Gorući problemi u Budvi, posebno tokom turističke sezone, i dalje ostaju buka i nelegalni privremeni objekti. Novi načelnik Komunalne policije i inspekcije Miloš Tajić kaže za Radio Crne Gore da će biti odlučni i da će uvesti komunalni red u što kraćem roku.
“Sinoć smo imali akciju, tako da će već danas stupiti na snagu zabrana emitovanja muzike u tri objekta na nekoliko dana. Ako ne možemo da se dogovorimo, ako ne pomažu ni novčane kazne, onda moramo koristiti i ova zakonska rješenja. Obaviješten je i Sekratarijat za privredu, da se i oni uključe. Ako bude trebalo da se nekome ukine i dozvola za rad, spremni smo da i tu normu primijenimo”, kazao je Tajić.
On najavljuje odlučno i neselektivno uklanjanje nelegalnih i objekata bez dozvole za rad, na teritoriji cijele opštine Budva.
“To su višedecenijski problemi ali ćemo ih riješiti. Iznenađen sam da, recimo, od 100 takvih objekata 95 su postavila lica koja nijesu iz Budve pa čak ni iz naše države i pitam se o čemu se ovdje radi? Tako da ćemo krenuti sa neselektivnim uklanjanjem i ta akcija će trajati i tokom zime. Još odlučniji bićemo naredne sezone, počinjemo pojačane aktivnosti već od prvog marta, i što je najvažnije niko neće biti pošteđen. Predstoji duga borba ali nećemo odustati”, poručuje Tajić.
Komunalna policija i inspektori spremni su i za predstojeći Sea dance festival.
“Organizatori kažu da će doći preko 30 hiljada posjetilaca u Buljaricu i mi smo spremni. Angažovaću inspektore iz Petrovca, imaće i ispomoć. Protok saobraćaja i ljudi je veoma važan, Pauk služba mora biti tamo, to će biti prioriteti kako bi sve funkcionisalo besprekorno. Takođe, nećemo zapostaviti grad, mora biti pokriven našim komunalnim policajcima i inspektorima. Sve u svemu bićemo na visini zadatka”, tvrdi Tajić.
Poručuje da će metropoli crnogorskog turizma vratiti stari sjaj i po zakonu sprovesti komunalni red u svim sferama života.
Turistička organizacija opštine Kotor (TO) je partner u projektu u okviru Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora NAUTICA CBC sa Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, kao vodećim partnerom, te Fakultetom za pomorstvo u Kotoru i Lučkom upravom Splitsko-Dalmatinske županije.
Glavni cilj projekta NAUTICA CBC je ojačati, diverzifikovati i integrisati prekograničnu turističku ponudu unutar Programa kroz razvoj novog turističkog proizvoda i usvajanje novih znanja i sektorskih vještina.
Očekivani rezultati su: razvijeni novi zajednički turistički proizvodi; novi razvijeni i poboljšani objekti/infrastruktura; broj osoba edukovanih o osiguranju kvaliteta u nautičkom turizmu.
Neke od planiranih inovacija, od strane Turističke organizacije opštine Kotor, kao učesnika projekta, su uvođenje interaktivnih tabli, klupa sa solarnim panelima, pametnih interaktivnih autobuskih stajališta, električnih bicikala i njihovih držača, kao i lokera.
Kroz ove planirane inovacije, namjera je doprinijeti razvoju turizma, uz istovremeno poštovanje načela održivosti i poštovanje principa energetske efikasnosti kroz upotrebu obnovljivih izvora energije.
U skladu sa tim, TO Kotor pripremila je lokacije namijenjene za instalaciju navedene opreme.
Na pet pozicija su postavljenje pametne klupe i to na Luži, Parku slobode i na autobuskom stajalištu kod pozorišta, zatim, lokacije za električna bicikla (ukupno 15) i to u Dobroti 2, ispred Starog grada (pored kafane “Dojmi”) i na Prčanju.
Na pozicijama ispred Starog grada pored kafane “Dojmi”, u pothodniku i unutar Pomorskog muzeja postavljeni su interaktivni totemi, dok su u pothodniku instalirani i lokeri za odlaganje stvari, namijenjeni turistima koji žele da posjete Stari grad.
Preko puta zelene pijace ispred Starog grada postavljeno je i pametno autobusko stajalište.
Sva pomenuta oprema će biti dostupna na korišćenje od 26. avgusta kada će, tim povodom, biti upriličena svečanost.
“Instrukcije oko načina korišćenja opreme objavićemo preko naših zvaničnih kanala promocije”, poručuju iz TO Kotor.
Pred crkvom sv. Marka na terasi hotela Heritage Grand Perast, sinoć je održan koncert klavirskog trija “Con brio”, čime je počeo XIII Festival gudača.
Klavirski trio u sastavu Sonja Marković (klavir), Sonja Vojvodić (violina) i Ana Zakrajšek (violončelo) je izveo djela Hajdna, Pjacole, Arvo Parta i Babadzaniana, a brojna publika , turisti i gosti su aplauzima podržali interesantan program.
Festival gudača
“Namjera nam je da i u narednom perriodu razvijamo Festival gudača, unapredjujemo kvalitet, obim i sadržaj programa. Kroz edukaciju i ulaganje u budućnost, na način njegovanja muzičke kulture i stvaranja nove koncertne publike, motivisani smo dosadašnjim rezultatima i odjekom u javnosti koji su prethodni festivali imali.
Festival gudača
Festival gudača se ove godine održava od 22. do 28. avgusta pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, TO Kotor i prjatelja Festivala gudača.
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival
“Moja radost, radost srca moga je neizmjerna. Moja osobita čast, moja dika i moj ponos i sva ljubav srca moga je sa vama. Rekla sam dolazim, moram, i eto me, došla sam”, kazala je glumica Vesna Pećanac prilikom otvaranja festivala.
Podsjećajući publiku na svoj život i glumačku karijeru, poželjela je „da živimo zdravije i da živimo u radosti do stote“ proglašavajući Festival otvorenim.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić podsjetio je da je tokom više od tri decenije novska smotra filma postala manifestacija od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, najveći događaj posvećen sedmoj umjetnosti u zemlji i jedan od najznačajnijih u regionu. On je istakao da jubilarno izdanje predstavlja svojevrstan omaž „djeci filma“, onima koji su proteklih decenija gradili ovaj Festival, kao i onima u čijim rukama je njegova budućnost, kao i impresivnoj tradiciji koja ovaj festival uistinu izdvaja u odnosu na mnoge regionalne smotre.
“Svih proteklih godina, kao i danas, grad Herceg Novi je Filmskom festivalu – i dom i stalna podrška. Od kada ga je osnovao Milan Žmukić, hercegnovski festival je postojao u četiri države i mijenjao ime, ali uvijek uspijevao da ostane vjeran svojoj misiji – posvećen prije i iznad svega filmskoj umjetnosti, promociji kinematografije, afirmaciji i povezivanju stvaralaca, susretu publike sa magijom filmova iz cijelog svijeta”, kazao je Katić.
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival
Milena Durutović, generalna direktorka Direktorata za stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija kazala je da je jubilej koji se ove godine proslavlja moguć zahvaljujući vizionarstvu osnivača festivala, ljudi kakav je bio Milan Žmugić, ali i znanju, energiji i iskustvu koje je prenosio nedavno preminuli Zoran Živković.
„Lijepo je vidjeti da se ta tradicija održala velikom posvećenošću i predanim radom ljudi koji danas organizuju festival. Posvećenim umjetničkim traganjem ovaj program funkcioniše kao podsticaj za nesvakidašnja vizuelna iskustava i doživljaje, nudeći nam nove poglede na aktuelni trenutak savremenosti, jednu od mogućih refleksija dinamičkih kretanja globalnog sistema umjetnsti“, istakla je Durutović.
Na otvaranju su uručene još dvije nagrade za životno djelo – reditelju Želimiru Žilniku, kao i direktoru fotografije Bojanu Bazeliju.
„Filmovi, pogotovo kada ih gledate kroz decenije, oni su uvijek neka vrsta podsjećanja i neka vrsta dokumenta o epohi, o kulturi, o životu, promjenama kroz koje smo svi mi prošli. Svi mi kad govorimo o prošlosti gledamo uvijek kroz pomalo pozitivnije naočare, kao bolji dio naših života, tako da i ovi moji filmovi koji su nekad prolazili jedva kroz iglene uši, sad kad se skupe na gomilu djeluju kao snažno, stameno djelo, mada su u momentu kada su rađeni bili izloženi mojoj brizi da će biti zaustavljeni, porušeni ili zaboravljeni“, rekao je Žilnik.
Bazeli se publici na Kanli kuli obratio video porukom, a nagradu je u njegovo ime preuzela prijateljica Slađana Vujović. Bazeli je poručio da „nijedno priznanje ne nosi takve emocije kao ono koje dodjeljuje grad tvog djetinjstva“ i izrazio žal što nije bio u mogućnosti da je primi lično.
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival
„Siguran da i danas ima novske djece koja sanjaju o filmskom stvaralaštvu. Premda je danas svijet drugačiji , tehnologijom je povezan u globalnu zajednicu ostvarenje dječijih snova i dalje traži upornost, ljubav, spremnost na žrtvu, padove, započinjanje iz početka. Moja poruka mladima je – vjerujte u svoj put“, kazao je Bazeli.
Takmičarska konkurencija festivala počela je novim filmom Pjera Žalice “Praznik rada”, kojem je ovo prvi susret sa publikom nakon svjetske premijere, a potom je prikazano ostvarenje Sonje Tarokić, “Zbornica”.
Pjer Žalica se zahvalio publici što voli umjetnost i voli film, a nakon projekcije izašao na scenu zajedno sa glumcima Jasnom Žalicom, Muhamedom Hadžovićem, Vedranom Đekićem, Branimirom Popovićem, Dženitom Imamović Omerović, producentima Rusmirom Efendićem, Aidom Husenović i koproducentom Ivanom Đurovićem.
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival
Jubilarno izdanje festivala, koji je manifestacija od nacionalnog značaja, donosi od 22. do 28. filomove u pet selekcija i prateće programe – dugometražni igrani filmovi na Kanli kuli, dokumentarni u Kući Iva Andrića, studentski u amfiteatru ispred palate Burovina, a na tvrđavi Forte Mare program Mreže festivala Jadranske regije i vantakmičarska selekcija Kino Evropa, sa izuzetkom da će Kanski pobjednik, „Trougao tuge“ Rubena Ostlunda zatvoriti festival 28. avgusta na Kanli kuli.
Kompletan program možete pogledati na sajtu www.filmfestival.me, kao i na drustvenim mrežama Festivala.
Devetogodišnja djevojčica je ubijena, a dvije odrasle osobe su ranjene u pucnjavi u Liverpulu.
Devetogodišnja djevojčica je zadobila prostrjelnu ranu grudnog koša i u kritičnom stanju je prevezena u bolnicu, gdje je kasnije preminula, prenosi Gardijan.
Muškarac je zadobio prostrelne rane na tijelu, a žena prostrjelnu povredu ruke i prebačeni su u bolnicu.
Policija je saopštila da je nepoznati muškarac oko 22 sata pucao iz pištolja unutar imanja.
Iako su udrugu Prijatelji životinja podržali građane na javnoj raspravi za „Prijedlog pravilnika o izdavanju Odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – kočom”, kojom su tražili hitnu i potpunu zabranu kočarenja u Jadranskom moru, Ministarstvo poljoprivrede RH odlučilo je produžiti rok važenja Odobrenja čak do 1. marta 2024. godine i time osudilo Jadransko more na nastavak uništenja morskog dna i istrebljenja morskih životinja od kojih su mnoge na popisu zaštićenih i ugroženih vrsta Jadrana.
Prijatelji životinja ne žele odustati od Jadranskog mora i života u njemu stoga su pokrenuli peticiju za zabranu pridnenih koća kako bi skupili što više potpisa građana koji se zalažu za ukidanje ove okrutne i razorne ribolovne metode koja iza sebe ostavlja pustoš i ogromnu štetu. Peticija se može potpisati na www.zabranimo-koce.net gdje se nalaze i argumenti za nužnost zabrane koća.
S fokusom na oradu i europskog brancina, Grčka je u svijetu poznata po svojoj ekstenzivnoj akvakulturi i industriji komercijalnog ribolova. Dvije glavne metode ribolova koje se koriste su plivarice (mreže koje nalikuju torbici s uzicom kada se zategnu kako bi okružile ribu) i mreže koćarice, pri čemu svako plovilo iz mora izvlači približno 3 do 7 tona ribe dnevno. Na brodu kočarici Fasilis mreže se prazne na palubi gdje se riba ostavlja da se polako guši. Metoda koćarenja vrlo je nespecifična pa je količina usputnog ulova velika – nekoliko tona nepoželjne mrtve ribe baca se natrag u more.
Omiljeno lice dokumentarnih filmova, prirodoslovac Sir David Attenborough, upozorava da se svjetska mora i oceani suočavaju s najvećom prijetnjom u svojoj povijesti, s prekomjernim izlovom koji dovodi u opasnost cijeli ekosustav:
“Godinama smo mislili da su mora i oceani tako ogromni, a njegovi stanovnici tako beskrajno brojni da ništa što bismo učinili ne bi moglo utjecati na njih. Ali sada znamo da je to bilo pogrešno. Sada je jasno da naše akcije imaju značajan utjecaj na svjetska mora i oceane. Oni su sada ugroženi kao nikada prije u ljudskoj povijesti. Sigurno imamo odgovornost brinuti se za naš plavi planet. Budućnost čovječanstva, pa čak i cijelog života na Zemlji, sada ovisi o nama.”
Prijatelji životinja napominju da je utjecaj pridnenog koćarenja na okoliš alarmantan jer se oslobađaju velike količine ugljika iz morskog sedimenta koji utječe na zagrijavanje planeta i zakiseljavanje mora koje pak nepovoljno utječe na bioraznolikost vrsta u moru. Uništava se morsko dno i vegetacija koja je već ugrožena zbog povećanja temperature mora. Razorne koćarske mreže svakodnevno zahvaćaju morsko dno i neselektivno hvataju i uništavaju sve pred sobom. U more se nazad bacaju sve životinje koje nisu planirane ulovom uključujući zaštićene i ugrožene vrste morskih sisavaca, kornjača, riba, školjkaša uzrokujući im veliku bol i patnju.
Ovi podvodni buldožeri imaju ogroman utjecaj na klimatske promjene i bioraznolikost te razaraju morsko dno pa ih vrlo opravdano treba hitno zabraniti, naglašavaju Prijatelji životinja i upozoravaju da je krajnje vrijeme za spas Jadranskog mora.
Svi posjetitelji 14. ZeGeVege festivala održivog življenja 23. i 24. septembra moći će potpisati peticiju na info štandu organizatora, udruge Prijatelji životinja, te saznati više o nužnosti zabrane pridnenih koća.
Pozivaju sve da izdvoje minutu vremena za spas jedinog mora kojeg imamo i posjete www.zabranimo-koce.net i potpišu peticiju za zabranu pridnenih koća.
Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić daće nalog da se nad radom preduzeća doo “Komunalno Kotor” izvrši upravni nadzor.
On je to najavio na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine (SO) koja je u toku, reagujući na kritike odbornice Tatjane Crepulje u odnosu na rad ovog preduzeća.
– Ukoliko upravni nadzor ukaže na manjkavosti i propuste u radu ovog preduzeću, tražiću da se iste otklone ili da neko snosi odgovornost za njih- saopštio je Jokić.
Odbornica Crepulja iz Demokrata, je u okviru tačke Izvještaja o radu Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora za 2021. ocijenila da je čistoća i komunalna higijena grada loša.
Između ostalog je navela da sostematizacija u Komunalnom preduzeću nije urađena adekvatno.
– Ukupno je 218 zaposlenih, a bolovanja su učestala što ukazuje često na loš tretman prema zaposlenima. Direktorica Miljana Đurišić je na 31 oglas tražila 47 radnika. I opet se saplićemo o smeće- konstatovala je Crepulja, dodajući da se radnici žale na ponašanje nadređenih.
Potreban je, ocjenila je, između ostalog, menadžer koji bi “pristojno” organizovao posao, tražeći da resorni Sekretarijat za preduzetništvo obezbijedi upravni nadzor u Komunalnom preduzeću.
Saglasivši se sa njenom konstatacijom da menadžment tog preduzeća uživa podršku opštinskog rukovodstva, Jokić je potom naveo da je stanje u gradu što se tiče čistoće “sve ovo vrijeme nije bilo na nivou koji bi mogao da služi da se pohvalimo”.
– Menadžmentu preduzeća ukazano je da poprave to stanje. Što se tiče potencijalnih zloupotreba položaja koje ste naveli prema radnicima, ophođenja ili donošenja sistematizacije na način na koji ne treba da se donese, smatram to vrstom viđenja stvari samo sa jedne strane. Naravno, postoje svi instrumenti da se provjeri utemeljenost i jedne i druge strane u ovom slučaju; i jednog i drugog sindikata i svih koji su tamo zaposleni- istakao je gradonačelnik.
On je dodao da je prije nekoliko dana dobio potpise preko 130 zaposlenih u Komunalnom preduzeću koji su od njega tražili da se aktuelno rukovodstvo preduzeća dodatno osnaži iz Opštine.
Mađarske vlasti smijenile su čelnike meteorološke službe nakon što je krivo najavljeno loše vrijeme zbog čega je odgođen veliki vatromet, prenosi BBC.
“Najveći vatromet u Europi” bio je zakazan je za subotu navečer u Budimpešti, na Dan svetog Stjepana, mađarski nacionalni blagdan.
Planirano je ispaljivanje 40 tisuća komada pirotehnike s 240 točaka na pet kilometara dugoj udaljenosti uz Dunav.
No sedam sati prije početka ceremonije vlada ju je odgodila za idući tjedan zbog najave lošeg vremena. Vrijeme je na kraju ostalo stabilno, zbog čega su smijenjeni čelnik i zamjenik čelnika meteorološke službe.
Meteorološka služba u nedjelju se ispričala za pogrešnu prognozu, kazavši da se ostvario “najmanje vjerojatan” scenarij te da je nesigurnost sastavni dio meteorologije.
Ministar inovacija Laszlo Palkovics u ponedjeljak je ipak smijenio njezine čelnike, piše BBC.
Ljetnja turistička sezona je, u odnosu na izostanak njene pripreme, više nego uspješna, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, i dodao da će taj Vladin resor nastaviti da se uspješno bori sa izazovima, kao i do sada.
On je na sastanku sa predsjednikom opštine Budva, Milom Božovićem i načelnikom Komunalne policije i inspekcije, Milošem Tajićem, kazao da će Ministarstvo u narednim danima inicirati sastanke sa svim relevantnim društvenim činiocima kako bi se ušlo u pripremu predstojeće zimske i dogovorili aranžmani za ljetnju sezonu naredne godine.
Đurović se, kako je saopšteno iz njegovog resora, susreo sa Božovićem i Tajićem povodom problema buke i bespravnih privremenih objekata tokom ljetnje sezone u tom gradu.
Preduzimanje mjera prema onima koji ne poštuju Odluku o komunalnom redu na teritoriji opštine Budva ali i druge mjere, poput povećanja broja komunalnih policajaca i inspektora bile su glavna tema sastanka. Đurović je poručio da će država učiniti sve da se ovi problemi riješe što prije, kako se ne bi opet ponavljali naredne godine.
Sastanak je bio prilika i da se razmijene informacije o toku sezone u Budvi i drugim crnogorskim opštinama koje proteklih sedmica bilježe veliku posjećenost turista iz cijelog svijeta.
Đurović je izrazio i zahvalnost svim predstavnicima turističke privrede, ugostiteljima, hotelijerima, kao i lokalnim samoupravama i državnim institucijama, na naporima da se realizuje kvalitetna turistička sezona.
Budva foto Boka News
Đurović je kazao i da su neodgovorne odluke pojedinih partija, kojima je prošle sedmice izglasano nepovjerenje aktuelnoj Vladi, otežavajuća okolnost za brojne izazove koji državu očekuju na jesen.
Uz pripremu turističke sezone kao važna izdvojio je pitanja najavljene energetske krize i inflacije i podsjetio da je Vlada različitim mjerama u ovih nekoliko mjeseci doprinijela da građani i turisti što manje osjete globalnu ekonomsku krizu.
Među njima je istakao smanjenje akcize na gorivo zbog čega je ono u Crnoj Gori najjeftinije u regionu, kao i nedavnu odluku MERT-a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede da se ograniči cijena peleta.
On je rekao i da je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma tokom ljeta kao i u narednim mjesecima, u saradnji sa trgovačkim lancima, obezbijedilo kontinuitet snabdijevanja svim osnovnim i drugim životnim namirnicama i rezerve u slučaju eventualnih poremećaja na tržištu.
Država je, kako je podsjetio, ograničila i marže na veleprodajne i maloprodajne cijene ulja, brašna, soli i šećera. I pored izazova, ova Vlada će se, zaključio je, kao i do sada odgovorno i efikasno odnositi prema svim potrebama građana i privrede.
