Tripundanske svečanosti i kolo Svetog Tripuna upisani su u spisak nematerijalne kulturne baštine čovječanstva Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Podsjetimo, Bokeljska mornarica upisana je u decembru prošle godine na listu svjetske nematerijalne kulturne bašitine UNESCO.
“Tripundanske svečanosti i kolo Svetog Tripuna su usredsređeni na dva glavna godišnja događaja: praznik Svetog Tripuna (3. februar) i Bokeljsku noć. Kolo, koje izvode pripadnici Bokeljske mornarice obučeni u tradicionalnu uniformu, najvidljiviji je kulturni aspekt fešte. Nosioci ove tradicije sastaju se tokom februara i marta u svakom gradu u kojem se nalazi Bokeljska mornarica. Poznati kao Bokeljske noći, ovi skupovi hrvatskoj javnosti predstavljaju kulturnu baštinu bokeljskih Hrvata. Praznik potiče iz kulta Svetog Tripuna. Njegovi posmrtni ostaci odneseni su u Kotor 809. godine i od tada se slavi kao zaštitnik Kotora, Kotorske biskupije i Bokeljske mornarice. Članovi zajednice su uključeni u pripremu i održavanje nošnji i upoznaju se sa tipičnim bokeljskim receptima. Saznanja o širem istorijskom i kulturnom kontekstu bokeljskih Hrvata i njihovog sveca zaštitnika prenose se i kroz izložbe, javna predavanja, kulturne večeri i manifestacije”, navodi se na sajtu UNESCO.
🔴 BREAKING
Just inscribed on the #IntangibleHeritage List: Festivity of Saint Tryphon and the Kolo (chain dance) of Saint Tryphon, traditions of Croats from Boka Kotorska (Bay of Kotor) who live in the Republic of #Croatia 🇭🇷.
— UNESCO 🏛️ #Education #Sciences #Culture 🇺🇳 (@UNESCO) November 29, 2022
Svečanosti sv. Tripuna novo hrvatsko kulturno dobro na UNESCO-ovu popisu
Zagreb, 29. novembra 2022. (Hina) -“Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj” novo je hrvatsko kulturno dobro upisano na UNESCO-ov Reprezentativan popis nematerijalne baštine, izvijestilo je u utorak Ministarstvo kulture i medija RH.
Odluku o tome jednoglasno je na zasjedanju održanom u utorak u marokanskom gradu Rabatu donio UNESCO-ov Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine.
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u suradnji s udrugama Bokelja kandidiralo je proslavu svetog Tripuna i kolo svetog Tripuna – tradiciju bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj, za zaštitu i upis ovog kulturnog fenomena na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kako bi potvrdilo njegovu vrijednost i značaj ne samo kao nacionalne, već i kao dijela svjetske baštine.
“Današnji upis priznanje je svima onima koji su ulagali napore i skrbili da se nematerijalno dobro sačuva od nestajanja, a i snažan poticaj da ono i nadalje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjera njegove zaštite. Ova iznimna baština dokaz je tisućljetne nazočnosti Hrvata na području Boke Kotorske i duboko je ukorijenjena u mentalitet ljudi i danas je važan dio njihovog života”, ističe Ministarstvo kulture i medija.
Istovremeno, dodaje Ministarstvo, ta vrijedna baština predstavlja trajnu sponu između prošlosti i budućnosti Bokelja kao aktivnih aktera u življenju i očuvanju iste od zaborava za buduće generacije koje će je onda prenositi svojim budućim generacijama.
Blagdan svetog Tripuna slavi se 3. februara, kada se osim u Kotoru u kojem je običaj nastao, sveta misa i Proslava svetog Tripuna održavaju u organizaciji Hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice 809 u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku. Nakon svete mise ispred crkve pleše se Kolo svetom Tripunu, kao dio proslave štovanja svetog Tripuna. Toga dana, okupljaju se brojni Bokelji kako bi sudjelovali u proslavi koja se ponavlja i prenosi stoljećima s generacije na generaciju među Bokeljima u Hrvatskoj.
Svoj doprinos očuvanju ovoga nematerijalnoga dobra dali su Bokelji, koji su posljednjih desetljeća i stoljeća obilježavali proslavu sv. Tripuna ponosno je čuvajući od zaborava i prenoseći mlađim generacijama već dugi niz godina.
Obuljen Koržinek: Zahvaljujem svima koji ovu vrijednu nematerijalnu baštinu čuvaju i prenose mladima
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u povodu današnje odluke uputila je video-poruku zahvale na podršci članovima Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, Tajništva Konvencije iz 2003. te svim članovima kulturnog sektora i državama članicama koje promiču Konvenciju za zaštitu nematerijalne kulturne baštine.
Izrazila je veliki ponos novim hrvatskim, devetnaestim upisom nematerijalnog kulturnog dobra na Reprezentativni popis UNESCO-a. “Zahvaljujem svima koji ovu vrijednu nematerijalnu baštinu čuvaju i prenose mladim generacijama. Nadam se i vjerujem da će ovaj upis doprinijeti valorizaciji i zaštiti ovog fenomena u Hrvatskoj, ali istovremeno biti i podsjetnik na važnost obnove, prezentacije i promocije kulturne baštine koju su Hrvati stoljećima stvarali u prostoru Boke Kotorske i koja danas mora biti poveznica Hrvatske i Crne Gore”, poručila je ministrica.
Republika Hrvatska bi za nešto više od 30 dana trebala postati punopravna članica Schengena, zone koja trenutno obuhvaća 26 europskih država. Radi se o prostoru koji po mnogo čemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. U hrvatskim zračnim lukama odvijaju se pripreme za uspostavu novih tokova putnika.
Ako sve prođe po planu, 01. siječnja sljedeće godine Republika Hrvatska postat će 27. država članica Schengenskog prostora. Ranije je najavljeno kako će se Schengenski sustav od navedenog datuma primjenjivati na kopnenim i pomorskim granicama Republike Hrvatske, dok će isti biti implementiran u zračnim lukama u noći s 26. na 27. mart sljedeće godine.
Razlog tome jest činjenica da je zračnim lukama potrebno dulje vrijeme za pripremu provedbe projekta novih tokova putnika koji dolazi s ulaskom u Schengen, no i zbog činjenice kako se krajem ožujka mijenja red letenja (s zimskog na ljetni). U hrvatskim će zračnim lukama u jednoj noći biti napravljene sve izmjene kako bi schengen zaživio i u zračnom prometu.
Bez komplikacija u tri najveće hrvatske zračne luke
Projektanti novih putničkih terminala u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu računali su i na relativno skori ulazak Hrvatske u Schengen, pa će prilagodba tokova putnika u ove tri hrvatske zračne luke biti poprilično jednostavna.
Za primjer, u Zračnoj luci Split, nakon sigurnosne kontrole dolazi se u prostor odlazaka gdje se trenutno nalaze dva izlaza za letove, koji se trenutno koriste za domaći promet. U nastavku se nalazi više izlaza za međunarodne letove, do kojih se dolazi nakon prolaska državne granice odnosno policijske kontrole putnih isprava. U Splitu će na kraju ožujka, u jednoj noći, preseliti policijske kućice “niže”, čime će se značajno povećati broj tzv. domaćih izlaza, s obzirom na to da će letovi prema 27. država članica Schengenskog prostora biti tretirani kao domaći, te za putovanje prema odredištima u tim zemljama više neće biti potrebna kontrola putnih dokumenata odnosno prelazak državne granice.
Policijsku kontrolu trebati će proći za odredišta prema zemljama van Schengena, pa će i broj dostupnih izlaza za međunarodne letove biti razmjerno manji. Naravno, do njih će se dolaziti prelaskom državne granice, nakon prolaska policijske kontrole.
Slično će se dogoditi i u zagrebačkoj zračnoj luci. Nakon sigurnosne kontrole na trećem katu terminala, putnici idu lijevo na graničnu kontrolu za međunarodne letove, ili desno, prema izlazima za letove prema destinacijama unutar Republike Hrvatske.
Policijske kućice će se s trećeg kata putničkog terminala preseliti u zonu odlazaka, na drugi kat, gdje su smješteni izlazi opremljeni aviomostovima, čime će se osigurati dovoljan broj aviomostova i bus izlaza na zrakoplove u međunarodnom prometu, dok će ostatak terminala biti u namjeni za novi, domaći promet prema državama članicama Schengena. Gotovo slično dogodit će se i u dubrovačkoj zračnoj luci.
Manje zračne luke u infrastrukturalnim problemima
Manje hrvatske zračne luke, poput Osijeka, Rijeke, Pule, Brača i Zadra, imaju putničke terminale izgrađene prije više desetljeća, pa s jedne strane imaju i veći izazov prilagodbe tokova putnika. Osijek, za primjer, ima samo jedan izlaz za putnike prema zrakoplovima, pa će operativno biti zahtjevnije organizirati novi sustav. Sreća u nesreći bi bila činjenica da Osijek trenutno nema redovnih linija prema zračnim lukama van Schengena, niti su one trenutno u najavi za sljedeću godinu.
Promjene u zračnim lukama prema Hrvatskoj
Zrakoplovi koji iz Hrvatske slijeću u zračne luke u državama članicama Schengena trenutno nisu tretirani kao domaći, pa da bi putnici, primjerice, došli u Beč, moraju proći graničnu kontrolu kako bi ušli u Austriju. To će se promijeniti ulaskom Hrvatske u Schengen, što znači da će i zrakoplovi iz hrvatskih zračnih luka slijetati na terminale na kojima se tretira tzv. domaći, Schengen promet. To će ujedno pojednostaviti i transfere u stranim zračnim lukama prema odredištima unutar Scehgena, primjerice, Zagreb – Amsterdam – Prag. Kod presjedanja u Amsterdamu više neće biti potrebno proći graničnu kontrolu, s obzirom na to da će Hrvatska biti članica jedinstvenog prostora slobodnog kretanja.
Brži prolazak u dolasku
Pri povratku u Hrvatsku iz neke zemlje članice Schengena, više neće biti potrebno proći graničnu kontrolu. To znači da će putnici značajno brže izlaziti iz putničkog terminala što će putničko iskustvo učiniti još ugodnijim. Nakon slijetanja zrakoplova, taksiranja do pozicije i otvaranja vrata, oni koji putuju samo s ručnom prtljagom, bit će van putničke zgrade za svega 5 minuta.
Tri najveće hrvatske zračne luke, Zagreb, Split i Dubrovnik, bit će spremne za kraj ožujka i novu uspostavu tokova putnika unutar svojih putničkih terminala. Nama kao putnicima olakšat će se cijelokupni proces putovanja unutar najvećeg europskog slobodnog prostora kretanja ljudi i roba.
Podsjećamo, države članice Schengenskog prostora sačinjavaju 22 države članice Europske unije te 4 zemlje nečlanice – Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn.
Novo zagađenje mora uljem ili naftom, evidentirano je danas u akvatorijumu ispod parka Ivovića u Donjoj Lastvi kod Tivta.
Na morskoj površini primjerna je veća masna fleka od izlivanja dizel goriva ili lož ulja, a osjeća se i jak miris goriva.
Zagađenje je po svemu sudeći, u more stiglo kroz jedan od kanala i ispusta atmosferske kanalizacije koji prolazi kroz kompleks parka u blizini hotela “Kamelija”.
Zagađenje – foto čitaoci
Građani su o zagađenju obavijestili nadležne državne organe.
U okviru Novembarskih dana Organizacija žena Tivat priprema pjesničko veče pod nazivom “I kužina dušu ima”. Ono interesantno pjesničko veče, na kome će se predstaviti 12 tivatskih pjesnikinja, održaće se u srijedu, 30. novembra od 19 sati u sali DTV Partizan.
Svoje stihove predstaviće Ružica Ciko, Milica Papović, Ružica Lazarević, Marija Radović, Nada Staničić, Katarina Dragićević, Dijana Sindik, Jelena Kvašćev, Ana Janović, Slavica Stanišić, Marijana Mišić Škanata i Blaženka Vučurović. U muzičkom dijelu programa na flauti nastupiće Pina Bubanja i Bruna Matijević.
Festive Lights On je događaj kojim započinju praznici na obali već ovog vikenda
Događaj Festive Lights On će obilježiti spektakularno paljenje novogodišnje rasvjete na promenadi i u cijeloj Luštici Bay, u subotu 3. decembra, u 17 časova – svi okupljeni uživaće u sinergiji prazničnog bazara, muzičkom programu, i atraktivnoj agendi programa već od 11 časova, a kulminacija događaja počinje sa zalaskom sunca, kada Luštica Bay postaje kulisa prave novogodišnje bajke na obali.
Na promenadi će biti postavljen Festive dome, veoma čest vizuelni identitet svih novogodišnjih evropskih prestonica, nalik bogato ukrašenom iglou, sa neodoljivom ponudom slatkih i slanih đakonija. Unutar kupole goste dočekuje topla atmosfera, oslikana bijelim i zlatnim tonovima, uz poznate božićne melodije, ukuse i mirise koji podsjećaju na praznični dom i bezbrižno djetinjstvo. Uz tradicionalne kolačiće, medenjake, kuglof, vafle, sušeno voće i ostale slatke delicije služiće se kuvano vino, topla kafa, mirisni čajevi, likeri i voćni sirupi. Posebno je primamljiv izbor slanih i slatkih palačinki, sa maštovitim nadjevima i ukusnim prelivima, između ostalog u kombinaciji sa ajvarom, sirom i pršutom, odnosno čokoladom, lavandom i karamelizovanim jabukama. Za ljubitelje slanih delikatesa, u ponudi će biti svježe ostrige sa limunom i kavijar sa najfinijim integralnim hljebom, a sve to servirano uz ledeni šampanjac. Ovaj bajkovita ledena kupola će biti postavljena , u periodu od 3. decembra do 15. januara sljedeće godine, s radnim vremenom od 11h do 18h.
Lustica Bay
Zimski bazar vremenom postaje pravi identitet Luštica Bay destinacije – raznovrsne artikli domaće radinosti predstaviće Vesna Janović sa svojim pletenim lutkama, zatim Annabella Candy & Gift Shop sa ukusnim slatkišima, atelje Agate sa drvenim daskama, kao i studio B Unique sa kreativno dizajniranim ukrasima za kosu u vidu traka i rajfova. Nakit Mima & Simona Jewerly i ručno rađene dekoracije i ukrasi za jelku Okatchi, savršen su predlog za izbor novogodišnjih poklona. Zimski bazar je zakazan u period od 14 do 18h trećeg decembra.
Svakako će i živi muzički program upotpuniti veselu atmosferu, uz nastupe sastava Milky Wave Band, na pozornici Amfiteatra, od 15 do 18 časova.
Program za najmlađe će se organizovati u okviru Kids Kluba Luštica Bay. Raspored zabave za mališane podrazumijeva od 11 časova radionicu Arts and Craft, posvećenu umjetnosti i vještinama rukotvorina, koju vodi diplomirana likovna umjetnica Dubravka Milivojević u dijelu ispred Luštica Bay Kids Kluba. Ulaz je slobodan za goste hotela i rezidente, dok će za ostale goste biti na raspolaganju plaćene ulaznice.
Lustica Bay
Od 14 časova, ispred Kids Kluba, počinje dio programa Make a Holiday Card, na kome će djeca uz pomoć animatora učiti kako da naprave novogodišnje čestitke. Festive Scavenger Hunt, odnosno potraga za datim zadacima duž cijele Promenade biće organizovana od 16 časova. U ovoj zabavnoj aktivnosti mogu učestvovati i roditelji sa djecom, odnosno posjetioci svih uzrasta.
Sve posjetioce Luštice Bay tokom novogodišnjih i božićnih praznika očekuje vesela i raskošna atmosfera, bogato osmišljena dekoracija i blistava raznobojna rasvjeta. Uz izvanrednu ponudu gastronomskih specijaliteta sa raznih meridijana, radost druženja i prazničnog darivanja ove godine će imati poseban sjaj u Luštici Bay, kao najboljoj integrisanoj destinaciji na crnogorskoj rivijeri koja ima šta da ponudi u svakom godišnjem dobu.
Sa ciljem da se još jednom skrene pažnja Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima na probleme Instituta Igalo i Bolnice u Meljinama juče je u hotelu Lazure održan okrugli sto na temu „Zdravstveni turizam u Herceg-Novom, juče, danas, sutra – Institut „Dr Simo Milošević” i Bolnica Meljine”, u organizaciji Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg-Novi.
Usvojenim zaključcima pozvani su Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i Agencija za investicije da se uključe i što hitnije ponude efektna rješenja za situaciju u ove dvije zdravstvene ustanove.
Jedan od zaključaka je da bi Ministarstvo zdravlja trebalo u narednih sedam dana da izađe sa predlogom prema Agenciji za zaštitu konkurencije u vezi sa problemima u Institutu Igalo i da se hitno daju inputi za izradu studije koja će pokazati na koji način treba nastaviti poslovanje te ustanove. Takođe, apelovano je da Agencija za investicije uzme ulogu u rješavanju problema, jer jedan od modela za Institut jeste i javno-privatno partnerstvo.
„Treći zaključak je da Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma radi na izmjeni zakonske regulative i prilagodi Zakon zdravstvenom turizmu, pogotovo u dijelu velnes turizma, te da uzme aktivniju ulogu u razvoju ove vrste turizma, jer smatramo da Ministarstvo zdravlja ne može biti nosilac razvoja zdravstvenog turizma. Obzirom na situaciju i mogućnost dolaska energetskih turista, četvrti zaključak je da Institut Igalo radi poslovanja ove zime izađe sa paketom za tu vrstu turista i da zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom i Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma izađe na ta tržišta“, istakao je sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg-Novi, Nenad Vitomirović.
On je u toku rasprave postavio pitanje zbog čega Vlada Crne Gore ne ispunjava obaveze koje je sama nametnula, a koje se odnose na procijenu da će u 2024. godini zdravstveni turizam predstavljati najvažniji segment crnogorske cjelogodišnje turističke ponude.
„Sada imamo situaciju da Institutu prijeti stečaj zbog dugovanja koja su 3 do 4 puta manja od same građevinske vrijednosti. Ne možemo da planiramo razvoj turizma i Instituta, a da se ne se baziramo na Bolnicu Meljine. Institut ne može da funkcioniše bez Bolnice, njenim gašenjem urušava se sistem Instituta. Mislim da je potrebno napomenuti značaj Bolnice, ne samo kroz zdravstvenu zaštitu, već i sa ekonomskog aspekta“, kazao je Vitomirović.
Vitomirović je pitao i da li je propuštena prilika da Institut dobije državnu pomoć koja je bila moguća za vrijeme pandemije virusa korona, te konstatovao da se razvoj zdravstvenog turizma ne može planirati bez metodologije za praćenje broja turista u tom sektoru.
„Kad god počnemo da pričamo o zdravstvenom turizmu naiđemo na neku prepreku, a na kraju plaćaju Institut Igalo, Bolnica Meljine i stanovnici opštine Herceg-Novi“, rekao je Vitomirović i iznio svoje tumačenje razloga zbog kojeg je Institut došao u trenutnu situaciju: „Suštinski, sve ovo se dešava kao napad na prostorni resurs Instituta, kako doći do prvoklasnih lokacija za nekretnine po što manjoj cijeni“.
„Ako uzmemo u obzir sve zvanično usvojene strateške dokumente u Crnoj Gori, po njima je Herceg-Novi predviđen juče, danas i sjutra kao centar razvoja zdravstvenog turizma ove države. Ovaj okrugli sto doživljavam kao vrstu podrške svim naporima koje danas pokušavamo da usmjerimo ka rješavanju problema koji se dešavaju kako u samom Institutu „Dr Simo Milošević“, tako i kada je u pitanju Bolnica Meljine koja je u stečaju, jer bez te dvije zdravstvene institucije ne možemo govoriti o Herceg-Novom kao centru zdravstvenog turizma“, poručio je u uvodnoj riječi predsjednik Opštine, Stevan Katić.
On je kazao da u posljednje vrijeme postoje investitori zainteresovani da u Herceg-Novom grade poliklinike i nove zdravstvene ustanove koje bi u perspektivi mogle da budu podrška Institutu Igalo i Bolnici u Meljinama.
„Mislim da odavde zajednički moramo još jednom da pošaljemo poruku da Bolnica Meljine mora da opstane, da se što hitnije nađe rješenje za to i kako bi se ona ponovo uvela u sistem javnog zdravstva Crne Gore. Bez te bolnice ne može da funkcioniše Institut, posebno ako imamo na umu da najveći program u toj ustanovi, norveški, zavisi upravo od blizine bolnice“, istakao je Katić.
Sa okruglog stola – foto Opština HN
Dragan Damjanović iz Agencije za zaštitu konkurencije smatra da je sa aspekta kontrole državne pomoći najbolje da Bolnica pređe u sistem javnog zdravstva i tada prestaju sve nadležnosti Agencije, a Bolnica bi imala redovno finansiranje kao i sve druge bolnice u Crnoj Gori. On je objasnio da nema prostora za prosto dotiranje novca iz budžeta, ali postoje smjernice za restrukturiranje, kao i za promjenu cijena Fonda da bi Bolnica dobila dovoljno novca za pružanje usluga domicilnom stanovništvu. Kada je u pitanju Institut, Damjanović navodi da Agencija za zaštitu konkurencije nije dobila zvaničan upit, ali će, kao i Bolnici Meljine, biti dostupna pomoć za restrukturiranje i spašavanje.
„Ako Institut „Dr Simo Milošević“ nestane sa tržišta, Crna Gora može da zaboravi na pozicioniranje destinacije kao bitne za zdravstveni turizam i od tog trenutka bi zdravstveni turizam u ovoj zemlji mogao skoro pa da zatvori vrata svim gostima“, poručila je generalna direktorica za politiku razvoja turizma mr Aleksandra Gardašević Slavuljica. Ona je nazvala nelogičnim što se ovo „goruće pitanje od značaja za sve nas rješava ovako sporo“ i poručila da svi učesnici u ovoj priči moraju da imaju prije svega veliku moralnu odgovornost.
Gardašević Slavuljica je istakla da je programom razvoja zdravstvenog turizma Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma obezbijedilo 30.000 eura za fizibiliti studiju za Institut. Preduslov za njenu izradu je da menadžment te ustanove dostavi projektni zadatak, usaglašen sa Ministarstvom zdravlja. Kako je napomenula, na današnjem okruglom stolu je saopšteno da je taj projektni zadatak gotov, a kad ga dobiju krenuće u realizaciju svog dijela posla.
„Fizibiliti studija predstavlja situacionu analizu Instituta i potencijale za rehabilitaciju, rješenja koja se mogu sprovesti u Institutu. To je materijal koji treba da nam da opcije za izlazak iz krize“, rekla je Gardašević Slavuljica.
Ona je najavila da će nastojanju da se nađu što bolja i brža rješenja za Institut Igalo do kraja sedmice imati sastanak sa menadžmentom te ustanove, a najavljen je i sastanak u Vladi po pitanju problema Bolnice i Instituta.
Predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo, Batrić Kontić smatra da bi trebalo da se oslone na sopstvene snage i da Institut, ukoliko je moguće, uđe u privatno-javno partnerstvo ili da se proda dio imovine, zemlje koja se ne koristi, a koja je u stoprocentnom vlasništvu Instituta.
„Mi smo naslijedili sve probleme, oni traju i 30 godina, i poručio bih ukoliko dobijemo slobodno sudstvo i tužilaštvo da se preispitaju privatizacije u kojima su preduzeća prodata po pet do šest puta manjoj cijeni nego što im je stvarna vrijednost. Institut samo pukim slučajem nije završio kao Bolnica Meljine. Institutu je potrebno preko pola miliona za plate i to je neodrživo. Institut ima kapacitete da zarađuje 20 miliona godišnje, ali se moraju napraviti neki rezovi“, kazao je Kontić.
Zdravstveni turizam je strateški prepoznat kao jedan od ključnih stubova ukupnog turističkog proizvoda Crne Gore, sve to je adekvatno propraćeno i prostorno-planskom dokumentacijom, a Institut „Dr Simo Milošević“ prepoznat je u svim dokumentima kao nosilac te grane turizma, kazao je prof. dr Nikša Grgurević, koji je učestvovao u izradi Strateškog plana razvoja opštine Herceg-Novi do 2027. godine.
On je primijetio nekoliko zaključaka u vezi sa radom Instituta – radi se godinama sa istim partnerima iz inostranstva i u domaćem prometu, postoji jak politički uticaj na proces izbora menadžmenta i upravnog odbora, 80% ukupnog prihoda odlazi na lične dohotke što je u menadžerskom smislu neodrživo. Grgurević je poručio: „Do trenutne situacije nije doveo prethodni ili menadžment koji je sada u Institutu, već to što su dugogodišnji problemi bili gurani pod tepih. Sada je vrijeme, kad je došlo do toga da može doći do stečaja, da se jednostavno suočimo sa tim problemima svi zajedno i vidimo kako ih je moguće prevazići“.
„Ovdje se radi o dvije kompanije koje su srce privrednog i ekonomskog života Herceg Novog i u pitanju je veliki broj ljudi. Priča o zdravstvenom turizmu pada u vodu ako bi ove dvije kompanije nastavile da posluju sa gubicima“, poručio je dr Anđelko Lojpur, član konsultativne grupe Strateškog plana razvoja Herceg Novog do 2027. godine.
Komentarišući situaciju u kojoj se nalazi Bolnica, Lojpur je kazao: „Ugovor o privatizaciji nije raskinut i mislim da Vlada i država ne bi smjeli da se igraju sa tim stvarima, na stranu njihovi loši odnosi i nekomunikacija sa Kneževićem. Sudski sporovi bi bili problematični i bojim se da bi išli na štetu države. Stečaj znači otpuštanje svih ljudi i bojim se da bi to bila klica uništenja, jer je ova Bolnica mnogo više od jedne bolnice. Ne znam zašto nije urađen plan konsolidacije firme, što je obaveza stečajne uprave. I u toj kompaniji, kao i u svakoj postoji bar zrno zdravog jezgra koje bi moglo da se restruktuira“.
Lojpur je ocijenio da je Institut u nešto povoljnijoj poziciji, ali da bi bankrot ove ustanove „bio pakao za državu i Herceg-Novi, a ta intencija postoji od nekih interesnih grupa“.
„Druga opcija je zadržavanje postojećeg stanja, što i na kratak rok vodi ka propasti. Institut može da uradi proces restrukturiranja poslova i zadrži biznis. Oni imaju monopol i nemaju konkurenciju. Ljudi su ti koji su firme doveli u tu poziciju i ljudi mogu ozdraviti obje kompanije, ali da što manje drže ispruženu ruku prema Podgorici, jer se svi problemi moraju rješavati ovdje i unutar kompanije“, kazao je Lojpur.
Učesnici okruglog stola bili su i: potpredsjednik Opštine Herceg-Novi Mirko Mustur, menadžer Opštine Dušan Vukić, Aleksandra Golubović i Una Bulatović iz Agencije za investicije, predsjednica Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore Marina Delić, sudski vještak ekonomsko – finansijske struke i stečajni upravnik Saša Tomašević, Ljiljana Maraš iz Naconalne turističke organizacije, a iz Instituta „Dr Simo Milošević“: direktor sektora marketinga i prodaje Nikola Mračević i referent za planiranje, analizu i statistiku Miloš Knežević.
Pozivi za učešće na okruglom stolu upućeni su i ministru ekonomskog razvoja i turizma, Goranu Đuroviću, načelnici Direkcije za razvoj i planiranje zdravstvenog turizma u Ministarstvu zdravlja Nataši Žugić, kao i Žarku Rakčeviću, vlasniku skoro 28% akcijskog kapitala Instituta Igalo.
Mjesna zajednica Stari grad Kotor uz podršku Opštine i Turističke organizacije Kotor po deseti put organizuje novogodišnju akciju ukrasiKo.me.
“Pozivamo sugrađane i preduzetnike da u susret novogodišnjim i božićnim praznicima ukrase svoje izloge, prozore, balkone, ulice…Tročlani žiri će o najmaštovitijima odlučivati 26. decembra.
Dodjela novčanih nagrada u iznosu od 300, 200 i 100 eura i deset robnih nagrada održaće se 27. decembra u “Jazz clubu Evergreen” sa početkom u 19 sati.
Okićen Kotor 2018. foto Boka News
Uz prigodan koktel posjetioce će zabavljati Nataša i Kristijan” – poručuju iz Mjesne zajednice Stari grad uz poruku: NEKA ŠLJAŠTI!
Povodom 70 godina postojanja i rada Gradske biblioteke, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizuju prezentaciju video radova kotorskih osnovaca na temu: „Zašto volim Gradsku biblioteku?“
Specijalna gošća programa će biti Jelena Vukić, autorka romana „Milan, Vesna i jedna kuća tesna“.
Čekamo vas u četvrtak 1. decembra 2022. godine u 18 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra.
Kina / Mnoštvo policije sprječava daljnje prosvjede u Kini Foto: Casey Hall / REUTERS
Mnoštvo policije raspoređeno je u utorak u nekoliko kineskih gradova kako bi se spriječilo oživljavanje protesta koji su proteklih dana zahvatili zemlju zbog politike nultog covida i ograničavanja slobode.
Na ulicama glavnog grada Pekinga i drugih velikih gradova poput Šangaja, Guangzhoua i Hangzhoua od ponedjeljka je pojačan policijski kontingent.
Sigurnosne snage sve češće zaustavljaju prolaznike i provjeravaju njihove telefone radi sumnjivog sadržaja ili softvera, uključujući VPN-ove koji se mogu koristiti za zaobilaženje internetske cenzure.
U Pekingu je policija bila posebno usredotočena na osiguranje šetališta rijeke Liangma u blizini diplomatske četvrti, gdje su stotine prosvjedovale u nedjelju navečer.
U međuvremenu su u financijskom središtu Šangaju postavljene barijere duž Wulumuqi Roada kako bi se spriječilo okupljanje velikih masa, kao što se dogodilo tijekom vikenda.
Nedavni prosvjedi, vrlo neuobičajeni u zemlji pod komunističkom vlašću s više od 1,4 milijarde stanovnika, bili su potaknuti bijesom zbog smrtonosnog požara koji je izbio u stambenoj zgradi u glavnom gradu pokrajine Xinjianga, Ürümqiju, u kojem je poginulo deset ljudi prošloga tjedna. Nekoliko stanovnika objavilo je na društvenim mrežama da su ograničenja zbog koronavirusa ometala napore spašavanja. Gradski dužnosnici odbacili su takve optužbe.
Veliki dijelovi regije Xinjiang i njezin glavni grad bili su u karanteni više od sto dana.
Kina trenutno bilježi najveći broj slučajeva covida-19 od početka pandemije. U utorak je zdravstvena komisija u Pekingu izvijestila o 38.400 novih slučajeva, što je blagi pad u usporedbi s rekordom od više od 40.000 postavljenim dan ranije.
Opsežna ograničenja kretanja trenutačno su na snazi u više kineskih gradova s više od milijun stanovnika, poput Pekinga, teško pogođenog južnog kineskog grada Guangzhoua i Chongqinga.
Španjolska Obalna straža priopćila je da su tri migranta spašena nakon što su na kormilu tankera za prijevoz nafte putovali punih 11 dana!
Trojica muškaraca iz Afrike pronađeni su na kormilu tankera Alithini II pod zastavom Malte, koji je jučer uplovio u Las Palmas de Gran Canaria na Kanarskom otočju. Posljednja luka u koju je ovaj tanker pristao bio je Lagos u Nigeriji, i to prije 11 dana, točnije 17. studenog, javlja španjolska Obalna straža.
Na fotografiji koju je objavila španjolska Obalna straža mogu se vidjeti muškarci kako sjede na kormilu tankera u luci Las Palmas, a njihova stopala gotovo da dodiruju more. Odmah su prebačeni u lokalnu bolnicu, a patili su tek od blage dehidracije.
Ovo nije prvi put da su u luci Las Palmas migranti pronađeni na kormilu broda. U listopadu 2020. tri su osobe pronađene na kormilu tankera Ocean Princess II, a samo mjesec dana ranije još tri osobe pronađene su na tankeru Champion Pula. Poput tankera iz ove priče, i ta dva broda stigla su iz Lagosa u Nigeriji.
