Odbor povjerenika Opštine Tivat usvojio više izvještaja o radu opštinskih preuzeća, nije JU Muzej i galerija Tivat…

0
Odbor povjerenika Opštine Tivat usvojio više izvještaja o radu opštinskih preuzeća, nije JU Muzej i galerija Tivat…
Odbor povjerenika

Odbor povjerenika Opštine Tivat u drugom dijelu VIII sjednice razmatrao je izvještaje o radu dijela opštinskih preduzeća i ustanova. Iz razloga hitnosti, u istom danu održana je i IX sjednica na kojoj je imenovan novi član Opštinske izborne komisije.

Povjerenici izglasali su Izvještaj o radu DOO Autobuska stanica Tivat sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu, te Godišnji izvještaj o radu DOO Parking servis Tivat o realizaciji godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu. Pandemija koronavirusa značajno je uticala na rad Autobuske stanice, dok je Parking servis u prethodnoj godini ponovo ostvario dobar finansijski rezultat i dobit u iznosu od preko 85 hiljada eura, saopšteno je iz ovih preduzeća prilikom diskusije. Raspravljalo se o raspodjeli dobiti, kao i o najavljenom spajanju u jedno preduzeće, za šta je bivši saziv Skupštine usvojio Elaborat.

Sa jednim glasom za i 4 uzdržana, Odbor povjerenika danas nije usvojio predloženi Izvještaj o radu JU Muzej i galerija Tivat sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu.

Razlog za takvo izjašnjenje su, kako je rečeno, neizvršene obaveze i aktivnosti na koje ukazuje izvještaj eksterne revizije, a među kojima je i nerealizovana sanacija kule. Potpredsjednik opštine Vladimir Arsić kazao je da sanacija kule kasni zbog nenamjenski potrošenih sredstava od strane prethodne administracije i problema sa projektnom dokumentacijom. U ovogodišnjem budžetu za tu je namjenu ponovo opredijeljen novac i nakon sprovedenog tendera sa izabranim izvođačem je potpisan ugovor, a početak radova očekuje se naredne sedmice, najavio je Arsić.

Na sjednici nije usvojen ni Izvještaj o radu JU Sportska dvorana Tivat sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu. Za izvještaj su glasali povjerenici Igor Jovović i Goran Sindik, dok su ostali bili uzdržani. Takvu odluku obrazložili su navodima iz nalaza eksterne revizije i nerealizovanim aktivnostima.

Prvi Izvještaj o radu Gradske biblioteke Tivat, bez finansijskog izvještaja podržalo je svih pet povjerenika. Kako je saopšteno, izvještaj se odnosi na period od avgusta 2021. godine jer je tada ustanova registrovana u CRPS, a finansijski dio biće prikazan kroz Izvještaj Centra za kulturu Tivat za 2021. godinu, budući da su sve do marta 2022. godine dvije ustanove bile na zajedničkoj budžetskoj jedinici Opštine Tivat.

Osmo zasijedanje zaključeno je jednoglasnim usvajanjem Izvještaja o radu Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju Tivat sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu.

Na dnevnom redu IX sjednice za člana Opštinske izborne komisije imenovan je Radosav Tujković, umjesto člana Petra Samardžića, koji je na to mjesto podnio ostavku iz razloga nespojivosti funkcije.

Aktuelni sedmočlani Odbor povjerenika Vlada Crne Gore imenovala je 23. 06. 2022. godine, u sastavu Goran Sindik i Igor Jovović – građani Tivta, Jelena Krivokapić – predstavnica Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, Enesa Hasanagić Katana i Jelena Pejović – predstavnice Ministarstva javne uprave, Šućo Orahovac – predstavnik Ministarstva finansija i Aleksandra Gardašević Slavuljica – predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Herceg Novi raspisuje dva tendera – za izgradnju autobuske stanice i rekonstrukciji šetališta Pet Danica u Igalu

0
Herceg Novi raspisuje dva tendera – za izgradnju autobuske stanice i rekonstrukciji šetališta Pet Danica u Igalu
Sa sastanka u opštini HN

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić održao je danas sastanak sa direktorom Uprave za kapitalne projekte Esminom Bećovićem, u okviru kojeg je razgovarano o započetim kapitalnim projektima na teritoriji Herceg Novog, kao i onim čija će realizacija tek uslijediti.

Između ostalih, razgovarano je o projektima: regulacije bujičnog potoka Nemila u Meljinama, izgradnje nadzemne pasarele u Bijeloj, izradi Idejnog rješenja i Glavnog projekta rekonstrukcije objekta Zadužbina porodice Bošković-Đurović-Laketić u naselju Srbina, izgradnje kanalizacione mreže Kutsko polje i zaštite vodoizvorišta Opačica, izgradnje putnog pravca Monte Rose, izgradnje panoramske gondole Igalo-Ilinica, izgradnje saobraćajnice-sekundarne putne mreže za potrebe autobuske stanice u naselju Bare-Igalo, izgradnje vodovodne mreže na Luštici, izgradnje i opremanja vrtića „Naša radost“ na Savini, sanacije puta Kruševice-Vrbanj-Orjen, izrade Glavnog projekta zaobilaznice oko Herceg Novog od Sutorine do Zelenike, rekonstrukcije sportskog bazena sportskog dijela objekta II faze Instituta „Dr Simo Milošević“, sanacije područnog odjeljenja u Sutorini OŠ „Dašo Pavičić“, adaptacije krova fiskulturne sale SMŠ „Ivan Goran Kovačić“, rekonstrukcije Kanli kule, izgradnje sanitarne deponije „Duboki do“, završetku radova na postrojenju za preradu otpadnih voda, dogradnje Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kao i izgradnje osnovne škole u Igalu.

Kako je nakon sastanka istakao predsjednik Katić, razmatrani su svi projekti koji su u fazi realizacije ili tek treba da se realizuju, a koji se nalaze u Budžetu države Crne Gore za 2022. godinu. On je dodao i da će Opština tokom narednih sedmicu do dvije raspisati dva tendera – za izgradnju autobuske stanice i za Šetalište Pet Danica u Igalu.

-Takođe, kada je u pitanju izrada projektne dokumentacije za zaobilaznicu oko Herceg Novog, uskoro će se odabrati projektant, a vrlo brzo ćemo imati i odluku o izvođaču radova za izgradnju vodovoda na Luštici. Radi se o zaista velikim projektima koji će biti realizovani u narednom periodu i za koje je završena tenderska procedura, naglasio je predsjednik Katić.

Predsjednik se osvrnuo i na danas usvojenu Odluku Vlade o izgradnji škole u Igalu, što predstavlja preduslov za ulazak u dalju proceduru.

-Kada zvanično dobijemo tu Odluku, raspisaćemo konkurs za idejno rješenje škole u Igalu, nakon toga i za izradu projekte dokumentacije, pa poslije toga za izvođača radova. Imaćemo tu i eksproprijaciju zemljišta. To su stvari koje ćemo morati završiti, ali idemo ka tome da Igalo konačno dobije školu, poslije 50 godina čekanja, naglasio je Katić.

Prema riječima Bećovića, Herceg Novi će za koju godinu biti jedan od najrazvijenih gradova u Crnoj Gori.

–Neki od projekata su pri kraju u realizaciji, neki će uskoro biti započeti. Drago mi je da će Herceg Novi za koju godinu biti jedan od najrazvijenijih gradova u Crnoj Gori. Do sada smo imali dobru komunikaciju, kao i sada od kad sam ja na čelu Uprave za kapitalne projekte, tako da mislim da će se Herceg Novi svakim danom sve više razvijati, istakao je Bećović i garantovao da će svi projekti biti realizovani kada se ispune potrebni uslovi.

Do kraja godine bi trebalo da bude kompletirana dokumentacija za školu u Igalu, kako bi što prije bila započeta izgradnja, zaključio je Bećović.

Sastanku su prisustvovali i potpredsjednici Opštine, Mirko Mustur i Miloš Konjević, sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović i Vladana Kundačina ispred Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.ć

AirBaltic uvodi direktnu liniju Riga-Tivat

0
AirBaltic uvodi direktnu liniju Riga-Tivat
AirBaltic

U okviru velike ekspanzije najavljene za sledeću ljetnju sezonu, letonski airBaltic uvešće i direktnu liniju od Rige do Tivta.

Osim toga, airBaltic će u našem regionu letjeti i do Beograda takođe iz Rige, te Dubrovnika i Splita iz Talina.

Letonska aviokompanija airBaltic je objavila red letenja za narednu letnju sezonu koja počinje krajem marta 2023.

Ova će kompanija uspostaviti čak osamnaest novih linija iz svojih baza u Rigi (Letonija), Talinu (Estonija) i Vilnjusu (Litvanija).

Kompanija, koja do sada nije bila prisutna na crnogorskom tržištu, će sa letovima za Tivat početi 3. maja, i to sa to sa dvonedjeljnom rotacijom između dva grada.

Među najavljenim novim destinacijama našao se i Beograd, do koga airBaltic planira da leti dva puta nedeljno tokom ljeta, a počev od 16. maja 2023.

Iz Rige su najavljene nove linije do Istanbula, Hanovera, Bukurešta, Porta, Burgasa, Bilbaoa, Jerevana i Bakua. Iz Talina će se letjeti i do Rodosa, Herakliona, a iz Vilnjusa do Malage, Palma de Majorke, Nice i Herakliona.

– Ovo je najveći broj novih linija koje uspostavljamo u jednoj sezoni u airBalticu. Ostajemo posvećeni razvoju naših baza u regionu Baltika i da nastavljamo da poboljšamo povezanost našeg regiona – izjavio je Martin Gauss, predsjednik i generalni direktor aviokompanije airBaltic.

CeP: Besplatna vođena pješačka tura – Borići nedjelja 2. oktobra

0
CeP: Besplatna vođena pješačka tura – Borići nedjelja 2. oktobra
Dan čistih planina – Orjen

NVO Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja CeP iz Herceg Novog organizuje besplatnu vođenu pješačku turu ka Borićima u nedjelju, 2. oktobra i poziva sve zainteresovane ljubitelje prirode i aktivnosti na otvorenom da im se pridruže.

Pješačka šetnja kroz borovu šumu organizuje se po završetku Evropske nedjelje sporta, a u okviru projekta “Sport na otvorenom za sve – OPEN”, a koji se finansira kroz Erasmus+ Program za Sport.

Ciljevi projekta “OPEN” se odnose na razvoj saradnje sportskih, ekoloških i organizacija civilnog društva  posvećenih unaprijeđenju inkluzije ranjivih društvenih grupa u sportskim aktivnostima na otvorenom kako bi ova vrsta aktivnosti postala dio njihove svakodnevice. Posebno se pozivaju zainteresovane osobe sa invaliditetom, djeca i mladi sa teškoćama u razvoju, kao  članovi njihovih porodica, ali i ostali predstavnici ranjivih grupa koji su u mogućnosti da isprate ovu aktivnost na otvorenom.

Uslovi učešća na turi: Tura je besplatna, pogodna za širok krug učesnika, uz osnovnu kondiciju, odgovarajuću obuću, te mali ruksak sa vodom i rezervnom odjećom, po mogućnosti i jaknom za zaštitu od kiše.

Učešće je na sopstvenu odgovornost, za djecu na odgovornost roditelja-staraoca.

U slučaju kiše, tura se otkazuje.

Datum: nedjelja, 2.oktobar

Start: 10 sati, Motel Borići (800 mnv)

Međudestinacije: Žljebska lastva (Dizdarica)

Trajanje ture: oko 3h (uz pauzu za odmor, sa povratkom do početnog mjesta)

Težina: laka

CDPR: Oktobar – mjesec borbe protiv kancera dojke

0
CDPR: Oktobar – mjesec borbe protiv kancera dojke
Oktobar – mjesec borbe protiv kancera dojke

U Crnoj Gori se godišnje registruje preko 400 novooboljelih osoba od kancera dojke, nezvanično za 2019. godinu oko 500, dok broj umrlih na godišnjem nivou u nekoliko posljednjih godina uvijek prelazi stotinu, saopšteno je iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR).

Prema istim navodima, u prvih dvadeset godina ovog stoljeća u Crnoj Gori godišnje je od kancera umiralo između 60 i 100 osoba.

-Najviše u ovom stoljeću zvanično po Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) 110 osoba je umrlo od kancera dojke 2015, a najnoviji nezvanični podaci govore da su 2019. umrle 123 osobe.

Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003. -62 osobe-navode iz CDPR.

-Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.

Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine u cijelom svijetu obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda.

 Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja.

Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest-dodaju iz CDPR.

Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, navode, ali, većina ovih promjena je srećom benigne prirode.

cdpr

-Prvi korak u ranom skriningu je samopregled.

Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa.

Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu-ističu iz CDPR.

Nasljedni rizik

Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.

Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole.

Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.

Sumnjive promjene na dojkama su:

1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja,

2. promjene veličine i oblika dojke,

3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,

4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici,

5. uvlačenje bradavice i

6. sekret iz bradavice.

-Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk.

Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali,  isključivo kada ljekar to preporuči-ukazuju iz CDPR.

Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.

Faktori rizika su:

1. prva menstruacija prije 12. godine,

2. prvi porođaj poslije 30. godine,

3. nerađanje,

4. kasniji ulazak u menopauzu i

5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.

Tri stvari koje treba dobro zapamtiti su:

1. osobe – žene najčešće same otkriju čvor,

2. većina čvorova nije kancer i

3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje.

Od 1. oktobra prestaje da važi zabrana prolaska vozila kroz Perast

0
Od 1. oktobra prestaje da važi zabrana prolaska vozila kroz Perast
Perast- foto Boka News

Iz Mjesne zajednice Perast obavještavaju da shodno Odluci o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Kotor od 1. oktobra prestaje da važi zabrana prolaska vozila kroz Perast.

Podsjetimo, zbog velike komercijalizacije Perasta, te infrastrukture koja to ne može ispratiti. od 1. juna do 30. septembra 2022.godine donji put kroz grad bio je zatvoren za saobraćaj po članu 11 Odluke o regulisanjue saobraćaja na teritoriji opštine Kotor.

Iz MZ Perast podsjećaju da od 1. oktobra prestaje i besplatan prevoz đaka i penzionera od Perasta do Risna i nazad, koje je organizovala ova mjesna zajednica.

Najavili radove na više lokacija u Zelenici

0
Najavili radove na više lokacija u Zelenici
Zelenika

Potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović obišli su sa predsjednikom MZ Zelenika-Kuti Ilijom Kovačevićem više lokacija u tom naselju, na kojima je potrebno izvesti infrastrukturne radove do kraja tekuće i tokom naredne godine.

Među prioritetnim putevima koje je potrebno sanirati ili asfaltirati određeni su:

-glavni put od Primata do nekadašnjeg Doma penzionera, nakon završetka izgradnje kolektora

-Đačka ulica sa trotoarom (neposredno uz OŠ „Ilija Kišić“)

-400 metara Sasovićkog puta (ispod crkve Sv. Arhiđakona Stefana)

-200 metara puta u ulici Plandište (u blizini crkve Sv. Trojice)

Zelenika

Kako je na terenu kontatovano, MZ Zelenika-Kuti i hercegnovska lokalna samouprava imaju za cilj da u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom turistički i privredno valorizuju sliv rijeke Opačice i priobalni dio, što bi podrazumijevalo i radove na lokaciji gdje se nalazi stari željeznički most.

Potpredsjednik Konjević je istakao da bi u narednom periodu trebalo sagledati mogućnosti saradnje Opštine Herceg Novi i MZ Zelenika-Kuti sa Fudbalskim savezom Crne Gore, koji bi pomogli u izgradnji jedne tribine na stadionu Opačica, Fudbalskog kluba Orjen.

Predstavnici lokalne samouprave i mjesne zajednice obišli su i korito rijeke Opačice, gdje su nedavno izvršeni radovi na čišćenju i uređenju, kao i na izgradnji jednog potpornog zida.

“Sjećanje na Lubardu“

0
“Sjećanje na Lubardu“
Petar Lubarda

Veče naslovljeno „Sjećanje na Lubardu“, posvećeno umjetniku Petru Lubardi i najavi novih projekata fondacije koja nosi njegovo ime, biće upriličeno 29. septembra u Kući Nobelovca Iva Andrića.

Program koji organizuje Fondacija Petar Lubarda, uz podršku JUK „Herceg fest“, posvećen je životu i radu jednog od najznačajnih slikara ovih prostora,

U programu koji počinje  u 19:00 sati u Kući nobelovca Iva Andrića o „Petru Lubardi u zarobljeničkom logoru“ govoriće dr Nataša Jovanović, a o knjigama „Sumrak Lovćena“ i „Vajanje Svjetlosti“ mr Višnja Kosović. O obnovi međunarodne Likovne kolonije „Krš u Lubardinom pejzažu“ govorće slikar Đuro Lubarda, a program fondacije za iduću godinu najaviće Đina Lazar.

Kako je najavljeno, u muzičkom dijelu programa nastupiće dirigent Ognjen Bomoštar.

Danas se obilježava Svjetski dan pomorstva: Mora se razmotriti uticaj tehnologije na pomorce

0
Danas se obilježava Svjetski dan pomorstva: Mora se razmotriti uticaj tehnologije na pomorce
Dan pomoroca – foto IMO

Svjetski dan pomorstva obilježava se svakog posljednjeg četvrtka u septembru, 29. septembra ove godine, u čast neumornog rada međunarodnih djelatnika pomorske industrije.

Pandemija COVID-19 istaknula je profesionalizam i požrtvovnost dva miliona pomoraca koji služe u svjetskoj trgovačkoj floti. Brodski transport nastavio je prevoziti više od 80% svjetske trgovine, uključujući vitalne medicinske potrepštine, hranu i drugu osnovnu robu koja je ključna za odgovor na COVID-19 i oporavak – ali stotine hiljada pomoraca suočavaju se s humanitarnom krizom jer su “zatočeni” na moru, u nemogućnosti odlaska s brodova kojima upravljaju s ugovorima produženim na više mjeseci. Ovo se mora hitno riješiti tako da vlade odrede pomorce kao ključne radnike i osiguraju sigurne promjene posade, piše UN.

Tema 2022.: Nove tehnologije za ekološko pomorstvo

Tema koju je Međunarodna pomorska organizacija osmislila za današnji dan pomorstva su nove tehnologije za zelenije brodarstvo, a glavni tajnik Kitack Lim objašnjava da bi to trebalo poslužiti za otvaranje većeg razgovora o smjeru brodarstva i kako se tehnologija može iskoristiti za održiviju budućnost, piše Splash247.

Na Svjetski dan pomorstva industrija je podsjetila da ima na umu pomorce kada razvija tehnologiju brodarstva.

“Tehnološka rješenja za čišći, sigurniji i održiviji transport također moraju biti od koristi ljudima. S tim u vezi, mora se razmotriti utjecaj na pomorce i ostalo pomorsko osoblje, uključujući potrebu za obukom,” rekao je Lim u najavi današnje teme.

Govoreći jučer na forumu o inovacijama koji je organiziran zajedno s Norveškom, Lim je rekao da su dvije ključne riječi na putu dekarbonizacije pomorskog prometa inovacija i inkluzivnost.

„Inovacija je ključna za uspješnu energetsku tranziciju pomorske industrije. Zahtijeva nove tehnologije, obnovljiva alternativna goriva i infrastrukturu za podršku brodarstvu s niskom i nultom emisijom ugljika i nova financijska rješenja za podršku svemu tome,” rekao je Lim, dodajući da su potrebni inovativni ekosustavi, stvoreni kroz partnerstva za istraživanje i razvoj koja uključuju privatni sektor.
“Trebamo sve ruke na palubi kako bismo osigurali uspjeh ovih inicijativa”, rekao je Lim, naglašavajući da sve ovo treba učiniti na najinkluzivniji mogući način.

Udruga brodara InterManager istaknula je jučer koliko je važno imati na umu pomorce pri implementaciji digitalnih rješenja i novih načina rada na moru.

Kuba Szymanski, glavni tajnik InterManagera, komentirao je: „Pomorska zajednica ima pravo prihvatiti nove načine rada koji vode čišćem, zelenijem i održivijem brodarstvu i štite naše morsko okruženje za mnoge generacije koje dolaze. Također moramo osigurati da ne izgubimo iz vida one koji upravljaju našim brodovima i da ih povedemo sa sobom na ovo zeleno putovanje, osiguravajući da je tehnologija koju instaliramo sigurna za korištenje, da su razvijeni odgovarajući režimi obuke i da su operativni postupci ažuriran u skladu s tim.”

Nedavno izvještaj koje je objavio gigant satelitske komunikacije Inmarsat u saradnji s britanskom konzultantskom tvrtkom Thetius upozorilo je da dva od pet članova posade koji danas rade s digitalnom tehnologijom na moru ukazuju na nedostatke u dizajnu sustava i nedostatak prilagođenosti korisniku, produžujući dugogodišnju pritužbu mnogih zaposlenih na moru koji se žale da brodarstvo nije bilo posebno dobro u postavljanju pitanja korisnicima njegove imovine – pomorcima – kako poboljšati dizajne kako bi tehnologija na brodu bila prilagođenija korisniku.

Moskva: Iz plinovoda Sjeverni tok curilo u zonama pod američkom kontrolom

0
Moskva: Iz plinovoda Sjeverni tok curilo u zonama pod američkom kontrolom
Curenje plina – Foto: Danish Defence Command / via Reuters

Rusko ministarstvo vanjskih poslova navelo je u četvrtak da su se puknuća plinovoda Sjeverni tok, koja su uzrokovala istjecanje plina kod obala Danske i Švedske, dogodila na području koje je “u potpunosti pod kontrolom” američkih obavještajnih agencija.

Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je za prokremaljski program da Washington ima “punu kontrolu” nad vodama oko Danske i Švedske gdje su uočena četiri mjesta na kojima istječe plin iz plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru između Rusije i Njemačke.

– To se dogodilo u trgovinskim i gospodarskim zonama Danske i Švedske, rekla je Zaharova u intervjuu za kanal Solovjev Live u četvrtak.

– To su zemlje koje su potpuno pod kontrolom američkih obavještajnih službi, rekla je.

Danska je članica NATO-a, a Švedska nastoji pristupiti vojnom savezu nakon što je napustila svoju povijesnu politiku nesvrstanosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Zaharova nije iznijela dokaze o američkoj kontroli nad Švedskom i Danskom. Rusija se često buni protiv američkog utjecaja i vojne potpore Europi.

Četvrto curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok

Švedska obalna straža ovaj je tjedan otkrila četvrto curenje plina na oštećenim plinovodima Sjeverni tok, rekla je glasnogovornica obalne straže za švedski list Svenska Dagbladet.

Europska unija sumnja da je sabotaža uzrok curenja na podmorskom ruskom plinovodu prema Europi i obećala je “snažan” odgovor na bilo kakav namjerni poremećaj njezine energetske infrastrukture.

– Dva od ova četiri nalaze se u švedskoj ekskluzivnoj gospodarskoj zoni, rekla je glasnogovornica obalne straže Jenny Larsson za novine u srijedu navečer. Druga dva curenja plina odnose se na dansku ekskluzivnu gospodarsku zonu.

Obalna straža nije odmah odgovorila na Reutersov zahtjev za komentarom u četvrtak.

Premda nijedan plinovod nije bio u uporabi u vrijeme podvodnih eksplozija, oba su bila napunjena plinom koji izlazi u Baltičko more.

Do četvrtog curenja došlo je na plinovodu Sjeverni tok 2, u blizini velike rupe pronađene na obližnjem Sjevernom toku 1, poručeno je iz švedske obalne straže.

Danske su vlasti ovog tjedna objavile da su otkrile po jednu rupu u oba plinovoda u njihovim vodama.