Istraživanje koje se bavi hrskavičnim ribama pokazalo je da u Jadran povremeno zalazi ili u njemu stalno živi 60 vrsta morskih pasa i raža, a prvi put je za svaku vrstu dana i kategorija ugroženosti koja je pokazala da je čak 70 posto jadranskih vrsta ugroženo.
Rad su u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa za morsku biologiju “Fishes” objavili stručnjaci za morske pse i raže Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu i Lovrenc Lipej sa slovenskog Nacionalnog biološkog instituta.
Taj rad prvi put nakon skoro dva desetljeća i knjige Sharks of the Adriatic Sea, koju su isti autori objavili još 2004., donosi listu svih morskih pasa i raža koji se nalaze u Jadranu.
Lista je pokazala da se u Jadranu, bilo da stalno žive ili povremeno zalaze, nalazi ukupno 60 vrsta, što je 68 posto svih hrskavičnjača zabilježenih u Mediteranu.
Od tog broja 33 su vrste morskih pasa, 26 je vrsta ražolikih riba te jedna vrsta morskog štakora.
U radu se također analizira učestalost pojavljivanja tih vrsta te je utvrđeno da su 33 vrste vrlo rijetke u Jadranu, osam ih se povremeno pojavljuje, 15 vrsta se vode kao uobičajene.
Samo za četiri vrste u Jadranu utvrđeno je da imaju relativno veće populacije i to za mačke bljedicu i mrkulju, psa čukova i ražu modropjegu.
Stanje u Jadranu loše u svjetskim razmjerima
Prvi put za svaku vrstu dana je i kategorija ugroženosti rađena sukladno kriterijima Svjetske unije za očuvanje prirode, a rezultati su pokazali da je stanje vrlo loše i to u svjetskim razmjerima, rekao je Hini Alen Soldo.
Mediteran se inače smatra kao najopasnije svjetsko područje za sve vrste hrskavičnih riba jer ih više od 53 posto spada u neku od ugroženih kategorija.
Situacija u Jadranu još je i gora jer je 70 posto jadranskih vrsta ugroženo, pri čemu 21 vrsta spada u kategoriju kritično ugroženih, osam ih je ugroženo, a u kategoriji ranjivih je 10 vrsta.
Nažalost, tri vrste označene su i regionalno izumrlim i to sklat žutan, ražopas i pilan.
Soldo objašnjava da su glavni razlozi ugroženosti morskih pasa koji se nalaze na vrhu hranidbenog lanca neracionalno ribarstvo, onečišćenje okoliša i klimatske promjene.
Iako ljudi morske pse često percipiraju kao vrlo opasna stvorenja, strah, barem kad je riječ o Jadranu, nije racionalan jer su od 33 vrste samo tri potencijalno opasne – velika bijela psina, i bliski joj srodnici psina dugonosa i atlantska psina.
Soldo kaže da su samo za veliku bijelu psinu dokumentirani rijetki incidenti s ljudskom populacijom dok za preostale dvije potencijalno opasne vrste koje žive duž Mediterana i povremeno zalaze u Jadran nikad nije zabilježen ni jedan incident.
Među za ljude bezopasnim hrskavičnim ribama je i modrulj, jedina vrsta većeg morskog psa koja je učestala u Jadranskom moru te četiri spomenute vrste koje imaju relativno veću populaciju.
Negativan utjecaj neujednačene zakonske regulative
U istom radu autori upozoravaju i na neujednačenu zakonsku regulativu jadranskih zemalja koja za posljedicu ima vrlo negativan utjecaj na jadranske populacije morskih pasa i ražolikih riba, posebice grupe pelagičnih vrsta koje poduzimaju dugačke migracije.
Primjerice, Hrvatska je šampion u očuvanju hrskavičnih vrsta, ne samo u Europi nego i u svjetskim okvirima, jer 23 hrskavične ribe imaju strogo zaštićeni status.
No, ta regulativa čuva ih samo dok se nalaze u moru pod hrvatskom jurisdikcijom i čim izađu iz tog područja prema njima se uglavnom ophode kao i prema svim ostalim ribama.
Stoga autori, koji su i članovi najvažnije svjetske organizacije stručnjaka za morske pse i raže (IUCN Shark Specialist Group), upozoravaju na hitnu potrebu za izjednačavanjem regulative te važnosti otkrivanja njihovih mrijestilišta gdje bi se primijenile dodatne mjere za njihovu zaštitu i očuvanje.
Soldo je u časopisu Fishes nedavno u koautorstvu sa grčkim kolegama objavio sličan rad koji se bavi hrskavičnim ribama grčkih mora, a koji je nastao kao rezultat projekta i objavljene knjige o morskim psima i ražama Jonskog i Egejskog mora.
Član posade uspješno je spašen nakon što je namjerno skočio s MSC-ovog broda za kružna putovanja kod obale Italije. Navodno je njegovom skakanju s broda prethodila žestoka svađa.
Član posade (24) skočio je s kruzera u vlasništvu tvrtke MSC Cruises u ranim jutarnjim satima u srijedu, 14. rujna. Ostatak posade broda odmah je reagirao, a navedeni član posade je spašen nedugo nakon toga, bez ozbiljnih ozljeda.
Riječ je o Brazilcu, plesaču iz animacijskog tima MSC Splendide, koji se navodno odlučio baciti s broda za krstarenje klase Fantasia nakon žestoke svađe sa svojim (plesnim?) partnerom, i to pred svjedocima, piše Cruise Hive, a prenosi Seafarertimes.
Brod je u to vrijeme plovio u blizini zapadne obale Kalabrije, najjužnije talijanske regije. Upozorenje o osobi u moru izdano je oko 4 sata ujutro, a brod se odmah zaustavio i spušten je jedan od čamaca za spašavanje. Svjedoci su izjavili da su čuli pozive u pomoć iz mora. Za otprilike 40 minuta, Brazilac je spašen, a čamac za spašavanje vratio se na brod.
Službenici nadležne lučke uprave Taranta proveli su istragu incidenta, pregledavajući snimke kamera i ispitujući svjedoke. Brazilac nije pretrpio ozbiljnije ozljede, ali je nakon spašavanja bio na liječničkom pregledu. Brazilac je zatim iskrcan i uputio se natrag u domovinu.
MSC Splendida od 137.936 bruto tona ušao je u službu 2009. godine. Može primiti 3.900 gostiju o kojima brine 1.300 članova posade. Kruzer trenutno plovi po Mediteranu, nudeći gostima priliku da istraže niz mediteranskih destinacija, poput Rima, Genove, Marseillesa, Sicilije i drugih popularnih odredišta u Italiji i Francuskoj.
Nema detaljnijih informacija o članu posade koji je skočio s broda, osim da je bio plesač. Također, nije razjašnjeno je li on svojevoljno raskinuo radni odnos ili je dobio otkaz zbog nepromišljenosti i kršenja kodeksa ponašanja, kao ni je li ijedan drugi član posade potencijalno otpušten.
Iako ova priča srećom nije završila tragično, većina sličnih incidenata na brodovima za krstarenja ne završi dobro. Primjerice, početkom kolovoza neuspješno je završila potraga za jednom članicom posade koja je pala s kruzera MS Koningsdam tvrtke Holland America Line u blizini Juneaua na Aljasci.
Budući da se slični incidenti često događaju dok je brod u pokretu, može proći dosta vremena dok se kruzer ne vrati do točke na kojoj je osoba pala u more. Ponekad vremenski uvjeti i struje mogu lociranje osobe učiniti gotovo nemogućim, posebno ako se incident dogodi noću ili ako je osoba ozlijeđena ili nije pri svijesti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je proglasio djelomičnu vojnu mobilizaciju. Putin, koji se u srijedu ujutro počeo s obraćanjem naciji, rekao je na početku govora da Zapad “želi uništiti našu zemlju” i da se “ovdje radi o obrani Rusije i teritorija Donbasa”.
Rekao je da Rusija podupire to stanovništvo i da nema pravo odustati od njega.
Putin se obraća dan nakon što su proruski separatisti najavili referendume o pridruživanju četiri okupirane ukrajinske regije Rusiji kasnije ovaj tjedan – Luhanska, Donjecka, Hersona i dijela Zaporižje.
Separatisti su pozvali na što brže održavanje referenduma u svjetlu protuofenzive Kijeva koji je oslobodio velik teritorij na jugu i sjeveroistoku zemlje.
Sjedinjene Države i Europska unija više su puta osudile ideju o održavanju referenduma, prozvavši ih „prijevarom“ i „nelegitimnima“.
Rusija je na sličan način 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim.
Putin je potvrdio da će Rusija podržati referendum u četiri regije na teritoriju Ukrajine.
– Provest ćemo referendum da ljudi u tim regijama slobodno izraze svoje mišljenje. Mislim da je ovo rješenje neophodno da bi zaštitili svoj suverenitet. Također, provest ćemo djelomičnu mobilizaciju. Naglašavam – djelomičnu. Krećemo od danas – rekao je Putin dodavši:
– Brojni časnici dobit će dodatnu obuku.
Nakon velike objave, Putin se ponovno okomio na Zapad.
– Prešli su sve linije, stalno čujemo prijetnje ruskom narodu. Pričamo o gradovima na našoj granici. Koriste dronove i žele prebaciti rat na naše područje. Pričaju i o nuklearnoj ucjeni preko NE Zaporižje.
Potom je Putin poslao jako opasnu poruku.
– I mi imamo oružje za masovno uništenje, i to modernije od NATO-a. Ako treba zaštiti naš narod, zaštiti ćemo ga. Ne blefiram!
Opština Tivat učiniće sve što je u njenoj moći da se postojeći kapaciteti objekata JPU Bambi povećaju i uložiće maksimalan napor da se realizuje izgradnja novog objekta, pošto je postojeći projektovan da primi 350 djece, a već ima preko hiljadu, poručio je predsjednik Opštine Željko Komnenović nakon današnjeg obilaska objekata Javne predškolske ustanove „Bambi“ u centru grada i područne jedinice u Donjoj Lastvi.
On je izrazio najdublju zahvalnost kolektivu tivatskog vrtića na čelu sa njihovom direktoricom Jelenom Perunović Samardžić, koji od objekata koji su na ivici resursa izvlače maksimum.
“Svi objekti su već prispjeli za rekonstrukciju i povećanje kapaciteta, a evidentno je neophodna što skorija izgradnja novog objekta. Posebno nam je drago što vidimo da zajednički napor cijele lokalne zajednice daje rezultate i da je dosta angažovano donatora i sponzora, a jedan od njih je i Opština Tivat”, kazao je Komnenović.
On je istakao da veliki broj djece ispunjava kriterijum za upis u predškolsku ustanovu, zbog čega je neophodna izgradnja novog objekta.
JPU Bambi – posjeta
“I objekat u Donjoj Lastvi je neuslovan, iako trenutno pruža adekvatnu uslugu djeci. Opština će nastojati u narednom periodu da se u skladu sa projektnom dokumentacijom u planovima višeg reda u Tivtu izgradi novi predškolski objekat, te pokušati da uveća resurse i kapacitet postojećih objekata”.
Komnenović je kazao i da je Opština Tivat tokom 2021. i 2022. godine pomogla rad ove ustanove sa preko 8.000 eura i da će nastaviti da tu pomoć kontinuirano pružaju. On je podsjetio i da su u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih uložili značajna sredstva za uređenje školskih igrališta.
“Nastavićemo i dalje da ulažemo, dok je u toku drugi tender za izgradnju školskog objekta u Radovićima gdje je planirana i izgradnja vrtića i muzičke škole” istakao je Komnenović.
Jelena Perunović Samardžić direktorica JPU “Bambi” zahvalila se rukovodstvu Opštine na čelu sa predsjednikom zbog, kako kaže, aktivne uloge u unapređenju kvaliteta rada ove ustanove.
JPU Bambi – posjeta
“Moram da istaknem da se uprkos brojnim problemima, prvenstveno manjkom kapaciteta, trudimo da obezbijedimo najbolje uslove za boravak djece u našoj ustanovi. Važno je naglasiti i da smo u posljednjih godinu dana uspjeli da obezbijedimo prostor za četiri vaspitne grupe u kojem je trenutno smješteno oko 120 mališana” kaže Perunović.
Ona je istakla da očekuje od Opštine i resornog ministarstva da zajedničkim snagama obezbijede još bolje i kvalitetnije uslove i sredinu za zdrav razvoj djece jer su oni naša budućnost.
Fešta koju svi Budvani, njihovi gosti, ali i građani duž čitavog crnogorskog primorja i šire sa nestrpljenjem očekuju cijele godine – Dan širuna, održaće se tradicionalno prve subote u oktobru.
Lijepa mediteranska manifestacija počeće 8. oktobra već u poslijepodnevnim satima defileom i koncertom Gradske muzike Budve, nakon čega će uslijediti dječiji i sportski program, nastupi klapa i solista i večernji koncert splitske klape “Šufit”, planiran za 21 sat.
Uz poznate muzičke numere, ispred zidina Starog grada će se besplatno služiti vino, pivo i plava riba širun, koja se u ovo doba godine pojavljuje u vodama Jadrana i po kojoj je ovaj lijepi gradski događaj i dobio ime.
Dan širuna Budva
Dan širuna i ove godine organizuje Turistička organizacija opštine Budva i Klub za sportski ribolov na moru “Širun”, uz podršku Opštine Budva.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović boravio je u utorak u posjeti Herceg Novom, tokom koje se sastao sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, potpredsjednikom Mirkom Musturom, sekretarkom za kulturu i obrazovanje, Anom Zambelić Pištalo i v.d. sekretarkom za lokalnu samoupravu, Vesnom Samardžić.
Glavna tema sastanka bila je izgradnja škole u Igalu, kao projekat za koji postoji saglasnost da mora biti što hitnije rješavan jer je od najvećeg značaja za poboljšanje stanja vaspitno-obrazovnog sistema, saopšteno je nakon sastanka.
„Iskoristio sam današnji sastanak da obećam da ću koliko je na narednoj sjednici Vlade vidjeti gdje je došlo do zastoja, imajući u vidu ono što je Predsjednik rekao, a to je značaj izgradnje ove škole i, sa druge strane, nepostojanje bilo kakvih barijera da se u najskorije vrijeme otpočne sa radom“, kazao je ministar Vojinović.
On je poručio da će Ministarstvo prosvjete završiti sve ono što je njihov dio obaveza, te da će, u saradnji sa lokalnom upravom, „kao ozbiljni i odgovorni ljudi ići u susret rješavanju aktuelnih problema i tema“ u ovoj oblasti.
„Glavni predmet razgovora kada je u pitanju opština Herceg Novi bilo je upoznavanje sa gradnjom škole u Igalu, odnosno sa dokumentacijom koja treba da bude završena kada je u pitanju donošenje odluke o opštem interesu za gradnju škole u Igalu“, rekao je Katić.
Tema razgovora bio je i nastavak aktivnosti na projektu rekonstrukcije škole u Srbini, za koju je u toku izrada projektne dokumentacije, kao i rekonstrukcija palate Burovina.
„Kada je u pitanju palata Burovina, ta zgrada je odavno zrela za rekonstrukciju. Mi smo u nekom prethodnom periodu pokrenuli inicijativu da se ona da na upravljanje Opštini Herceg Novi, s obzirom da je tu nekada boravilo Hercegnovsko pozorište, i da je mi iskoristimo kao buduću instituciju za razvoj kulture u Herceg Novom, jer se ona naslanja na tu priču“, naveo je Katić.
On se zahvalio Ministarstvu prosvjete na dobroj saradnji u prethodnom periodu, te izrazio uvjerenje da će brojna pitanja biti rješavana zajedničkim zalaganjem, a na dobrobit građana Herceg Novog.
Predstavnici lokalne uprave upoznali su Ministra sa brojnim aktivnostima koje Opština Herceg Novi realizuje u cilju poboljšanja uslova za boravak i rad djece u vaspitno-obrazovnim ustanovama na teritoriji grada.
U okviru današnje posjete, ministar Vojinović je obišao i Osnovnu školu „Ilija Kišić“ i vrtić „Naša radost“, gdje je sa upravama razgovarao o izazovima sa kojima se te vaspitno-prosvjetne ustanove suočavaju u svom radu, te mogućnostima da im resorno ministarstvo pomogne u prevazilaženju problema i poboljšanju uslova za rad.
Iz štampe je izašla knjiga “Nautika i navigacija” autora Tihomira Katurića, koji je značajan dio profesionalne karijere proveo u kompaniji Jugooceanija Kotor.
U knjizi se navodi da je Katurić pripadao generaciji pomoraca koji su prilikom putovanja, zbog sporog transporta i pretovara, imali vremena za obilazak i upoznavanje sa raznim kulturama, što daje poseban romantičan prizvuk ovom izdanju.
Iz sadržaja izdvajamo: Srednja pomorska škola, Pomorstvo, Nautikaši su voljeli i vole Kotor, Podvig ispred Dardanela, Marljivi i Barbara, Nautičar, Rashodovanje mog najdražeg broda Kordun, Putovanje Roterdam-Njujork…
Sada već tradicionalna 9. regata “Tisuću otoka“ od Rijeke do Tivta i nazad starovala je u nedelju 18. septembra. Iz riječke luke tačno u podne, po burovitom vremenu, svoja jedra razvilo je pet jedrilica na jednoj od najdužih i najzahtjevnijih regata na Jadranu, koju organizuju Riječki jedriličarski klub i Porto Montenegro Yacht Club.
Na startu u Rijeci našle su se jedrilice iz Austrije, Hrvatske i Slovenije među kojima i 3 trimarana. Čak 3 pobjednika dosadašnjih Regata tisuću otoka pokušat će osvojiti naslov po drugi put.
Regata se sastoji od dvije etape. Prva etapa starta iz Rijeke, nakon čega flota ostavlja desno otoke Unije, Susak, Premudu, Dugi otok, Kornat, Vis, Lastovo i Sveti Andrija i završava u marini Porto Montenegro u Tivtu. Uzduž rute od 280 NM, flotu su čekali tehnički izazovi navigacije između mnogo otoka i kanala hrvatske obale i fascinantnog zaliva Boke Kotorske, ali isto tako i nagrada iznenađujućom ljepotom okruženja poznatom širom svijeta.
“Damaco” pobjednik prve etape
Pobjednik prve etape 9. regate “Tisuću otoka” u realnom vremenu je jedrilica Damaco sa skiperom Berislavom Vranićem koja je tačno u 13:23:03 prošla kroz cilj ispred marine Porto Montenegro.
Jedreno vrijeme od Rijeke do Porto Montenegra je 49:23:03
Jedrilica Kapro na cilju u Boki – foto ThousandIslandsRace
Nakon dodjele nagrada za prvu etapu u Porto Montenegru u srijedu 21. septembra, flota starta u četvrtak 22. septembra u obratnom smjeru prema Rijeci na istom kursu, a regata se zaključuje dodjelom nagrada u nedjelju 25. septembra u Rijeci.
Nepoznati počinioci podmetnuli su požar na autu marke “pežo 302” koji je u vlasništvu izvršne direktorice kotorskog Komunalnog preduzeća Miljane Đurišić.
Prema nezvaničnim podacima, auto je zapaljen sinoć u oko 23.20 ispred zgrade u kome Đurišić živi u naselju u naselju Sveti Vrača. Policija je obavila uviđaj i u toku su istražne radnje.
Nije ovo prvi napad na imovinu Đurišić, jer su joj prošle godine u junu na autu takođe nepoznate osobe izbušile gume. Đurišić je na čelo tog opštinskog preduzeća došla u aprilu prošle godine.
Samo Komunalno preduzeće Kotor došlo je u žižu javnosti kada su iz manjeg po broju članova od dva postojeća sindikata opštužili direktoricu da ne poštuje prava radnika iz kolektivnog ugovora i da njene odluke negativno utiču i na koletiv i na grad, kao i da zapošljava mimo sistematizacije, da je nekvalifikovana lica postavila na rukovodeće pozicije, pa čak i penzionera, što je iz preduzeća oštro demantovano.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić:
“Najoštrije osuđujem sinoćni gnusni čin paljenja vozila izvršnoj direktorici Komunalnog, gospođi Miljani Đurišić.
Pozivam Upravu policije i nadležno državno tužilaštvo, da preduzmu sve što je u njihovoj moći i nadležnosti kako bi se otrkili i počinioci i nalogodavci ovog, ne prvog, napada na imovinu gospođe Đurišić.
Bez namjere da prejudiciram ishod postupka, bez zadrške poručujem da će Opština stajati iza svakog djelovanja izvršne direktorice i menadžmenta preduzeća u cilju uspostavljanja zakonitosti u radu i zaustavljanju korupcionaških poslova.
Zajednički poručujemo da ne postoji način da se ovaj proces zaustavi zastrašivanjem ili napadima bilo koje vrste. Takođe, najoštrije osuđujem bilo koje stvaranje atmosfere kojom bi se ovo krivično djelo na bilo koji način pravdalo”, kaže se u reagovanju predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića.
Predsjednica SO Kotor, Maja Mršulja
Maja Mršulja
“Sinoćni gnusan čin paljenja vozila direktorice Đurišić, najoštrije osuđujem! Drugi pokušaj zastrašivanja gđe Đurišić na način svojstven najprizemnijim umovima, neće uroditi željenim plodom niti zastrašiti direktoricu, koja ima podršku rukovodstva Opštine Kotor.
Imajući u vidu da prvi napad na imovinu direktorice Đurišič nije rasvijetljen, a da je proteklo izvjesno vrijeme, pozivam nadležne organe – policiju i tužilaštvo da pod hitno preduzmu sve radnje iz svoje nadležnosti i da u najskorijem mogućem roku, procesuiraju i sankcinišu učinioce ovog neljudskog čina” – saopštila je predsjednica Skupštine opštine
Kotor Maja Mršulja.
Ideja ekološke države potrošena je i gotovo obesmišljena lošim odlukama koje je donosila trodecenijska vlast, a ni dvije vlade formirane nakon izbora 2020. godine nijesu ispunile očekivanja građana, niti im je zaštita životne sredine bila u vrhu prioriteta, smatraju u civilnom sektoru.
Crna Gora danas obilježava 31 godinu od kada je proglašena za prvu ekološku državu. Ta odrednica našla se i u prvom članu Ustava, a krajem prošle godine poslanici crnogorskog parlamenta izglasali su da 20. septembar bude državni praznik – Dan ekološke države.
Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Grin houm /Green Home/, Azra Vuković, kazala je da su problemi u oblasti zaštite životne sredine brojni, i da traju duži niz godina, bez izgleda da uskoro budu riješeni.
“Iako ove godine prvi put slavimo novi državni praznik, Dan ekološke države, nemamo poseban razlog za slavlje, niti postignute rezultate u prethodnoj godini koje bi trebalo obilježiti ili pomenuti“, rekla je Vuković agenciji MINA.
Ona je podsjetila da Crna Gora još nema Prostorni plan koji treba da da smjernice korišćenja prostora i održivog razvoja, niti planove nižeg reda koji se oslanjaju na taj plan.
„I dalje imamo aktivne koncesione ugovore koji su napravili štetu u šumskim ekosistemima u prethodnim decenijama, i nastavljaju to da čine. U Morači, ali i drugim rijekama, vrši se nekontrolisana eksploatacija šljunka koja devastira prostor, ali i kreira druge dugoročne probleme“, navela je Vuković.
Gume u Parku prirode Orjen
Kako je kazala, Crna Gora ima ozbiljan problem sa upravljanjem otpadom, i novi zakon koji stoji u fiokama od 2018. godine, bez izgleda da se otpad počne posmatrati kao resurs, a ne kao problem.
„Imamo probleme u upravljanju zaštićenim područjima, najviše u onima koja su u kategoriji nacionalnog parka, pa tako dvije godine nemamo planove upravljanja za ta područja, a u parkovima se mogu bez problema otvarati putevi, krivoloviti ribe i uznemiravati pelikani“, rekla je Vuković.
Prema njenim riječima, stiče se utisak da Crna Gora nikada nije bila manje ekološka, odnosno da su druge teme u potpunosti zaokupile javni prostor, i da je pitanje zaštite životne sredine, kvaliteta vazduha, vode, hrane, očuvanja prirode, biodiverziteta i resursa, uopšte – kvaliteta života, manje važno.
Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kazao je da je u prethodnih 30 godina, donošenjem loših planskih dokumenata, pogubnih odluka i investicija koje nijesu u skladu sa održivim razvojem, devastirana i degradirana životna sredina.
„Napravljeni su određeni pozitivni koraci, kao što je obustavljanje izgradnje malih hidroelektrana (mHE) ili vraćanje ulcinjske Solane u državno vlasništvo, ali u prethodne dvije godine nije se radilo ni dovoljno brzo, a ni posvećeno, kako bi se prostor, priroda i zdravlje građana zaštitili“, ocijenio je Dragićević.
On smatra da je odgovornost na donosiocima odluka koji su, kako je naveo, zaštitu životne sredine stavili na posljednje mjesto prioriteta, najviše iz nerazumijevanja značaja zaštite za razvoj Crne Gore.
Jelena Marojević Galić iz organizacije Parkovi Dinarida kazala je da je ideja ekološke države nastala u želji da se izvanredne prirodne vrijednosti Crne Gore unaprijede i sačuvaju od dalje devastacije.
Međutim, kako je navela, zbog deklarativnog zalaganja i nedostatka političke volje, devastacija prirode i prostora se nastavila, ili čak intenzivirala iz godine u godinu.
Krašići – foto Boka News
„Ako imamo sve više bespravno izgrađene i betonirane obale, ako nam šume gore svakog ljeta a mi se uzdamo jedino u kišu, ako su nam rijeke prekopane usljed eksploatacije pijeska i šljunka, a mi ne uspijevamo godinama to da zaustavimo, mislim da ne zaslužujemo da se zovemo ekološkom državom“, istakla je Marojević Galić.
Na pitanje kako bi ocijenila doprinos bivše trodecenijske vlasti da ideja ekološke države zaista zaživi na pravi način, ona je kazala da je, iako je u vrijeme nastanka bila dobra i imala veliki potencijal, ta ideja danas uveliko potrošena.
Marojević Galić smatra da se za sve te godine moglo i moralo uraditi mnogo više na očuvanju i unapređenju prirodnih resursa.
„Rekla bih da je u početku i postojala dobra šansa da se epitet ekološke države zaista i zasluži, ali da je ta šansa danas potrošena i, kao posljedice svega toga, imamo upravo suprotan efekat“, kazala je ona.
Kako je navela, decenijsko žmurenje na stvarne probleme i trgovina prirodom i resursima zarad ostvarivanja određenih koristi ili političke moći, dovela je do toga da je stanje prirodnih resurse u mnogim oblastima katastrofalno, a zaštita prirode vrlo nisko na listi političkih prioriteta.
Dragićević je, odgovarajući na isto pitanje, rekao da je bivša vlast radila sve da suzbije ideju ekološke države, i to na svim poljima.
On je kazao da je bivša vlast, neadekvatnim ulaganjima u sektor vanrednih situacija, dovela do toga da se gubi na hiljade hektara šuma u požarima svake godine.
„Koncesionarima su izdali najbolje šume da ih melju u pelet ili prodaju kao drvo za ogrjev, koncesionari nijesu poštovali zakonske obaveze, a pritom su uništili drvopreradu kako bi se od našeg šumskog blaga stvorila dodatna vrijednost“, naveo je Dragićević.
Prema njegovim riječima, prostor je brutalno devastiran betonizacijom obale i apartmanizacijom, a rijeke uništene izgradnjom mHE, eksploatacijom šljunka i izlivanjem kanalizacije i otpadnih materija.
„Divlje deponije su u svakom kraju Crne Gore, a u trećoj deceniji 21. vijeka jedna smo od rijetkih zemalja koja nema reciklažu. Još je mnogo primjera očigledne devastacije i zlostavljanja životne sredine. Poslije takvog nasljeđa, jako je teško probleme riješiti preko noći“, kazao je Dragićević.
I Vuković smatra da je bivša vlast, u odnosu na ekološke teme, donijela brojne loše odluke koje su rezultirale time da su neke vrijednosti trajno izgubljene.
„Ovdje u prvom redu mislim na prostor, posebno na djelove obale koji su pretjerano urbanizovani i u kojima smo izgubili brojna staništa i vrste, neke čak i trajno“, kazala je ona.
U kontinuitetu su se, kako je navela, prirodni resursi pretjerano eksploatisali, na način da su od eksploatacije korist imali uglavnom samo oni koji eksploatišu.
Plastika u moru
„Imamo brojne koncesione ugovore koji su štetni sa aspekta zaštite životne sredine, a koji su još aktivni, kao što su ugovori za eksploataciju šuma, odnosno drveta u različitim oblicima, ali i za eksploataciju hidroenergetskih potencijala kroz mHE“, dodala je Vuković.
Sa druge strane, podsjetila je ona, ista ta vlast je započela proces evropskih integracija, kreirala strateški okvir za pregovore, ispunila početna mjerila, otvorila pregovaračko poglavlje 27 i ispunila dio obaveza koje se uglavnom odnose na transpoziciju pravne tekovine EU.
„Ispunjavanje obaveza iz poglavlja 27 zapravo znači usvajanje evropskih standarda u oblasti zaštite životne sredine, koje nas suštinski približavaju realizaciji koncepta ekološke države“, kazala je Vuković.
Upitana da prokomentariše učinak dvije vlade koje su formirane od izbora 2020. godine na tom planu, Vuković je rekla da se one nijesu bavile pitanjima zaštite životne sredine.
„Činjenica je da je proces proglašenja tri zaštićena područja u moru, koji je započet prije desetak godina, završen, i da su proglašena nova zaštićena područja. Osim toga, realizacija brojnih projekata od značaja za ovu oblast prolongirana je, usporena, i nije došlo do realizacije“, navela je Vuković.
Slično je, kako je kazala, i sa usvajanjem zakonodavnog okvira, pa je tako, na primjer, još u proceduri Zakon o upravljanju otpadom koji treba da postavi okvir za rješavanje problema u toj oblasti, a koji je pripremljen 2017. i bio na javnoj raspravi 2018. godine.
Dragićević je, komentarišući učinak prethodne dvije vlade na polju zaštite životne sredine, rekao da su očekivanja građana apsolutno iznevjerena.
„Prvo, jer nijesmo dobili zelenog ministra ili ministarku koji žele i znaju kako da riješe brojne probleme, a onda i zbog zaostataka u sistemu u vidu kadrova koji blokiraju međunarodne projekte ili pokušavaju da izguraju neke od loših projekata koji su zaostavština prethodnog sistema“, pojasnio je Dragićević.
On je ocijenio da je svijetla tačka Agencija za zaštitu životne sredine, koja se otvorila ka građanima i NVO, i čije rukovodstvo predano radi na zaštiti.
„Prvi put od osnivanja ove Agencije imamo ljude koji rade za prirodu i Crnu Goru, a ne za investitore“, istakao je Dragićević.
Marojević Galić je kazala da je promjena trodecenijske vlasti u početku prilično podigle očekivanja kad je u pitanju zaštita životne sredine, za koje, kako je navela, nakon dvije godine ne zna koliko su bila realna.
„Nedovoljno je vremena prošlo da bismo govorili o velikim rezultatima, nakon što smo dugo pravili greške u toj oblasti. Ne može se reći da nije iskazana određena volja i energija da se stvari mijenjaju, ali su izostale podrške u vidu ključnih mehanizama kojima bi se to moglo postići“, navela je Marojević Galić.
Kako je kazala, koordinacija sa drugim resorima nije bila dovoljna, a životna sredina je, iako vrhunsko političko pitanje, i dalje ostala nisko na listi političkih prioriteta.
„Ono što se mora pohvaliti i istaći da je urađeno u prethodne dvije godine je formalno proglašenje nekih novih zaštićenih područja, kao i pokretanje inicijativa i postupaka za zaštitu novih“, smatra Marojević Galić.
Plastika u-moru–Greenpeace
Međutim, dodala je ona, proglašenje novih zaštićenih područja ne prati i uspostavljanje adekvatne upravljačke strukture, uglavnom zbog nedostataka razumijevanja, kapaciteta i finansija na lokalnom nivou za efikasno upravljanje i zaštitu resursa.
Na pitanje kada bi se, imajući u vidu sve probleme, moglo očekivati da Crna Gora zatvori Poglavlje 27, Marojević Galić je kazala da je to teško procijeniti i da sve zavisi od budućih koraka i dinamike.
„Trenutno, po ocjeni većine koja prati pregovore za pridruživanje Evropskoj uniji (EU), u svim oblastima imamo zastoj u pregovaračkom procesu, i to se odražava i na životnu sredinu“, rekla je Marojević Galić.
Ona je podsjetila da je Poglavlje 27 jedno od najkompleksnijih i i najskupljih za usklađivanje, i dodala da aktuelna dinamika pregovora ne vodi ka skorijem zatvaranju tog pregovaračkog poglavlja.
„Zatvaranje ovog poglavlja zavisiće i od toga kako ćemo ispregovarati prelazna razdoblja, odnosno rokove i uslove za neke oblasti u okviru Poglavlja 27 koja će se nastaviti usklađivati i ispunjavati i nakon ulaska Crne Gore u evropsku porodicu“, pojasnila je Marojević Galić.
Vuković je kazala da je Crna Gora imala jasno definisan Akcioni plan za ispunjavanje završnih mjerila iz poglavlja 27, prema kojem je trebalo uglavnom da ispuni obaveze do 2024. godine, dok bi neke, koje zahtijevaju velika finansijska ulaganja, bile implementirane do 2035. godine, dakle nakon ulaska u EU.
„Posmatrajući sadašnju dinamiku realizacije aktivnosti i obaveza iz ovog poglavlja, Crna Gora je u posljednje dvije godine napravila značajan zastoj, i samim tim će za ispunjavanje obaveza iz Akcionog plana biti potrebno dodatno vrijeme“, smatra Vuković.
Ona je istakla da proces evropskih integracija zahtijeva ozbiljnu posvećenost, rad i fokus na realizaciji projekata, pripremu i definisanje procedura, pa je, kako je navela, teško očekivati da će se obaveze iz Poglavlja 27 realizovati u tehničkom mandatu bilo koje vlade.
„Treba se nadati da će neke nove vlade uspjeti da pitanje zaštite životne sredine stave u fokus ekonomskog, društvenog i ekološkog razvoja, jer sve dosadašnje očigledno nijesu uspjele u tome“, dodala je Vuković.
Dragićević je, takođe, ukazao na to da je Poglavlje 27 najkompleksnije i najskuplje poglavlje u pregovaračkom procesu.
„Apelujemo godinama da, ukoliko ne krenemo naprijed brže i odgovornije, ovo poglavlje nikad nećemo zatvoriti. I zato, na Dan ekološke države, apelujem na nadležne, NVO, građane i političare da zajedno radimo za dobrobit Crne Gore, kako bi opravdali naziv “ekološka” iz Ustava“, poručio je Dragićević.
