DPS Kotor: Na stogodišnjicu osnivanja “Primorca” otvoreni bazen nije pripremljen za ljeto

0
DPS Kotor: Na stogodišnjicu osnivanja “Primorca” otvoreni bazen nije pripremljen za ljeto
DPS Kotor

Jul je uveliko počeo, školske obaveze su završene, a kotorska djeca, koja treniraju plivanje i vaterpolo, i njihovi roditelji još čekaju datum otvaranja ljetnjeg bazena na kojem bi počeli sa treninzima, kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru.

Prema njihovim riječima, skoro sva djeca koja treniraju vaterpolo i plivanje uvijek su započinjala sa treninzima na ovom bazenu.

– Baš na ovom bazenu svoje prve sportske korake napravili su gradski velikani ovoga sporta. Tu ili na nekom drugom otvorenom bazenu u Kotoru – ali hajde da otvorimo ovaj glavni po starom običaju “daj šta daš” – a za danima kad su djeca trenirala na Prčanju, Orahovcu i Risnu ostaju samo žal i sjećanja – kazali su iz kotorskog DPS-a.

Prema njihovim riječima, ove godine je istekla odluka Skupštine opštine Kotor da otvorenim bazenom upravlja VPK “Primorac”, a upravljanje je preuzela Opština Kotor, tačnije Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora.

– Međutim bazen u julu još nije stavljen u funkciju, što je za sve Kotorane neshvatljiv nemar opštinskih organa. Neodgovornim ponašanjem gradske uprave pozamašno se kasni sa stvaranjem neophodnih uslova (uređenjem bazena) za treniranje oba gradska kluba, kao i za bezbjedno kupanje naših sugrađana – navode oni.

Iz budvanskog DPS-a poručuju da je još veća šteta što je bazen van upotrebe “kada znamo da je u ljetnjem periodu značajno povećano interesovanje djece za ove sportove, što je ove godine izostalo”, a kako su ocijenili, to će se itekako odraziti na budućnost naša dva kluba, ako se stanje ne popravi.

– Napominjemo da se ove godine obilježava 100 godina od osnivanja “Primorca” i da su na bazenu mogle biti upriličene razne aktivnosti povodom tog jubileja koji nam je svakog dana bliži, ali od toga nažalost nema ništa. Apelujemo na gradske vlasti, radi kotorske djece i svih Kotorana, da se što hitnije preduzmu neophodne aktivnosti kako bi se bazen stavio u funkciju i preda na upotrebu građanima – zaključili su u saopštenju.

Policija uhapsila osumnjičenoga za pucnjavu u Chicagu

0
Policija uhapsila osumnjičenoga za pucnjavu u Chicagu
Foto Reuters

Policija je izvijestila da je uhitila Roberta E. Crimoa osumnjičenoga za pucnjavu u kojoj je u ponedjeljak ubijeno šest i ranjeno više od 36 osoba kada je naoružan puškom pucao s krova na okupljene na mimohodu u povodu Dana neovisnosti u Highland Parku, predgrađu Chicaga.

Policija je okružila automobil i Crimo je iz njega izašao s podignutim rukama, prema snimci videa čikaške podružnice ABC Newsa. Crimo je ležao na tlu prije no što ga je policija odvela u pritvor. Optužba će biti biti podignuta, najavila je policija Highlanda. Policija nije utvrdila motiv pucnjave.

– Zvučalo je kao vatromet, rekao je umirovljeni doktor Richard Kaufman koji je stajao na ulici preko puta mjesta s kojeg je napadač otvorio vatru dodavši da je čuo oko 200 hitaca.

Bio je metež, stampedo, ljudi su tražili zaklon, neki i okrvavljeni, posrtali jedni preko drugih.

– Više od 36 osoba je ozlijeđeno, većinom vatrenim oružjem. 26 žrtava u dobi od 8 do 85 godina odvezeno je u bolnicu Highland Park, rekao je liječnik hitne pomoći Brigham Temple.

Pucnjava se dogodila dok je mnogim Amerikancima još u mislima oružano nasilje nakon masakra 24. svibnja u kojemu je ubijeno 19-ero školske djece i dvoje nastavnika u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu i napada 14. svibnja u kojemu je u supermarketu u Buffalu u državi New Yorku ubijeno 10-ero ljudi.

U Sutorini obilježen Dan borca: Kultura sjećanja za buduće generacije

0
U Sutorini obilježen Dan borca: Kultura sjećanja za buduće generacije
Dan borca HN

U prisustvu predstavnika hercegovačke lokalne samouprave, boračkih organizacija Herceg-Novog i Kotora, te mještana Sutorine, jutros je u spomen parku u tom naselju tradicionalno obilježen 4. jul, Dan boraca.

Predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi Ivan Otović, potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić i predsjednik Opštinskog odbora SUBNOR-a 1941-1945 Herceg-Novi Đoko Zloković položili su vijenac na spomenik palim borcima.

Kako je Otović istakao u svom obraćanju, važno je sačuvati kulturu sjećanja, „kako bi buduće generacije znale da svoju sadašnjost duguju prošlosti, odnosno svim onim precima koji su živote položili za slobodu Sutorine. , Igal, Herceg-Novi i naša domovina“.

– Nikada nismo želeli da porobimo strane osvajače. Platili smo visoku cijenu. Da nismo takvi kakvi jesmo, danas bi nas bilo mnogo više. Ali sačuvali smo svoj identitet, vjeru i naciju – rekao je.

Dan borca HN

Vijenac na spomenik položili su potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Ljubenko Borović i predstavnici kotorske boračke organizacije, a potom i direktorica preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Olivera Doklestić.

Prema Borovićevim riječima, cijeli bokokotorski kraj dao je veliki doprinos u NOB-u od 1041. do 1945. godine.

– Zato se sjećamo Orjenskog bataljona i Prve boke brigade, koji su odavde otišli sa naših prostora i učestvovali u oslobađanju 17 crnogorskih opština – rekao je Borović.

https://bokanews.me/wp-content/uploads/2022/07/Nas04072022.jpg

Današnjoj svečanosti prisustvovali su konzul Republike Srbije u Herceg-Novom Mićo Rogović, sekretar za lokalnu samoupravu Željko Bajčeta i direktor Opštine Herceg-Novi Dušan Vukić.

U okviru spomen parka u Sutorini nalazi se spomenik Bokeljima i Crnogorcima koji su porazili Napoleonovu vojsku, bista vođe Hercegovačkog ustanka vojvode Luke Vukalovića, spomenik palim borcima NOB-a, spomenik palim borcima u ratu 1991-1995, kao i spomenici dobrovoljcima u Hercegovačkom ustanku, Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu.

U Mostaru srušena kuća Predraga Matvejevića

0
U Mostaru srušena kuća Predraga Matvejevića
Predrag Matvejević

U sklopu uklanjanja ruševnih objekata u Mostaru je srušena kuća u kojoj je odrastao veliki književnik, humanista, borac za ljudska prava i slobodu riječi i misli Predrag Matvejević čije je djelo “Mediteranski brevijar” prevedeno na 23 svjetska jezika.

Izgleda da gradske vlasti prilikom donošenja odluke u uklanjanju ruševnih objekta u Mostaru nisu vodile računa o važnosti nekih građevina, poput kuće koja se nalazila u poznatoj Liska ulici, odmah pored Doma zdravlja uz Bulevar Narodne revolucije, gdje je odrastao Matvejević, a koji je bio nominovan i za Nobelovu nagradu, piše Klix.

Tome svjedoči i činjenica da gradske vlasti nisu željele kupiti njegovu kuću kada je, svjestan značaja tog objekta, posljednji vlasnik iz širokobriješke porodice Čović, u čijem je vlasništvu bila od sredine prošlog stoljeća, nudio Gradu Mostaru na otkup. Vlasti nisu ništa poduzele ni kada je novi vlasnik odlučio srušiti.

Ovo je među brojnim Mostarcima koji poštuju život i djelo Predraga Matvejevića izazvalo ogorčenje, a neki od njih su komentarisali kako oni koji su takvo što dozvolili, možda nisu ni znali ko je Predrag Matvejević, ni koliko bi za Mostar bilo važno sačuvati kuću u kojoj je odrastao.

Zanimljiva je činjenica da je kuća bila udaljena svega oko 200 metara od Gradske vijećnice Mostara i da je godinama bila zanemarivana, iako se nalazila odmah uz sam Dom zdravlja, te da mnogi nisu ni znali njezin historijat ni značaj.

Valja podsjetiti i da je Centar za mir i međuetničku suradnju Mostar dodijelio Matvejeviću 2014. nagradu “Mimar mira”, a kuću, teško oštećenu u nedavnom ratu, namjeravao urediti kao Rezidencijalnu kuću za pisce i postaviti spomen-ploču u čast Predraga Matvejevića.

Tada se govorilo o planovima da se u kuću smjesti Matvejevićeva velika biblioteka i rukopisna ostavština, a u kandidaturi Mostara za evropsku prijestolnicu kulture (EPK) 2024. najavljeno je da će se urediti kao “Mediteranska kuća” jer je Matvejević smjestio Mostar u “srce Mediterana”.

Međutim, kako je kuća srušena i svi veliki planovi su pali u vodu, a dio kulturne ostavštine najvećeg grada na Neretvi je otišao u nepovrat, neznanjem ili nemarom, vrijeme će pokazati.

Ali je zanimljivo da je u sklopu inicijative promjene ulica u Mostaru u Gradsko vijeće prije nekoliko dana došao prijedlog i da jedna od ulica nosi ime baš Predraga Matvejevića.

Što će biti po tom pitanju i hoće li Matvejević u rodnom gradu, gdje mu je kuća srušena, imati mjesta bar u nekoj ulici, ostaje nam za vidjeti.

Predrag Matvejević je rođen u Mostaru 7. oktobra 1932. godine, a preminuo u Zagrebu, 2. februara 2017. godine. Bio je hrvatski i talijanski državljanin, član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. godine i jedan od najprevođenijih književnika u svijetu sa područja Balkana. Grupa talijanskih intelektualaca je 2016. predložila Matvejevića za Nobelovu nagradu za književnost.

U akciji UPSUL-a francuska jedrilica dotegljena u Bar

0
U akciji UPSUL-a francuska jedrilica dotegljena u Bar
foto UPSUL

Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) rano jutros uspješno je završila kaciju spašavanja  jedrilice “Django” sa dva člana posade, u vodama južno od Bara.

Naime, Pomorsko operativni centar UPSUL-a  primio je sinoć u 21.30 sati  poziv da se 12-metarska jedrilica na kojoj su bili jedan francuski i jedan belgijski državljanin, nalazi u opasnosti  i da je ostala bez pogona na oko 17 milja jugoistočno  od Bara.

“Operateri POC-a Svetozar Bukelić i Milorad Krgović su uspostavili kontakt i sa iscrpljenim i uznemirenim članovima posade francuske jedrilice te su koordinirali i navodili spasilačke čamce SAR-1 sa posadom Jasmin Koković i Ekrem Zaganjor, i SAR-3 sa posadom Stevan Asović i Marko Čejović prema ugroženom plovilu. U 23.10 časova jedrilica je uspješno uzeta u tegalj i uputila se ka graničnom prelazu u luci Bar, gdje je o svemu obavješten Sektor granilne policije- regionalni centar Jug i Mornaričko operativni centar MVCG.”- kazao je pomoćnik direkrora UPSUL-a za traganje i spašavanje na moru, Žarko Lukšić.

Pozicija

On je dodao da je uvidom u elektronski traking na VTMIS radarskom sistemu utvrđeno, da je jedrilica “Django” pokušavala da dođe do luke Bar, ali usljed kvara motora i slabog vjetra ostala je da pluta u teritorijalnom moru Crne Gore.

Spasilački čamci UPSUL-a sa francuskom jedrilicom u teglju, rano jutros uplovili su u Bar čime je akcija uspješno okončana.

/S.L./

U luku Kotoru danas uplovilo pet kruzera sa oko 8.000 turista

0
U luku Kotoru danas uplovilo pet kruzera sa oko 8.000 turista
Kruzer u Kotoru – foto Mediabiro

U jeku kruzing sezone, u Kotoru je  danas  pristiglo pet kruzera sa oko 8.000 turista zajedno sa posadom. Turisti svih jezika i nacija ovi dana mogu se vidjeti u Kotoru. Kada su posrijedi gosti koji borave u ovom gradu broj je za nekih petnaestak procenata manji od rekordne 2019., a dvadeset procenata više u odnosu na jun 2021 godine,kazao je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić.

“Raduje nas što brojke rastu kada je u pitanju izletničnki turizam, i mi smo negdje na nakih 50 procenata u odnosu na rekordnu 2019 godinu. Danas je u Kotoru pet kruzera, sa 8.000 gostiju zajedno sa posadom.Prošle godine smo imali u junu mjesecu samo četiri uplovljavanja, a ove godine smo već u maju imali 54 kruzera, odnosno 66 u junu mjesecu”, kazao je on.

Ristić je naglasio da pomenute brojke neizostavno prati naplata boravišne takse.

“Tu smo na nekih 20 procenata više u odnosu na prošlu godinu. Brojke su dobre, izletnička taksa raste i svi ostali prihodi prate, na opšto zadovoljstvo, i kvalitet i posjetu”, naglasio je on

  Dodao je  da su gosti zadovoljni ponudom grada Kotora. Pritužbe koje su pristizale u proteklim godinama su uglavnom, kako je rekao, vezane za buku i nepropisno odlaganje otpada.

“Međutim, u posljednje vrijeme situacija se znatno poboljšala, tako da sve manje imamo pritužbi i za ove dvije stvari”, rekao je direktor TO Kotora.

Komentarišući manifestacije koje su opotpunile ovogodišnju turističku ponudu, Ristić naglašava da je, pored KotorArta koji je trenutno aktuelan, jako značajno  ništa manje zanimljivo Pozorište za djecu.

“Program je svakodnevan do 12 – og jula. Predstave su posjećenje, i njihov kvalitet je na onom nivou na koji smo bili i navikli u prethodnim godinama”, zaključio je on.

Pucnjava na paradi povodom Dana nezavisnosti u SAD-u: Devet mrtvih, više od 50 ranjenih

0
Pucnjava na paradi povodom Dana nezavisnosti u SAD-u: Devet mrtvih, više od 50 ranjenih
Policija SAD – Foto: Ilustracija / Shutterstock

Tokom parade povodom Dana nezavisnosti SAD  u Highland Parku u Ilionosu, u predgrađu Čikagu, ubijeno je devet ljudi, a 57 je ranjeno, saopštila je policija. Do pucnjave je došlo desetak minuta nakon što je svečanost počela.

Policija je saopštila da je ubijeno najmanje devet ljudi a da je 57 ranjeno, prenosi NBC Chicago.

Stotine ljudi bježale su od pucnjave. Jedan od svjedoka je rekao da je izbrojao više od 20 hitaca.

“Maknite se. Nije sigurno biti ovdje”, poručila je policija građanima.

Policajci su na ulicama s dugim cijevima.

Komnenović: Ostrašćenost SDP i poslednji dani

0
Željko Komnenović vanredni press

G. Ćazime Lisičiću (SDP), vaš ostrašćeni tekst slikovito govori o vama i vašoj stranačkoj politici. Iako ničim nijeste zavrijedili, zbog javnosti ću vam ipak odgovoriti na vaš pamfletić u pokušaju u kome ste zbog svoje nemoći izlili sve svoje frustracije i komplekse, poručuje u regovanju predsjednik opštine Tivat, Željko Komnenović

“Danak neiskustvu se plaća, a prijetiti nekome ko nije previše strašljiv prilično je naivno. Naivno je i to što u polemici sa nekim ko je mnogo više napisao nego što ste vi u životu pročitali, spočitavate nekakvu pomoć „medijskih eksperata“. Trebali ste se konsultovati sa starijim stranačkim kolegama oko toga.

Vaša manjinska podrška formiranju vlasti u Tivtu nakon izbora 2020.g. nije bila jeftina, a desila se u trenutku kada su vaši odbori ugašeni u čitavom okruženju. Tivatski SDP je manjinsku podršku uskratio zbog ideoloških razloga i pod žestokim pritiskom svoje stranačke centrale uoči izbora na Cetinju. Napravili ste svoj izbor. Mogli ste da ostanete vjerni svojoj predizbornoj paroli „odbranimo grad“, a ovako ste izvršili zasluženi politički harikiri o čemu svjedoče i rejtinzi o kojima mnogo više znate nego ja. Ali ideologija nije i jedini razog ukidanja manjinske podrške. Razlog leži i u klijentelizmu, povrijeđenoj sujeti i ugroženim privatnim interesima vaših članova od kojih neki godinama potpuno nelegalno koriste opštinske prostore. A tu je i direktan uticaj DPS hobotnice i kontroverznih biznismena koji sada i otvoreno vladaju vama i koji su izašli iz sjenke. Primjena zakona je u potpunoj suprotnosti  sa vašim interesima, pa vam je mnogo bliže bezakonje.  Potencirate da imate velika očekivanja od novog odbora povjerenika u pogledu smjene predsjednika opštine, što je po važećoj zakonskoj regulativi u uslovima prinude uprave mimo zakona i pameti i što bi grad uvelo u politički haos. Ja sam vam najmanji problem u tome, problem je politički legitimitet koji se jedino može steći na izborima. Malo veći problem su građani koji vam neće dozvoliti prekrajanje izborne volje i koji jedva čekaju da kažu šta misle o tome. Slobodno nastavite u tom pravcu, ali budite spremni da snosite posljedice.

Isti scenario je viđen tokom 2020.g. u Budvi, a prethodno i u Kotoru u kome je SDP bila direktno uključena sa istom strašću, pa vidimo kako se sve završilo.

Sposobnost se mjeri rezultatima, a rezultati rada gradske uprave na čijem sam čelu su mjerljivi i jasni. I u pogledu efikasnosti i u pogledu upravljanja finansijama i racionalizacije i transparentnosti.  I to sve uprkos vašoj opsesivnoj opstrukciji i pokušajima prekrajanja izborne volje Tivćana. Koliko ste vi sposobni dovoljno govori vaše priznanje da predsjednika opštine bez uspjeha čitavu godinu pokušavate da smijenite, a ništa više nijeste bili uspješni ni u pokušaju da blokirate  reforme u FK Arsenal ili donošenje budžeta. Jedino u čemu ste sposobni je opstrukcija, ali ćete se brzo uvjeriti koliko vam je to profitabilno i ko će biti odlazeći a ko dolazeći.

Do tada smirite živce, iskoristite ljeto, kupajte se i sunčajte. Kažu da se tako u organizam unosi B vitamin. Trebaće vam snaga. Dugo je ljeto”.

Predsjednik opštine Tivat,
Željko Komnenović

Šta smijete, a šta ne unijeti u Hrvatsku?

0
Šta smijete, a šta ne unijeti u Hrvatsku?
Granica

Mnogi građani ovih dana putuju u Hrvatsku na odmor, a granična služba te zemlje detaljno je u svom uputstvu objasnila koju i koliko robe možete prenijeti preko granice. Stirktno je propisano koliko cigareta, mesa i drugih proizvoda možete prenijeti.

“Roba u osobnoj prtljazi putnika podrazumijeva osobne stvari opravdano potrebne za putovanje i izbivanja izvan mjesta stalnoga boravišta kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine, prijenosni elektronički uređaji (mobilni telefon, prijenosno računalo itd.) i sl., za osobnu uporabu putnika ili članova njegove obitelji, u razumnoj količini. Za navedenu robu, koju uvoze putnici s boravištem izvan carinskog područja Unije, odobrava se privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od uvozne carine i drugih javnih davanja.” navodi se na samom početku pojašnjenja.

“Sadržaj osobne prtljage putnika podrazumijeva i ostalu robu, koja ne ulazi u navedenu kategoriju osobnih stvari opravdano potrebnih za putovanje, koju uglavnom čini trgovačka roba raznog opisa, vrste i količine kao što su npr. prehrambeni, higijenski i slični proizvodi za osobnu uporabu, predmeti opće uporabe, potrošačka elektronika, suveniri, predmeti kućanstva, luksuzni predmeti, odjeća, obuća itd. Karakteristično za predmetnu robu je da je neposrednim nadzorom relativno jednostavno utvrditi da je ne čine predmeti opravdano potrebni za putovanje, pri čemu njena vrsta, izgled, namjena, količina, način držanja, vrsta prijevoza te priložene isprave uglavnom ukazuju da je ista kupljena ili na drugi način pribavljena izvan carinskog područja Unije ili je njen unos u to područje zabranjen ili ograničen.” dodaju.

Roba nekomercijalne naravi, koja se uvozi u osobnoj prtljazi putnika koji putuju iz trećih zemalja , oslobođena je od plaćanja carine, PDV-a i trošarine pod uvjetom da ne premašuje ukupnu vrijednost ili količinu koja se navodi u nastavku, pri čemu narav ili količina robe u osobnoj prtljazi ne smije ukazivati na uvoz robe komercijalne naravi ili iz komercijalnih razloga.

Uvoz ostale robe u osobnoj prtljazi putnika, koja ne ispunjava naprijed navedene uvjete, podliježe obračunu i naplati uvoznih davanja.

Vrijednosni limiti za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika

Oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne premašuje:

3.200,00 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu,

2.200,00 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza,

1.100,00 kuna za putnike mlađe od 15 godina, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju.

​Premašuje li vrijednost pojedinog predmeta navedene vrijednosne limite, podjela vrijednosti takvog predmeta nije dopuštena, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dvije ili više osoba.  Isto tako, nije dopuštena kumulacija ukupne vrijednosti robe na koju se može ostvarivati pravo na oslobođenje na dvije ili više osoba.

Količinsko oslobođenje trošarinskih proizvoda od uvoznih davanja

Neovisno o naprijed navedenim vrijednosnim ograničenjima pri uvozu se oslobođenje od carine, PDV-a i trošarina odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda te odgovarajuće kombinacije istih, a ujedno se njihova vrijednost ne uključuje u vrijednost ostale robe nekomercijalne naravi.

   Za putnike u zračnom prometu:

duhanske prerađevine:

200 cigareta,

100 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

50 cigara,

250 grama duhana za pušenje.

alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s    udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra,

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre.

mirno vino: 4 litre.

pivo: 16 litara.

duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama:

50 grama grijanog duhanskog proizvoda,

10 mililitara e-tekućine,

50 grama novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Za putnike u drugim oblicima prometa (cestovni, željeznički itd.):

duhanske prerađevine:

40 cigareta,

20 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

10 cigara,

 50 grama duhana za pušenje.

alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni  alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra,

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre,

mirno vino: 4 litre.

 pivo: 16 litara.

duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama:

50 grama grijanog duhanskog proizvoda,

10 mililitara e-tekućine,

50 grama novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Oslobođenje na gore navedene trošarinske proizvode ne može se primijeniti na putnike mlađe od 17 godina.

Od plaćanja uvoznih davanja oslobođeno je gorivo u standardnim spremnicima svakog prijevoznog sredstva, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo.

Dopušteni unos većih količina trošarinskih proizvoda uz obračun uvoznih davanja

Unos trošarinskih proizvoda u količinama većim od količina naprijed propisanih za primjenu oslobođenja, dopušten je uz obračun i naplatu svih uvoznih davanja  (pod uvjetom da su isti prijavljeni carinskom službeniku te da ih unosi fizička osoba starija od 17 godina te da ih ista sama prevozi za osobne potrebe). Pri tome, oslobođenje se primjenjuje na naprijed navedene ograničene količine a za ostale količine obračunavaju se i naplaćuju uvozna davanja. Pod prihvatljivim količinama trošarinskih proizvoda koje se unose za osobne potrebe smatraju se količine ne veće od:

800 komada cigareta,

400 komada cigarilosa,

200 komada cigara,

1,0 kilogram duhana za pušenje,

10 litara jakog alkoholnog pića,

20 litara međuproizvoda,

90 litara vina,

110 litara piva,

1,0 kilogram grijanog duhanskog proizvoda,

100 mililitara e-tekućine,

1,0 kilograma novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Unos količina većih od navedenih nije dopušten. Količine iznad navedenih (ako ih je putnik prijavio carinskom službeniku) moraju se vratiti u inozemstvo usmenim nalogom, a ako putnik ne prijavi količine veće od dopuštenih zadržat će se pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnog postupka.

Ograničenja unosa nekomercijalne robe za osobe iz pograničnih područja, radnike na granici i posade prijevoznih sredstava

Vrijednosna i količinska ograničenja za primjenu oslobođenja pri uvozu nekomercijalne robe koju putnici iz trećih zemalja unose u svojoj osobnoj prtljazi ne vrijede za osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemlja, radnike u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemalja te posade prijevoznih sredstava u prometu između susjednih trećih zemalja i Republike Hrvatske, prilikom putovanja u obavljanju svojega posla.

Navedene osobe mogu, uz oslobođenje od uvoznih davanja, dnevno u svojoj prtljazi unijeti robu čija je vrijednosti do 300,00 kuna, pri čemu se oslobođenje od uvoznih davanja odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda te odgovarajuće kombinacije istih:

 duhanske prerađevine:

25 cigareta,

10 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

5 cigara,

25 grama duhana za pušenje,

 alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 0,25 litre,

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 0,25 litre,

mirno vino: 1 litra,

pivo: 1,5 litra,

Duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama

25 grama grijanog duhanskog proizvoda,

4 mililitara e-tekućine.

Naprijed navedeni vrijednosni i količinski limiti neće se primjenjivati ako gore navedene osobe dokažu carinskim službenicima da putuju dalje od pogranične zone ili da se ne vraćaju iz pogranične zone susjedne treće države (npr. računom izdanim izvan pograničnog područja susjedne treće zemlje).

Pogranična zona smatra se dio državnoga područja Republike Hrvatske i susjedne treće zemlje uz zajedničku državnu granicu, koji se prostire u širini određenoj važećim međudržavnim sporazumom o pograničnom prometu potpisanim sa susjednom trećom zemljom.

Unos proizvoda životinjskog podrijetla, mješovitih proizvoda i proizvoda dobiveni od nusproizvoda životinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi putnika

Carinski službenici na graničnim prijelazima vrše službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla izuzetih od službenih kontrola na graničnim kontrolnim postajama, koji čine dio osobne prtljage putnika i koji su namijenjeni za osobnu potrošnju, ako pripadaju jednoj od kategorija proizvoda koji se navode u nastavku.

Količinska ograničenja i zabrane uvoza hrane životinjskog podrijetla koju putnici u osobnoj prtljazi mogu unositi bez pregleda graničnog veterinarskog inspektora navedena su u tablici. Navedena ograničenja i zabrane odnose se i na i na male pošiljke robe koje se šalju fizičkim osobama (poštom ili kurirskom uslugom) i nisu namijenjene stavljanju na tržište.

Količine koje premašuju količine navedene u tablici podliježu veterinarskom pregledu graničnoj kontrolnoj postaji (Bajakovo, Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići, Luka Rijeka, Luka Ploče, Zračna luka Zagreb). Takve pošiljke moraju ispuniti uvjete za komercijalne pošiljke, što znači da takve pošiljke mora pratiti propisani veterinarski certifikat, a pri čemu je putnik kao uvoznik dužan prijaviti prispijeće pošiljke nadležnoj GKP radi obavljanja veterinarskog pregleda.

Proizvodi životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju naprijed navedene uvjete smatraju se nesukladnima te se obvezno oduzimaju od putnika radi njihovog uništavanja. Također, propust da ih se izričito prijavi carinskim službenicima predstavlja kažnjivu radnju za koju je propisana novčana kazna.

preuzeto sa N1

Kotor – Izložba “Apstraktni dodir”

0
Kotor – Izložba “Apstraktni dodir”
Izložba

Izložba slika Nemanje Vučkovića pod nazivom APSTRAKTNI DODIR biće otvorena u četvrtak 7. jula u 21 sat u Gradskoj galeriji.

Slike su rađene tehnikom ulje na platnu.

“ Nemanja Vučković (Surdulica, 1990) je slikar mlađe generacije.

Diplomiranirao je 2012.godine na Fakultetu primenjenih umetnosti u Nišu pri IUNP, a 2017. godine završio je master studije na slikarskom odseku i postao master likovni umetnik u klasi akademika Fehima Huskovića. Trenutno je na doktorskim studijama u oblasti slikarstva.

Imao je četrnaest samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu, a učesnik je preko trideset grupnih izložbi širom sveta. Boravio je na mnogim likovnim kolonijama i simpozijumima i izlagao je do sada na šest bijenala.

Njegova dela nalaze se u mnogim privatnim i javnim kolekcijama. Većina radova se zasniva na traženju veze između energije prirode i ljudske energije u trenutku stvaranja. Njegov rad se povezuje sa slikarima fovizma i apstraktnog ekspresionizma. Slika i izlaže već više od dvadeset godina. Član je ULUS-a od 2020 godine.

Njegova samostalna izložba u Galeriji Kuće legata bila je u nominaciji za Politikinu nagradu, za najbolju izlozbu u 2021” – stoji u najavi koja nam je proslijeđena iz Gradske galerije.