Najveći hrišćanski praznik u godini, Uskrs, danas proslavljaju vjernici katoličke vjeroispovjesti, koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru.
Uskrs označava i pobjedu svjetlosti nad tamom, ljubavi nad mržnjom, života nad smrću i dobra nad zlom.
To je najveći hrišćanski praznik i dan uskrsnuća Isusa Hrista.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velike sedmice pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjeća Isusove posljednje večere. Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti, a Velika subota dan Kristova otpočinka u grobu pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.
Iz Turističke organizacije Opštine Kotor obavještavaju o planiranim dešavanjima za mjesec april:
Kotorska Skalinada – Stari grad / Tvrđava San Đovani | 1. april Kotor Skalinada – Old Town / San Giovanni Forth | April 1
Kotor Vertical Extreme – Stari grad / Pestingrad | 2. april Kotor Vertical Extreme – Old Town / Pestingrad | April 2
Vaskršnje igre “Plojke” – Zagora, Grbalj | 16 – 18. april Plojke Games – Zagora, Grbalj | April 16 – 18
Fešta Kamelija: Koncert “Latice kamelije na muzičkom putu” – Crkva Sv. Duha, Stari grad |19. april Camellia Festival: Concert “Camellia Petals on the Musical Journey” – St. Spirit Church, Old Town | April 19
,,Dani Mula”- Stari grad | 21 – 23. april “Days of Muo” – Old Town | April 21 – 23
Boka Bay Trail – Stari grad / Zaleđe Boke Kotorske | 29. april Boka Bay Trail – Old Town / Hinterland of the Boka Bay | April 29
Folklorni ansambl Nikola Đurković “Čuvari tradicije” – KC “Nikola Đurković”, Stari grad | 29 – 30. april Folk ensemble Nikola Đurković “Guardians of Tradition” – KC “Nikola Đurković”, Old Town | April 29 – 30
Podvodni kulturni predjeli CG – Pomorski muzej / Pomorski fakultet / Pjaca od muzeja | 21. april – 03. maj Underwater cultural landscapes of Montenegro – Maritime museum / Faculty of Maritime Studies / The Museum Square | April 21 – May 3
U svijetu koji razdiru nebrojene nesigurnosti, patnje nevinih, nepravde, ratovi, skandali, pomutnje i sumnje, kršćani su pozvani uvijek iznova upirati svoj pogled u Kristov križ kao znak pobjede nad zlom, ali još i više, u njegovo slavno Uskrsnuće kao siguran polog vjere i razlog za ustrajnu ljubav prema Gospodinu koji se sažalio nad našom bijedom i predao svoj život kao otkupninu za nas grešnike.
Svakog se Uskrsa prisjećamo kako je Bog ispunio svoje obećanje pobjede nad grijehom i smrću, pokazavši moć dobra i beskrajne ljubavi u Kristovu Uskrsnuću. Pa ipak, i prvi učenici kao da su s poteškoćom prihvatili i povjerovali u otajstvo uskrsnuća. Nije prazan grob uvjerio Petra, niti su napušteni bijeli povoji bili dovoljni: kao da je zaboravio Gospodinove riječi kojima je navijestio što se ima dogoditi nakon tri dana u grobu. Tek je osobni susret s Uskrslim u potpunosti uvjerio Petra, oživio njegovu vjeru, i možemo slobodno reći: promijenio njegov život u potpunosti, dajući mu novu snagu i obnovljenu ljubav, učinivši ga neustrašivim navjestiteljem Riječi.
I mi smo, zaglušeni valovima svjetovnih briga i nedoumica, osobnih poteškoća i strahova, kao i težinom svakodnevice, u opasnosti razvodniti našu vjeru u Kristovu uskrsnu pobjedu, te se predati duhovnom nemaru koji se očituje u manjkavom svjedočenju Radosne vijesti i Božje ljubavi.
Upravo nam je zbog toga neizmjerno potreban susret s uskrslim Kristom u kojem ćemo obnoviti našu vjeru i naš cjelokupni život. Ako želimo istinski živjeti kao svjedoci Uskrsnuća, svjedoci Njegove ljubavi i milosrđa, naša vjera treba oživjeti, ljubav se rasplamsati, a nada osnažiti u susretu s Kristom uskrslim kojega ćemo pronaći u osobnom predanju Bogu, kao i u pristupanju sakramentalnom životu koji nam Crkva svesrdno daruje. Papa Franjo je, obraćajući se mladima i svim kršćanima svijeta, prije nekoliko godina dao poruku koja je i danas jednako ohrabrujuća i poticajna: „Krist živi i On želi da ti živiš! On je u tebi, On je s tobom i on te nikada ne napušta. Kada se osjetiš starim zbog tuge, ogorčenosti ili straha, sumnje ili neuspjeha, On će uvijek biti tu da obnovi tvoju snagu i tvoju nadu“ (CV, 2)
Moja čestitka za Uskrs, ujedno je i želja da svi zajedno doživimo obnoviteljski i oživljujući osobni susret sa živim Kristom, u liturgijskim slavljima, u radosnoj pjesmi hvale, u susretu s dragim ljudima. Neka nam On donese mir i radost, osnaži vjeri, nadu i ljubav i učini nas dostojnim svjedocima njegove prisutnosti u ovom svijetu.
Iste želje upućujem braći pravoslavcima koji će također uskoro proslaviti najveći blagdan kršćanske vjere.
Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević - foto R. Stjepčević
1 od 3
Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević - foto R. Stjepčević
Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević - foto R. Stjepčević
Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević - foto R. Stjepčević
Na zogovima u Donjoj Lastvi danas je odigran 2.Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević u spomen na istaknutog tivatskog bućarskog i sportskog radnika i jednog od osnivača BK “Palma” koji ove godine slavi 51 godinu postojanja.
Turnir je otvorio sportski novinar Dragan Popadić koji je podsjetio na ogroman doprinos Anđelka Stjepčevića na razvoj bućarskok sporta u Tivtu i Crnoj Gori.
Na turniru učestvovalo sedam ekipa. Pobjednik je ekipa Palme iz Donje Lastve, drugo mjesto pripalo je mladim igračima Palme II do su treći bili bućari ekipe Maine iz Budve, četvrto Bahusu, peto hercegnovskom Valu, šesto Gornjoj Lastvi i sedmo Kalimanjcu.
Podsjetimo, BK “Palma” prošle godine je proslavila 50 godina postojanja, tom prilikom organizovana je multimedijalna izložba, iz štampe je izašla knjiga o klubu i snimljen je dokumentarni film 50 godina BK Palma – više od igre.
Podsječamo, kako je bilo na otvaranju multimedijalne izložbe o BK Palma čiji članovi su postigli značajne rezultate na svjetskim i evropskim takmičenjima…
Radost i nada u srcu našeg grada - foto Opština HN
1 od 6
Radost i nada u srcu našeg grada
Radost i nada u srcu našeg grada
Radost i nada u srcu našeg grada
Radost i nada u srcu našeg grada
Radost i nada u srcu našeg grada
Radost i nada u srcu našeg grada
U okviru oblježavanja uskršnje manifestacije “Radost i nada u srcu našeg grada“, danas je na gradskom trgu u Herceg Novom održan zabavni program prvenstveno za najmlađe, a sutra će biti postavljeni i likovni radovi na temu „Ljubav, radost, zajedništvo“ polaznika vrtića i učenika osnovnih škola.
Dani koji su pred nama donose radost najvećeg Hrišćanskog praznika i u to ime “Radost i nada u srcu našeg grada” obogatiće prazničnu atmosferu za sve Novljane i njihove goste.
Manifestacija se održava od 06. do 15. aprila, sa dva centralna događaja – današnjim i 15. aprila u parku “Boka”, kada će nastupiti Leontina i Dječji hor “D-moll”.
Program priređuju Sekretarijat za kulturu i obrazovanje i Turistička organizacija Herceg Novi.
Nakon terorističkog napada u Tel Avivu Foto: Nir Elias / REUTERS
Jedna je osoba poginula, a sedmero je ranjenih u terorističkom napadu u Tel Avivu, kada se vozilo zabilo u pješake nedaleko od plaže. Policija je ubila napadača, a identifikacijom je utvrđeno da je riječ o 45-godišnjem izraelskom Arapinu.
Nakon incidenta izraelski premijer Benjamin Netanjahu mobilizirao je rezervne snage granične policije i vojske.
– Zbog dojave o terorističkom napadu automobilom, došao sam ovdje na šetalište u Tel Avivu. Poslije smo ustanovili da je ozlijeđeno osam ljudi, a jedan muškarac, nažalost, preminuo je na mjestu događaja. Svi ozlijeđeni, među njima i četvero lakše, prevezeni su u najbližu bolnicu. Svi su turisti, želimo im dobro zdravlje i brz oporavak, kazao je Itay Atias, djelatnik Hitne pomoći.
Mještani Duba reagovali povodom nesprovođenja eksproprijacije zemljišta na trasi žičare Kotor-Lovćen, čiji su vlasnici
Grupa građana, mještana sela Dub, reagovala je povodom izjave Vladimira Jokića, predsjednika Opštine Kotor, a povodom izgradnje Žičare Dub-Lovćen (Kotor-Kuk). Traže nadoknadu za eksproprisano zemljište i najavljuju protest za otvaranje Žičare 13. jula, ukoliko Država do tada ne izmiri obaveze prema njima.
-Gradonačelnik se pohvalio brzinom realizacije projekta, što i jeste za pohvalu, ali je prećutao sramnu pozadinu u vezi eksproprijacije zamljišta. Krenulo se u izgradnju na „hajdučki način“, ne poštujući elementarna ljudska prava na svojinu, kao i na raspolaganje njome.
Žičara je trasirana preko privatnih parcela bez saglasnosti vlasnika, pri čemu nisu ispoštovani (stopirani su) važeći urbanističko-tehnički uslovi, kako bi se umanjila vrijednost zemljišta.
Obraćali smo se Vladi Crne Gore, Ministarstvu finansija i kapitalnih investicija, kao i opštinskim organima na čelu sa gospodinom Jokićem. Svi su se oglušili na naše molbe i zahtjeve u vezi eksproprijacije zemljišta i izjasnili se da su „nenadležni“.
Pitamo ih: kako je moguće da se hvale projektima koji nijesu u njihovoj nadležnosti? Zašto postupaju selektivno na taj način što su pojedini vlasnici parcela u zoni žičare obeštećeni?
Vlasnici parcela koji se nalaze u zoni žičare: Nenad Milovac, Božidar Bujković, Vlado Jović, Stamena Kilibarda su jedinstvenog stava da bi bilo sramno za Grad Kotor i Državu Crnu Goru da se ovakav projekat realizuje na štetu njihovih građana.
Nadamo se da će državni organi na čelu sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, kao i gradonačelnik Jokić imati sluha za ovu situaciju i da će pitanje eksproprijacije riješiti do otvaranja Žičare.
Početna stanica Dub žičare Kotor Lovćen – foto Boka News
Bilo bi ponižavajuće otvoriti ovakav objekat uz proteste mještana Duba, čija su prava ugrožena – poručili su oštećeni građani, dodajući da i sami podržavaju izgradnju Žičare, ali uz poštovanje ljudskih prava.
Potsjećamo, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je juče za RTCG da je izgradnja žičare Kotor-Lovćen u završnoj fazi, kao i da bi njeno svečano otvaranje moglo da se desi i prije 13. jula kada je to prvobitno predviđeno.
-Taj projekat ostaće zapamćen kao najefikasnije realizovan od momenta kada su stvorene formalno-pravne pretpostavke i zato moji komplimenti koncesionaru i izvođačima koji su ‘zgazili’ te građevinske radove i veoma sam zadovoljan time-, kazao je Jokić u emisiji Dobro jutro Crna Goro. Žičara će biti dugačka 3.918 metara, kapaciteta 1.000 putnika po jednom satu i 40 gondola, dok će vrijeme putovanja biti 11 minuta.
Film “Anzulovići” – Uspomene na budvansku prošlost
Turistička organizacija opštine Budva sinoć je u hotelu Avala organizovala projekciju dokumentarnog filma “Anzulovići”. Riječ je o autorskom projektu Slavena Vilusa i Tamare Liješević, a govori o starobudvanskoj porodici koja je u 20. vijeku živjela u Starom gradu.
“Ideja je stara nekih par godina. Odavno me interesuje ova tematika, želio sam da napravim nešto za moj grad i tako je došla ideja da se napravi film o 40 budvanskih porodica, ” navodi fotograf i snimatelj, Slaven Vilus.
Ističe da je ovo tek prva epizoda serijala “Dom moj od kamena na obali neumornog mora”, te da se proces snimanja nastavlja.
“Sad radimo dva snimanja sa porodicom Antonioli i porodicom Duletić, onda se selimo u Paštroviće, tamo ćemo da radimo Kažanegre i Kentere. Malo smo na planini, malo u Starom gradu, malo neki kontinentalni dio”.
Film “Anzulovići” – Uspomene na budvansku prošlost
Vilus priznaje da ovako veliki projekat nije moga da iznese sam, te mu je veliku podršku pružila ko-autorka, profesorica crnogorskog jezika i književnosti, Tamara Liješević.
“Sam moj ulazak u projekat je bio potpuno spontan. Nisam imala velika očekivanja. Međutim, kako se ideja razvijala, kako se snimanje nastavljalo, tek po gotovom proizvodu sam shvatila šta smo mi napravili, šta smo postigli i šta smo uspjeli da snimimo,” kaže Liješević.
Autori su inspiraciju za film pronašli u izložbi „Foto-hronika Marka Anzulovića Budva u osvit XX vijeka (1902-1938)“ priređivača Slobodana Boba Mitrovića, arhitekte, i Lazara Pejovića, prof. fotografije, a u produkciji XXXVI festivala „Grad teatar“. Mitrović, kao jedan od priređivača izložbe, ukazuje da ovaj projekat nije slučajnost.
Film “Anzulovići” – Uspomene na budvansku prošlost
“Ja se cijelog života bavim istraživanjem budvanskog života, ne budvanske službene, zvanične istorije, nego životne. Ljudske, životne priče me interesuju i posljednih 50 godina sam razgovarao sa starim Budvanima i dobijao razne informacije: kako je što nekada izgledalo, ko je gdje spavao kad je dolazio u Budvu, gdje je spavao Petar I, gdje je noćio car Franjo Josip… Dakle, projekat je plod mog permanentog bavljenja Budvom,” objašnjava Mitrović.
Da je zajednički trud da se oživi stara Budva uspio, pokazuju reakcije publike. Autori kažu da su Budvani jako zainteresovani da pogledaju film kako bi se prisjetili likova i situacija koje su obilježile njihov Stari grad. Najavljuju da će prirediti dodatne projekcije filma “Anzulovići”, ako za to bude postojao interes.
Krajolikom atraktivna, raznolika i ruralnim ambijentalnim nasleđem bogata staza koja vodi od sela Boljevići u Skadarskoj Krajini, preko prevoja Smerdec na 600 mnv, starim karavanskim putem do sela Mide, pored visoravni Vladimir na ulcinjskoj strani, za mnoge ljubitelje prirode iz PD “Vjeverica”, većinom iz Kotora, Tivta i Herceg Novoga, bila je pravo istraživačko zadovoljstvo. Ovo je svima bio prvi put da hodaju kamenom karavanskom stazom dugom oko 12 km, obrubljenom suhozidom, kojom su nekada starosjedioci prolazili noseći na konjima žitarice, mljeli ih u vodenicama i vraćali se domovima sa vrećama brašna.
Naljepši prizor i najveći razlog zbog koga su i krenuli na ovu turu, dočekao ih je odmah na startu u Boljevićima – zelena padina sa antičkim bunarima, ispunjenima živom vodom i okruženi vjekovnim stablima kestena.
-Oduševili smo se sa 12 bunara okruženim kestenovom šumom, koji su bili jedno pravo otkrovenje za većinu, jer mnogi nijesu do tada posjetili ovo mjesto. Potom smo se penjali po Velikom Ostrosu laganim tempom, pravili smo pauze, slikajući lijepe fotografije i usput nešto prezalogajili. Malo nam je bilo naporno što smo minibusom dugo putovali do ovog mjesta (pogotovo onima koji su krenuli iz Herceg Novog), ali sve se to zaboravi kad se vidi sva ta ljepota. Takođe, na samom pocetku rute nije bilo jasnih markacija, ali lako smo se snašli prateći stazu uređenu u prirodnom stepeništu, okruženu suhomeđom, kaže Sandra, učesnica ture. Ona primjećuje da je važno da se staza održava, jer sa prvim toplim danima razviće se vegetacija, a to znači da će je osvojiti drača i šiblje, koji će otežati prolazak planinarima.
-Bilo je info-turističkih natpisa, ali su uglavnom na albanskom jeziku, te bi bilo dobro da lokalna zajednica i TO obezbijede natpise i na našem jeziku, primjećuju učesnici ture.
Kulturni pejzaž sa drevnim bunarima pravi je dragulj materijalne baštine, koga prati i legenda, nematerijalna baština, a koju su posjetioci podijelili među sobom. Vjeruje se da je voda iz ovih bunara blagoslovena i da donosi sreću i zdravo potomstvo onome koji je pije i koristi. Zbog toga se i dan danas hladna voda iz ovih bunara od klesanog kamena, dubokih deset metara, služi na svim svadbama u Krajini kao piće uz zdravicu mladencima.
Ne zna se tačno kada su izgrađeni, ali se smatra da su povezani sa Krajinskim bunarom sagrađenim 1001. godine. Prema predanju 12 bunara je iskopao i ozidao jedan mladić, jer je to bio uslov- ispit zrelosti za brak koji su pred njega postavili roditelji djevojke u koju se zaljubio. Da bi dobio njenu ruku trebalo je da napravi bunar sličan onime koji je knez Jovan napravio Kosari.
Antički bunari fasciniraju ljepotom i živom vodom
12 bunara objedinilo 12 bratstava
“Mladić je odmah započeo neumorno da radi i uspjevao bi da iskopa bunar do 10 m, ali nikako dublje od toga. Što bi on danju sazidao, noću bi vile srušile. Stari Krajinski bunar ima 12 metara dubine, koliko mjeseci u godini, ali njemu to nije polazilo za rukom.
Činilo se da su mladiću nedostižni i bunar i djevojka, ali se jednog jutra, zahvaljujući viziji iz sna, dosjetio da pokuša umjesto jednog otvoriti 12 bunara. Uspio je u svojoj namjeri i trudu i bio prihvaćen za budućeg zeta. Nakon vjenčanja srećnom paru rodilo se dvanaestoro djece, čiji potomci i danas žive mirno i skladno na ovom području, poštujući svoje pretke i istoriju. Običajno pravo, utemeljeno na dugo čuvanom narodnom sjećanju i pamćenju igra veliku ulogu i ima značajnu prevagu u determinisanju odnosa kod lokalnog stanovništva, ali i potvrđuje da je priča o nastanku bunara istinita, jer su bunari i danas podeljeni na 12 bratstava, koja imaju pravo vlasništva nad bunarima i vodom iz njih”, zapisao je Naser Kraja, poznavalac tradicije, običaja i kulture ovoga kraja.
Napetosti između Izraela i Palestinaca porasle su nakon što je talijanski turist ubijen, a petero ljudi je ozlijeđeno u naletu automobila u Tel Avivu koji se dogodio u petak navečer, nekoliko sati pošto su dvije Izraelke ubijene u pucnjavi na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelska policija provela je ove sedmice niz racija u jeruzalemskoj džamiji Al-Aqsa što je izazvalo sukobe s Palestincima, a zatim je na Izrael ispaljeno više desetaka projektila. Napetosti su prijetile da prerastu u širi sukob kad je Izrael odgovorio na paljbu raketa gađajući ciljeve povezane s islamističkom skupinom Hamas u Gazi i južnom Libanonu. Ipak, borbe su u petak prekinute.
Međutim, dva su napada na Izraelce i turiste naglasila su koliko je situacija i dalje nestabilna nakon nekoliko uzastopnih noći sukoba koje su izazvale uzbunu diljem svijeta i pozive na smirivanje situacije.
U posljednjem napadu, automobil je udario u skupinu ljudi na ulici u blizini popularne biciklističke i pješačke staze na šetalištu u Tel Avivu. Vozača je ubio policajac koji se nalazio u blizini kada je pokušao izvući pištolj, rekla je policija. Izraelski sigurnosni izvor identificirao je napadača kao arapskog državljanina Izraela iz grada Kafr Qassema.
Reutersova snimka nastala nedugo nakon incidenta prikazuje prevrnuti bijeli automobil u parku. Policija je ogradila područje koje je bilo prepuno hitnih službi.
Služba hitne pomoći Magen David Adom rekla je da su sve žrtve bili strani turisti. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani potvrdio je da je jedan Talijan poginuo, a među ranjenima možda ima i drugih Talijana.
Ranije u petak, dvije izraelske sestre, u dobi od 20 i 16 godina, s dvostrukim britanskim državljanstvom, ubijene su, a njihova majka ranjena u napadu iz vatrenog oružja na njihov automobil u blizini židovskog naselja Hamra u dolini Jordana.
“Naši nas neprijatelji ponovno stavljaju na kušnju”, rekao je premijer Benjamin Netanyahu nakon posjeta mjestu napada s ministrom obrane Yoavom Gallantom.
Dok su vojnici tragali za napadačem, Netanyahu je naredio mobilizaciju rezervi granične policije i dodatnih vojnih snaga kako bi se suprotstavili valu napada.
Američki State Department osudio je napade rekavši da je “ciljanje nevinih civila bilo koje nacionalnosti nedopustivo”. Niti za jedan napad od petka nitko nije preuzeo odgovornost, ali Hamas, islamistička skupina koja kontrolira blokirani pojas Gaze, pohvalio ih je i povezao s napetostima oko džamije Al-Akse.
Molitva petkom prošla je bez većih incidenata i osim nekoliko bacanja kamenja, a policija je rekla da je situacija bila mirna.
Dva puta ovog tjedna izraelska policija pretresla je džamiju, u kojoj se stotine tisuća vjernika molilo tijekom svetog muslimanskog mjeseca ramazana, kako bi istjerala skupine za koje su rekli da su se zabarikadirale s ciljem izazivanja problema.
Snimke policajaca koji su tukli vjernike koji su im se suprotstavili izazvale su zabrinutost, čak i među izraelskim saveznicima, te izazvale osude diljem arapskog svijeta.
Mjesto u jeruzalemskom starom gradu, sveto i za muslimane i za Židove, koji ga nazivaju Brdo hrama, dugo je bilo žarište napetosti, posebice zbog pitanja židovskih posjetitelja koji prkose zabrani nemuslimanske molitve u kompleksu džamije.
Sukobi na tom mjestu 2021. izazvali su u pokretanje 10-dnevnog rata između Izraela i Hamasa. Razmjena prekogranične vatre probudila je sjećanja na taj sukob, ali kako se zatišje u borbama produžilo u petak, čini se da nijedna strana nije željela produžiti borbe.
“Nitko trenutno ne želi eskalaciju”, rekao je glasnogovornik izraelske vojske. “Na tišinu će se odgovoriti tišinom, u ovoj fazi mislim, barem u nadolazećim satima.”
Jedan dužnosnik palestinske militantne skupine rekao je Reutersu da su spremni očuvati mir ako Izrael učini isto. Katarski dužnosnik rekao je da Katar pomaže međunarodne napore za deeskalaciju situacije.
Čak i prije rasplamsavanja proteklih nekoliko dana, Zapadna obala doživjela je val sukoba u posljednjih nekoliko mjeseci, s čestim vojnim napadima i eskalacijom nasilja doseljenika usred niza napada Palestinaca.
Od početka godine najmanje 18 Izraelaca i stranaca ubijeno je u napadima u Izraelu, oko Jeruzalema i na Zapadnoj obali. U istom su razdoblju izraelske snage ubile više od 80 Palestinaca, od kojih su većina borci u militantnim skupinama, ali neki od njih civili.
Nakon noćnih napada u Gazi, ulice su bile uglavnom prazne, osim taksija i vozila hitne pomoći. U četvrti Tufah u gradu Gazi oštećene su neke kuće i dječja bolnica.
S obzirom da je mirovni proces pod vodstvom međunarodne zajednice već odavno na izdisaju, nade Palestinaca u stvaranje neovisne države na Zapadnoj obali i u Gazi s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom su izblijedjele. Izrael je zauzeo istočni Jeruzalem u arapsko-izraelskom ratu 1967. godine i anektirao ga kao svoj glavni grad u potezu koji nije međunarodno priznat.
Nova izraelska oštro desničarska vlada usmjerena je na širenje židovskih naselja na Zapadnoj obali i uključuje članove koji odbacuju uspostavu palestinske države. Hamas sa svoje strane odbacuje suživot s Izraelom.
