Globalno rasprostranjena, ali u Jadranu veoma rijetka prugasta tuna (Katsuwonus pelamis) završila je juče na udici sportskog ribolovca Aleksandra Saše Pejovića iz Podgorice.
Primjerak dug oko 80 centimetara i težak 12 kilograma ulovio je na Luštici, sa stjenovite obale, a prilikom izvlačenja asistirao mu je Aleksandar Delić. Riba je napala metalnu varalicu – džig kakvim se u ovo doba godine love druge pelagične vrste, poput male tune (luca) ili palamide. Ribolovac je koristio štap do 80 grama težine bacanja, a umaranje primjerka sa obale trajalo oko pola sata.
Kako je Pobjedi potvrdio stručnjak Instituta za biologiju mora iz Kotora Ilija Ćetković, koji je upoznat sa ulovom, na osnovu fotografije nema sumnje da je riječ o prugastoj tuni, koja ime nosi po karakterističnim uzdužnim prugama na tijelu. Ističe da se prugasta ili skipdžek tuna ubraja u mediteranske vrste, ali je svega nekoliko jadranskih ulova publikovano za proteklih osam decenija.
Prema njegovim riječima, prije nekoliko godina, tačnije u novembru 2020. godine, ulovljen je primjerak prugaste tune u Hrvatskoj, sa Prevlake, istom ribolovnom tehnikom (štapom sa obale). Taj primjerak je bio težak 5,4 kilograma a ribolovac je posvjedočio da je primijetio jato u prolazu.
– To su podaci navedeni u stručnom radu Branka Dragičevića i Jakova Dulčića, koji podsjećaju da je prije toga jedini zvanično evidentirani ulov zabilježen u Hrvatskoj, 1940. godine – kazao je Ćetković.
Prema literaturi, prugasta tuna se ubraja u manje vrste tunida, dostiže metar dužine i do 20 kilograma, tako da se Pejovićev ulov računa u krupnije primjerke.
U Jadranu dominira nekoliko vrsta tunida, uključujući i veliku tunu plavih peraja (Thunnus thynnus), zatim malu tunu ili luca (Euthynnus alletteratus) i albakora (Thunnus alalunga), koju karakteriše dugo bočno peraje. Najmanja vrsta od svih je trupac (Auxis rochei) koja dostiže težinu do dva kilograma.
Zračna luka Dubrovnik u novembru ove godine prihvatila je i otpremila ukupno 30.925 putnika.
U studenome ove godine kroz vrata dubrovačke zračne luke prošlo je ukupno 30.925 putnika, što je čak 17 hijada putnika više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Novembar je, klasično, mjesec sa skromnim prometom s obzirom na to da se radi o prvom mjesecu zimskog reda letenja, no zahvaljujući charter letovima, poput Korean Aira koji je obavio 4 povratna leta sa zrakoplovom tipa B777-300ER iz Seula, te Freebird Airlinesa koji iz Dubrovnika obavlja redovne chartere prema brojnim destinacijama u Europi, zabilježen je značajan rast broja putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Naravno, osim chartera, Dubrovnik je u studenome imao i redovne domaće linije Trade Aira i Croatia Airlinesa, te međunarodne linije Vuelinga i Turkish Airlinesa. Naravno, u odnosu na studeni 2019. godine, rezultat je značajno niži, naime, prije izbijanja globalne pandemije, u 11. mjesecu 2019. godine, kroz Dubrovnik je prošlo gotovo 57 hiljada putnika.
Ukupno je, od siječnja do kraja studenog ove godine, kroz Zračnu luku Dubrovnik prošlo 2.130.526 putnika, što je čak 1.2 miliona putnika više nego u cijeloj prošloj godini. Podsjećamo, rekordne 2019. godine Dubrovnik je prihvatio i otpremio gotovo 2.9 miliona putnika.
Broj pretovarenih automobila na auto terminalu u Luci Koper jutros je premašio 754.409. Time je premašen ukupan broj pretovarenih automobila u 2018. godini, koji se do sada smatrao rekordnim, saopšteno je iz Luke Koper.
Pritom su sigurni da će konačna brojka ovogodišnjeg prometa vozila biti i veća.
Pretovar automobila od siječnja do rujna ove godine veći je za 20 posto nego u istom razdoblju lani. U sadašnjim nesigurnim vremenima, kada su automobilsko tržište i globalna logistika općenito suočeni s povremenim prekidima u opskrbnim lancima, preopterećenošću otpremnih i skladišnih kapaciteta, te učincima nepredvidivih geopolitičkih događaja, to ima posebnu težinu,” operater luka Kopar, stoji u priopćenju.
Veći promet ove godine bilježi se kako u izvozu, uglavnom na Bliski i Daleki istok, tako i u uvozu, gdje se značajno povećava udio električnih vozila, glavnine kineske proizvodnje. Prema dostupnim podacima, stopa rasta automobilskog prometa je izuzetna, kao i sve druge europske luke ili terminali, kako na Mediteranu tako i na sjeveru Europe, ostvarili su znatno niže razine rasta, ističu u Luci Koper.
Visoku razinu rasta ponajviše pripisuju preusmjeravanju robnih tokova, što su, kako kažu, u Luci uspjeli postići pouzdanim uslugama i objektima izgrađenim posljednjih godina. Iduće godine planiraju se i nove površine za automobile.
„Želimo aktivno pratiti potrebe tržišta brojnim infrastrukturnim ulaganjima, nadogradnjom sustava i unapređenjem procesa rada. Jedna od važnijih investicija koja se provodi na terminalu za automobile i RO-RO je uređenje prijeko potrebnih otvorenih skladišnih prostora za automobile i druga vozila, koji će biti dovršeni, očekuje se u drugoj polovici 2023. godine“, dodao je Boštjan Napast, predsjednik uprave Luke Kope.
Sjedinjene Države planiraju nametnuti nove sankcije Kini i Rusiji, koje će uključivati kažnjavanje Moskve zbog njezine uporabe iranskih dronova u ratu protiv Ukrajine, rekla su dva američka dužnosnika.
Prema njihovim riječima, sankcije će pogoditi Kinu zbog, kako tvrdi Washington, ilegalnog ribolova u Pacifiku, dok sve više raste zabrinutost zbog mogućeg kineskog prekomjernog izlova ribe i širenja kineskog utjecaja na moru.
Većina sankcija, o kojima je izvijestio Wall Street Journal, bit će nametnuta po takozvanom globalnom “zakonu Magnitsky” iz 2016. koji američkoj vladi omogućuje uvođenje sankcija protiv dužnosnika inozemnih vlada za koje se procijeni da krše ljudska prava, zamrzavanje njihove imovine i zabranu ulaska u SAD.
Sjedinjene Države osudile su izvoz iranskih vojnih dronova u Rusiju, koja ih koristi u ratu protiv Ukrajine te se očekuje da će sankcije pogoditi neke uključene u rusku vojnu industriju i povezane s isporukom iranskih dronova Rusiji, rekli su dužnosnici.
Sveučilište u Dubrovniku poziva buduće studente na studij Povijest Jadrana i Mediterana. Izučavanje temeljnih procesa i struktura koji su obilježili povijest Evrope, Mediterana i Jadrana u dugom razdoblju od antike do suvremenosti. Studij pruža edukaciju ne samo iz povijesti, nego i iz drugih znanstvenih disciplina, od demografije i ekonomije do povijesti umjetnosti i povijesti književnosti, čime se polaznici osposobljavaju za zapošljavanje i izvan znanstveno-obrazovnog sektora, u turizmu, kulturnoj industriji ili medijima.
O STUDIJU
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest Jadrana i Mediterana je prvi humanistički studij na Sveučilištu u Dubrovniku s vrlo inovativnim programom. Nastava je najvećim dijelom orijentirana na izučavanje temeljnih procesa i struktura koji su obilježili povijest Europe, Mediterana i Jadrana u dugom razdoblju od antike do suvremenosti. Nastavni program je interdisciplinarno postavljen i pruža edukaciju ne samo iz povijesti, nego i iz drugih znanstvenih disciplina, od demografije i ekonomije do povijesti umjetnosti i povijesti književnosti, čime se polaznici osposobljavaju za zapošljavanje i izvan znanstveno-obrazovnog sektora, u turizmu, kulturnoj industriji ili medijima. Na Studiju predaju nastavnici sa Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta u Zagrebu i drugih znanstvenih i obrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj.
Studij se izvodi u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
OTVORENOST STUDIJA PREMA POKRETLJIVOSTI STUDENATA
Sukladno Europskom sustavu prijenosa bodova (ECTS), sveučilišni prijediplomski studij Povijest Jadrana i Mediterana horizontalno je otvoren prema studijima povijesti, ali i unutar Sveučilišta prema drugim studijskim programima. Također, studenti imaju mogućnost dio Studija, u trajanju od jednog ili više semestara, ostvariti na srodnim prijediplomskim studijima povijesti u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, upisati izborne kolegije iz područja povijesnih znanosti te ostvariti propisani 180 ECTS bodova.
Studij je otvoren za strane studente te nudi određen broj kolegija na engleskom jeziku. Nakon završetka prijediplomskog studija Povijest Jadrana i Mediterana studenti mogu, prema bolonjskim načelima, nastaviti studirati povijest na diplomskoj razini.
Sveuciliste Dubrovnik
TRAJANJE STUDIJA
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest Jadrana i Mediterana traje tri godine ili šest semestara.
MOGUĆNOST SMJEŠTAJA U STUDENTSKOM DOMU
Studentski dom Sveučilišta u Dubrovniku jedan je od najmodernijih u Hrvatskoj, s kapacitetom smještaja za više od 500 studenata u 250 soba s kupaonicama. Određeni broj soba prilagođen je i za osobe s invaliditetom. U okviru studentskog doma je i studentska menza, garaža te brojni sadržaji za rekreaciju i druženje.
Studenski dom u Dubrovniku
ZVANJE KOJE SE STJEČE
Po završetku sveučilišnog prijediplomskog studija Povijest Jadrana i Mediterana student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) povijesti (univ. bacc. hist.).
Studenski dom u Dubrovniku
MOGUĆNOST ZAPOŠLJAVANJA
Zbog raznovrsnog programa, koji nudi kolegije iz velikog broja disciplina, Studij polaznike osposobljava za širok spektar radnih mjesta. Prvostupnici će angažman i zaposlenje moći naći na radnim mjestima uobičajenim nakon trogodišnjeg Studija povijesti. Kroz specifične kolegije i horizontalnu mobilnost (mogućnost biranja kolegija sa srodnih studija koji se izvode na Sveučilištu u Dubrovniku), Studij polaznicima pruža mogućnost stjecanja osnovnih znanja iz drugih humanističkih, društvenih i umjetničkih disciplina, a arhivska praksa omogućava studentima da se afirmiraju kao aktivni dionici u očuvanju povijesno-kulturnih sadržaja.
Kao i većina drugih humanističkih studija, ovaj studij stvara kompetentne kadrove za rad u kulturnim institucijama i civilnim udrugama koji su osposobljeni za očuvanja povijesnog identiteta i kulturne baštine od apsolutne komercijalizacije.
Novogodišnje kućice na gradskoj rivi Pine u Tivtu koje su upotpunjavale božićno-novogodišnji ugođaj tokom trajanja praznika ove godine neće biti postavljene. O razlozima smo razgovarali sa direktoricom TO Tivat Danicom Banjević.
„Pokušali smo sa predstavnicima Udruženja ugostitelja Tivat ugovoriti da postave novogodišnje kućice, jer moramo priznati cijeloviti je i mnogo ljepši ugođaj. Kazali su nam da su troškovi postavljnja kućica, radne snage i drugih troškova koje imaju dosta visoki za samo četiri dana programa koje organizujemo. Tražili su od nas da program bude duži, odnosno od Božića do Božića. Mi nismo bili u mogućnosti da to ispratimo jer Opština Tivat i TO Tivat imaju određeni budžet za organizaciju novogodišnjih praznika tako da smo iz tih sredstava mogli pokriti organizaciju četiri dana programa. Veliki su troškovi zakupa bine za više dana, angažman izvođača za svaku veče. Mislim da je za Tivat četiri dana intezivnog programa značajno i dovoljno, to je ono što TO Tivat može finasirati“- kazala je Banjević za Boka News.
Ona je izrazila zadovoljstvo intresovanjem za doček Nove godine u Tivtu.
„Mi smo u stalnom kontaktu sa našom turističkom privredom, već znamo da su određeni hotelski kapaciteti popunjeni tokom novogodišnjih praznika. Nadamo se dobroj popunjenosti kapaciteta i u privatnom smještaju i dobroj zabavi tokom praznika“ – kazala je Banjević.
Zimska bajka u Tivtu – foto Boka News
Što se tiče programa, u petak, 30. decembra, naši najmlađi gosti će uživati u Dječijem novogodišnjem programu u periodu od 11 do 14 sati. Sljedećeg dana, 31. decembra, svi posjetioci će biti u prilici da tekuću godinu isprate uz nastup Perpetuum Mobile Band-a, od 21 sat dok će nas u Novogodišnju noć uvesti Indira (ex Colonia) svojom fantastičnom energijom i poznatim hitovima. Veče puno dobre zabave upotpuniće tradicionalni Novogodišnji vatromet, kojim ćemo tačno u ponoć uploviti u 2023. godinu.
Prvi dani Nove godine u Tivtu nastaviće se u prazničnom raspoloženju. Nedjelja, 1. januar 2023. godine, rezervisana je za koncert u podne uz zvuke poznate crnogorske violinistkinje Verice Čuljković – Electric violin u pratnji DJ-a Danila Radusinovića.
U večernjim satima goste će zabavljati tamburaški sastav La Banda od 21 sat nakon čega će nastupiti legendarni pjevač rok scene Željko Bebek, koji će svojim svima poznatim pjesmama, prirediti spektakl za ljubitelje dobre muzike svih generacija.
U ponedjeljak, 2. januara 2023. godine, na novogodišnjoj bini će nastupiti Danijel Alibabić sa početkom u 21 sat, dok će za najbolji provod u ostatku večeri biti zaslužan DJ Buba, čiji nastup je podržan od Porta Montenegra.
Sud za prekršaje u Budvi je u toku novembra mjeseca zaprimio ukupno 148 predmeta u tzv. “hitnom postupku”.
– Najveći broj ovih predmeta je poticao iz oblasti zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, zakona o strancima i zakona o sprječavanju zloupotrebe opojnih droga. U istom periodu, sudije ovog suda su postupale i u 11 ‘hitnih’ predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, dok je u redovnom postupku zaprimljeno još 17 predmeta iz navedene oblasti, čime je, nažalost potvrđena tendencija kontinuiranog rasta ove vrste prekršaja- saopštio je predsjednik suda Marko Đukanović.
Zbog prirode postupka, gotovo svi hitni predmeti su rješavani na jednom održanom ročištu, a u svim predmetima iz Zakona o zaštiti od nasilje u porodici koji su rezultirali osuđujućom odlukom (preko 90 odsto).
– Osim sankcija izricane su i odgovarajuće zaštitne mjere čiji je primarni cilj zaštita žrtve nasilja i odvlačenje nasilnika od ponovnog devijantnog ponašanja- naveo je Đukanović.
“16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” je globalna, svjetska kampanja koju obilježava preko 100 država sveta. Kampanja je počela 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.
Izaći ćemo u subotu 10. decembra 2022. u 12 sati na Trg od oružja ispred stuba srama u Kotoru da svojim tijelima iskažemo protest protiv izostanka stvarnih instutucija i odgovornih političara, koji svojim nečinjenjem prije svega podržavaju nasilje nad ženama a onda i nad svima drugima.
25. novembar proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981.g. Žene su govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju. Govorile su o nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama.
25. novembar je odabran kao dan sećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. Godine 1999. Ujedinjene Nacije su rezolucijom 54/134 službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
2022. godine u Crnoj Gori, na radionicama žene govore o nasilju, koje još uvijek ne uključuju političku torturu režima ali nije daleko ukoliko se nastavi u smjeru neodgovornog odnosa vladajućih političara prema nasilju nad ženama.
Biramo da se obratimo zadnjeg dana Kampanje, 10. decembra na Dan ljudskih prava, jer u Deklaraciji o ljudskim pravima se pozivaju svi narodi na priznanje urođenog dostojanstva, te jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske zajednice kao temelja slobode, pravde i mira u svijetu. Kod nas su sva ta prava uzdrmana a dostojanstvo srozano.
Nema institucije koja bi se bavile nasiljem nad ženama, ni pravima, ni slobodama. Time se bave rijetke nevladine organizacije koje još uvijek istrajavaju na tom putu. Ostaje samo ulica.
Ministarstvo kapitalnih investicija svjesno je značaja i vrijednosti Aerodroma Crne Gore (ACG) za cijelu državu i tim prije treba donijeti konačnu odluku o modelu dalje valorizacije ove državne kompanije, ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika vlade za regionalni razvoj i ministra kapitalnih investicija, Ervina Ibrahimovića i državnog sekretara MKI, Admira Šahmanovića sa izvršnim direktorom ACG, Vladanom Draškovićem i zamjenikom, Petrom Radulovićem, koji je organizovan na Aerodromu Podgorica.
– Valorizacija ACG, u svakom slučaju, mora donijeti povoljne rezultate državi, građanima i cjelokupnoj privredi – ocijenio je Ibrahimović.
Dodao je da je današnji sastanak prilika da se sumiraju rezultati poslovanja u izazovnoj godini koja je na izmaku, ali i da sagledaju planovi menadžmenta za narednu godinu.
– Zajednički cilj je modernizacija aerodroma sa sveobuhvatnim unapređenjem infrastrukture što treba da rezultira što većim prometom putnika i saobraćaja – saopšteno je.
Foto: Ministarstvo kapitalnih investicija)
Na sastanku su predstavljeni ovogodišnji rezultati kompanije koja je tokom prvih 11 mjeseci opslužila preko 1,8 miliona putnika, što je preko 70% prometa u odnosu na rekordnu, predpandemijsku 2019. godinu.
– U ukupnom rezultatu posebno se izdvaja uspjeh Aerodroma Podgorica koji je ostvario promet putnika od čak 97% u odnosu na 2019. godinu, dok je Aerodrom Tivat, u istom uporednom periodu, zbog dobro poznatih geopolitičkih razloga, zabilježio promet od oko 50% putnika u odnosu na tri godine ranije – navodi se u saopštenju.
Kako su na kraju sastanka istakli iz uprave kompanije, Aerodromi Crne Gore su spremni i odlučni da, u skladu sa mogućnostima i nepodijeljenom podrškom resornog ministarstva i Vlade, nastave da budu maksimalno kooperativni u misiji realizacije postavljenih ciljeva.
„Rušilački i nerazumni ratni poduhvat nanio je veliku i neprevaziđenu traumu crnogorskim i hrvatskim građanima, a jedan od načina da se ta trauma prevaziđe je da se o tome razgovara“, istakla je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević na panelu „Dijalogom do suočavanja sa prošlošću“, koji je održan juče, u sali Dodest KIC-a Budo Tomović u Podgorici.
Svjedočenjima bivših rezervista Jugoslovenske narodne armije (JNA) i učesnika odbrane Dubrovnika, u organizaciji HRA i Dramskog studija Prazan prostor, obilježena je 31 godina od napada na Dubrovnik.
“Cilj je da putem dijaloga zasnovanog na činjenicama pomognemo uspostavljanje povjerenja i pomirenja građana Crne Gore i Hrvatske“, navela je Gorjanc Prelević.
Tea Gorjanc Prelević – HRA – foto Filip Roganović
Ona je podsjetila da se Haški tribunal bavio samo najtežim napadom na Stari grad Dubrovnik 6. decembra 1991, dok za ostale zločine na širem dubrovačkom području tokom sedam mjeseci opsade još niko nije odgovarao.
Pozorišni reditelj i profesor FDU Cetinje Petar Pejaković je istakao da mladi s kojima su razgovarali, radeći na predstavi “Smrt u Dubrovniku”, ne znaju ništa o tome, da u udžbenicima nigdje nema priče o opsadi Dubrovnika, niti to nastavnici pominju. „Pogrešno je ćutati o tome, djeca treba da znaju šta se desilo, da gajimo kulturu sjećanja, kako se ništa slično ne bi ponovilo“, naveo je Pejaković.
HRA – foto Filip Roganović
Objasnio je da je “Smrt u Dubrovniku” poludokumentarna predstava bazirana na svjedočenjima učesnika dešavanja u Dubrovniku. Pojašnjava da je obavljeno oko 30 razgovora sa učesnicima ratnih dešavanja iz Crne Gore, te da je dobro da ima sve više onih koji žele o tome da govore. Naveo je da je teško bilo slušati te ispovijesti, te da je, između ostalog, bio šokiran kada je čuo da su u Morinju, pored ostalog, „tjerali zatvorenike da laju na sijalicu”.
Asistentkinja na projektu REKOM Mreža pomirenja, Danijela Vojinović, navela je da i dalje ne postoji politička volja država za međunarodno pomirenje, te da je cilj te organizacije utvrđivanje istine, da se podrže lokalne inicijative radi suočavanja sa prošlošću, kao i da se prikažu sva iskustva ratnih zločina iz ugla žrtava. „Važno je da postoje predstave i filmovi kako bi zainteresovali mlađe generacije za tu temu, kako se ne bi zaboravilo i ponovilo“, rekla je Vojinović.
Novinar i bivši rezervista JNA Veseljko Koprivica je objasnio da su prvoborci ratno-huškačkog novinarstva bili Pobjeda i RTCG. “Momir Bulatović pozivao je u rat, Milo Đukanović govorio da mrzi šahovnicu i da će se konačno razgraničiti sa Hrvatskom, a Marović da je ovo je rat za mir”, podsjetio je Koprivica. Rekao je da je bio prisiljen da ode u Konavle, da je bio vozač jedne čete, da je tamo bilo strašno pljačkanje, paljenje kuća: “Ali to je radilo 10, 15 rezervista, ostali su pokušali da ih spriječe, ali su im prijetili da neće dočekati zoru”.
Novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo podsjetio je i na fotografije, koje je napravio fotograf Pavo Urban, koji je ubijen dok je fotografisao razaranje Dubrovnika 6. decembra 1991. godine.
“Činjenica je da je rat najgori mogući oblik komunikacije među ljudima, nepojmljivo na šta su ljudi spremni u ratu, ali je važno pokazivati i da nijesu svi isti”, dodao je on.
Luko Brailo – foto Filip Roganović
Da nijesu svi isti govori i svjedočenje predsjednika Skupštine dragovoljaca Dubrovačko-neretvanske županije i predsjednika Kluba ratnih vojnih invalida Gorana Žuvele, koji je ispričao i to da je 6. decembra, kada je grad gorio, neko prevario komandanta i 38 granata je onesposobljeno tako da nije izgorjelo. “Tom čovjeku treba dići spomenik, taj neko nije aktivirao te granate, a da se to desilo, Dubrovnik bi do temelja izgorio”, istakao je Žuvela. Naglasio je i da dubrovačkim ženama treba dići spomenik, jer su one najveće žrtve, iako ih niko ne pominje: ”Da nije bilo tih žena, Dubrovnik bi pao”. Ispričao je da je njegova sestra imala tri godine kada je osijedela od granatiranja Dubrovnika.
Učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje ispričao je da je 66 dana proveo u Morinju, navodeći da je to bilo „mučilište“: „Dovedeni su potpuno nevini ljudi, i starci su maltretirani, ponižavani, mlaćeni“… Ispričao je da su bili izloženi psihičkom teroru, zastrašivani lažnim egzekucijama, da nijesu imali hrane, da su im nakon nekoliko dana dali mokru ćebad za pokrivanje… Međutim, on je istakao da je bio stražar Mladen Proročić, koji je bio i u sali Dodesta dok je Bagoje govorio, koji mu je pomogao da sazna gdje mu je porodica, koji je pomagao i ostalim zarobljenicima, da im je donosio cigare: “Dok je on bio na straži, mi smo praktično bili slobodni ljudi”.
Bivši rezervista JNA Marjan Šantić takođe je istakao da su mu prijetili da će mu pobiti porodicu ako ne ode u Dubrovnik. “Najteže mi je bilo kada sam u jednoj kući vidio sakrivene dječje igračke iza bojlera… Isto, neki ljudi su zakopavani tako plitko, da su im ruke izlazile, kad bi počela padati kiša”, rekao je Šantić. On kaže da se i sada boji šta će mu se desiti zbog onoga što govori na panelu.
Novinar Brailo je dodao da mu je najteže bilo, u novembru 1991, kada je ženu i djecu otpratio na brod, te da nije bio siguran da će ih opet vidjeti. “Naučiš kako da od litra vode sve opereš i uši i lice i tijelo i još se napiješ, naučiš biti sretan kad dobiješ parče hljeba”, istakao je. Rekao je i da su na Dubrovnik granate padale sve do sporazuma u Dejtonu na kraju 1995. godine.
Dubrovnik Pavo Urban
Advokat Budislav Minić je ispričao da se kaje što je bio komandir dubrovačke jedinice, te da je poslije rata bio u Dubrovniku da oda počast “svojim ratnim neprijateljima”.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadic Mijović je istakla da je tri decenije na snazi falsifikovanje istorije i pokušaj zaborava, te da ne smijemo zaboraviti ko su bili glavni inspiratori ovih zločina. “Ti ljudi su nažalost i danas na vlasti”, zaključila je.
Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je naglasila da postoji snažan otpor uvođenju ovih tema u obrazovni sistem, te da se to mora mijenjati.
Učesnici konferencije su se složili da je najvažnije da mladi ljudi čuju i znaju šta se dešavalo devedesetih, kako se tako nešto nikada ne bi ponovilo. “Sve za mir, sve protiv rata”, zaključio je Koprivica.
Napad na Dubrovnik počeo je 1. oktobra 1991. Rat se odvijao od Prevlake i Konavala preko šire regije Dubrovnika, uključujući Stari grad koji je pretrpio najteže granatiranje 6. decembra 1991. Vojnim formacijama JNA komandovao je general Pavle Strugar. Opsada Dubrovnika trajala je do 26. maja 1992. godine. Poginulo je 116 civila, 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.
Na skupu je prikazana i izložba fotografija Pava Urbana, koju je SENSE Centra za tranzicijsku pravdu, objavio podovom 30. godišnjice od napada na Dubrovnik. Fotografije dokumentuju granatiranje Dubrovnika 1991. godine, i uključuju posljednje fotografije koje je Urban snimio 6. decembra 1991. godine, u vrijeme najžešćeg artiljerijskog napada u kojem je izgubio život.
Projekti “Svjedočenja o opsadi Dubrovnika 1991-1992” Akcije za ljudska prava i „Kada smo jednom išli na Dubrovnik“ Praznog prostora dio su projekta “REKOM mreža pomirenja” koji finansijski podržava Evropska Unija. Sadržaj projekata isključiva je odgovornost Akcije za ljudska prava i Praznog prostora i ne odražava nužno stavove Evropske unije.
