Crna Gora je, prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), u prvoj polovini ove godine bila na prvom mjestu na listi destinacija koje posjećuju turisti iz Velike Britanije, saopštio je konsultant i ekspert iz oblasti turizma, Robert Dee.
On je na radionici pod nazivom Trendovi putovanja na tržištima engleskog govornog područja, koju je organizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO), kazao da u Crnoj Gori svuda vidi potencijal.
„To je jedna od onih fantastičnih destinacija koje su male, ali sadržajne. Imate fantastične plaže, nevjerovatne planinske pejzaže, vaše primorje je sjajno, posebno Bokokotorski zaliv. Na sjeveru imate nacionalne parkove, Durmitor i dolinu Tare. Zaista, nevjerovatni predjeli sa odličnom ponudom. Vaša kultura i istorija su jedinstvene“, poručio je Dee.
On je, kako su saopštili iz NTO-a, kazao da se u svemu tome ističu Cetinje i Kotor, sa svojim UNESCO nasljeđem.
„Zaiste nudite mnogo toga za turiste koji dolaze iz Velike Britanije, a koji vole da uživaju i istražuju. Turisti iz Velike Britanije rado posjećuju vaše primorje. Čuli su za Herceg Novi, Kotor, Tivat, rado odmaraju tamo, kao i u Budvi, koja je dobro poznata domaćim turoperatorima i koju svrstavaju u svoje itinerere“, poručio je Dee.
Boka Kotorska – foto Boka News
NTO je radionicu organizovala imajući u vidu značaj tržišta Velike Britanije za crnogorski turizam, kao i rastuće trendove kada je u pitanju turistička posjeta sa tog, ali i sa tržišta Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a sve u cilju edukacije prvenstveno turističke privrede.
Direktorica NTO-a, Ana Tripković Marković, je saopštila da tržište Velike Britanije predstavlja tradicionalno važno tržište sa ogromnim potencijalom za crnogorski turizam, što je pokazala i ova ljetnja turistička sezona tokom koje je, do kraja avgusta, zabilježen dolazak oko 52 hiljade britanskih turista koji su ostvarili oko 270 hiljade noćenja, što je oko četiri puta više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Ona je dodala da se i kod tržišta SAD-a bilježe odlični rezultati i da je Crna Gora ove godine imala dvostruko više turista u odnosu na prethodnu.
„Upravo, rukovođeni ovim rezultatima, u NTO-u smo intezivirali promociju na ovim tržištima i organizovali radionicu kako bismo upoznali turističku privredu i lokalne turističke organizacije sa trendovima i spremno odgovorili zahtijevima ovih tržišta u narednoj i sezonama koje dolaze“, kazala je Tripković Marković.
Dee je dugi niz godina bio na visokim pozicijama u turističkoj industriji, u renomiranim kompanijama kao što su Radisson Hotels, Independent Coach Travel i Evropska turistička asocijacija ETOA.
Dee će tokom boravka u destinaciji imati priliku da uživa u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Baru, Kolašinu, Žabljaku i vinskom podrumu Šipčanik, gdje će degustirati kvalitetna crnogorska vina.
Takođe, planiran je obilazak Crnog jezera i kanjona rijeke Tare, kao i poznatih turističkih lokaliteta na primorju.
Podršku organizaciji ove studijske posjete dali su i lokalne turističke organizacije Kotora i Bara, hoteli Blue Kotor Bay, Bianca Resort and Spa, One and Only Portonovi, Regent Porto Montenegro i Plantaže.
Addio-skulptura-Losinj – Foto: Z. Ettinger Starčić / Bojan Purić / Novi list
Brončana skulptura »Addio«, koja u apstraktnoj izvedbi predstavlja ženu koja gledajući prema otvorenom moru maramicom maše na pozdrav pomorcu, pretrpjela je teško oštećenje nakon što je zasad još nepoznati počinitelj odrezao kipu ruku u kojoj drži »facolić« (maramicu) te nakrivio glavu.
Spomenik je postavljen prije nešto više od dva mjeseca, na rtu Anuncijata, približno »u vratima« uvale Čikat, na nekoliko koraka od crkvice opremljene zavjetnim slikama starih lošinjskih jedrenjaka, a njegova je autorica umjetnica Zvonimira Obad. Lošinjskom muzeju, koji je uz Turističku zajednicu Lošinja organizirao postavljanje spomenika, sada predstoji dogovor s umjetnicom o načinu popravka spomenika, a dotad je slučaj u rukama policije, koja pregledava i snimke obližnjih nadzornih kamera, piše Novi list.
– Sasvim je sigurno da su potpuno nepoznavanje lokalne povijesti i kulturne baštine te neukost ljudi/pojedinca doveli do pokušaja uništavanja skulpture. Netko je pokušao skulpturu srušiti, a možda i ukrasti, ali samo su odrezali ruku. Očito su spriječeni u naumu da je sruše i tako u cijelosti unište – izjavila je Zrinka Ettinger Starčić, ravnateljica Lošinjskog muzeja.
Na KIMC-u o svim aspektima svjetske pomorske ekonomije
Druga po redu međunarodna konferencija iz oblasti pomorstva i pomorskih nauka pod nazivom „2nd Kotor International Maritime Conference – KIMC 2022“, biće održana od 27. do 30. novembra 2022. u Kotoru.
Organizator Konferencije je Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Opštinom Kotor.
Konferencija će, kao i prethodne godine, biti od velikog značaja za promociju Pomorskog fakulteta Kotor, pomorskog obrazovanja i ukupne pomorske privrede Crne Gore.
Ideja KIMC konferencije je da njeni učesnici pruže akademsku platformu za istraživače, predstave najnovije nalaze istraživanja i nove tehnologije, te smjerove u pomorskim naukama i brodarstvu.Konferencija ima za cilj okupiti vodeće akademske naučnike, istraživače kako bi razmijenili i podijelili svoja iskustva i rezultate istraživanja.
Takođe, KIMC pruža vrhunsku interdisciplinarnost, forum za nučnike, inženjere, praktičare i profesionalce iz pomorskih nauka koji će predstaviti svoje najnovije rezultate istraživanja, ideje, razvoj i aplikacije, stavljajući poseban fokus na održavanje i podizanje akademskog nivoa u području pomorskih nauka.
Prošle godine, na premijernom izdanju KIMC-am na ovom prestižnom naučnom skupu učestvovalo je sedamdesetak naučnika i eksperata za razne oblasti pomorstva iz desetak država Evrope. Ove godine očekuje se još i više učesnika koji će se baviti temama iz oblastui navigacije, pomorskog inženjeringa, brodogradnje, automatizacije i elektronike u pomorstvu, informacionih tehnologija u brodarstvu, pitanjima pomorskog prava, zdravstva, školstva, menadžmenta i logistike, energetske efikansnosti u pomorskom sektoru, morske ekologije i tzv. plavog ekonomskog rasta.
Novina u odnosu na prošlogodišnju konferenciju je što će ove godine KIMC biti otvoren i za prezentaiju naučnož-istrađivačlkih radova stidenata, posebno onih na master studijama pomorskih nauka.
Konfencijom će predsjedavati dekan Pomorkog fakulteta Kotor prof.dr Špiro Ivošević, a pored njega, u organizacionom odboru KIMC-a je još 50 naučnika i profesora iz Crne Gore, država sa prostora bivše Jugoslavije, te Bugarske, Rumunije, Poljske, Turske, Albanije, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva.
Udruženje alumnista Pomorskog fakulteta Kotor predstavlja zajednicu studenata, profesionalaca i prijatelja posvećenu stvaranju trajnih odnosa i proširenju profesionalnog uticaja na pomorsku javnost.
Udruženje će djelovati sa ciljem povezivanja i prepoznavanja istaknutih pojedinaca koji su svoje znanje stekli kao studenti Više pomorske škole i Pomorskog fakulteta Kotor i kojima je ono koristilo kao baza za dalji profesionalni razvoj.
U svrhu osnivanja Udruženja alumnista Pomorskog fakulteta Kotor, Organizacioni odbor 2. Međunarodne pomorske konferencije (KIMC 2022) poziva sve zainteresovane alumniste Više pomorske škole i Pomorskog fakulteta Kotor da svojim prisustvom uveličaju prvi zvanični susret alumnista Pomorskog fakulteta Kotor. Svečani koktel će se održati u nedjelju, 27.11.2022. godine sa početkom u 17 sati, uoči svečanog otvaranja KIMC 2022 konferencije, u hotelu “Cattaro”.
Molimo sve zainteresovane učesnike – alumniste, s obzirom na ograničen broj mjesta da se registruju na link u nastavku najkasnije do petka, 25. novembra 2022. godine do 13h: https://forms.office.com/r/gRq5qruj1v
Poslije više od 500 dana i ukupno pređenih preko 28.000 nautičkih milja, kineski moreplovac, kapetan Džai Mo, završio je prvo putovanje ikada oko Arktičkog okeana.
Džai Mo je isplovio iz Šangaja 30. juna 2021. On je sa svojom posadom preživio razne prepreke, oluje i ledene brijegove, prošao kroz teškoće i opasnosti, te uspješno završio ovu istorijsku plovidbu.
Tragikomičan proces sprovođenja konkursa za direktora/icu preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ doo Herceg Novi, potvrđuje surovu realnost u kojoj živimo. Ta se realnost ogleda u nepostojanju političke volje da se išta ikada promijeni. Ta se realnost ogleda i u potpuno iskrivljenim vrijednostim u društvu, nedostatku slobode, zabadanju noža u leđa, izdaji, principu da škola jeste pojata, saopšteno je danas iz Novske liste.
Kome je kriva Olivera Doklestić što je dobro radila svoj posao?
Ko je vidio političku korist u smjeni direktorice koja je bila i stručna i strastvena u radu za svoj grad? Kome je smetalo što „Vodovod“ ostvaruje odlične rezultate a pritom posluje društveno odgovorno te podržava sportski, kulturni i društveni život ovog grada?
Odgovor se nameće sam. Kriva je upravo onima koji ne rade dobro svoj posao. Korist imaju upravo oni kojima je politika a ne grad Herceg Novi na prvom mjestu. Smeta onima koji društvenom životu grada nemaju da ponude ama baš ništa.
Novska Lista neće mirno sjedati i pratiti razvoj događaja u ovoj farsi. Novska Lista je iskreno i ljudski svoje stavove i svoje poteze unaprijed saopštila svojim političkim „partnerima“ ali i svim građanima. Današnji dan i sve ono što će uslijediti predstavljaju početak političke katarze ovog grada, početak konačnog izdizanja iz moralne prljavštine koja guši život u Herceg Novom. Nije svako zlo ni za zlo.
Ko Herceg Novi bude stavljao na prvo mjesto biće partner u ovoj borbi. Svi ostali, biće neprijatelji, ali i žrtve ishoda koji je neminovan. Jer ma koliko dugo na nju čekali, pravda je uvijek dostižna… i nemilosrdna. Nastavlja se.
Već deceniju Novska Lista ponavlja da se sloboda osvaja svakog dana, iznova i iznova, ponovo i ponovo. Ni predani rad, ni ostvareni rezultati, ni podrška građana Novoga nisu dovoljni da se na političkoj sceni pojavi partner iskrenoj lokalnoj priči posvećenoj redu i radu, vidljivim rezultatima, zadovoljstvu građana. Ni decenija postojanja uspješne nezavisne političke priče nije dovoljna da se odustane od političke matrice devedesetih koju je ustanovio jedinstveni DPS, a sve današnje parlamentarne stranke usvojile bez izuzetka, presvukle u modernu robu i sprovode nemilosrdno. Prvo partija, pa onda grad? Gdje će kruška nego pod krušku? Dokle?
Zbog oštećenja izazvanih ruskim napadima, dio Ukrajinaca bez struje bi mogao biti do kraja marta. U zemlji gotovo ne postoji termo ili hidroelektrana koja nije pretrpjela štetu.
Šteta od ruskih napada na ukrajinskoj elektroenergetskoj mreži gigantska
15:16
Direktor operatora ukrajinske elektroenergetske mreže rekao je da je šteta koja je u ruskim raketnim napadima nanesena ukrajinskoj elektroenergetskoj infrastrukturi gigantska, ali i dodao da se ne moraju evakuirati civili. Volodimir Kudritski, direktor Ukrenerga, rekao je na brifingu da bi se mogle dogoditi duge nestašice struje, ali i istaknuo da će operator nastojati pomoći da se stvore uvjeti da ljudi ostanu u zemlji tijekom zime.
– Praktički nijedna termoelektrana i hidroelektrana nije pošteđena ruskih napada, rekao je i dodao da su razmjeri uništenja gigantski.
Istaknuo je da se od srijede očekuje kratko zahladnjenje, ali nakon toga će temperature ponovno porasti, što će biti prilika da se stabilizira elektroenergetski sustav.
– Ukrajina ima dovoljno rezervi goriva jer ih je prikupila prije ruske invazije 24. februara, rekao je, istaknuvši da naporno rade na popravljanju oštećene infrastrukture. Dodao je kako se nada da će neke rezervne dijelove dobiti iz inozemstva.
Na pitanje u vezi prijedloga nekih dužnosnika da se evakuiraju stanovnici nekih gradova koji su najteže pogođeni nestašicama struje, rekao je da su takvi prijedlozi neprimjereni.
Sistem brana Mose, izgrađen kako bi zaštitio Veneciju i njezin slavni Trg svetog Marka od poplava, izdržao je iznimno visoku plimu u utorak dok su obilne kiše zahvatile Italiju.
Meteorološki bilteni prognozirali su plimu od 1,7 metara u utorak, blizu rekordnih razina, podižući upozorenje za potencijalne poplave.
Mose, sustav od 78 brana postavljenih na sve ulaze u Venecijansku lagunu, unaprijed je aktiviran preko noći i štiti grad od poplava.
Mještani i nekoliko hrabrih turista lutali su po povijesnoj jezgri grada unatoč jakom vjetru i obilnoj kiši.
Grad posljednjih godina redovito pogađaju visoke plime ili “acqua alta” na talijanskom jeziku, kao 2019. kad je grad opustošila druga najveća zabilježena plima.
Pojava je uzrokovana kombinacijom čimbenika pogoršanih klimatskim promjenama, od porasta razine mora i neuobičajeno visokih plima do slijeganja tla.
– Da nije bilo sustava barijera Mose, Venecija bi bila katastrofalno pod vodom, rekao je talijanski ministar prometa Matteo Salvini.
Projekt Mose, dizajniran 1984. godine i vrijedan više milijardi eura, usmjeren je na zaštitu Venecije od plima visokih do tri metra, što je daleko iznad dosadašnjih rekorda, no projekt je godinama bio opterećen korupcijom, prekoračenjem troškova i dugotrajnim odgodama.
Shema Mose, čiji naziv potječe od talijanskog izraza za biblijskog proroka Mojsija, prvi put je aktivirana u listopadu 2020. godine.
Očekuje se da će plime u srijedu i četvrtak biti visoke do 1,4 metra.
U toku akcija obezbjeđivanja napuštenog starog trajekta kod Zelenike
Pomorske službe, ali i privatna lica i kompanije koje posluju oblasti jahtinga i pomorstva, vavanredno su se danas angažovali u pokušaju da spriječe teže posljedice zbog neoodgovornog ponašanja vlasnika dotrajalog nekadašnjeg trajekta „Omorika“ koji je taj tehnički neispravan brod, ostavio u nesigurnom stanju na vezu na pristaništu Zmijice kod Zelenike.
Naime, stari trajekt čije je neautorizovano rezanje u staro željezo na Zmijicama, prije desetak dana obustavila Inspekcija sigurnosti plovidbe jer je ono rađeno mimo za to zakonom jedino predviđenih mjesta – brodogradilišnih luka u Bijeloj i Bonićima, te bez dozvole Lučke kapetanije, ostavljen je bez ikakvog nadzora posade, vezan sa samo par slabih konopa na svom pramčanom dijelu. Krma 42 metara dugog broda teškog oko 300 tona, uopšte nije obezbijeđena vezom preko sidara ili plutača u moru, pa zbog najavljenog velikog mevremena i olujnog juga koji se očekuje u drugom dijelu dana i tokom noći, prijeti oapsnost da se „Omorika“ otkine sa veza na Zmijicama i bude bačena na obalu ili potopljena. To bi, ukolko se desi, sigurno prouzrokovalo dodatnu materijalnu štetu koja se ne bi ograničila samo na taj dotrajali brod čije je rezanje već započeto, već i na druge plovne objekte vezane u okolinim, kao i na samu obalnu infrastrukturu. Uz to, budući da na „Omorici“ još ima nafte i ulja, izvjesno je da bi bilo i težih ekoloških posljedica.
Trajekt Omorika
Iako je Inspekcija sigurnosti plovidbe prije desetak dana vlasniku „Omorike“, izvjesnom Miloradu Popoviću iz Podgorice, zabranila da dalje reže brod bez saglasnoti Lučke kapetanije da to može raditi na Zmijicama, te mu naložila da zatvori već izrezane otore na glavnoj palubi trajekta kako kiša i more ne bi prodirali u trup broda i tako ga potopili, vlasnik „Omorike“ nije do kraja ispoštovao naredbu da stari brod koji nema ispravam sosstveni pogon, veže na siguran način i obezbjedi stalno prisustvo na brodu osoba koje bi ga čuvale i intervenisale u slučaju potrebe. Naprotiv, u međuvremenu su sa „Omorike“ nestala sidra i sidreni lanci, a brod je primjetno nagnut na desnu stranu u svom krmenom dijelu što nameće na zaključak da u njega ulazi voda.
Trajekt Omorika
Vlasnik je u međuvremeneu isjekao i dva velika čelična pilona koji su na „Omorici“ bili ugrađeni kada je ona iz trajekta pretvorena u hidrograđevinsko plovilo i sa kjojima se taj brod, dok je služio kao platforma za izvođenje građevinskh radova, ranije oslanjao na morksom dno i fiksirao na potrebnoj poziciji. Da su piloni ostali na poluisječenoj „Omorici“ ona bi se sada lako fiksirala i na Zmijicama i ne bi prijetila opasnost da je nevrijeme, valovi i olujno jugo otrgnu sa eza, nasuču ili potope, a što sada nizom mjera koje pod hitno preduzimaju, nastoje da spriječle Lučka kapetanija Kotor, Inspekcija sigunosti plovidbe, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, kao i zaposleni u firmi „Marina Zelenika“, odnosno nautičkm centru Portonovi koji su se stavili na raspolaganje pomorskim vlastima.
