budžeta, a odmah za njim su ustupljeni prihodi iz Države odnosno centralnog trezora u iznosu od 6.310.000,00 eura ili 28,84% ukupnog Budžeta.
“Sredstva po osnovu ustupljenih prihoda iz Budžeta države planirana su, u odnosu na ostvarenje tekuće godine i značajno su povećana u skladu sa zakonskom regulativom. U ukupnom iznosu ovi prihodi iznose 6.310.000,00 eura i to: prihod od poreza na dohodak fizičkih lica 3.550.000,00eura i prihod od poreza na promet nepokretnosti 2.700.000,00 eura kao i ustupljeni prihod od koncesionih naknada za korišćenja prirodnih dobara koji ukupno planiran na 60.000,00. Sledeći prihod po veličini je naknada za izgradnju gradskog građevinskog zemljišta tzv. građevinska dozvola koja je planirana na iznos od 2.600.000,00 eura što iznosi 11,88 % ukupno planiranih prihoda Budžeta. Rashodi operativnog Budžeta planirani su u iznosu od 15.951.000,00 eura, pri čemu značajan dio pripada obavezama iz ranijeg perioda“, navodi se u obrazloženju Odluke o Budžetu Opštine Herceg Novi za 2023. godinu.
Kao što je istakao predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, budžet je realan i razvojni, te jedan od najvećih u poslednjih desetak godina, a planiran je na nivou ostvarenog tokom 2022. godine, na osnovu Zakona o budžetu i Zakona o lokalnoj samoupravi.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, istorije ekonomije, stripa, enologije i knjiga za djecu.
Buka autorke Dijane Kondić nam daje odgovor na pitanje da li je iza svakog paravana laži istina uvijek dobrodošla. Milica se useljava u staru zgradu u centru grada. Bojažljivo čuva svoju tajnu dok stanari pokazuju neobične sklonosti. Ona počinje da zazire od susjeda jer ne čuju buku koja dolazi svake večeri iz zaključanog stana iznad njenog. Pokušavajući da otkrije izvor buke, Milica nailazi na traume svakog stanara, ali se usput i suočava sa sopstvenim strahovima. Buka je uznemirujuća psihološka drama sa šokantnim obrtom koja pokazuje da naši životi mogu da budu samo iluzije i oklop naših slabosti. Izdavač je Laguna.
Enigma Dante Matea Strukula roman je koji otkriva tajne i misterije velikog pjesnika. Firenca je 1288. turoban i mračan grad u rukama Korsa Donatija, vođe gvelfa, žednog neprijateljske krvi gibelina. U ovom teatru apokalipse nalazi se i Dante Aligijeri. On je hrabar i zaljubljen u Beatriče, ali prinuđen da živi sa drugom ženom. To je vrijeme kada se Firenca sprema za posljednji okršaj i Dante mora da se lati oružja. Noćne more koje će početi da ga muče zbog užasa rata i iskrene ljubavi koju osjeća prema Beatriče biće temelji na kojima će početi da gradi svoj magnum opus, Božansku komediju. Izdavač je Vulkan.
Apis i Aleksandar Nenada Novaka Stefanovića roman je o ljubavi, kazni i noći koja je promijenila istoriju Srbije. U avgustu 1876. godine u Beogradu se rađaju dva dječaka u razmaku od tri dana. Jedan će postati kralj, drugi oficir. Zahvaljujući mnoštvu novih podataka o Dragutinu Dimitrijeviću Apisu i Aleksandru Obrenoviću, autor nam otkriva zašto se mogu nazvati Kainom i Aveljem srpske politike. Ovaj roman ne samo da je pouzdani vodič kroz splet zavjera koje su dovele do kobne noći 29. maja 1903. već razbija ustaljene predstave o epohi Obrenovića i prevratu koji je odredio sudbinu Srbije do današnjih dana. Izdavač je Laguna.
Divovi – Globalna elita vlasti knjiga je u kojoj autor Piter Filips popisuje članove globalne elite. On nam pokazuje kako se globalna ekonomija promijenila u 21, vijeku i u čiju korist, i šta treba da uradimo da bismo povratili zajednička dobra. Naša budućnost u velikoj mjeri počiva na valjanom razimijevanju mreže i ambicija globalne elite. Izdavač je Clio.
Popaj E. K. Sigara po ocjeni kritike predstavlja savršenstvo od stripa. Kada je 17. jula 1929. stupio na scenu mornar po imenu Popaj, bio je zamišljen tek kao sporedni lik. No, već poslije pet urnebesnih replika Popaj zauzima samo središte pozornice, zauvijek promijenivši istoriju stripa, i samog humora 20 vijeka. Ova edicija sabranih epizoda Popaja po prvi put na srpskom jeziku, hronološki, predstavlja kompletan autorski rad E. K. Sigara, od 1928. do njegove smrti deceniju kasnije. Izdavač je Komiko.
Vinska škola – Od početnika do profesionalca knjiga je Jensa Privea koja za svakog ljubitelja vina predstavlja vrhunsko djelo. Od prvih stranica ona pretvara početnika u poznavaoca vina i to čini na jedan lak i pristupačan način. Vinska škola nam pruža podatke o zemljama i regionima u kojima se proizvodi vino, o raznim vrstama vinove loze, o nijansama pravljenja i posluživanja vina. Autor, inače jedan od najpoznatijih i nauglednijih poznavalaca kada je ova tema u pitanju, tumači i najvažnije pojmove iz oblasti vinarstva i opisuje način na koji se treba odnositi prema vinu. Izdavač je Begen komerc.
Bajke – Prvih sedam nova je knjiga Uroša Petrovića. Čitanje bajki unapređuje koncentraciju i pamćenje, podstiče razvoj uma, mašte i kritičkog razmišljanja, uspostavlja empatiju i samosvijest, razvija jezične vještine, a sve se to značajno odražava na postignuća u školovanju i životu. U vrijeme kada je obrazovanje bilo usmeno i u okviru uže zajednice, bajke su i nastajale iz tih razloga. One su oduvijek bile neizostavni dio dječjeg obrazovanja i odrastanja, a svako novo vrijeme donosilo je nove bajke. Ovo je vrijeme za upoznavanje sa prvih sedam Bajki Uroša Petrovića. Izdavač je Laguna.
* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
