Nedjelja na pjaci 6. avgusta nudi uzbudljiv provod i uživanje posjetiocima svih uzrasta u Luštici Bay
Popularni „tribjut bend” ABBA Ring koji interpretira muziku jedne od najvećih svjetskih atrakcija pop i disko muzike dvadesetog vijeka, švedske supergrupe ABBA, održaće cjelovečernji koncert u nedjelju 6. avgusta, sa početkom u 20 časova.
Publika će imati priliku da pleše i pjeva cijele večeri, prateći živo izvođenje brojnih svjetskih pop i disko hitova grupe ABBA koja već pet decenija opčinjava svijet svojom vanvremenskim muzikom i pojavom, osvajajući srca ljubitelja muzike svih generacija. Živo izvođenje hitova poput Mamma Mia, Dancing Queen, SOS, Money Money, Gimme Gimme, uz autentične kostime i koreografiju super atraktivnog švedskog kvarteta publiku će tokom koncerta prenijeti u vesele 70-te i 80-te godine dvadesetog vijeka.
Piazza Centrale – Luštica Bay
„Pred nama je vikend u kome ćemo svi uživati i ovom prilikom pozivam naše goste da nas posjete i provedu nedjelju na Piazzi Centrale koju će pamtiti kao jednu od nezaboravnih avantura ovog ljeta. Kao i uvijek do sada, pobrinuli smo se da osmislimo provod za sve uzraste i različita interesovanja naših posjetilaca, kako bi proveli prijatne ljetnje dane i večeri na našoj destinaciji. Želimo da se svi naši gosti u Luštici Bay osjećaju kao kod kuće i među svojim najbližima, te bih istakla posebnu zahvalnost našim susjedima i proizvođačima iz lokalne zajednice koji nam pomažu da ponudimo gostima ono najbolje iz ovog kraja i uvjerimo ih u istinski osjećaj pripadnosti zajednici u kojoj živimo“, izjavila je Sonja Banićević, supervizorka organizacije događaja u Luštici Bay.
Pored ABBA Ring koncerta, novi centar urbanog života i raznovrsnih dešavanja u Luštici Bay, Piazza Centrale, tokom vikenda će ponuditi zanimljive i zabavne aktivnosti za goste i posjetioce različitih uzrasta i interesovanja, a dobar provod je zagarantovan od jutra do večeri. U nedjelju, 6. avgusta predveče se otvara organska pijaca za sve one koji paze na zdravu ishranu. Za mališane, na programu je izrada maskota i oslikavanja lica uz vođstvo profesionalnih animatora.
ABBA Ring
U nedjeljno predvečerje se otvara Organic Market, a na organskoj pijaci će biti izložena bogata ponuda najkvalitetnijih organskih proizvoda domaćih proizvođača sa Luštice i okolnih mjesta. Štandovi će biti puni probranih, najfinijih artikala, a posjetioci će moći da degustiraju zdrave namirnice i napitke u vremenu od 18.30 do 22.30 časova. Ulaz na sve događaje je besplatan, uključujući i koncert trubjut benda ABBA koji će trajati od 20 časova do 23 časa.
Destinacija Luštica Bay na programu ima atraktivne događaje tokom cijelog ljeta, a detaljan kalendar dešavanja je dostupan na Facebook i Instagram profilima Luštice Bay, kao i na veb sajtu www.lusticabay.com.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović obišao je danas radove na betoniranju puta ka Bogdašićima. Na potezu od crkve Sv Ane u Kavču (Kotor) do Bogdašića u tivatskoj opštini u toku prošle godine probijen je put u dužini od preko 2 km i na njemu odrađeni svi pripremni radovi. Opština Tivat je tokom prošle godine finansirala dio pripremnih radova u iznosu od oko 42.000€, dok je budžetom za 2023. godinu za radove na ovom putu opredjeljeno 77.000€.
„Izgradnja puteva je uvijek jedna od najboljih investicija. Ovaj put je šansa da obnovimo i oživimo Bogdašiće i tako doprinesemo obnovi sela i ruralnom razvoju tivatskog zaleđa uopšte. U ovome vidim i turistički potencijal, jer siguran sam da će mnogo stranih ali i domaćih gostiju uživati u šetnji padinama Vrmca“, rekao je Komnenović i pohvalio entuzijazam porodica koje aktivno učestvuju u izgradnji puta i obnovi svojih starih imanja.
Betoniranje puta ka Bogdasicima
Sekretarijat za privredu opštine Tivat aktivno podržava ovu investiciju. Radovi se odvijaju i uz podršku građevinske firme „Tujko“, ali i uz privatne donacije koje mještani međusobno prikupljaju. U prethodnom periodu okošen je i očišćen postojeći put ka Bogdašićima iz pravca Gornje Lastve. Plan je da se betonira cijela dionica od crkve Sv Ane u Kavču do Bogdašića.
Betonirana dionica u Bogdasicima
Izgradnjom tog dijela puta dobićemo prsten koji će omogućiti da u slučaju hitnih potreba, tipa požara, možemo prići Vrmcu sa dvije strane. Do sada se moglo prići samo preko Gornje Lastve, a ovako će moći i sa strane Kavča. Ovaj put se gradi na inicijativu stanovnika zaselaka Brkani i Marovići koji se nalaze na tom dijelu Vrmca, a do kojih je do sada, postojećim putem, bilo teško doći. Novi put istovremeno služiti i kao pješačka planinarska i staza za razne druge vidove rekracije.
Budžetom za 2023. u ove svrhe izdvojeno je 77.000 eura.
-Ja sam za održiva rješenja. Oni moraju da znaju da Crna Gora raspolaže svojom imovinom na način na koji misli da treba i mislim da ne treba praviti dnevnu politiku od toga. Tu smo da razgovaramo – rekao je Abazović.
On je rekao da ne želi da upućuje “vatrene strelice” niti kritike prema Hrvatskoj zbog te protestne note.
-Naprotiv, ako možemo prijateljski, komšijski, bratski da iznalazimo rješnja, tu smo. Do tada, MO i MVP će svojom imovinom raspolagati na način na koji oni misle da treba – rekao je Abazović.
Školski broj Jadran
– Svojatanje tuđe imovine protivno je običajima, međunarodnom pravu i evropskim vrijednostima za koje se je Crna Gora opredijelila – navodi se u saopštenju hrvatskog ministarstva.
Poslanica Evropskog parlamenta iz Hrvatske Željana Zovko predala je amandman na nacrt izvještaja o Crnoj Gori kojim poziva da se neriješena pitanja granice sa Srbijom i Hrvatskom zatvore što je prije moguće tokom procesa pristupanja EU.
Upitan o ovom amandmanu, te da li neriješena granica može biti prepreka putu ka EU, Abazović je rekao da državaa ima nekoliko pitanja koje stoje iz prethodnog perioda.
-Ja se nadam da će se ona prevazići. Trenutno to što je snazi kao rješenje funkcioniše i tu nikakav problem nijesmo zabilježili. Naravno, vjerujem da u dobrom duhu možemo pronaći neka konačna rješenja. To sigurno nijesu neka instant rješenja, brzopleta. U tom smislu oni mogu da koriste institucionalnu moć EU, ali lično mislim da je Hrvatska zemlja koja je jako blagonaklona vezano za učlanjenje Crne Gore u EU – naveo je Abazović.
Najveća vjetroturbina na svijetu, s rotorom promjera od 260 metara, počela je proizvoditi struju u Kini. Zove se MySE 16-260, okreće se u Južnom kineskom moru, viša je od Kipa slobode u New Yorku i tijekom godine može napajati strujom čak 80.000 stanovnika
Trenutno najveća vjetroturbina na svijetu, MySE 16-260, koju je razvila kompanija Ming Jang, sredinom mjeseca počela je raditi u Južnom kineskom moru. Prema priopćenju kompanije, promjer rotora ove vjetroturbine iznosi 260 metara, dok su lopatice dugačke 123 metra.
Visoka je 152 metra. Usporedbe radi, Kip slobode u New Yorku visok je “samo” 93 metra. Ali osim veličine, impresivna je i snaga vjetrenjače, koja iznosi 16 MW, piše B92, a prenosi Poslovni.
Svaki put kada napravi pun krug u elektromrežu šalje preko 30 kilovat-sati struje. Procjenjuje se da će godišnja proizvodnja vjetroturbine dostići 67 gigavat-sati što je dovoljno za napajanje strujom 80.000 stanovnika, navodi portal Klima101.
Naravno, ni njen doprinos borbi protiv klimatskih promjena neće biti zanemariv: kako se navodi, u tijeku godine vjetrenjača će uštedjeti oko 56.000 tona ugljikova-dioksida.
Može podnijeti tajfune koji pušu preko 280 kilometara na sat, što je izuzetno bitno imajući u vidu lokaciju vjetroparka u sklopu kojeg se nalazi. Na tom području, navode mediji, preko 200 dana godišnje pušu izuzetno jaki vjetrovi.
Kako bi se pripremila za tajfune i jake vjetrove, vjetroturbina je opremljena s tisuću senzora. Oni će, koristeći tehnologiju digitalnog blizanca, omogućiti da se vjetrenjača prilagodi vremenskim uvjetima, čime se unapređuje njena efikasnost i izdržljivost.
Nova vjetroturbina je status najveće preuzela od vjetrenjače s rotorom od 252 metra.
Međutim, kompanija Ming Jang je početkom ove godine najavila da radi na razvoju još veće vjetroturbine, kapaciteta 18 MW, čiji će rotor biti preko 280 metara, dok će dužina lopatica biti 140 metara.
Posljednjih godina svjedočimo pojavi sve većih i snažnijih vjetrenjača, kako na moru tako i na kopnu.
U svijetlu energetske tranzicije, čovječanstvo sve više struje generira pomoću vjetra. Prošle godine zabilježeno je rekordno povećanje u proizvodnji struje od 265 teravat-sati (14% više u odnosu na godinu ranije). Među obnovljivim izvorima, jedino solari rastu brže.
Zaključno s 2022. godinom, svijet je dobio iz vjetroparkova dobio preko 2100 teravat-sati struje. Ipak, kako bismo dostigli neto nulte emisije do sredine stoljeća, neophodno je da se to poveća na 7400 teravat-sati do kraja desetljeća.
Ovo će zahtijevati da se do 2030. u toku godine instalira 350 GW novih vjetroparkova, što je skok sa 75 GW u godini za nama, proračunala je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
Na društvenim mrežama su se pojavile nove snimke koje navodno prikazuju brod koji je oštećen tijekom napada na crnomorsku bazu u ruskom Novorosijsku. “Ukrajinski mornarički dronovi su napali i uspjeli oštetiti ruski ratno-desantni brod Olenegorski Gornik koji sada pluta na boku i odvlače ga”, piše NOELREPORTS, stranica koja prati rat u Ukrajini.
Big news coming from port city Novorossiysk, Russia. Ukrainian Naval drones attacked it and managed to damage the Russian Project 775 war/landing ship Olenegorsky Gornyk which is now floating on its side and is towed away. pic.twitter.com/4rwf5UqHUQ
Rusija je ranije jutros priopćila kako je odbila napade ukrajinskih mornaričkih i zračnih bespilotnih letjelica na svoju pomorsku bazu u Novorosijsku na Crnom moru i na anektirani poluotok Krim. “Sinoć su ukrajinske oružane snage, uz pomoć dva bespilotna broda, pokušale napasti pomorsku bazu Novorosijsk”, objavilo je rusko ministarstvo obrane na Telegramu.
“Čamci bez posade otkriveni su i uništeni redovnom paljbom s ruskih brodova koji su štitili pomorsku bazu”, dodali su. U Novorosijsku, velikoj naftnoj luci, završava naftovod dug oko 1500 km od naftnih polja zapadnog Kazahstana i ruskih regija koje se nalaze sjeverno od Kaspijskog jezera. Većina kazahstanske nafte za izvoz prolazi kroz ovaj naftovod.
Stotine vatrogasnih intervencija zabilježeno je u Sloveniji od sinoć zbog bujičnih poplava koje su uzrokovale obilne padaline. Tri kampa su evakuirana, nekoliko mjesta je odsječeno od ostatka zemlje. Crveno upozorenje proglašeno je za sjeverozapadno, sjeveroistočno područje i središnji dio države.
Ministar obrane Marjan Šarec posjetio je stožer Civilne zaštite i kazao da su izvanredne mjere proglašene za mjesto Kamnik. Istaknuo je da je situacija ozbiljna i pozvao je građane da ne otežavaju rad spasilačkim službama.
Najjači pljuskovi bili su na području južnog podnožja Julijskih Alpa te na području između Idrijskog Hribovja prema Gorenjskoj i Koruškoj. Na tim područjima noćas je palo između 100 i 200 litara po četvornom metru, rekao je slovenski meteorolog Brane Gregorčič, prenosi portal Slovenske televizije.
– To je mjesečna količina oborina. Međutim, na moru nije pala ni kap kiše. Razlike u Sloveniji vrlo su velike. Ponekad netko ima velikih problema, a drugi pak smatraju da upozorenje i nije bilo potrebno, izjavio je Gregorčič za Radio Sloveniju.
Istaknuo je i da je danas upozorenje za sjeverno područje podignuto na crveno, i to zbog obilnijih oborina predviđenih za večeras. Glavnina oborine prenijet će se sa zapada na istok.
Poplave su zahvatile Gorenjsku, Korušku i Zgornjesavinjsku kotlinu
U Koruškoj su mnoge ceste zatvorene za promet, rijeke su već prešle korita, poplavljene su mnoge kuće i podrumi, a pokrenula su se i brojna klizišta, rekli su danas za STA iz slovenske Uprave za zaštitu i spašavanje u Sloveniji.
Općina Solčava trenutno je odsječena od svijeta.
Kako su danas za STA rekli u spomenutoj upravi, situacija se mijenja iz minute u minutu, zatvoren je most kod Dravograda, vrlo je otežan prolazak do Prevalja i Črne na Koroškem. Mnogi Korušci zarobljeni su u svojim domovima i zovu pomoć jer ih voda poplavljuje.
U Slovenj Gradcu su već dva puta morali uključiti sirenu zbog izlijevanja rijeke Suhadolnice. U Črnoj na Koroškom vatrogasci pak jako teško dolaze do mještana jer je Meža poplavila središte grada, a vrlo je visok i vodostaj Drave u Dravogradu.
– Svima koji pozivaju broj 112 savjetujemo da ostanu u kućama, da po mogućnosti odu na više katove, kako bi se pobrinuli za vlastitu sigurnost, poručili su iz Regionalnog centra za zaštitu i spašavanje Slovenije.
Zapovjednik Civilne obrane Zapadne Štajerske Janez Melanšek izjavio je danas za STA da je većina cesta u Gornjoj Savinjskoj dolini neprohodna, a do Općine Solčava se uopće ne može doći. Rijeka Savinja izlila se iz korita, a tijekom dana očekuju se problemi s izlijevanjem rijeke na području Laškog, koje je navodno poplavljeno.
Regionalni centar za obavješćivanje Celje uključio je sirene zbog velike opasnosti od poplava.
Obilne oborine izazvale su izlijevanje vodotoka i odrone u mnogim područjima Gorenjske.
Zapovjednik Civilne zaštite za Gorenjsku Klemen Šmid za STA je pojasnio da je trenutačno najteže pogođeno škofjeloško područje sa Selškom i Poljanskom dolinom koje su odsječene zbog zatvorenih prometnica. Problema ima i u tržiškoj općini.
Operskim arijama istaknutih svjetskih kompozitora sinoć je na Kanli kuli obilježen jubilej – deset godina Operosa Montenegro opera festivala u Herceg-Novom. Publika je u dvočasovnom programu uživala u izvanrednom umjeću sopranistkinje Petre Radulović, meco sopranistkinje Slavice Božović, tenora Stevana Karanca, baritona Lazara Parežanina i Operosa orkestra pod dirigentskom palicom Natalije Mićić.
Čast je što Herceg-Novi ima priliku da bude domaćin Operosa festivalu koji je značajna manifestacija visoke kulture, kazao je predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić zahvalivši organizatorima i idejnim tvorcima, a posebno umjetničkoj direktorici Operosa fondacije Ketrin Hataji na uloženom trudu i znanju kako bi značaj i ljepota opere svima bila bliža.
Operosa festival
„Vjerujem da se uloženi trud isplatio. Novska publika, kao i gosti sa svih strana svijeta, sada imaju priliku u našem gradu čuti i vidjeti, ali i osjetiti čar operskih arija svjetskog kvaliteta. To je još jedan segment u kulturnom mozaiku Herceg-Novog koji nam je bio potreban kako bismo svima koji ovdje žive i u naš grad dolaze kao turisti, ponudili nešto novo, a istinski vrijedno. Kao festival jedinstven u Crnoj Gori, Operosa doprinosi da naš grad bude jedinstvena operska scena, na otvorenim mediteranskim pozornicama. Zato i ne čudi najnovija informacija da je Herceg-Novi u vrhu liste najboljih primorskih gradova na svijetu zahvaljujući njegovim kulturnim i prirodnim potencijalima“, kazao je predsjednik Katić.
Operosa festival
Naglasio je da su jubileji vrijedni hvale i pomena, a desetogodišnjica Operose tek početak života ove manifestacije u Herceg-Novom.
Godišnja izložba Udruženja likovnih umjetnika Tivta „Tivatska likovna scena“ biće otvorena u JU Muzej i galerija Tivat u subotu 5. avgusta u 21 sat.
Postavku radova čine umjetnička ostvarenja članova Udruženja koji će se publici predstaviti na dva nivoa izložbenog prostora. Svoje radove će predstaviti: Ivan Knežević, Ljubomir Popadić, Mile Albijanić, Ivica Aranđus, Momčilo Macanović, Biljana Račeta, Dragana Mladenović, Milica Marković Rajčević, Andrijana Ivanda Rocheux, Iva Gopčević Čelanović, Tanja Nikolić, Zoran Kruta, Ana Bulatović Lili, Hana Mirkov, Zvonko Grabić, Vladimir Knežević.
Izložbu će otvoriti direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić, a prisutnima će se obratiti i predsjednik udruženja gospodin Ivica Aranđus.
Posjetioci će ovu izložbu moći da pogledaju do 30. avgusta.
20 odsto popusta na kompletan asortiman u renoviranom Aroma marketu u Igalu
Na dobro poznatoj lokaciji u ulici Sava Ilića br.30 (Mimoza centar) u Igalu, danas u 10 sati otvoren je potpuno renoviran AROMA market.
Tim povodom, danas, sjutra i u ponedjeljak, za sve potrošače obezbijeđen je popust od 20 odsto na cjelokupan asortiman kao i brojni pokloni. Na dan otvaranja za najmlađe je organizovano i druženje sa animatorima. Više informacija o cjenovnim povoljnostima i akcijama možete naći ovdje.
„Kompanija „Domaća trgovina“ nastavlja sa renoviranjem i unaprjeđenjem prodajne mreže AROMA i CITY marketa, prateći potrebe potrošača i njihova očekivanja od savremenog sistema kao što je naš. Okolnosti u Igalu su bile nešto drugačije pa smo pored standardnih procesa renoviranja i ugradnje novih i savremenih sistema za čuvanje i hlađenje svježeg mesa, mlijeka, mesnih i mliječnih prerađevina i uređenja ambijenta, izvršili kompletnu zamjenu infrastruktura/instalacije objekta“ – saopštili su iz kompanije kompanije Domaća trgovina.
Aroma Igalo
„U ovom dijelu Igala, AROMA je dobro poznata mještanima i turistima koji borave u našem gradu, pa smo nastojali da market ima sve one segmente koji su potrebni za obavljanje kupovine na jednom mjestu. Tu je samouslužna AROMA pekara sa raznovrsnim hljebovima i pecivima koji se peku u okviru marketa pa su potrošačima uvijek dostupni svježi hljebovi. Sekcija mesa na mjeru je dopunjena sa desetak vrsta već zapakovanog svježeg mesa iz naše Domaće mesare. Za sve mještane i turiste u ovim toplim ljetnjim danima, pored AROMA pekare, možda je najznačajnija i sekcija gotovih jela sa bogatom ponudom za kompletan obrok, te proširena sekcija svježeg voća i povrća. Proširen je i asortiman naše robne market Montella i italijanskog brenda Conad, koji mogu da se nađu jedino u našim marketima u Crnoj Gori. Pozivamo sve potrošače da posjete naš novo-uređeni market u Igalu i iskoriste akcije i promocije koje smo im obezbijedili“ – dodali su iz ove kompanije.
Posjetite novi AROMA market i uživajte u kupovini uz toplu dobrodošlicu.
Antun Sbutega predstavio svoj slikarski opus - foto M.D.P.
1 od 9
Antun Sbutega predstavio svoj slikarski opus
Prčanj čest motiv na slikama
Atmosfera na otvaranju izložbe
Martinović otvorio izložbu
I jedrenjaci omiljena tema
Djeca među publikom na otvaranju izložbe
Autoportret i portret Jovice Martinovića, Kapa o Krnevala
Atmosfera na otvaranju izložbe
Anđeo nad Bokom
Slikarski talenat profesora dr Antona Sbutege predstavljen izložbom “Itaka” u Galeriji Pomorskog muzeja
Ne živi za slikarstvo niti od slikarstva, jednostavno crta, slika od djetinjstva do danas, te je glavni motiv da se prof. dr Anton Sbutega predstavi izložbom “Itaka” njegova želja da komunicira sa svojim sugrađanima, prijateljima, članovima porodice, rođacima, školskim drugovima/drugaricama. Pritom je svjestan svojih visokih estetskih kriterijuma, bez namjere da gradi umjetničku karijeru i nije mu važno šta će reći umjetnički kritičari. U postavci izložbe otvorene u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore nalazi se izbor od 23 slike rađene tehnikom ulje na platnu, a sve se odnose na Boku, njegovu Itaku- metaforu za mjesto odakle se kreće u životne avanture i u koje se vraća. Nastale su tokom proteklih 35 godina i stilski pripadaju figurativnom slikarstvu, ali Sbutega kroz prikazivanja fizičke dimenzije nastoji da pronikne u metafizički prostor.
-Ovdje ima nešto pejzaža, nekoliko anđela, svetaca, ali to je izbor iz mnogobrojnih slika koje sam radio, a koje nisu vezane samo za Boku kao temu, nisu samo ulja na platnu već i sve druge tehnike, od crteža, do tempera, pastela. Nekad sam crtao i sad ponekad crtam stripove, kaže Sbutega za Boka news.
Smatra da bavljenje profesionalnim slikanjem ne daje potpunu slobodu umjetniku, jer ako se posvetite književnosti, slikarstvu i od toga treba da živite, (ali ne da vam je tata, đede ili stric iz Amerike obezbijedio egzistenciju, pa onda možete slobodno da se bavite slikanjem), morate da radite i kad vas je volja i kad vas nije volja, da te slike prodajete, da izlazite na tržište, da nastojite da se dopadnu publici, kritici. To, pak znači da nemate potpunu slobodu u stvaralaštvu.
I jedrenjaci omiljena tema
-Velikim slikarima nije nužna ova vrsta slobode koju sam izabrao, ali to je moj izbor. Slikanjem, pisanjem se bavim kad je mene volja, koliko me je volja i ne zarađujem od toga, nije mi izvor prihoda. Ne kažem da je to nužno niti da su slikari koji su se posvetili umjetnosti manje slobodni, govorim o svojim kriterijima, svako ima drukčiji pristup, pojašnjava Anton Sbutega i dodaje da umjetnici načelno, a time i slikari danas su u mnogo boljoj poziciji nego što su bili u prošlosti.
-Sve do XIX vijeka slikali su za mecene, manje se slikalo za prodaju, a mecene su bili plemići, kraljevi, carevi, kardinali, pape, patrijarsi…morali su da slikaju ono što im traže, kad im traže, što nije bilo loše, jer slikarstvo upravo u tom period doživljava svoje vrhove. A onda postepeno se prelazi na slikanje za tržište. Prva generacija- impresionisti, postimpresionisti, mnogi od njih su umrli u bijedi jer nisu bili priznati za života (Van Gog, Modiljani…). Danas profesionalni slikari, umjetnici načelno, imaju neuporedivo veće tržište, ono je globalno, prema tome imaju bolje šanse za uspjeh.
Prije nisu postojale ni akademije, u vrijeme renesanse, baroka slikari su imali tretman zanatlije, ko je bio talentovan, već sa 12 godina je ulazio kao kalfa u radionicu, takvi mladi ljudi su bili pomoćnici koji su miješali boje, pa su kasnije oni talentovaniji poslije postajali slikari, bio je to mučan posao. Danas idete na akademije, mnogo je lakše, ali se često misli da je nekada svijet bio bolji- nije tačno, treba imati istorijsku memoriju, objašnjava umjetnik, čiji unuci vole da slikaju od malena, idu i u slikarske škole.
Prvi honorar kaže, zaradio je sa 14 godina, kada je na zahtjev mecene don Nika Lukovića, restaurirao oštećenu sliku jedrenjaka “Libertas” iz XIX vijeka na Prčanju. Kao student ekonomije u Beogradu takođe je zarađivao slikajući na drvenim komadima.
Prisutne je pozdravila direktorica Pomorskog muzeja Maja Uskoković.
Svrstavajući slikarstvo u niz Tonijevih talenata kao što su diplomatija, spisateljski, dramaturški i mnogi drugi, Ratimir Martinović, direktor Međunarodnog festivala KotorArt, vidi ovu izložbu kao potrebu njenog autora za iskazivanjem svoje čežnje i nostalgije.
Martinović otvorio izložbu
-Rekao bih da je ona dio svih nas i ta luka kotorska, Boka, bez obzira da li smo u nju utisnuti cijeloga života ili smo se otisnuli u razne svjetske meridijane, bila je, biće i ostaće životna luka, uključujući i vječni život svih nas koji smo odatle potekli, kazao je Martinović, dodajući da je ova izložba takođe “jedan lijepi trenutak u građanskom životu Kotora”.
– Nemamo baš često priliku da organizujemo muzičke ili likovne događaje ljudi koji nisu profesionalci. Volio bih da je ovakvih događaja i više. Mislim da će nam ovo biti dodatna motivacija da konačno zaokružimo nešto što već imamo konceptualno riješeno – likovni program KotorArta, za koji već postoji ozbiljno interesovanje lokalnih slikara koji kao Toni u zadnjih 30 godina samo u ekskluzivnosti svoga doma taj talenat dijele. Ja vam želim da uronite u ove divne slike sa svim detaljima Boke ili još bolje da uplovite u luku-Boku koju je on tako divno oslikao. Ove slike odišu nečim što nisu kruzeri, turisti, profit, niti suvenirnice, nego je jedno drugo vrijeme, istakao je Martinović.
Izložba je otvorena do 16. avgusta
Stripove crta za svoje zadovoljstvo
-Stripovi su vrlo značajni medij u mom životu još od djetinjstva. Kopirao sam stripove poznatih jugoslovenskih strip-crtača, kao što je Andrija Maurović, koji su uglavnom objavljivali u „Plavom vijesniku“ iz Zagreba, „Kekecu“ i „Politikinom zabavniku“ u Beogradu (čuvao sam ukoričene sve te edicije). Prvi kompletni strip na temu naučne fantastike nacrtao sam sa 14 godina i bio sam ga poslao na konkurs „Plavog vijesnika“ „za nove strip-crtače“- nisam dobio nijednu od prve tri nagrade, bili su to odrasli autori, ali sam dobio pohvale. Onda sam htio da se posvetim profesiionalno crtanju stripova, ali sam odustao od toga, pa sam crtao stripove za moju djecu, moje unuke i sada za svoje zadovoljstvo.
Nemam neki posebni slikarski žanr koji mi je miliji od drugih, radim u svim tehnikama i na svim materijalima, kazao je Sbutega u razgovoru za Boka news.
