Na dionici magistralnog puta Lipci – Nikšić, u zaleđu Boke, nakon posljednjeg tunela u blizini Dragalja, večeras je došlo do odrona zbog čega se jedan kombi prevrnuo na putu, ali niko nije povrijeđen, potvrđeno je iz Službe zaštite i spašavanja Kotor.
U kombiju su bile dvije osobe koje nisu povrijeđene. Iz kotorske policije su kazali da je usljed odrona na toj dionici došlo do kontakta vozila i stijenske mase, nakon čega je kombi naglo skrenuo na suprotnu stranu kada je došlo do prervrtanja.
Policija je na terenu, saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom, a očekuje se i dolazak ekipe Crnagoraputa koja će ukloniti odron.
Upravni sud Crne Gore odbio je tužbu bivšeg predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca (DPS) protiv lokalne uprave Tivta, a kojom je Kusovac tražio poništenje odluke Skupštine Opštine o njegovoj smjeni sa mjesta gradonačelnika, 16.oktobra 2020.godine.
Kusovčeva tužba koju je on podnio preko svog advokata, Nikole Martinovića, odbijena je kao neosnovana.
„Sud nalazi da je osporena Odluka (o razrješenju Kusovca sa dužnostu predsjednika Opštine – prim.aut.) zakonita i da su navodi tužbe kojima se ukazuje na povrede pravila postupka, neosnovani. Procedura postupka razrješenja predsjednika Opštine sprovedena je u cjelosti u skladu sa odredbama Poslovnika o radu SO Tivat, Statuta Opštine i Zakona o lokalnoj samoupravi.”- piše u presudi koju je početkom novembra, donijelo vijeće Upravnog suda Crne Gore koje su činili sudija Davor Stojković kao predsjednik vijeća i članovi, sutkinje Tatjana Krpović i Svetlana Radošević. Presudf je tek ovih dana zvanično dosttavljena Opštini Tivat kao tuženoj.
Nakon što je DPS izgubio lokalne izbore u Tivtu 30.avgusta 2020. Kusovca je mjesec ipo dana kansije na sjendici lokalnog parlamenta, sa dužnosti predsjednika Opštine smijenila novofrmirana lokalna vlast triju građanskih listi NP, BF i GB i SDP-a koji je tim listama tada davao podršku u parlamentru. Skupštinska većina je Kusovca smijenila uz obrazloženje da on nije obezbijedio realizaciju Stateškog plana razvoja Tivta 2019-2023., pri čemu tridesetak projekata iz tog dokumenta nije ni započeo, te da je gradu pričinio veliku materijalnu štetu potpisujući nezakoniti ugovor o oprostu 5,6 miliona eura duga za komunalije Porto Montenegru, „zaboravljajući“ skoro 2 miliona eura gradskog novca u stečajem pogođenoj Atlas banci i nesprovođenjem sudske presude u aferi „Dalmacijavino“.
Protiv njegove smjene tada su bili odbornici DPS, dok su se dugogodišnji koalicioni partneri te partije u dotadašbnoj lokalnoj vlasti Tivta SD i HGI uzdržali od glasanja, iako su i te dvije partije prethodno često kriikovale Kusovca i njegov način rada na čelu tivatske Opštine. Nova većina na istoj sjednici je za predsjendika Opštine izabrala Željka Komnenovića (NP) koji je i sada na toj funkciji.
Kusovčev advokat Nikola Martinović je pred Upravnim sudom osporio ovu odluku tivatskog parlamenta tvrdeći da je ona donešena uzpovrede Zakona o upravnom postupku, pri čemu navodno, njegovom klijentu povrijeđeno pravi da se izjasni, iako je Kusovac na sjednici SO 16.oktobra 2020., žučestvovao u višečasovnoj skupštinskoj raspravi koja se tada vodila povodom predloga za njegovo razriješenje. Sud je u potpunosti kao neosnovene odbacio ovakve navode advokata Martinovića, pozivajući se na zapsinik sa sporne sjednice SO “iz kojega proizilazi da se tužilac (Kusovac – prim.aut.) o svako tački predloga za razriješenje decidno izjasnio“. Upravni sud je ocijenio da je SO Tivat tada u potpunosti postupila u skladu sa releventnim članovima Zakona o lokalnoj samuptravi i d a nije bilo povrede prožcedure na štetu bivšeg tivatskog DPS-gradonačelnika.
Na spornoj sjednici Kusovac je inače, uprksos tome što su ga iz redova tada nove vlasti žestoko i detaljno prozivali za brojne slučajeve nedomaćinskog gazdovanja gradskim novcem i resursima, nezakonito partijsko zapošljavanje i potpuno pražnjenje nekad bogate gradske kase, negirao je sve optužbe i odbio da sam podnese ostavku na mjesto gradonačelnika, iako su ga iz NP, BF, GB i SDP pozivali da to uradi nakon što je DPS izgubio izbore. Odbornici DPS Jovanka Laličić i Ivan Novosel tada su odlučno branili Kusovca, ocijenivši su da je inicijativa za njegovu smjenu sa mjesta predsjednika Opštine „pravno manjkava i da će sigurno pasti na sudovima“, kao i da su motivi za nju politički, a ne utemeljeni na zakonu i realnom stanju stvari.
„Ja nemam čega da se stidim i mogu slobodno da se pogledan u ogledalo i kažem da sam uradio sve što sam mogao za ovu zajednicu.“- poručio je Kusovac, neposredno prije nego što je razriješen dužnosti.
U međuvremenu su protiv njega podnešene brojne krivične prijave od kojih je njih nekoliko priohvatilo i Specijalno državno tužilaštvo, pa je bivši tivatski gradonačelnik krivično proceduiran i predmet je postupaka pred sudovima. U tim procesima Kusovca ponovno zastupa i brani advokat Nikola Martinović.
Mamula Island, hotel-ostrvo sa pet zvjezdica u blizini Herceg Novog, otvara nove mogućnosti zapošljavanja i podržava perspektivu razvoja lokalne zajednice
Mamula Island hotel & spa, nadomak Herceg Novog, nedavno je završio seriju organizovanih posjeta ovom hotelu ostrvu za veliki broj posjetilaca iz Boke Kotorske i drugih djelova zemlje, a sada je u ulozi domaćina tri događaja pod nazivom HR Open Days – Dani otvorenih vrata, u različitim gradovima Crne Gore, u namjeri da proširi svoj tim profesionalaca. Međunarodno poznata kompanija zapošljava lokalne kandidate u sektoru hotelijerstva i na crnogorsko tržište donosi poslovnu praksu svjetske klase, uz jedinstveno ugostiteljsko iskustvo.
Dani otvorenih vrata Mamula Island biće održani u tri grada, prema sljedećem rasporedu:
– Dani otvorenih vrata u Herceg Novom – petak, 9. decembra, 10.00 – 18.00 sati, Gradska kafana
– Otvoreni dani u Nikšiću – utorak, 13. decembra, 10.00 – 18.00 časova, Hotel Onogošt
– Dani otvorenih vrata u Podgorici – srijeda, 14. decembra, 10.00 – 18.00 sati, Hotel Podgorica.
Domaćini događaja pozivaju sve zainteresovane kandidate da posjete Dane otvorenih vrata u Herceg Novom, Nikšiću i Podgorici.
„Radujemo se prilici da upoznamo ljude iz različitih lokalnih zajednica širom zemlje i da im predstavimo naš jedinstveni koncept ugostiteljstva koji će biti novina u turističkoj ponudi Crne Gore. Mamula Island želi da stvori toplo okruženje dobrodošlice i da oformi tim profesionalaca koji će individualizovano iskustvo hotelijerstva dovesti na potpuno novi nivo. Podržaćemo razvoj kapaciteta lokalnog osoblja otvaranjem novih radnih mjesta u našem hotelu sa pet zvjezdica i ponudom saradnje sa lokalnim dobavljačima. Trenutno tražimo različite profile kandidata i podstičemo ljude da dođu i lično nas upoznaju, saznaju više detalja o konceptu Mamule Island, shvate našu viziju i osjete djelić naše strasti”, kaže Marija Krkić, HR menadžer Mamula Island.
Mamula Island / photo by Marc Anthony Fox_resize
Mamula Island želi da zaposli ljude sa iskustvom rada u ugostiteljstvu i hotelijerstvu luksuzne kategorije, kao i kandidate za početne pozicije ili zaposlene koji su voljni da promijene karijeru a ne posjeduju dosadašnje iskustvo rada u ugostiteljskoj industriji. Budući zaposleni Mamule Island imaće priliku da rade u inkluzivnom radnom okruženju i razvijaju svoje vještine na brojnim pozicijama različitih nivoa, u različitim sektorima ugostiteljstva, te da grade svoju karijeru u svjetski poznatoj kompaniji koja poštuje najviše međunarodne standarde poslovanja.
„Iskreno smo uzbuđeni što smo ušli u završnu fazu stvaranja jedinstvenog hotela-ostrva koji je restauriran i preuređen kako bi unio novi život na ostrvo Lastavica i u tvrđavu Mamula, koji već skoro dva vijeka predstavljaju obilježje Bokokotorskog zaliva. Otvorićemo novo poglavlje priče o Mamuli, kroz prihvatanje njene istorije i stvaranje nove budućnosti lokalne zajednice koju ćemo dosljedno podržavati u godinama koje dolaze. Želja nam je da i lokalna zajednica postane dio ove nove priče o ostrvu Mamula i stoga pozivamo Bokelje da nam se pridruže kako bismo zajedno udahnuli novi život ovom mjestu koje nam je svima u srcu”, zaključila je Marija Krkić.
Nova radna mjesta u okviru Mamula Island trenutno su predviđena u sektoru prehrane i pića, za radna mjesta kuhinjskih pomoćnika, konobara, barmena, zatim u sektoru brige o gostima, za radno mjesto recepcionera i portira, te u sektorima održavanja, spa i wellness, nabavka, održavanje itd. Iskustvo u turizmu i ugostiteljstvu je dobrodošlo, kao i osnovno poznavanje engleskog jezika. Tokom Dana otvorenih vrata, svi kandidati će moći da se upoznaju sa stručnjacima koji su već zaposleni u hotelu Mamula Island, te će imati priliku da saznaju više detalja o mogućnostima da postanu članovi ovog tima.
Mamula Island / photo by Marc Anthony Fox_resize
Hotel ostrvo Mamula Island je nedavno predstavljen lokalnoj zajednici, kroz niz organizovanih posjeta i obilazaka za lokalno stanovništvo, istaknute javne radnike, medije i druge različite zainteresovane grupe, koji su održani tokom septembra i oktobra, a izazvali su veliku pažnju i privukli oko 7000 posjetilaca. U sljedećih nekoliko mjeseci nastavljaju se završni radovi na izgradnji. Otvaranje Mamula Island hotel & spa u punom kapacitetu predviđeno je u proljeće 2023. godine.
Mamula Island je nastao na mjestu tvrđave iz 19. vijeka koja je temeljno restaurirana i pretvorena u butik hotel & spa sa pet zvjezdica, koji raspolaže sa 32 sobe i apartmana, holističkim spa centrom, plažom, bazenima, restoranima i barovima. Hotel-ostrvo se nalazi u blizini Herceg Novog, na ulazu u Boku Kotorsku koja je dio Svjetske baštine UNESCO.
Najveće zarade su dobili zaposleni u sektorima finansija 1184 eura i energetike 1094. Najmanje zarade zabilježene su u administrativnim i uslužnim djelatnostima 580 eura. Što se opština tiče najveće plate su u oktobru zabilježene u Titvu 879 eura, a najmanje u Andrijevica 584.
Zarade po opštinama
Osim Tivta gdje je prosječna zarada u oktobru iznosila 879 eura, zaradu veću od prosječne, dobili su zaposleni u Kotor 749, Podgorici 746, Pljevljima 744 i na Cetinju 725 eura.
Opštine u kojima su zarade niže od državnog prosjeka su: Nikšić 701, Bar 700 eura, Budva 693, Kolašin 687, Berane 683, Plužine 676, Plav 674, Mojkovac 665, Žabljak 664, Danilovgrad 656, Herceg Novi 654, Šavnik 647, Rožaje 637, Tuzi 625, Bijelo Polje 623, Ulcinj 619, Petnjica 615, Gusinje 601 i Andrijevica 584 eura.
Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za oktobar ove godine iznosila je 793,90 eura. Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 373 eura, dok su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 421 euro.
Veću platu od prosjeka u državi primili su zaposleni u sektorima vađenje ruda i kamena 896 eura, informisanje i komunikacije 876, zdravstvena i socijalna zaštita 858, poslovanje s nekretninama 841, državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 745, saobraćaj i skladištenje 739 eura.
Zarade manje od državnog prosjeka u oktobru evidentirane su u sektorima obrazovanje 709 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 689, građevinarstvo 672, usluge smještaja i ishrane 668, snabdijevanje vodom, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 661, ostale uslužne djelatnosti 648, upravljanje otpadnim vodama 646, umjetnost, zabava i rekreacija 633, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 608, prerađivačka industrija 595, administrativne i pomoćne uslužne djelatnost 580 eura.
Inicijativa građanki Mostara u sklopu kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” skrenula je pažnju javnosti o problemu femicida, a tim povodom danas je simbolično u 11:55 izveden skok bez aplauza sa Staroga mosta, javlja Anadolu Agency (AA).
Na taj način, žene Inicijative odale su počast ženama žrtvama femicida.
“Šesnaest dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” je globalna kampanja koju obilježava 1.700 organizacija u više od stotinu država svijeta. Započela je 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, a završit će 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.
“Skokom bez aplauza željele smo skrenuti pažnju javnosti i vlasti o problemu koji se ne smije zanemariti i kojem treba posvetiti više pažnje kako preventivno, tako i represivno. Ovo je obilježavanje na mostarski način. Sjećamo se svih žrtava femicida. U ovoj godini bilo je 11 slučajeva. Podaci koje imamo su oni iz medija. Čini se da su u crnim hronikama najčešće žene. Skrećemo pažnju donosiocima odluka, Zakon konačno mora početi tretirati femicid. To nije porodično naselje. Žene nisu vlasništvo bilo koga”, izjavila je aktivistkinja Ifeta Ćesir-Škoro.
Od 2015. u BiH je ubijeno 56 žena. Uglavnom su ubice bili muževi ili vanbračni partneri. Djela nisu kvalificirana kao femicid, već kao ubistvo žene motivirano mržnjom i osjećajem nadmoći, jer je femicid termin koji nije pravno definisan u bh. pravosuđu.
Jučer se već 24. godinu za redom održalo zavjetno hodočašće pomoraca brodovima u Svetište svetoga Nikole u Kraljevici. Ovim događanjem je službeno i započeo program sv. Nikole Biskupa, zaštitnika pomoraca, ribara, putnika i djece na području Riječke nadbiskupije i Primorsko-goranske županije.
Šest brodova u devet je sati ujutro isplovilo ispred Lučke kapetanije Rijeka, a predvodio ih je brod Vid. Građani koji su htjeli sudjelovati u hodočašću vozili su se brodom Sfera, a zaplovili su i brod tegljač, privatni brod Dioma te službeni brodovi policije i dezinsekcije. Hodočasnike je na rivi dočekao gradonačelnik Kraljevice Dalibor Čandrlić.
– Prije svega se želim zahvaliti svim hodočasnicima koji su i po 24. put došli ovdje, u Kraljevicu, u najveće i najstarije svetište sv. Nikole s ove strane Jadrana. Tradiciju treba poštivati i održavati, a žao mi je što danas ovdje ima malo građana Kraljevice te što ih je sve manje i manje. Da nismo održali ovu tradiciju, dobili bi kritiku jer smo je prekinuli, ali to je valjda tako. Kraljevica je grad okrenut moru i koji živi od mora, a ako mi sami to ne poštujemo, ne znam tko će to poštivati. Kroz brodogradnju, kroz pomorstvo i kroz ribarstvo su othranjene generacije i generacije, a ja sam sretan što smo ovu tradiciju uspjeli održati i trudit ću se kao gradonačelnik da to činimo i u budućnosti – kazao je Čandrlić.
Tajnica Organizacijskog odbora Marica Njegovan izjavila je kako jedva čeka iduću, 25. godinu održavanja hodočašća, no također i kako se nada da će uskoro organizaciju preuzeti netko mlađi. Istaknula je i kako se pojavilo manje ljudi nego što je očekivano, vjerojatno jer je jutros u Rijeci padala kiša, a najavljen je i jak jugo. Ukupno je došlo oko 50 hodočasnika.
– Tradicija je i da se sjećamo, da održavamo i da nastavljamo s ovim lijepim običajima, a danas ćemo razmišljati o svima koji su na brodovima širom svijeta. Zajedno biti u mislima je uz suvremenu tehnologiju danas jako lako, ali u mislima je isto tako i bez suvremenih tehnologija bitno sudjelovati. Putovanje je proteklo uglavnom dobro, uvjeti su bili umjereni, nije bilo jake bure niti kiše tako da imamo i to u zagovoru sv. Nikole – objasnio je kapetan Lučke kapetanije Rijeka Darko Glažar.
Nakon dočeka hodočasnika krenula je procesija prema svetištu sv. Nikole u kojemu je, nakon što je kapetan Lučke kapetanije Rijeka Darko Glažar zapalio zavjetnu svijeću, liturgijsko slavlje predvodio povjerenik Apostolata mora Riječke nadbiskupije vlč. mr. Mario Gerić.
U 14 sati su isplovili i brodovi s hodočasnicima iz Kraljevice, a na povratku prema Rijeci brodskim sirenama pozdravljeni su mještani Bakarca, a brodovi su se zaustavili u Bakru i lučici Podurinj u Kostreni.
Dokumentarni film „Ljudi od mora“ autora Paule i Đele Jusića juniora, koji govori o pripadnicima Odreda naoružanih brodova i značaju te postrojbe u obrani Dubrovnika u Domovinskom ratu, premijerno je prikazan u nedjelju u dubrovačkoj dvorani Visia.
Đelo Jusić Jr. istaknuo je na premijeri kako je ONB izvršavao nemoguće zadaće u uvjetima potpunog okruženja Dubrovnika, jer su se uspijevali probijati među agresorskim topovnjača s dvadesetak plovila.
„Ljudi moraju shvatiti da to nisu bili borbeni brodovi, već plastične barke i gliseri obojeni u maskirne boje i naoružani mitraljezima. Na području od dvadesetak nautičkih milja otplovili oko 40 tisuća nautičkih milja, dakle više nego oko ekvatora“, rekao je Đelo Jusić jr. i dodao kako je ONB prevezao 5.000 ljudi, vojnika i ranjenika te 4.000 tona hrane, lijekova, opreme i naoružanja.
Paula Jusić izjavila je kako je sretna i ponosna zbog velikog odaziva na premijeri.
„Film smo radili s puno ljubavi. Htjeli smo prikazati ljudsku dimenziju i ratnu priču, kakav je život tog odreda bio, tih golobradih mladića, u najtežim trenucima za Dubrovnik, kad je bio odsječen od cijele Hrvatske. Oni su odigrali veliku ulogu. Ganulo me bilo vidjeti i suze i smijeh te kako su živjeli kao obitelj. Naravno da treba ići naprijed, ali ratna zbivanja se ne smiju zaboraviti“, rekla je Paula Jusić.
Odred naoružanih brodova bio je dragovoljačka postrojba utemeljena u rujnu 1991. te je, sa zadaćom probijanja pomorske blokade i uspostave morskog koridora za dopremu hranu, lijekova, naoružanja i streljiva te prijevoz ranjenika i branitelja, bila jedan od najvažnijih čimbenika uspješne obrane Dubrovnika.
U njegovom borbenom sastavu bile su 22 brodice raznih veličina s ukupno 117 pomorskih dragovoljaca. Pet pripadnika ONB-a poginulo je u izvršavanju ratnih zadaća.
Godine 2006. ONB je odlikovan Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo u Domovinskom ratu, a unatoč zaslugama niti jedan pripadnik ONB-a nije dobio časnički vojno-pomorski čini niti ratno odlikovanje. Posljednji i jedini očuvani primjerak jednog od naoružanih brodova imena Sveti Vlaho, obnovljen je i izložen u dubrovačkom parku Batala kao muzejski primjerak.
Dokumentarni film „Ljudi od mora“ ostvaren je u produkciji Adria tona.
Ukrajinski državni odvjetnik Andrij Kostin osudio je “drastično povećanje” seksualnog nasilja ruskih vojnika u invaziji na Ukrajinu koja još traje.
Žrtve su oba spola i svih dobnih skupina, rekao je Kostin za list njemačke medijske tvrtke Funke Media Group i francuski list Ouest-France u izjavama koje je dpa vidio prije objave u ponedjeljak.
Kostin je optužio ruske vojnike da namjerno koriste seksualno nasilje kao ratno oružje “da ponize Ukrajince”.
“U mnogim slučajevima ruski vojnici silovali su ljude, mučili a zatim ubili. Često silovanje čine pred rođacima i djecom”, rekao je Kostin.
Ruski zapovjednici često naređuju ili barem podržavaju silovanja, rekao je Kostin.
Njegove izjave ne mogu se neovisno provjeriti.
Wenzel Michalski, čelnik njemačkog ogranka organizacije Human Rights Watch, vidi sustavan pristup nasilju kada je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je počela potkraj veljače.
“Zločini nad civilima dio su ratne taktike ruskih vojnika u Ukrajini”, rekao je Michalski za list Funke Media Group.
“Nasilna djela koja su počinili vojnici, uključujući silovanje, ruski politički čelnici i vojska ne kažnjavaju. Naprotiv, snage koje djeluju s posebnom brutalnošću još uvijek se poštuju”, rekao je.
Prema ukrajinskom državnom odvjetništvu, od početka rata prije devet mjeseci u Ukrajini je ubijeno gotovo 8500 civila, uključujući 440 djece. Ranjeno je više od 11.000 civila.
Air Montenegro – Foto: Air Montenegro/Nebojša Jelić
Nacionalni avio-prevoznik Air Montenegro počeo je sa prodajom karata za letove ka Pragu, Bratislavi i Brnu.
Letovi iz Tivta ka Pragu odvijaće se od maja i to četiri puta sedmično, dva puta više u odnosu na ovu godinu, dok će prvi letovi na novim relacijama iz Tivta ka Brnu i iz Podgorice ka Bratislavi početi od juna 2023. godine.
Kako je saopšteno iz kompanije Air Montenegro, u toku je intenzivna priprema naredne sezone i uspostavljanje starih i novih destinacija ka kojima će saobraćati.
– Zimski period koristimo kako bismo na vrijeme pripremili narednu sezonu, koja će, sigurni smo biti još uspješnija od ovogodišnje. Planiramo širenje flote i ponovno pokretanje letova ka destinacijama koje su se u 2022. pokazale kao vrlo atraktivne za turiste koji dolaze u našu zemlju. Takođe, u toku su finalne pripreme za otvaranje linija ka novim gradovima, a poseban potencijal vidimo u češkom tržištu odakle postoji velika zainteresovanost putnika. Od naredne godine letjećemo za Prag i Brno, a zbog velike potražnje planiramo da povećamo broj letova koji će se odvijati sve do oktobra. U ovom trenutku bilježimo veliko interesovanje i slovačkih turista, koji će imati direktne letove ka Podgorici iz Bratislave – navode iz Air Montenegra.
Kako dodaju, povezivanje sa ovim destinacijama doprinijeće i produženju turističke sezone, te promociji Crne Gore kao cjelogodišnje destinacije.
Podsjetimo, nacionalni avio-prevoznik je u 2022. godini letio ka 16 različitih gradova među kojima su Pariz, Nant, Lion, Cirih, Frankfurt, Kopenhagen, Ljubljana, Beograd, Prag, Banja Luka, Istanbul, Tel Aviv, Katovice, Jerevan, Kairo…
Pored navedenih destinacija, Air Montenegro od sledeće godine planira i uvođenje novih.
Portonovi je u ovoj godini, koja je bila izazovna i nepredvidiva, ostvario dobre rezultate, saopštila je direktorica marketinga i komunikacija u tom rizortu, Adrijana Husić, i dodala da aktivnostima tokom zime nastoje da produže sezonu.
Ona je kazala da ove godine prvi put u rizortu imaju veliku jelku.
– Ono što je raritet kada je ova jelka u pitanju jeste što je rađena po naliku na prave jelke iz šume, što je jedna od četiri takve u ovom dijelu Evrope, a dekoracija koja se na njoj nalazi je prvi put rađena upravo za Portonovi – rekla je Husić agenciji Mina-business.
Ona je dodala da od 17. decembra počinju i sa prazničnim bazarom, a samim tim i sa različitim muzičkim programima, između ostalog, i dječijim, koji izazivaju veliko interesovanje.
Portonovi Sparkling Season_Cvrkutici
– Vjerujem da ono što nijesmo mogli prošle godine da uradimo zbog pandemije koronavirusa, ove godine ćemo moći da nadomjestimo, a to je dobro raspoloženje i jako puno zabave za velike i male – saopštila je Husić i dodala da su svi programi besplatni.
Portonovi, kako je navela, raduje što ove godine, već sada, imaju veliko interesovanje od onih koji su bili prošle godine, ili su čuli za sve aktivnosti, a posebno kada je u pitanju dekoracija koja donosi duh velikih evropskih metropolola u rizort i Hercceg Novi.
– Kao i za sve, tako i za nas, ova godina je bila izazovna, dinamična i prilično nepredvidiva. Ono što nas raduje jeste da smo uprkos tome uspjeli da ostvarimo jako dobre rezultate i zadovoljni smo i izdavanjem stambenih jedinica ove godine i u Portonovom i u hotelu, ali i prodajom koja je uslijedila tokom ove godine – rekla je Husić.
Ona smatra da postoji jako puno prostora za dodatni rad i unapređenje, ali da je to vjetar u leđa da budu još bolji u narednoj godini.
– Upravo ovim aktivnosti tokom zime, trudimo se da produžimo turističku ponudu i samu sezonu i da imamo lagani prelaz ka ljetnoj sezoni, koja je glavna kada je u pitanju ovaj rizort i Crna Gora kao turistička destinacija – zaključila je Husić.
Kompletan praznični program dostupan je na sajtu rizorta.
