Interoperabilnost pripadnika oružanih snaga Crne Gore i Slovenije je na visokom nivou, pokazala je današnja vježba “Adrian Pool 22” koju su u podmorju Bokokotorskog zaliva izveli crnogorski i slovenački podvodni timovi specijalizovani za uklanjanje eksploziva (EOD), saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Vježbi su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević i njegov slovenački kolega Marjan Šarec.
Foto: Ministarstvo odbrane
“Fokus vježbe bio je na unapređenju sposobnosti i uvježbavanju taktika, tehnika i procedura za izvođenje podvodnih operacija, kao i na uništenju neeksplodiranih ubojnih sredstava, kako bi se unaprijedila interoperabilnost savezničkih oružanoh snaga za zajedničke aktivnosti i učešće u međunarodnim misijama i operacijama”, istakli su iz Ministarstva odbrane.
Foto: Ministarstvo odbrane
Na vježbi je učestvovalo po 12 pripadnika Vojske Crne Gore i Oružanih snaga Slovenije, a njom je koordinirao Zoran Samardžić, komandant Pomorskog odreda Bataljona za borbenu podršku VCG.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u četvrtak, 22. septembra 2022. godine, s početkom u 18 sati, u Spomen-domu “Reževići” biti održana manifestacija Fešta od smokava.
Pored raznosvrsnih specijaliteta od smokava, biće organizovan i kulturno-umjetnički program u kome će nastupiti klapa Harmonija izvođenjem mjuzikla Jedne ljetnje noći.
Manifestacija Fešta od smokava prvi put je održana u septembru 2008. godine. Cilj manifestacije je očuvanje tradicije koja se veže za plod smokve, koji je veoma cijenjen u narodu ovog kraja – Paštrovićima.
Fešta od smokava – foto arhiv Boka News
Na svakoj fešti ponuda specijaliteta od smokava je bila vrlo bogata i raznosvrsna. Poseban dio ponude predstavljaju lokalni specijaliteti, odnosno paštrovske poslastice – ruštule, fugaca sa smokvama i štrudel sa smokvama.
Upravljanje prostorom najveći je problem Crne Gore kao ekološke države, ocijenio je ornitolog Darko Saveljić i upozorio da je ilegalna gradnja zahvatila sve, uključujući i zaštićene zone.
Crna Gora obilježila je 31 godinu od kada je proglašena za prvu ekološku državu. Ta odrednica našla se i u prvom članu Ustava, a krajem prošle godine poslanici crnogorskog parlamenta izglasali su da 20. septembar bude državni praznik – Dan ekološke države.
Saveljić je kazao da su i otpad i zagađenje rijeka problemi koji su rješivi, ali da je problem upravljanja prostorom i izgradnja infrastrukture, objekata stanovanja, nerješiv.
„Mislim da je upravljanje prostorom najveći problem ekološke države Crne Gore, jer se ne upravlja adekvatno i nema se jasna vizija razvoja države“, rekao je Saveljić agenciji MINA.
Saveljić je upozorio da je ilegalna gradnja zahvatila sve, uključujući i zaštićene zone.
„Bukvalno, u svim izvještajima o napretku se nalazi ta odrednica za ilegalnu gradnju, uključujući i u zaštićenim prostorima“, naglasio je Saveljić.
On je, kazao da se problem problem ilegalne gradnje može riješiti implementacijom zakona.
„Inspekcija treba da reaguje u začetku problema, ne kad neko već napravi kući ili veliki objekat. Implementacijom zakona, mislim da bi se lako bilo izboriti sa tom divljom gradnjom“, ocijenio je Saveljić.
On smatra da, kada bi uporedili Crnu Goru sada i prije 30 godina, stanje bilo neuporedivo.
Saveljić je dodao da je prije 30 godina Crna Gora imala industriju, Kombinat aluminijuma kao ekstremni zagađivač, Željezaru, mnoge fabrike koje su bile ozbiljni zagađivači.
„Danas takvu industriju nemamo, ali kao trajno izgubljenu šansu vidim je jedan dio prostora Crne Gore koji smo posljednjih 30 godina uništili gradnjom, razvojem države bez nekakve posebne vizije i ne u skladu sa principa ekološke države“, naveo je Saveljić.
Kako je kazao, za tih 30 godina dosta prostora je uništeno načinom urbanizacije.
„Ali nije mnogo toga izgubiljeno, i dalje imamo strašan potencijal da budemo ekološka država“, smatra Saveljić.
Upitan šta su najveći propusti vlasti za tri decenije, kada je u pitanju ekologija, Saveljić je kazao da kao najveći problem vidi neadekvatno upravljanje resursima i prostorom.
„Nemamo jasnu viziju izgradnje Crne Gore, sve je apsolutno haotično, uključujući haos gradnje u zaštićenim područijima“, rekao je Saveljić.
On je dodao je problem i način upravljanja zaštićenim područijima.
Saveljić je ocijenio da se svih 30 godina nije osjetila posebna posvećenost ekološkoj državi, osim deklarativne.
„U Crnoj Gori za ovih 30 godina nijesmo uspjeli da izgradimo jake institucije koje su u svim državama najstabilniji oslonac jakoj državi“, kazao je Saveljić.
On je rekao da je dosta zakonskih odredbi iz evropskih direktiva inkorporirano u zakonodavstvo.
„U Crnoj Gori imamo problem nepoštovanja zakona koje mi donesemo, ja mislim zakoni kakvi takvi, da se poštuju, Crna Gora bi vrlo brzo bila Švajcarska kada je u pitanju zaštita prirode“, rekao je Saveljić.
Saveljić je istakao da je Crna Gora mala zemlja kada su u pitanju ptičija staništa, da se nalazi na jadranskom migrantskom koridoru i milioni ptica svake godine prelijeću Crnu Goru.
On je kazao da su završili rad na crvenoj listi ptica Crne Gore i da su obradili 227 vrsta ptica.
„Mi smo jedno desetak vrsta potpuno izgubili, to su prvenstveno lešinari, zbog činjenice da smo izgbubili stočarstvo kao neku primarnu granu poljoprivrede. Više nema stoke koja na neki način postaje hrana tim lešinarima“, rekao je Saveljić.
Kako je istakao, i dalje postoje lovci u Crnoj Gori koji misle da je hrabrost ubiti surog orla, nestali su orlovi krstaši.
Saveljić je naglasio da su velike grabljivice, sokolovi i lešinari na putu da nestanu iz Crne Gore, veći broj tih vrsta, upravo zbog lošeg odnosa prema prirodi.
U Crnoj Gori su, kako je kazao, registrovane 352 vrste ptica, od 530 vrsta koliko ima Evropa.
On je naveo da više od 50 odsto Crne Gore zadovoljava standard EU proglašenja Natura 2.000 staništa.
Upitan da li to vidi kao šansu za razvoj turizma, Saveljić je rekao da turisti dolaze da vide ono što je Evropa davno zaboravila, a to je iskonski čista priroda, kakvu su oni imali prije.
„Mislim da je priroda u Crnoj Gori jedina naša sablja za megdane sa kojom mi možemo izaći na crtu svakoj evropskoj zemlji“, ocijenio je Saveljić.
Saveljić je, govoreći o krivolovu, kazao da svake godine ima jako puno slučajeva krivolova u Crnoj Gori.
„Mislim da Crna Gora i dalje nije svjesna koja je pošast krivolov. I dalje imate ljude koji ne mare da ubiju zaštićenu vrstu, i dalje se lovi nedozvoljenim sredstvima, u zaštićenim područijima, i dalje se love vrste koje ne smiju da se love“, rekao je Saveljić.
On je ocijenio da bi odgovor na klimatske promjene bio da Crna Gora odluči šta će sa razvojem ekološke države, da li će biti lov od kojeg nema nikakve koristi, ili će da razvija neke održive vidove turizma.
Saveljić je kazao da su se 30 godina slušale priče kako je Crna Gora ekološka država, da se išlo na Žabljak i slavila ekološka država, ali da je jako malo urađeno da bi država postala ekološka.
„Zadnjih dvije godine Crna Gora se nalazi u nekakvom turbulentnom stanju, 30 godina je rađeno pogrešno bez jasne vizije kakvi treba da budemo. I dalje imamo političare koji pokazuju interesovanje za ekološku državu, za sve što nam piše u Deklaraciji, ali i dalje lutamo“, naveo je Saveljić.
On je istakao da je moguće naći balans između zaštite prirode i investicija.
Saveljić smatra da je jedan od većih problema i otpad, ali da je otpad problem kulture, a ne ekološki problem.
„Jer sve to što smo mi nagrdili, posebno uz puteve, to može da se sanira jako brzo, mislim da je to stvar kulture, a ne ekologije“, dodao je Saveljić.
Kako je kazao, problem sa otpadom u Crnoj Gori su velike deponije, kakve su deponije šljake u Pljevljima, Gradac, rudnici koji se planiraju u Crnoj Gori, crveni mulj.
Saveljić je ocijenio da Crna Gora treba da napravi radikalan zaokret u odnosu prema prostoru i to je, prema njegoim riječima, jedini ključ uspjeha zemlje.
Upitan kako riješiti problem sa mentalitetom, on je kazao da treba edukacije, ali svi koji iz auta bace smeće, znaju da to nije dobro, i taj makijavelizam treba izbaciti iz svakodnevnog života.
„Tu treba edukacije, ali treba i kaznena politika, jer ne vjerujem ni da su Njemci bili toliko ekološki osviješćeni prije 30 godina, ali su se plaćale kazne“, rekao je Saveljić.
On je kazao da ima profesora koji ne rade dovoljno sa đacima, a još gore ima i roditelja koji ne uče svoju djecu dobrim stvarima i „dok to ne krene iz kuće džaba vrtići, fakulteti“.
Saveljić je, govoreći o nacionalnim parkovima, kazao da su oni ponos svake države.
Prema njegovim riječima, upravljanje Nacionalnim parkovima u Crnoj Gori zadnjih 30 godina, i zadnje dvije godine, apsolutno je kontinuitet propadanja parkova, bahatosti, neodgovornosti i nesvjesnosti činjenice da upravljaju najznačajnijim nacionalnim interesima u državi.
„Stanje u Nacionalnim parkovima je prilično alarmantno kada je u pitanju biodiverzitet, a onda upravljanje komunalnom higijenom, divoljom gradnjom, odnos prema svemu, ukupno na jako niskom nivou i ta firma treba da doživi jednu radikalnu transformaciju ako misli da sačuva parkov“, rekao je Saveljić.
On smatra da svijest o potrebi zaštite prirode sazrijeva kod naroda.
Saveljić je dodao da, nažalost, postoji kontinuitet urušavanja parkova i da dok struka ne krene da vodi te parkove, dok se ne naprave jasne smjernice održavanja i razvoja parkova, „nema sreće“.
On je poručio da Crnogorci treba da prestanu da mašu zastavom i da svoj patriotizam pokažu iskrenom ljubavlju prema svojoj državi.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 13. do 16. septembra ove godine, pokazali su da je na 80,7 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 7,3 odsto lokacija dobrog, dok je na 11,9 odsto lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Kako su kazali iz Morskog dobra, rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
– Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše” – saopšteno je iz Morskog dobra.
– U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno devet lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih sedam, dok je na dvije lokacije ona bila zadaovoljavajućeg kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 9 lokacija voda bila odličnog, na dvije lokacije dobrog i na tri zadovoljavajućeg kavliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 14 ona bila odličnog, na četiri dobrog, a na tri zadovoljavajućeg kvaliteta – navedeno je u saopštenju.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 17 dok je na jednoj bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 10 lokacija u opštini Bar, dobrog na 1 lokaciji, te zadovoljavajućeg kvaliteta na četiri lokacije u ovom gradu.
Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 31 voda bila odličnog kvaliteta, a na jednoj lokaciji dobrog kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
Filmski festival koji mijenja perspektivu o invalidnosti i osobama sa invaliditetom
Treći Međunarodni filmski festival “Uhvati film” Kotor održaće se od 23. do 25. septembra na više lokacija u Starom gradu u Kotoru.
Ovogodišnji festival počinje u petak u 20h u kinu Boka premijerama filmova “Večera sa Ljubom” rediteljke Divne Stojanov, “Miko” rediteljke Liv Polkmane i “Treća sreća” reditelja Davida Todorovića koji su prošle godine snimani u Kotoru i Tivtu u okviru projekta Invisible Lives. Gosti večeri biće protagonisti filmova Ljuba Šljuka, Jelena Todorović i Miko Đuričić.
Iste večeri publika će pogledati hrvatski film “Punim plućima” rediteljke Leile Elhoweris o Slavenu Škrobotu, svjetskom putniku u kolicima i putniku godine u Hrvatskoj koji će u subotu veče biti gost festivala.
Drugog dana festival počinje segmentom “Kroasan, kafa i kratke priče” sa rediteljem Dušanom Vulekovićem, a nastavlja projekcijama svjetskih ostvarenja na temu invaliditeta.Posjetioci će od podneva u kinu Boka gledati filmove “ Orkestar Los Bengalas (Španija), Iznutra (Egipat), Vučje mlijeko (Jordan), Kao vožnja biciklom (Kanada), Gluva ljubav( Italija),
U sklopu studentskog segmenta Uhvati FDU vidjećemo film Anje Kečalović “Glas u tišini”, a u selekciji domaćeg filma vidjećemo ostvarenje “Naša strana ljepšeg dana”.
Filmska radionica “Inkluzivni filmski kamp Pljevlja” svoje finale ima na festivalu gdje će biti prikazani filmovi srednjoškolaca koji su učestvovali u projektu snimajući filmove na temu invaliditeta mobilnim telefonima. O radionici i procesu govoriće reditelj Sead Šabotić i Nebojša Rubežić, direktor Centra za kulturu Pljevlja.
Pored projekcija kratkometražnih filmova na temu invalidnosti, festival sadrži brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama- panel diskusije, radionice, razgovore sa autorima…
Tokom festivala biće održana Panel diskusija “ OSI u kulturnom životu”. Panelisti su Nedjeljko Moškov, direktor Resursnog centra Kotor, Ana Marija Brajković iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Kotor, Anđela Miličić iz UMHCG…
Nakon panel diskusije razgovaramo s glumicom Majom Šarenac o izazovima sa kojima se glumci suočavaju kada glume osobe sa invaliditetom.
U subotu u 20h u Crkvi Svetog duha počinje razgovor sa svjetskim putnikom u kolicima, čovjekom koji inspiriše i motiviše. Gost festivala je Slaven Škrobot, avanturista i travel bloger iz Hrvatske.
Nedjeljno jutro počinje razgovorom sa glumicom Brankom Otašević koja će nam prenijeti iskustva sa rada na filmu sa djecom iz Dnevnog centra “Tisa” iz Bijelog Polja.
I ove godine ulaz je besplatan za sve programske segmente.
Festival organizuje NVU “Art 365” uz podršku Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Filmskog centra Crne Gore i NLB banke. Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, Muzička škola “Vida Matjan” i domaćin festivala Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival “Uhvati film” koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.
Moskva parada – foto Foto: Sefa Karacan – Anadolu Agency
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu objavio je u srijedu da će Rusija odmah početi s mobilizacijom 300.000 rezervista.
Naše ljudske rezerve ogromne su i iznose 25 miliona ljudi, a ova mobilizacija predstavlja tek jedan posto potencijala, rekao je ruski ministar obrane.
Mobilizirat će se ljudi s prethodnim vojnim iskustvom i oni će proći obuku prije odlaska na bojište.
Šojgu je rekao da su ruski gubici u ljudstvu u ratu u Ukrajini dosada 5937 života.
Šojgu se obratio preko televizije nakon ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je proglasio trenutačnu djelomičnu vojnu mobilizaciju.
Putin je u svom obraćanju, poručio da će Moskva, ako Zapad nastavi s “nuklearnim ucjenama” odgovoriti svom snagom svoga arsenala.
“Ako teritorijalna cjelovitost naše zemlje bude ugrožena, koristit ćemo sva raspoloživa sredstva da zaštitimo naše ljude – to nije blef”, rekao je Putin u televizijskom obraćanju naciji.
On je rekao da mu je cilj “osloboditi” istočnoukrajinsku regiju Donbas i da se većina ljudi u toj regiji ne želi vratiti “pod jaram” Ukrajine.
Putin je rekao da Zapad “želi uništiti našu zemlju” i da se “ovdje radi o obrani Rusije i teritorija Donbasa”.
Putin se obratio dan nakon što su proruski separatisti najavili referendume o pridruživanju četiri okupirane ukrajinske regije Rusiji kasnije ovaj tjedan – Luhanska, Donjecka, Hersona i dijela Zaporižje.
Govoreći o referendumima Putin je rekao da Rusija podupire to stanovništvo i da nema pravo odustati od njega.
Separatisti su pozvali na što brže održavanje referenduma u svjetlu protuofenzive Kijeva koji je oslobodio velik teritorij na jugu i sjeveroistoku zemlje.
Sjedinjene Države i Europska unija više su puta osudile ideju o održavanju referenduma, prozvavši ih „prijevarom“ i „nelegitimnima“.
Rusija je na sličan način 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim.
Vlada mora osigurati sredstva da poveća proizvodnju oružja, rekao je tvrdeći da Rusija ima još mnogo oružja.
Istraživanje koje se bavi hrskavičnim ribama pokazalo je da u Jadran povremeno zalazi ili u njemu stalno živi 60 vrsta morskih pasa i raža, a prvi put je za svaku vrstu dana i kategorija ugroženosti koja je pokazala da je čak 70 posto jadranskih vrsta ugroženo.
Rad su u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa za morsku biologiju “Fishes” objavili stručnjaci za morske pse i raže Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu i Lovrenc Lipej sa slovenskog Nacionalnog biološkog instituta.
Taj rad prvi put nakon skoro dva desetljeća i knjige Sharks of the Adriatic Sea, koju su isti autori objavili još 2004., donosi listu svih morskih pasa i raža koji se nalaze u Jadranu.
Lista je pokazala da se u Jadranu, bilo da stalno žive ili povremeno zalaze, nalazi ukupno 60 vrsta, što je 68 posto svih hrskavičnjača zabilježenih u Mediteranu.
Od tog broja 33 su vrste morskih pasa, 26 je vrsta ražolikih riba te jedna vrsta morskog štakora.
U radu se također analizira učestalost pojavljivanja tih vrsta te je utvrđeno da su 33 vrste vrlo rijetke u Jadranu, osam ih se povremeno pojavljuje, 15 vrsta se vode kao uobičajene.
Samo za četiri vrste u Jadranu utvrđeno je da imaju relativno veće populacije i to za mačke bljedicu i mrkulju, psa čukova i ražu modropjegu.
Stanje u Jadranu loše u svjetskim razmjerima
Prvi put za svaku vrstu dana je i kategorija ugroženosti rađena sukladno kriterijima Svjetske unije za očuvanje prirode, a rezultati su pokazali da je stanje vrlo loše i to u svjetskim razmjerima, rekao je Hini Alen Soldo.
Mediteran se inače smatra kao najopasnije svjetsko područje za sve vrste hrskavičnih riba jer ih više od 53 posto spada u neku od ugroženih kategorija.
Situacija u Jadranu još je i gora jer je 70 posto jadranskih vrsta ugroženo, pri čemu 21 vrsta spada u kategoriju kritično ugroženih, osam ih je ugroženo, a u kategoriji ranjivih je 10 vrsta.
Nažalost, tri vrste označene su i regionalno izumrlim i to sklat žutan, ražopas i pilan.
Soldo objašnjava da su glavni razlozi ugroženosti morskih pasa koji se nalaze na vrhu hranidbenog lanca neracionalno ribarstvo, onečišćenje okoliša i klimatske promjene.
Iako ljudi morske pse često percipiraju kao vrlo opasna stvorenja, strah, barem kad je riječ o Jadranu, nije racionalan jer su od 33 vrste samo tri potencijalno opasne – velika bijela psina, i bliski joj srodnici psina dugonosa i atlantska psina.
Soldo kaže da su samo za veliku bijelu psinu dokumentirani rijetki incidenti s ljudskom populacijom dok za preostale dvije potencijalno opasne vrste koje žive duž Mediterana i povremeno zalaze u Jadran nikad nije zabilježen ni jedan incident.
Među za ljude bezopasnim hrskavičnim ribama je i modrulj, jedina vrsta većeg morskog psa koja je učestala u Jadranskom moru te četiri spomenute vrste koje imaju relativno veću populaciju.
Negativan utjecaj neujednačene zakonske regulative
U istom radu autori upozoravaju i na neujednačenu zakonsku regulativu jadranskih zemalja koja za posljedicu ima vrlo negativan utjecaj na jadranske populacije morskih pasa i ražolikih riba, posebice grupe pelagičnih vrsta koje poduzimaju dugačke migracije.
Primjerice, Hrvatska je šampion u očuvanju hrskavičnih vrsta, ne samo u Europi nego i u svjetskim okvirima, jer 23 hrskavične ribe imaju strogo zaštićeni status.
No, ta regulativa čuva ih samo dok se nalaze u moru pod hrvatskom jurisdikcijom i čim izađu iz tog područja prema njima se uglavnom ophode kao i prema svim ostalim ribama.
Stoga autori, koji su i članovi najvažnije svjetske organizacije stručnjaka za morske pse i raže (IUCN Shark Specialist Group), upozoravaju na hitnu potrebu za izjednačavanjem regulative te važnosti otkrivanja njihovih mrijestilišta gdje bi se primijenile dodatne mjere za njihovu zaštitu i očuvanje.
Soldo je u časopisu Fishes nedavno u koautorstvu sa grčkim kolegama objavio sličan rad koji se bavi hrskavičnim ribama grčkih mora, a koji je nastao kao rezultat projekta i objavljene knjige o morskim psima i ražama Jonskog i Egejskog mora.
Član posade uspješno je spašen nakon što je namjerno skočio s MSC-ovog broda za kružna putovanja kod obale Italije. Navodno je njegovom skakanju s broda prethodila žestoka svađa.
Član posade (24) skočio je s kruzera u vlasništvu tvrtke MSC Cruises u ranim jutarnjim satima u srijedu, 14. rujna. Ostatak posade broda odmah je reagirao, a navedeni član posade je spašen nedugo nakon toga, bez ozbiljnih ozljeda.
Riječ je o Brazilcu, plesaču iz animacijskog tima MSC Splendide, koji se navodno odlučio baciti s broda za krstarenje klase Fantasia nakon žestoke svađe sa svojim (plesnim?) partnerom, i to pred svjedocima, piše Cruise Hive, a prenosi Seafarertimes.
Brod je u to vrijeme plovio u blizini zapadne obale Kalabrije, najjužnije talijanske regije. Upozorenje o osobi u moru izdano je oko 4 sata ujutro, a brod se odmah zaustavio i spušten je jedan od čamaca za spašavanje. Svjedoci su izjavili da su čuli pozive u pomoć iz mora. Za otprilike 40 minuta, Brazilac je spašen, a čamac za spašavanje vratio se na brod.
Službenici nadležne lučke uprave Taranta proveli su istragu incidenta, pregledavajući snimke kamera i ispitujući svjedoke. Brazilac nije pretrpio ozbiljnije ozljede, ali je nakon spašavanja bio na liječničkom pregledu. Brazilac je zatim iskrcan i uputio se natrag u domovinu.
MSC Splendida od 137.936 bruto tona ušao je u službu 2009. godine. Može primiti 3.900 gostiju o kojima brine 1.300 članova posade. Kruzer trenutno plovi po Mediteranu, nudeći gostima priliku da istraže niz mediteranskih destinacija, poput Rima, Genove, Marseillesa, Sicilije i drugih popularnih odredišta u Italiji i Francuskoj.
Nema detaljnijih informacija o članu posade koji je skočio s broda, osim da je bio plesač. Također, nije razjašnjeno je li on svojevoljno raskinuo radni odnos ili je dobio otkaz zbog nepromišljenosti i kršenja kodeksa ponašanja, kao ni je li ijedan drugi član posade potencijalno otpušten.
Iako ova priča srećom nije završila tragično, većina sličnih incidenata na brodovima za krstarenja ne završi dobro. Primjerice, početkom kolovoza neuspješno je završila potraga za jednom članicom posade koja je pala s kruzera MS Koningsdam tvrtke Holland America Line u blizini Juneaua na Aljasci.
Budući da se slični incidenti često događaju dok je brod u pokretu, može proći dosta vremena dok se kruzer ne vrati do točke na kojoj je osoba pala u more. Ponekad vremenski uvjeti i struje mogu lociranje osobe učiniti gotovo nemogućim, posebno ako se incident dogodi noću ili ako je osoba ozlijeđena ili nije pri svijesti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je proglasio djelomičnu vojnu mobilizaciju. Putin, koji se u srijedu ujutro počeo s obraćanjem naciji, rekao je na početku govora da Zapad “želi uništiti našu zemlju” i da se “ovdje radi o obrani Rusije i teritorija Donbasa”.
Rekao je da Rusija podupire to stanovništvo i da nema pravo odustati od njega.
Putin se obraća dan nakon što su proruski separatisti najavili referendume o pridruživanju četiri okupirane ukrajinske regije Rusiji kasnije ovaj tjedan – Luhanska, Donjecka, Hersona i dijela Zaporižje.
Separatisti su pozvali na što brže održavanje referenduma u svjetlu protuofenzive Kijeva koji je oslobodio velik teritorij na jugu i sjeveroistoku zemlje.
Sjedinjene Države i Europska unija više su puta osudile ideju o održavanju referenduma, prozvavši ih „prijevarom“ i „nelegitimnima“.
Rusija je na sličan način 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim.
Putin je potvrdio da će Rusija podržati referendum u četiri regije na teritoriju Ukrajine.
– Provest ćemo referendum da ljudi u tim regijama slobodno izraze svoje mišljenje. Mislim da je ovo rješenje neophodno da bi zaštitili svoj suverenitet. Također, provest ćemo djelomičnu mobilizaciju. Naglašavam – djelomičnu. Krećemo od danas – rekao je Putin dodavši:
– Brojni časnici dobit će dodatnu obuku.
Nakon velike objave, Putin se ponovno okomio na Zapad.
– Prešli su sve linije, stalno čujemo prijetnje ruskom narodu. Pričamo o gradovima na našoj granici. Koriste dronove i žele prebaciti rat na naše područje. Pričaju i o nuklearnoj ucjeni preko NE Zaporižje.
Potom je Putin poslao jako opasnu poruku.
– I mi imamo oružje za masovno uništenje, i to modernije od NATO-a. Ako treba zaštiti naš narod, zaštiti ćemo ga. Ne blefiram!
Opština Tivat učiniće sve što je u njenoj moći da se postojeći kapaciteti objekata JPU Bambi povećaju i uložiće maksimalan napor da se realizuje izgradnja novog objekta, pošto je postojeći projektovan da primi 350 djece, a već ima preko hiljadu, poručio je predsjednik Opštine Željko Komnenović nakon današnjeg obilaska objekata Javne predškolske ustanove „Bambi“ u centru grada i područne jedinice u Donjoj Lastvi.
On je izrazio najdublju zahvalnost kolektivu tivatskog vrtića na čelu sa njihovom direktoricom Jelenom Perunović Samardžić, koji od objekata koji su na ivici resursa izvlače maksimum.
“Svi objekti su već prispjeli za rekonstrukciju i povećanje kapaciteta, a evidentno je neophodna što skorija izgradnja novog objekta. Posebno nam je drago što vidimo da zajednički napor cijele lokalne zajednice daje rezultate i da je dosta angažovano donatora i sponzora, a jedan od njih je i Opština Tivat”, kazao je Komnenović.
On je istakao da veliki broj djece ispunjava kriterijum za upis u predškolsku ustanovu, zbog čega je neophodna izgradnja novog objekta.
JPU Bambi – posjeta
“I objekat u Donjoj Lastvi je neuslovan, iako trenutno pruža adekvatnu uslugu djeci. Opština će nastojati u narednom periodu da se u skladu sa projektnom dokumentacijom u planovima višeg reda u Tivtu izgradi novi predškolski objekat, te pokušati da uveća resurse i kapacitet postojećih objekata”.
Komnenović je kazao i da je Opština Tivat tokom 2021. i 2022. godine pomogla rad ove ustanove sa preko 8.000 eura i da će nastaviti da tu pomoć kontinuirano pružaju. On je podsjetio i da su u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih uložili značajna sredstva za uređenje školskih igrališta.
“Nastavićemo i dalje da ulažemo, dok je u toku drugi tender za izgradnju školskog objekta u Radovićima gdje je planirana i izgradnja vrtića i muzičke škole” istakao je Komnenović.
Jelena Perunović Samardžić direktorica JPU “Bambi” zahvalila se rukovodstvu Opštine na čelu sa predsjednikom zbog, kako kaže, aktivne uloge u unapređenju kvaliteta rada ove ustanove.
JPU Bambi – posjeta
“Moram da istaknem da se uprkos brojnim problemima, prvenstveno manjkom kapaciteta, trudimo da obezbijedimo najbolje uslove za boravak djece u našoj ustanovi. Važno je naglasiti i da smo u posljednjih godinu dana uspjeli da obezbijedimo prostor za četiri vaspitne grupe u kojem je trenutno smješteno oko 120 mališana” kaže Perunović.
Ona je istakla da očekuje od Opštine i resornog ministarstva da zajedničkim snagama obezbijede još bolje i kvalitetnije uslove i sredinu za zdrav razvoj djece jer su oni naša budućnost.
