Predsjednik Vlade dr Dritan Abazović, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem, predsjednikom opštine Kotor Vladimirom Jokićem i direktorom Direktorata za vanredne situacije Miodragom Bešovićem posjetio je kotorske vatrogasce na lokalitetu Dražin vrt gdje je prethodne večeri veliki požar ugrožavao obližnje kuće.
Čestitamo svim lokalnim službama zaštite i spašavanja u državi, koje uz podršku MUP-a, Vojske i dobrovoljačkih društava i volontera, pokazuju veliku požrtvovanost, profesionalizam i patriotizam, braneći kuće i prirodu od vatrene stihije, ukazao je predsjednik Vlade Abazović razgovarajući sa zamjenikom komandira Službe zaštite i spašavanja Kotor Eduardom Kovačićem i njegovim kolegama.
Svi koji učestvuju u gašenju požara biće nagrađeni od države, istakao je premijer Abazović prilikom posjete kotorskim vatrogascima na lokalitetu Dražin vrt.
Selekcija 29 filmova studenata sa 10 fakulteta i akademija iz šireg regiona biće pred publikom u Herceg Novom, na 35. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu.
Studentske filmove koje je selektovala scenaristkinja Maja Todorović moći ćete da pogledate od 23. do 27. avgusta na kultnom mjestu – u amfiteatru Dvorane Park, ispred palate Burovina, koji je proteklih nedjelja uređen i spremno očekuje publiku zainteresovanu za ostvarenja autora koji su budućnost filma.
Na programu će se naći filmovi studenata: FDU Cetinje, FDU Beograd, AGRFT Ljubljana, ASU Sarajevo, ADU Zagreb, AU Banja Luka, AU Beograd, FDU Skopje, UNATC “I.L. CARAGIALE” iz Bukurešta, a ove godine po prvi put i film studenta Fakulteta za dizajn i medije Univerziteta Donja Gorica.
Filmovi koji su se našli u ovoj selekciji su vrlo raznoliki u svakom segmentu, ali ono što im je zajedničko jeste hrabrost da se iskreno i bez predumišljaja bave temama koje ih zaista zanimaju (a ne koje su „popularne“ ili „poželjne“) i to na način na koji osjećaju da treba, ne jureći da imitiraju stilove „velikih“ i priznatih autora ili autorki, ističe selektorka Maja Todorović.
Kako napominje, većina ovih filmova rađena je u vrijeme kad su na snazi bile COVID mjere i ograničenja, što je svakako umnogome uticalo na rad, otežalo same pripreme i snimanje, ali nije sputalo kreativnost autora i autorki.
Vjerujem da vas nijedan od ovih filmova neće ostaviti ravnodušnim i „praznim“ – u njima možete pronaći i prepoznati sebe i svijet oko sebe, ili ući u „drugi svijet“, ali opet se vratiti na (samo)spoznaju. U ovim autorima i autorkama leži budućnost filma. Oni su djeca filma, poručuje Todorović, Novljanka koja je odrastala uz Festival i čiji filmovi su bili prikazivani u ovom segmentu programa.
Osim filmova u takmičarskom dijelu, ove godine su na programu i dva ostvarenja van konkurencije: Going Diaspora Damira Mehića i Sjeverni pol, kratki igrani film Marije Apčevske.
Mehić je student prve godine Filmske škole u Lođu, Poljska (Szkoła Filmowa w Łodzi) sa kojom smo, zahvaljujući Damiru, ostvarili saradnju i u planu je da se iduće godine u selekciji nađu i filmovi sa ove filmske škole, objašnjava Todorović.
Film Marije Apčevske Sjeverni pol imao je svjetsku premijeru u okviru zvanične selekcije festivala u Kanu, a zahvaljujući uspjehu i nagradama na festivalima, našao se među kratkim filmovima koji se kvalifikuju da budu nominovani za nagradu Evropske filmske akademije. Autorka filma, Marija Apčevska je kao studentkinja FDU Skopje bila u studentskoj selekciji festivala sa svojim filmom Bardo.
Mi smo djeca filma
Program selekcije studentskog filma
Prvog dana, 23. avgusta na programu će se naći četiri filma studenata Nacionalnog univerziteta za pozorište i film I.L. Caragiale iz Bukurešta: S ljubavlju, vaš sin čiji autor je Ștefan Lordache, Kada se oblaci zbliže koji potpisuje Daniel Iulian Popa, Dan kada je Vali pomjerio svoj TV Vladuta Iosefa, Ljubavne priče u pokretu Carine Dașoveanu i Planiranje ljeta koji potpisuje Alexandru Mironescu, kao i dva ostvarenja sa Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje, Mir autora Gabriela Camaja i film Andrije Mugoše Ječam žela.
Na programu za 24. avgust su ostvarenja studenata sa Fakulteta dramskih umjetnosti Beograd: Izgubljeni dani Jovane Avramović, Krotki Jovana Dimovskog, Polica Matije Lukača, Za vikend gajbi lastom sa autokomande u 15 do 5 da ne bih plaćao peronsku 170 dinara autora Danila Lazovića i film Miladin Đorović koji potpisuje Novak Šipetić. Iste večeri biće prikazan i film Luča mikrokozma Milana Bajčetića, studenta Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica.
Treće večeri, 25. avgusta studentkinja Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo, Isidora Ratković predstaviće se filmom Zašto ne zaplešeš?, a Akademija dramske umjetnosti Zagreb ostvarenjima pet studenata: Hej, hvala i tvojima Denisa Komljenovića, Sama Borne Zidarića, Fender Bojana Radanovića, Tuđa posla Andrije Tomića i Dete Karle Jelić.
Na programu za 26.avgust su ostvarenja sa Akademije za pozorište, radio, film i televziju iz Ljubljane: A noć ostaje Anžea Grčara, Slatki snovi, mama Aljoše Nikolića, Susjedi Juša Hrastnika i Rodna gruda Filipa Jembriha. Iste večeri biće prikazani i filmovi studenata Akademije umjetnosti Banja Luka: Koraci Vuka Rađena i Kad jutro svane Karmen Obrdalj.
Posljednjeg dana programa, 27. avgusta publici će se predstaviti studenti Akademije umjetnosti Beograd filmovima Na margini autora Jovana Dopuđa i Između nas Ane Butigan, kao i Fakultet dramskih umjetnosti Skoplje ostvarenjima Progesteror(n) Tine Veličković i Otuđenost Aleksandra Nestorovskog. Iste večeri biće prikazani i pomenuti vantakmičarski filmovi, Sjeverni pol Marije Apčevske i Going diaspora Damira Mehića.
Žiri koji će odlučivati o nagradama takmičarske selekcije studentskog filma čine: francuski producent, scenarista i reditelj Gijom de Sej, reditelj Nikola Ljuca i scenaristkinja Dunja Kusturica.
Selektorka Maja Todorović diplomirala je dramaturgiju na FDU u Beogradu. Njena drama Drekavac sa treće godine studija pobijedila je na konkursu za dramski prvijenac i postavljena je u Beogradskom dramskom pozorištu u režiji Milene Pavlović. Drama Kinez sa četvrte godine studija pobjeđuje na konkursu KFPD za najbolji dramski tekst za djecu, a postavljena je u Gradskom pozorištu u Podgorici, u režiji Anje Suše. Slijedi nagrada Crnogorskog narodnog pozorišta za najbolji dramski tekst za dramu Šćeri moja, koju u tom pozorištu režira Ana Vukotić. Napisala je drame: Antigona 1918 (SNP Novi Sad, režija: Milan Nešković) i Nečista krv (NP Beograd, režija Milan Nešković). Radila je kao dramaturškinja na brojnim predstavama u JDP-u, NP Banja Luka, Teatru Voklov u Rusiji, Narodnom pozorištu u Subotici. Scenaristkinja je filma Ajvar u režiji Ana Marie Rossi, filma i serije Toma u režiji Dragana Bjelogrlića i Zorana Lisinca, filma Marko Kraljević koji režira Dejan Zečević, serija Žigosani u reketu i Dug moru (druga sezona), kao i brojnih kratkih igranih filmova.
35.Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival biće održan od 22. do 28. avgusta 2022. godine, pod sloganom „Mi smo djeca filma“. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
Iznad Perasta je požar u najvećoj mjeri lokalizovan i obuzdan.
Najkritičnije je u blizini naselja Dražin vrt između Perasta i Oravca, kao i na požarištu iznad Kamenara.
Iznad Kamenara se vatra proširila sjeverno prema tjesnacu Verige dok se južno spušta prema selu Đurići.
Vatru iznad Kamenara trenutno iz vazduha gasi jedan protivpožarni avion MUP-a Crne Gore tipa Air Ttactor AT-802 jer su helikopteri VCG koji su juče gasili požare u Boki, jutros preusmjereni na gašenje velikog požara između Sutomora i Bara.
Požari u Boki
Efekti dejstva Air Tractora u Boki su slabi jer avionu treba jako puno vremena između bacanja dvije tzv.vodene bombe na požarište iznad Kamenara jer u međuvremenu mora da sleti na aerodrom u Tivtu gdje se puni vodom.
Od juče najavljenog dolaska u pomoć gasiteljima u Boki jednog specijalnog protivpožarnog hidroplana tipa “Canadair CL-415” za sada još uvijek nema ništa.
Ministarstvo kulture utvrdilo da Tradicija života s trupom i lađom, plovilima doline Neretve ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
– Tradicija života s trupom i lađom, plovilima doline Neretve, značajna je za stanovništvo Donje Neretve jer su ta autohtona plovila stoljećima bila jedina prijevozna sredstva u pretežito močvarnom području doline Neretve. Ona je pokazatelj kulture stanovnika koja njeguje jedinstvo i sklad nematerijalne i materijalne kulture s prirodom. – rekla je Nikolina Luketić Delija, stručna suradnica Konzervatorskog odjela Imotski pri Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija
Uz gradnju trupe i lađe, njeguje se lokalni govor na kojem se pamte dijelovi lađe i trupe i tehnike izrade. Usto se njeguje način ulova ribe i jegulja, plovidbe, pjevanje i zabave ribara, a sve to svjedoči o snazi simbolike, identiteta i tradicije u kontekstu razvoja i integracijskih procesa neretvanskih zajednica u širu maritimnu kulturu južnog Jadrana. – pojasnila je Nikolina Luketić Delija.
Predlagatelj zaštite je bio Konzervatorski odjel Imotski, a nositelji zaštite su Udruga lađara Neretve i „Baština Neretve” – Udruga za očuvanje neretvanske baštine iz Opuzena.
Jučer tokom poslijepodneva na moru kod otoka Unije došlo je do havarije.
Jahta duga 18 metara posve je potonula nedaleko ovog malog otoka u cresko-lošinjskom arhipelagu. Obavljen je i očevid kako bi se utvrdilo zašto je došlo do havarije koji je trajao satima.
Jadranski.hr javlja kako je uzrok potonuća prodor mora
Više informacija pokušao je dobiti novinar RTL-a Boris Mišević od Darka Glažara, kapetana riječke Lučke kapetanije.
Kapetan Glažar potvrdio je da do onečišćenja nije došlo jer su postavljene upijajuće brane te će ih se još postaviti. Danas će ronioci ići u izvid.
Jučer od jutra diljem Jadranske obale provodila se akcija Sigurna plovidba. Pojačan nadzor plovila i ovoga je puta pokazao kako je najčešći prekršaj voditelja brodica – glisiranje. Najveća jučer ispisana kazna u Istri – vrtoglavih 12 tisuća kuna.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Ryanair više neće nuditi letove po najnižim cijenama zahvaljujući rastu cijena goriva, potvrdio je izvršni direktor kompanije, Michael O’Leary kazavši da je era karata od deset EUR završena.
Kompanije poput Ryanaira, Wizz Aira, Vuelinga i slično su se takmičile u što nižim cijenama usluga zbog čega su karte značajno pojeftinile posljednjih decenija, no sada je tome nažalost došao kraj.
Pored visokih cijena goriva, sektor se suočava i s pritiskom da smanji svoj uticaj na klimu, uključujući kampanje za uvjeravanje ljudi da pređu na željeznički i drumski promet, prenosi SEEbiz.
– Nema sumnje da na donjem kraju tržišta, više neće biti naše zaista jeftine promotivne cijene – karte od jedan EUR, čak i cijene karata od 9,99 EUR. Mislim da te cijene nećete vidjeti sljedećih nekoliko godina – naveo je O’Leary u emisiji Today na BBC Radiju 4.
Prosječna vrijednost aviokompanije porasla bi u narednih pet godina sa oko 40 EUR prošle godine na otprilike 50 EUR.
Porast troškova goriva koji povećava cijene avionskih karata takođe povećava račune za energiju u domaćinstvima, nagrizajući raspoložive prihode ljudi. No, šef aviokompanije je rekao da uprkos tome očekuje da će kupci tražiti opcije niže cijene umjesto da smanjuju letove.
– Mislimo da će ljudi i dalje često letjeti. Ali mislim da će ljudi postati mnogo osjetljiviji na cijene – rekao je O’Leary.
Požari u Boki Kotorskoj avgust 2022.- foto Boka News
Kilometarski požari od Herceg Novog do Kotora spustio se do Kamenara, bez ozbiljnije pomoći ugasiti se ne može
Požar koji je prije četiri noći izazvan udarom groma u Bjelskim Kruševicama, ali sa kotorske strane, ne samo što se prekjuče proširio i na područje opštine Herceg Novi, zahvativši Bjelske Kruševice, Repaje i Bunoviće, već se tokom noći spustio i do Kamenara, pa se s pravom može reći da Boka gori.
U ovom trenutku, čitavi kilometri su zahvaćeni vatrom.
Prema riječima Zlatka Ćirovića, komandira Službe zaštite i spasavanja Opštine Herceg Novi, tokom cijele noći dvadestak pripadnika novske Službe, sa tri vozila, dobrovoljci, lovci i mladići dobrovoljci gasili su vatru, svim raspoloživim sredstvima. No nevolja je, što je pojas širok preko 5km iznad Bijelskih Kruševica i Kamenara.
– Prekjuče je vatra prešla i na Repaje. Duvala je i jaka bura tokom noći. Požar je prilično visoko, gusta je vegetacija. Za sada nisu ugrožene kuće, ali vatra je udaljena od njih samo 150 do 200 metara, pa ako vjetar okrene ka njima može biti rizično- kazao je Ćirović.
Takođe, hercegnovski vatrogasci su tokom jučerašnjeg dana pomagali i kolegama u Kotoru.
Ustupili su bazen koji je bio postavljen u Luci u Risnu kako bi helikopter Vojske Crne Gore zahvatao vodu i gasio požar u prvom naletu iznad Perasta, a onda iznad Bijelskih Kruševica i Stoliva.
Ćirović podvlači da se ovakav požar ne može ugasiti bez pomoći iz vazduha, kiše ili vazduhoplova.
Ima naznaka da bi u gašenju požara tokom dana primogao kanader iz Hrvatske.
– To bi bilo odlično, ali ne mogu, a da ne primjetim da kada je Herceg Novom ponuđena pomoć iu Hrvatske za gašenje požara iznad Žvinja, onda su prepreka bile zakonske procedure. Sada se izgleda drugim kanalima, preko crnogorskog Ministarstva vanjskih posolova, može i skratiti procedura i vidjećemo hoće li doći hrvatski kanader. Najednom preko Direktorata više nisu potrebne procedure?! U redu, samo da svi imamo isti tretman. Međutim, svi smo zapravo ugroženi ukoliko država konačno ne shvati da su nam neophodna dva kanadera i da je to prioritet. Štete od požara su neprocjenljive po čitav eko sistem. Zapomažemo deset godina, ali izgleda uzalud – rezigniran je Ćirović.
Kometarišući vijest da je u Herceg Novom policija lišila slobode L.R. ( 19), piromana koji je u Novom izazvao čak 10 požara, kaže da imaju odličnu saradnju sa policijom, ali da sumnja da je u izazazivanje požara uključeno više od jednog lica.
Od juče popodne, potpomognut pojačanim vjetrom, razbuktao se požar na Dražinom vrtu.
Zamjenik komandira Službe zaštite i spašavanja Kotor Eduard Kovačić jutros je kazao da su tamo sve raspoložive, vatrogasne snage, a pomoć pružaju i pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Bogoljub Brezić“ iz Perasta.
„Vatra je prišla kućama, ali za sada je situacija pod kontrolom“, pojašnjava Kovačić.
Na licu mjesta su sinoć bili i predstavnici Opštine Kotor.
Iznad Perasta jutros nema dima, u Stolivu takođe. Trenutno su, osim na Dražinom vrtu, aktivni požari u Kostanjici, Morinju i Bijeloj.
„Stambeni objekti na ovom području nisu ugroženi“, kazao je Kovačić.
Koncert Jelene Rozge koji se održao sinoć u Tivtu, okupio je veliki broj turista u ovom gradu. Riva Pine brojala je mnoštvo turista, koji su uživali u dvosatnom druženju sa splitskom zvijezdom. Definitivno jedan od najmasovnijih događaja koji se desio ovog ljeta u ovoj Opštini, istakla je direktorica Turističke organizacije Tivat.
“Ovo je samo jedan u nizu koncerata koji smo organizovali tokom ove sezone, a organizovaćemo još jedan do kraja mjeseca. Veoma nam je drago što je regionalno poznata muzička zvijezda kod nas u gostima, i što su turisti i naši sugrađani u prilici da uživaju u koncertu”, kazala je .
Ona se tom prilikom osvrnula i na ovogodišnju turističku sezonu i kazala da prema poslednjim podacima u Tivtu boravi preko 9.700 turista što je, kako je kazala, četiri procenta manje turista nego prošle godine, a 11 procenata više nego rekordne 2019.godine.
“Ako posmatramo statističke podatke, odnosno noćenja i prihode, predsezona je bila izuzetno dobra. Raduje nas da se vraćaju bitna emitivna tržišta Zapadne Evrope. Tržišta Njemačke i Velike Britanije u periodu predezosne zabilježili su izuzetno dobre pokazatelje. Fokus u marketinškim aktivnostima treba staviti na ovim tržištima koja pune kapacitete tokom cijele godine. Ove godine bilježimo I dobrar buking sa tržišta Izraela, Turske, SAD i Češke”, kazala je direktorica Turističke organizacije Tivta.
Jelena Rozga
Zvijezda večeri tivatske publike, Jelena Rozga rekla je da Tivat jako voli, i da crnogorska publika već dugi niz godina u velikom broju prepoznaje njen rad. A kada su novine u njenom stvaranju posrijedi kaže:
“U pripremi je novi akustični album i nova pjesma, dosta novina možete očekivati od mene do kraja godine. Skroz sam se posvetila muzici, ili sam na bini ili u studiju”, kazala je ona.
U Tivtu se tokom ove sezone organizuje veliki broj događaja, a do kraja ove sedmice održaće se i Polo turnir u Porto Montenegro, Fešta ribe i vina u Krašićima 12.avgusta, Internacionalni festival umjetnosti i kulture u Luštica Bay.
Grupa građana Kotora tvrdi da se nastavlja uzurpacija obale u Kotoru- u Orahovcu, pa čak i u rezervatu za marino kulturu.
Oni u saopštenju medijima navode da su se zbog toga obraćali predsjedniku Opštine Kotor i Agenciji za zaštitu životne sredine koji su im odgovorili da to nije u njihovoj nadležnosti.
Od nadležnih državnih institucija nisu dobili nikakav odgovor.
-Dio obale na lokaciji Orahovac, u pojasu između Bajove Kule i CogiMar uzgajališta riba (kat. parcela 1243/1 i 1244) koji je inače rezervat za marino-kulturu, na veoma sumnjiv način ucrtan je kao novo kupalište sa objektom od 50m2 i 20m2 bašte-navodi se u saopštenju Grupe građana Kotora.
Oni navode da prvobitnim planom plaža i privremenih objekata za period od 2019-2023 to nije bilo predviđeno, i kako kažu, nije sporno to što je urađena dopuna programa, ali, “ jeste sporno, što je to u dijelu rezervata”.
-Pa se nakon toga odma nalaze jos mnoge sporne tačke na koje institucije ćute i skidaju odgovorsnost sa sebe.
Neke od njih su: ucrtan ugostiteljski objekat na parceli u pojasu rezervata za marino-kultru, ugostiteljski objekti nikada nisu bili dozvoljeni u tom pojasu upravo zbog gore navedenih razloga, lokacija nema riješenu kanalizaciju i atmosferske vode.
Takođe, nema načina da se spoji na kanalizaciju jer tuda nije prošla, septička jama ne može da se ukopava u more kod privremenih objekata, a bioseptik je 50.000 eura i neprofitabilan je za privremene objekte tog tipa.
Lokacija nema riješen parking i nalazi se ispod magistralnog puta usred krivine, bez bankine i ne može da dobije upotrebnu dozvolu jer je nebezbjedna.
Obala ranije Orahovac
Pojas ispred lokacije je već pokriven plutačama za uzgoj školjki-piše u saopštenju Grupe građana dostavljenog medijima.
Oni ističu i da su se 7. i 15. jula informisali kod Morskog dobra i pitali da li je nešto na toj lokaciji ucrtano i da li je na tenderu, nakon čega su dobili odgovor da nije i da građani ni trebaju da brinu.
-Međutim, 2. avgusta nas je plaža sačekla markirana od strane geometra na ucrtanoj lokaciji (50m2+20m2) i dodatno iscrtano polje koje planira da se izgradi bez dozvole.
A pored toga su nam 2. avgusta iz Morskog dobra rekli da je plaža 26. juna bila na tenderu i da se pojavila samo jedna osoba na licitaciji.
Mimo pravnih propusta moramo da naglasimo da je tu plažu od 2008. godine do 2022. samoinicijativno uredila i napravila grupa građana-ističu oni.
Prema njihovim riječima, napravljena je tako što su se rasute stijene u plićaku ručno kotrljale i slagale, te se nakon toga kantama uzimalo sitno kamnje iz plićaka i sipalo iza stijena kako bi tu mogle da se kupaju mnogobrojne porodice i korisnici plaže iz Kotora.
-Plaža se svake godine čisti, kosi, popravlja a i moramo naglasiti da ta plaža nije prihranjivana/nelegalno nasipana, nikada nije bila ničije vlasništvo i niti je iko koristio u bilo koje komercijalne svrhe već je bila jedina od malo opcija nasih građana koji su silom prilika i uzurpacijom obale bili prinuđeni da iz Dobrote i Svetog Stasija idu skroz tamo da se kupaju.
U prilogu vam šaljemo slike iz 2008. godine i danas. Mi ne želimo da budemo jos jedna žrtva korupcije u zemlji u kojoj živimo i koja treba da služi građanima tako da ćemo se na sve dozvoljene načine suprotstaviti ovoj staroj uhodanoj praksi što ugađa pojedincima, a koja treba da se prekine-zaključuje se u saopštenju Grupe građana iz Kotora.
