Dokumentarna serija „Boka pomorska“ koja se trenutno premijerno emituje na nacionalnom javnom servisu Radio-televiziji Crne Gore, predstavljena je publici u sinoć u Tivtu u Zbirci pomorskog nasljeđa – Porto Montenegro.
Na promociji su govorili članovi autorskog tima serije “Boka Pomorska“, autor koncepta, koscenarista i reditelj Rastko Šejić, scenarista i voditelj Siniša Luković, i izvršni producent, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Ovom prilikom pretpremijerno je prikazana epizoda koja još nije prikazana na RTCG, a tematski je vezana za grad Tivat, o kapetanu Iliji Damjanoviću (1868-1953.) iz Lepetana.
U Njivicama je nakon požara uslijedio period obilnih padavina, pa je došlo do velike erozije tla i pojave blata, koje je sišlo do kuća. Tako da bi pošumljavanje u narednom periodu umnogome pomoglo da se spriječi eventualna erozija
Služba zaštite i spasavanja Opštine Herceg Novi će u saradnji sa lokalnom samoupravom, gradskim preduzećima i planinarskim klubom Subra, u narednom periodu nastojati da očisti, a zatim i mapira što više starih pješačkih staza i manjih lokalnih puteva u zaleđu. Na ovakav način biće olakšane intervencije vatrogasaca na nepristupačnim terenima.Prema riječima Zorana Gambera, samostalnog savjetnika u Službi, gabariti vatrogasnih vozila pripadnicima Službe zaštite i spasavanja često onemogućavaju interevencije na nepristupačnim terenima, zbog čega su za razvlačenje vatrogasne linije jako važni stari lokalni putevi i staze.
– Njihovu važnost vidjeli smo na primjeru u Njivicama u pojasu Štreka. Tu je probijen jedan put u saradnji sa mještanima i vatrogascima. Uloga tih lokalnih zapuštenih puteva je veoma važna – ističe Gamber.
Posebno je istakao da bi na površinama koje su opožarene u ljetnom periodu trebalo što prije izvršiti pošumljavanje, kako bi se spriječila erozija tla.
– Takav primjer je u Njivcama gdje je nakon požara uslijedio period obilnih padavina, pa je došlo do velike erozije tla i pojave blata, koje je sišlo do kuća. Tako da bi pošumljavanje u narednom periodu umnogome pomoglo da se spriječi eventualna erozija, koju vidimo da se dešava – konstatuje Gamber.
Posredstvom prekograničnog projekta “Flood and fire” u toku je nabavka navalnog vozila i specijalizovane opreme za hercegnovske vatrogasce.
Mještani pomažu u mapiranju starih puteva
Za intervencije navalnim vozilima problematično je kompletno zaleđe Herceg Novog, posebno orjenski predio gdje, kako navodi Gamber, postoje mapirani putevi, kao i lokacije za nove, koje je potrebno probiti, očistiti i mapirati, ali i redovno održavati.
– Imamo saradnju sa svim lokalnim preduzećima, a naglasio bih i sa PK Subra. Sa njima ćemo pokrenuti inicijativu da završimo određene dionice, koje oni mnogo bolje poznaju jer su stalno na tim terenima, kao i sa mještanima. Mještani su nam mnogo pomogli u ovakvim situacijama, ukazujući nam na neke puteve za koje dosad nismo znali – kazao je Gamber.
Zbog vožnje pod dejstvom alkohola policija je uhapsila 48 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, od čega je 25 vozača uhapšeno u Podgorici.
Saobraćajna policija je u danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirala 45 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedan osoba smrtno stradala, dok je pet osoba zadobila teške tjelesne povrede, a 21 osoba je zadobilo lake tjelesne povrede.
– U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su podnijeli 536 prekršajnih prijava, izdali 78 prekršajnih naloga, oduzeli 14 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja – navodi policija.
Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
U sklopu obilježavanja Dana opštine Kotor, JK Lahor je proteklog vikenda organizovao regatu “Dan Kotora” za klase Optimist i ILCA4. Tokom dva dana jedrenja, u zahtjevnim uslovima, za odličja se nadmetalo 40 takmičarki i takmičara iz tri kluba.
Prvi dan subota – 12.11.2022.
Prvog dana jedrenja flota je isplovila na more već u 11:00 časova, ali se zbog promjenjivih uslova na start čekalo sve do 13:00 časova. Sudije su imale težak zadatak postavljanja regatnog polja jer je vjetar nekoliko puta mjenjao smjer. Na kraju su se stvorili uslovi da se regatno polje postavi na potezu od Biologije mora do ljetnjeg bazena gdje su odjedrene po dvije regate za obje klase.
Vjetar je duvao iz pravca sjever – sjeverozapad jačinom od 5 do 25 čvorova što je takmičarima stvaralo dodatne probleme pa je bilo dosta prevrtanja a najmlađi takmičari svih klubova su povučeni na kopno uslijed, za njih, prejakih udara vjetra.
Drugi dan nedjelja – 13.11.2022.
U nedjelju je osvanu oblačan dan sa jakim vjetrom koji je duvao uglavnom iz pravca istoka. Flota je opet isplovila u 11:00 časova ali su na moru problemi sa vjetrom bili veći nego prvog dana. Pravac vjetra se mjenjao učestalo od jugositoka do sjeveroistoka. Više puta se pokušavalo sa startom, ali su dvije trke prekinute uslijed naglih i velikih promjena pravca vjetra. U 13:00 časova ekipe su povučene se vode i regatni dan je završen.
Regata Dan Kotora
Rezulatati i nagrade
Nakon dvije odjedrene regate rezultati po klasama su sledeći:
Pregovori oko opšteg kolektivnog ugovora privode se kraju i potpisivanje se može očekivati vrlo brzo, najkasnije do nove godine, saglasni su gosti Jutarnjeg programa TVCG predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković i Filip Lazović iz Unije poslodavaca. Keković ističe da sindikati ne odustaju od neradne nedjelje, te da postoji samo mogućnost da se ona ukine tokom ljetnje turističke sezone.
Kako je kazao Keković, nakon trećeg sastanka partnera iz sindikata i Unije poslodavaca (UP) i razgovora oko kolektivnog ugovora koji već dvije godine nijesu okončani, pojavilo se tumačenje da nedjelja bude opet radna, ali istina je da je od sindikata tražena podrška u pravcu ukidanja tokom ljetnje sezone.
“USSCG i Savez sindikata CG i dalje su na principijelnim osnovama od prije dvije godine, a to znači da ukoliko se uvede radna nedjelja tokom ljetnje i zimske sezona, taj dan bude plaćan uvećano, i uz mogućnost korišćenja slobodnog dana tokom naredne sedmice, i uz čvrsto obećanje da će institucije sistema kontrolisati poslodavce da li poštuju ova pravila”, kazao je Keković.
Kako je objasnio, nakon jednog test perioda od godinu dana, vidjelo bi se da li su poštovana prava radnika, da li su oni zadovoljni. Onda bi podržali formiranje radne grupe koja bi izmijenila član zakona koji bi to regulisao.
“Mi smo se i kada je uvođena neradna nedjelja bunili za rad nedjeljom nekih objekata, kao apoteke, kiosci, pumpe, pa su te pumpe zloupotrijebile to pravo i postale nelojalna konkurencija trgovini. Već odavno su se stekli uslovi da se taj član 35 A zakona preispita u jednom dijelu, a ponavljam neradna nedjelja neće biti ukinuta u trgovini. Očekujemo da tokom ljetnje sezone testiramo jedan od modela koji smo ponudili, a gdje bi neki objekti radili i nedjeljom”, kazao je Keković.
Lazović ističe da neradan dan tokom nedjelje sljeduje svakoga i on je regulisan Zakonom o radu i to nema veze sa neradnom nedjeljom, to se tiče poslodavca kojima je ostavljeno da biraju da li im je isplativo da rade nedjeljom ili ne.
“Država se nije pokazala dovoljno moćno da ovaj dio iskontroliše, pa smo dobili rješenje o neradnoj nedjelji koja je za Uniju poslodavaca sporna. Uvođenje izmjene člana 35 A Zakona o unutrašnjoj trgovini mislimo da je to jedan kompromis i da treba da pokažemo dozu razumijevanja za interese sindikata, odnosno zaposlenih, a očekujemo i da oni uvaže objetivne razloge, a tiču se toga koliko neradna nedjelja umanjuje promet, naročiti tokom ljetnje sezone. To će biti naš fokus, već se pominje uvećanje dnevnice za one koji rade nedjeljom za 80 odsto i to je načelno prihvatljivo i nama”, navodi Lazović.
Što se tiče UP i opšteg kolektivnog ugovora nada se da će se ovog puta desiti dogovor prihvatljiv za sve, jer smatra da je to i njihova dužnost i odgovornost da što prije imamo definisan takav akt.
“Svako sporno pitanje treba da rješavamo da bude plod konsenzusa. Mi ne zastupamo nikog ko želi da krši prava zaposlenih, ali tu treba država više da se uključi, jer nemoć države ne može da se rješava tako što će se sve prebaciti na poslodavca. Opšti kolektivni je produžen opet do nove godine, ali UP će pokazati spremnost da se stvar dovede do određenog konsenzusa što prije”, poručuje Lazović.
I Keković napominje da pregovori idu oko kolektivnog ugovora u dobrom pravcu.
“Naša percepcija je da postoji 95 odsto šanse da ćemo ga potpisati uskoro i to ćemo znati ovih dana, a jedan od uslova o kojima moramo da pregovaramo je taj model da se ljetnim mjesecima radi nedjeljom. Taj pravac nije ukidanje neradne nedjelje”, ponovio je Keković.
Turska policija uhitila je osobu osumnjičenu za podmetanje bombe koja je u nedjelju eksplodirala u pješačkoj zoni u centru Istanbula, usmrtivši najmanje šestero i ranivši više desetaka ljudi.
Bomba je eksplodirala u nedjelju oko 16.20 sati po lokalnom vremenu u aveniji Istiklal, ulici s brojnim kafićima, restoranima, kinima i trgovinama.
Prema trenutno dostupnim podacima, u eksploziji poginulo je najmanje šest osoba, a 81 je osoba ranjena, među njima dvije teško. T
urski predsjednik Recep Tayyip Erdogan osudio je u nedjelju “kukavički napad”. “Prve informacije upućuju na zaključak da je riječ o terorizmu”, rekao je Erdogan. Niko zasada nije preuzeo odgovornost za napad.
U ponedjeljak ujutro ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu izjavio je, prema izvještaju državne televizije TRT, da je policija uapsila osobu koja je podmetnula bombu. Osumničena je osoba povezana sa zabranjenom Kurdskom radničkom strankom (PKK), a ministar Soylu zaprijetio je osvetom, naveo je TRT.
U EU i SAD-u PKK ima status terorističke organizacije, napominje agencija dpa. Avenija Istiklal bila je meta terorističkog napada i 2016. godine, kada je bombaš-samoubojica ubio četvero ljudi i ranio njih 39. Turska je vlada tada objavila da je napadač povezan sa skupinom Islamska država, ali ona nije preuzela odgovornost, ističe dpa.
Šengenski prostor, najveće međudržavno područje bez granične kontrole na svijetu, uskoro bi se trebao proširiti na barem jednu novu članicu EU-a, ako ne i tri, piše ovaj tjedan ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina. Trenutno se šengenski prostor sastoji od 22 zemlje članice EU-a i četiri zemlje izvan Unije. Sada još tri članice EU-a kucaju na vrata – Hrvatska, Bugarska i Rumunjska.
Od 27 država članica EU-a, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Cipar i Irska trenutno nisu dio šengenskog prostora. S druge strane, šengenski prostor obuhvaća Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn koji nisu u EU-u.
Češka, koja predsjeda Evropskom unijom, naznačila je da želi da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska zajedno uđu u šengensku zonu bez granične kontrole. Očekuje se da će Vijeće EU-a o tome glasati 9. prosinca, a Hrvatska je na najboljem putu da postane članica s obzirom na to da do sada nije bilo najava, barem javnih, da bi neka članica šengenskog prostora stavila veto.
ENR podsjeća da je Vijeće EU-a još u lipnju pokrenulo proces donošenja odluke o ulasku RH u šengenski prostor, zatraživši mišljenje Europskog parlamenta koji je na plenarnoj sjednici 10. studenoga glasao za ulazak Hrvatske u šengen. To mišljenje nije obvezujuće za Vijeće, ali ono je potreban proceduralni korak kojim se šalje i politička poruka. Bio je to pretposljednji korak do konačne odluke koja se očekuje 9. decembra na Vijeću EU-a.
To tijelo predložilo je da se od 1. januara 2023. ukinu kontrole na kopnenoj i pomorskoj granici Hrvatske s državama šengena, a od 26. ožujka 2023. kontrole u zračnim lukama.
Hrvatska je i na pragu uvođenja eura, dodaje ENR.
Što se tiče Rumunjske i Bugarske, te dvije zemlje na čekanju su od 2011. Vijeće EU-a i Europski parlament potvrdili su u lipnju te godine da Bugarska i Rumunjska ispunjavaju sve kriterije za ulazak u šengen. Međutim, u septembru 2011. Nizozemska i Finska stavile su veto na pristupanje spomenutih zemalja, navodeći kao razlog nedovoljno djelovanje protiv korupcije i organiziranog kriminala. Europski parlament je 18. listopada 2022. – četvrti puta od 2018. – pozvao države članice da bez odgode integriraju Rumunjsku i Bugarsku u šengenski prostor.
Međutim, Nizozemska i dalje dovodi u pitanje spremnost Bugarske i Rumunjske za šengen. U listopadu ove godine nizozemski parlament usvojio je rezoluciju kojom se protivi pristupanju Bugarske i Rumunjske šengenskom prostoru. Istaknuta je potreba daljnje analize funkcioniranja vladavine prava, dok je ocijenjeno kako je potrebno provjeriti je li i u kojoj mjeri došlo do smanjenja korupcije i organiziranog kriminala u Bugarskoj i Rumunjskoj.
“Ako ova pitanja nisu riješena u državi članici šengena, to može uzrokovati ozbiljne probleme zbog nedostatka graničnih kontrola. Stoga to predstavlja rizik za sigurnost Nizozemske i cijelog šengenskog prostora”, navodi se u rezoluciji.
Bugarski predsjednik Rumen Radev komentirao je rezoluciju 21. oktobra. “Izbori u Nizozemskoj održavaju se u proljeće. Ovo je teška tema, ali Nizozemska je već izolirana u Vijeću. Bugarska i Rumunjska taoci su unutarnje politike u Nizozemskoj i to neće dugo trajati”, kazao je.
Rumunjski ministar vanjskih poslova Bogdan Aurescu smatra da još ima prostora za političke, diplomatske i tehničke korake i vjeruje u ulazak u šengen paralelno s Hrvatskom. “Uvjeren sam da nizozemska strana procjenjuje apsolutno sve opcije i varijante”, rekao je Aurescu.
Europski parlament opisao je trenutnu situaciju štetnom za jedinstveno europsko tržište. “Održavanje unutarnjih graničnih kontrola je diskriminirajuće i ima ozbiljan utjecaj na živote mobilnih radnika i građana”, poručili su europarlamentarci.
ENR spominje i pitanje graničnog spora Slovenije i Hrvatske i ističe da Ljubljana podržava članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru, ali isto tako da je neizvjesna sudbina arbitražnog sporazuma o granici iz 2017.
Hrvatska inzistira na tome da više nije stranka u arbitraži jer je Slovenija odgovorna za proceduralne nepravilnosti. Ljubljana, pak, inzistira da je arbitražno rješenje konačna presuda o granici.
Slovenski političari često su više ili manje otvoreno raspravljali o mogućnosti uvjetovanja članstva Hrvatske u šengenu provedbom arbitražne presude o granici. Posljednjih tjedana pojavile su se glasine da slovenska vlada sastavlja jednostranu izjavu prema kojoj Hrvatska ulaskom u šengenski prostor prihvaća arbitražnu presudu.
“Razgovaramo o usvajanju izjave, ali ta izjava neće biti ništa drugo nego obnovljena predanost provedbi arbitražne presude”, rekla je prošlog tjedna slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon.
Fajon, koja očekuje pozitivnu političku odluku ministara unutarnjih poslova EU-a o članstvu Hrvatske u šengenskom prostoru, najavila je i da će slovenska vlada uskoro predstaviti nacrt stajališta o kojem će se potom glasati u parlamentu.
Ulazak Hrvatske u šengen poseban je izazov za Bosnu i Hercegovinu koja s Hrvatskom dijeli gotovo tisuću kilometara granice, ističe ENR.
Između dviju zemalja postoje snažne gospodarske, kulturne i obiteljske veze. BiH strahuje da bi šengenska pravila mogla “učvrstiti” granicu. Trgovci očekuju probleme u brzini protoka robe preko granice s Hrvatskom. Između BiH i Hrvatske postoji devet graničnih prijelaza i 20 stalnih prijelaza za prekogranični promet. Od devet prijelaza samo dva imaju poseban status za obavljanje fitosanitarnog nadzora. Preko njih se može izvoziti voće, povrće i sva druga roba koja zahtijeva tu vrstu pregleda. Vanjskotrgovinska komora BiH je u nekoliko navrata upozorila da bi primjena šengenskih inspekcijskih standarda mogla stvoriti redove.
Granična policija objavila je da će “članstvo Hrvatske u šengenu osigurati ispunjavanje svih kriterija, a time i vrlo visoku razinu sigurnosti vanjskih granica države. To je posebno značajno u prevenciji svih oblika prekograničnog kriminala i ilegalnih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize”.
Uz potporu EU-a, Hrvatska je uložila u zaštitu granice koje čuva 6500 policajaca.
Nevladine udruge i mediji u više su navrata izvještavali o nasilnim povratcima i nehumanom postupanju hrvatskih vlasti prema ilegalnim migrantima. Zbog toga je država u suradnji s organizacijama civilnog društva pokrenula neovisni nadzor postupanja granične policije prema migrantima i tražiteljima azila.
Takvi mehanizmi nadzora, prema Komisijinom prijedlogu Europskog pakta o migracijama i azilu, trebali bi postojati u svim državama članicama.
Dokumentarna serija „Boka pomorska“ koja se trenutno premijerno emituje na nacionalnom javnom servisu Radio-televiziji Crne Gore, predstavljena je publici u sinoć u Tivtu u Zbirci pomorskog nasljeđa – Porto Montenegro.
Na promociji su govorili članovi autorskog tima serije “Boka Pomorska“, autor koncepta, koscenarista i reditelj Rastko Šejić, scenarista i voditelj Siniša Luković, i izvršni producent, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Ovom prilikom pretpremijerno je prikazana epizoda koja još nije prikazana na RTCG, a tematski je vezana za grad Tivat, o kapetanu Iliji Damjanoviću (1868-1953.) iz Lepetana.
Više u našem video prilogu.
„Boka pomorska“ gledaoca vodi na uzbudljiv, dinamičan i interesantnan put kroz bokeške muzeje, arhive, mjesta istorijskih dešavanja, kroz duhovnu i prirodnu zaostavštinu Boke Kotorske. Putem sačuvanih starih dokumenata, slika, karti, fotografija i raznih artefakata, serija priča o dijelu prebogate pomorske baštine jedinog fjorda na Mediteranu. O istoriji svjedoči više od 50 relevantnih sagovornika – od istoričara, arheologa, muzejskih eksperata, književnika, istoričara umjetnosti, sveštenika, etnologa, samih pomoraca ili potomaka nekih od slavnih bokeljskih kapetana.
Budžet Opštine Tivat za 2023. iznosiće 24.055.700 eura i biće za čak 30 odsto veći od ovogodišnjeg a žitelji tog grada mogu očekivati znatno veća ulaganja lokalne uprave u gradnju novih javnih objekata i infrastrukture, te više novca za kulturu, sport, socijalna davanja i NVO sektor.
Čulo se tom tokom javne rasprave o nacrtu budžeta Opštine Tivat za 2023. koja se završava danas. Nacrt budžeta pripremila je administracija aktuelnog gradonačelnika Željka Komnenovića koji je u pretak veče, na cetralnom okruglom stolu sa predstavnicima građana i Mjesnih zajednica, kazao da je ovakav planirani budžet za narednu godiunu potvrda dobrog rada dosadašnje lokalne vlasti Tivta koju su činile tri građanske liste. Ona je, kaže Komnenović, u protekle dvije godine uradila mnogo da finansijski stabilizuje grad, vrati prispjele dugove, izvučee Tivat iz minusa od 4 miliona eura u gradskoj kasi koliko joj je ostavila prethodna DPS-SD-HGI lokalna vlast i dovede ga do aktuelnog pludsa od preko 9,5 miliona eura na računima Opštine.
„Za nama su dvije turbulentne i izazovne godine u kojima smo spašavali grad od bankrota i pokušavali da Tivat finansijski „vratimo na zelenu granu“. Rezultati koje imamo su prevazišli i naša najoptimističkijaočekivanja tako da smo već na kraju septembra mjeseca imali ostvarenje planiranog budžeta za 2022. u procentu od čak 110%. Namjera nam je da se sav raspoloživi novac kojeg sada imamo, do zadnjeg centa ulođžimo u izgradnju nove, gradu nedostajuće infrastukture i javnih objekata, kao i da značajno uvećamo izdvajanja za kulturu, sport i socijalnu politiku.“- istakao je Komnenović.
Tako će dogodine transferi iz gradska kase Tivta za sport iznositi 800.000 eura i biti dvostruko većiu od aktuelnih. Od toga će najveći dio novca – pola miliona eura otići za dva glavna tivatska prvoligaša. Fudbalski kllub Arsenal i košarkaški klub Teodo, dok će ostale sportske organizacije međusobno podijeliti 300.000 eura. Ukupno će transferi insititucijama, pojedincima i NVO sektoru u okviru kojih su i izdvajanja za sport, sa ovogodišnjih 991.000 eura, u 2023. porasti na čak 1,49 miliona eura. Povećaće se i izdvajanja za stipenduje studentima, besplatan đački prevoz, pomoć insutitucijama, jednokratne socijalne pomoći, finansiranje projekta NVO sektora…
Kapitalni izdaci za gradnju nove inftarstrukture, javnih objekata i kupovinu nove opreme za gradska preduzeća i ustanove će sa ovogodišnjih 9,7 miliona, biti povećani na preko 14 miliona eura. Od toga je 2,5 miliona eura namijenjeno za ekspropijaciju, 1,77 miliona za otplatu kredita njemačkoj KfW banci za gradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture, preko 3 miliona eura za plaćanje već ugovorenih ili započetih projekata u gradnji lokalne infrastrukture i objekata,, 1,7 miliona za unapređenje vodovodne i kanalizacione mreže, 3 miliona eura za „ostale kapitalne izdatke“…. Planiran je i utrošak pola miliona eura za nova „sredstava transporta“ od čega će se kupovati nekoliko novih vozila za potrebe Komunalnmog preduzeća, ali najverovatnije i autobusi ili minibusi za obavljanje gradskog saobraćaja i prevoza učenika ukoliko to kaom opravdano, preporuči Studija organizacije i vođenja saobraćaja u Tivtu koju je Opština već naručila kod Saobraćajnog fakulteta u Beogradu.
Za otpatu dugova – bankarskih kartkoričlnih kredita koje je motrala uzeti 2021. radi stabilizacije gradskih finansija koje su tada bile „u crvenom“, Optšina Tivat će dogodine izdvojiti 528 hiljada eura.
Izdvajanja iz gradska kase za bruto-zarade i doprinose za zaposlene u lokalnoj upravi Tivta dogodine će iznositi 2,83 miliona eura i bile 1% manja od ovogodišnjih, ostala lična primanja zaposlenih 324.000 eura, dok će rashodi Opštine za materijal iznositi 627.900 eura i biti 3 odsto većč od ovogodišnjih. Rashodi za usluge iznosiće 1,62 miliona eura i biće 52% veći od ovogodišnjih a usnovni uzroki tome je činjenica da će lokalna uptrava Tivta dogodine čak 250.000 eura utrošiti na stavki „medijske i promotivne aktivnosti“ što je čak pet puta više nego 2022.
„Razlog za ovaj enormi porast potrošnje po tom osnovu je što dogodine po sporazumu o poravnanju koji smo postigli sa Organizacijom nza zaštitu prava autora muzike, moramo da solidarno sa Turističkom orghanizacijom Tivat, PAM-u platimo ukupno 700.000 eur za autorska prava za muzičke programe koje su prioteklih desetak godina za vrijeme bivše DPS, SD, SDP i HGI lokalnih vlasti, izvođeni na javnim manifestacijama u Tivtu, bez da su na vrijeme tada plaćane te nadokane PAM-u.“- pojansno je sekretar za finansije Optine Tivat Jovan Brinić. On je dodao da će dogodine biti znatno uvećana i izdavajanja iz gradska kase Tivta za programske aktivnosti lokalnih ustanova kulture; Centra za kultru, Muzeja i galerije i Gradske biblioteke a za što će biti utrošeno ukupno 642 hikljade eutra – 82 odsto više nego ove godine. Novina je i to što će sve lokačne javne ustanove dogodine ponovno dobiti i sopstvene žiro-račune u skladu sa preporukama eksternog revizora, čime će se prekinuti restriktivna praka koju je prije nekoliko godina uveo bivši gradonačelnik Dragan Kankaraš (DPS) kako bi redukovao nenamjensku potrošnju javnog novca u tim ustanovama.
„Takva praksa koja je tada vjerivatno i bila opravdana zbog načina na koji se u pojedinim JU neodgovorno trošio novac, u međuvremenu je pokazala i brojna ograničenja i nerijetko dovodila i do problema u funkcionisanju nekih JU, pa će one dogodine u skladu sa preporukom revizije, ponovno dobiti svoje žiro račune, ali time i veću odgovornost menadžmenta tih JU za njihovo stabilno i domaćinsko polsovanje.“- istakao je gradonačelnik Komnenović.
NATAŠA PIRC MUSAR postala je prva predsjednica Slovenije u povijesti te države. Nakon zatvaranja birališta prebrojano je više od 90% glasova, a Pirc Musar dobila je 53.91 posto glasova. Njezin protukandidat Anže Logar, koji je dobio 46.09 posto glasova, priznao je poraz.
Oboje kandidata podržava ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ali i provedbu odluke arbitražnog suda o granici koju oni smatraju valjanom, a Hrvatska kontaminiranom zbog upletanja slovenskog suca u proces. Osim njih dvoje, za mjesto predsjednika republike natjecalo se još pet kandidata – Milan Brglez, Janez Cigler Kralj, Miha Kordiš, Vladimir Prebilič i Sabina Senčar.
Pobjeda u drugom krugu
Budući da niti jedan od sedam kandidata u prvom krugu nije dobio više od 50 posto glasova, o novom predsjedniku ili predsjednici odlučio je današnji drugi krug u koji je ušlo dvoje kandidata koji su 23. listopada dobili najviše glasova.
Ovi predsjednički izbori sedmi su u povijesti samostalne Slovenije. Dva petogodišnja mandata predsjednik je bio Milan Kučan, nakon njega Slovenijom su predsjedali Janez Drnovšek i Danilo Türk, a potom u dva mandata Borut Pahor. Pobijedi li Pirc Musar, postat će prva žena na funkciji predsjednika Slovenije.
