HSMAI priznanje stiglo u Crnu Goru

0
Elena Ljiljanić

Elena Ljiljanic, Senior PR & Marketing Menadžer hotela Regent, je dobitnica druge nagrade za Marketing profesionalca godine Marketing Professional of the year organizacije *HSMAI.

„Privilegovana sam nominacijom od strane svoje kompanije i IHG korporacije. Biti drugi u hotelijerskoj industriji Evrope u okviru svoje struke od strane organizacije koja ima tradiciju veću od 90 godina je velika čast, te kruna osmogodišnje karijere u hotelu Regent. Bila sam ponosna što se ime Crne Gore, Porto Montenegro-a, hotela Regent i moje lično čulo na elegantnoj svečanosti na kojim su prisustvovali visoko rangirani profesionalci luksuznog hotelijerstva današnjice.“ izjavila je Elena Ljiljanic, Senior PR & Marketing Manager hotela Regent.

Svečanost je održana u četvrtak, 30.juna u hotelu Kimpton Fitzroy u centru Londona sa oko 80 zvanica.

Elena Ljiljanić je PR & marketing menadžer koji vodi kompletnu komunikaciju hotela Regent od  prije otvaranja 2014. godine do danas. Odgovorna je za brojne inicijative iz domena marketinga, PR-a i komunikacije na digitalnim kanalima kao i brojnih inicijativa koje su gradile identitet hotela Regent te doprinijela vidljivosti i valorizaciji lokalnog naslijeđa kroz internacionalni proizvod. Ova rođena Tivćanka, diplomac je RIT univerziteta u Dubrovniku i pripada novoj generaciji profesionalaca hotelijerske industrije.

*HSMAI je skraćenica za organizaciju „Hospitality Sales & Marketing Association International“ koja okuplja profesionalce iz svih segmenata hotelijerske industrije. HSMAI je prepoznat kao lider u identifikovanju i komuniciranju trendova hotelijerstva te vodi u edukaciji i inovacijama u okviru prodaje, marketinga, različitih vrsta menadžment disciplina te ima ključnu ulogu u povezivanju profesionalaca iz struke. Osnovana u SAD-u u 1927.godine, HSMAI broji oko 5 000 članova iz 35 zemalja svijeta.

Korona presjek: 187 novoinficiranih, Kotor 19, H.Novi 9, Tivat 8

0
Korona presjek: 187 novoinficiranih, Kotor 19, H.Novi 9, Tivat 8
Svijet korona virus

U Crnoj Gori registrovano je 187 novih slučajeva koronavirusa. U posljednja 24 sata nije bilo preminulih od posljedica korone, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 100 osoba, a trenutno aktivnih slučajeva je 1707.

Na Zrću prvi “100 posto Gang” open air festival

0
Na Zrću prvi “100 posto Gang” open air festival
Zrće

Plaža Zrće na otoku Pagu, omiljena hit destinacija mladih često nazivana “hrvatskom Ibizom”, ove godine popisu svojih festivala dodaje i prvi open air koji će od 22. do 24. jula okupiti najatraktivnije hip-hop, trap i new Balkan wave izvođače u regiji.

Nije tajna da su najslušanija imena u Hrvatskoj prema Billboard ljestvici Jala Brat, Buba Corelli, Senidah, Inas, Grše, Kuku$, Rasta itd, stoji u najavi festivala.

Zrće će upravo tim imenima biti domaćin za tri tjedna, na prvom “100 posto Gang” open air festivalu, na kojemu će također nastupiti  Elena Kitić, Coby, Cunami, Nikolija, Connect, Grše, Rimski, Corona, Alen Sakić, Kali, Banfica, Zera, Zoi, Brzo Trči Ljanmi, Klinac, Gazda Paj, Cvija, DJ Shone & Fox.

Festival će imati tri bine: Glavnu binu, koja se proteže duž cijele plaže Zrće, Euphoria club i Burra beach house. Posjetitelji će, ovisno o afinitetima, moći odabrati ulaznice za parter, Fan pit, Vip Premium & VIP Sky.

Prvi dan festivala, 22. srpnja, otvaraju Jala Brat, Buba Corelli, Coby, Inas, Elena Kitić, Nikolija i Cunami. U subotu, 23. srpnja, na stage se penju Senidah, Rasta, Klinac, Alen Sakić, Kali, Zera, Zoi, Brzo Trči Ljanmi, Rimski, Corona & Banfica.

U nedjelju, 24. jula, na zadnji dan festivala za vrhunski provod zaduženi su Kuku$, Grše, Connect, Gazda Paj & Cvija. Osim toga, na zadnji dan festivala stiže i svih 15 natjecatelja IDJ Showa, popularnog regionalnog talent showa.

“Ovakav festival svakako još nismo vidjeli na ovim prostorima, sva najveća imena regije na jednom stageu i svi najslušaniji izvođači na jednoj plaži”, poručuju organizatori. Još jedan iskorak je i uključivanje fanova u aktivnu organizaciju. Tako je jedan sretnik, koji je predložio ime festivala – 100 posto Gang – osvojio lifetime pass na festival.

Plaža Zrće sa svojim bijelim ležaljkama, suncobranima, tirkiznim morem, VIP separeima i privatnim bazenima domaćin je niza festivala, među kojima Sonusa, Fresh Islanda, Spring Break festivala i drugih, a upravo je u tijeku Hideout festival.

Lisičić (SDP): Politika se vodi referencama a ne obmanjivanjem

0
Lisičić (SDP): Politika se vodi referencama a ne obmanjivanjem
Tivat – foto Boka News

Poštovani odlazeći predsjedniče, gospodine Komnenoviću, cijenimo trud koji ste uložili da napišete odgovor. Vaši nezvanični medijski savjetnici su se svojski potrudili da napišu ovih par rečenica ali im je promaklo da se dotaknu rezultata Vašeg bivstvovanja na vlasti iz prostog razloga – jer ih nema. Po starom oprobanom receptu, napad je najbolja odbrana, kaže se u saopštenju Ćazima Lisičića član Glavnog odbora SDP-a.

“U vezi Vaših navoda da su naši predstavnici i dalje u upravnim odborima, u pravu ste ali ne zaboravite da ste i Vi u fotelji predsjednika zahvaljujući glasovima SDP Tivat. Analogija je ista.

Pokušavate obmanuti građane Tivta jer i sami znate da članovi odbora ne primaju plate već naknade za svoj rad i znanje, a ti odbori se redovno sastaju i donose (ili se makar trude) odluke za dobrobit svih građana Tivta – što se za Vašu administraciju ne može reći. Ili možda stvarno ne znate, što potvrđuje Vašu nestručnost.

Poštovani odlazeći predsjedniče, za razliku od Vas i Vašeg tima, naši predstavnici su odgovorno i stručno vodili preduzeća i to ste i u Vašim izvještajima konstatovali. Znamo da biste rado zamjenili stručnost sa poslušnoću, ta ideologija Vam je bliža, zato smo stali u odbranu preduzeća.

Kotor panorama -Photo: Zoran Nikolić
SDP

Ključ Vašeg odgovora je u jednoj bitnoj stavci – da već godinu dana pokušavamo da promjenimo nesposobnog predsjednika Opštine koji umjesto da se posveti razvoju grada, on sebično, na sve načine pokušava zadržati privilegije. To je tačno. I nastavićemo to da radimo.

Poštovani odlazeći predsjedniče, pozivam Vas, ukoliko imate imalo moralnih vrijednosti da se ugledate na mene, koji sam podnio ostavku u upravnom odboru na dan povlačenja manjinske podrške prošlog septembra.

No, pošto ste nam pokazali da iste nemate, verujemo da će odbor povjerenika stati u zaštitu grada od Vaše bahatosti i brzo Vas smijeniti tako da nastavite da vodite politiku u skladu sa svojim referencama – van kabineta predsjednika Opštine” – saopštio je Ćazim Lisičić član Glavnog odbora SDP-a.

Veliko priznanje za Crnu Goru, Brguljan u FINA komitetu

0
Veliko priznanje za Crnu Goru, Brguljan u FINA komitetu
Marijo Brguljan – foto Boka News- M.M.

Još jedno veliko prizanje za Vaterpolo i plivački savez Crne Gore. Prvi put u istoriji naš Savez imaće predstavnika u nekom od FINA komiteta. Jedan od najboljih sudija svih vremena, Marijo Brguljan biće član FINA pod-komiteta za vaterpolo takmičenja.

Nakon imenovanja Miloša Mračevića za člana najvećeg izvršnog organa LEN (Evropska federacija vodenih sportova), te dolaska predsjednika FINA i LEN prvi put u našu državu, imenovanje Brguljana u jedan od komiteta krovne federacije vodenih sportova, je još jedan dokaz predanog i ozbiljnog rada Saveza.

Podsjećamo, Crna Gora je ove godine bila domaćin Finalnog turnira osam najboljih selekcija Evrope, dok će u septembru biti domaćin Evropskog prvenstva U19 selekcija.

Jedan hrvatski otok našao se na popisu najljepših nerazvikanih evropskih otoka

0
Jedan hrvatski otok našao se na popisu najljepših nerazvikanih evropskih otoka
Lastovo Foto: Pixabay

Britanski The Guardian uvrstio je Lastovo na popis 10 najljepših europskih, turistima ne toliko atraktivnih, otoka s netaknutom prirodom.

Otok kristalnih zvijezda, mjesto koje barem jednom godišnje posjete strastveni zaljubljenici u astronomiju, vole ga i nautičari, ali ga ne vole zmije otrovnice. Otok je to koji spada u jedno od svjetlosno najmanje zagađenih mjesta na svijetu, vole ga i jazz glazbenici, drevni Rimljani nazivali su ga zbog zelenila Carskim otokom, a srećom je izbjegao masovni turizam zbog relativno velike udaljenosti od kopna.

Iako je od susjedne Korčule udaljen manje od 20 kilometara, put trajektom od Splita do Lastova traje gotovo 5 sati, a to je i prema mišljenju The Guardiana jedan od glavnih razloga zašto turisti ne hrle na Lastovo.

– Provedite svoje vrijeme u borovim šumama, diveći se otočkim kućama u venecijanskom stilu, istražujući neke od njegovih 38 crkava ili plivajući u prozirnom moru uvale Skrivena Luka. Postoji samo jedan hotel – prikladnog imena Solitudo, čiji restoran okrenut prema moru poslužuje ukusne morske specijalitete u dalmatinskom stilu – opisali su Britanci atmosferu otoka Lastova.

Na Guardianovom popisu, osim Lastova, našli su se i otok Porquerolles u Francuskoj, Tabarca u Španjolskoj, Bozcaada u Turskoj, La Graciosa u Španjolskoj, Syros u Grčkoj, Cabrera u Španjolskoj, Tinos u Grčkoj, Île de Batz u Francuskoj i Filicudi na Siciliji.

/K.B. – Morski. hr/

Naplata boravišne takse znatno bolja od prošlogodišnje

0
Naplata boravišne takse znatno bolja od prošlogodišnje
Boka Kotorska – foto Boka News

Po osnovu boravišne takse za ovih prvih pola godine na glavni državni račun trezora ostvareno je blizu 400.000 eura po osnovu ili oko 110 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Shodno informacijama kojim raspolažemo očekujemo dobre rezultate i tokom narednih mjeseci, kao i na nivou cijele godine – kazala je Pobjedi direktorica Nacionalne turističke organizacije Ana Tripković-Marković.

Naglašava da ostvareni prihodi po ovom osnovu, rast broja dolazaka turista prati i rast naplaćene boravišne takse.

Boravišna taksa

Evidencija privatnog smještaja i suzbijanje sive ekonomije ostaje, kako je kazala, izazov i nada se da će novom Strategijom razvoja turizma uspjeti da se izbore sa ovim dugogodišnjim problemom. Sagovornici Pobjede su saglasni da se ovaj problem može riješiti dobro organizovanim elektronskim sistemom po ugledu na Hrvatsku.

Što se tiče ove godine, imajući u vidu ostvareni rast ne samo u odnosu na uporedni period prethodne godine, već i 2019, Tripković-Marković ističe da su zadovoljni ostvarenim rezultatima.

Međutim, ona pojašnjava da se sredstva od naplaćene boravišne takse uplaćuju na račun otvoren za te namjene kod Ministarstva finansija sa kojeg se zakonom utvrđeni dio, odnosno 80 odsto, prenosi lokalnim turističkim organizacijama, a dio koji je po zakonu namijenjen za aktivnosti NTO, odnosno 20 odsto, prenosi se na glavni državni račun trezora.

– NTO niz godina skreće pažnju na to da joj se ne opredjeljuju sredstva u cjelini koja joj zakonski pripadaju i vjerujemo da postoji spremnost da se u narednom periodu to izmijeni, odnosno da sredstva koja trebaju biti utrošena za finansiranje programa Nacionalne turističke organizacije i opredijele se u cjelini za tu namjenu, kako je to definisano zakonom – poručuje Tripković-Marković.

Što se tiče evidencije privatnog smještaja i velikog udjela sive ekonomije, naglašava da je to kompleksan problem u turizmu i ugostiteljstvu i prisutan je u svim segmentima, pa i u dijelu neprijavljivanja gostiju i po tom osnovu izbjegavanja plaćanja boravišne takse.

– Negativni efekti po državu značajno prevazilaze problem naplate boravišne takse, koji je, takođe, veoma važno pitanje. To je izazov na čijem rješavanju sve institucije na koje utiče turistički promet moraju ujediniti snage kako bi se ostvario progres. Mišljenja sam da treba raditi u nekoliko pravaca, na povećanju informisanosti kako pružaoca usluga tako i turista, unapređenju pravnog okvira, izgradnji informacionog sistema koji bi objedinio sisteme institucija koje su relevantne za ovo pitanje, ali i na stvaranju uslova za efikasniji inspekcijski nadzor – kazala je Tripković-Marković.

U tom dijelu, prema njenim riječima, već postoje planovi.

– Nova strategija razvoja turizma prepoznaje značaj ovog pitanja i vjerujem da će njena implementacija biti doprinos u pravcu smanjenja sive ekonomije. NTO će sa svoje strane dati doprinos i biti aktivan partner u realizaciji planiranih aktivnosti – poručila je Tripković- Marković.

Direktorica NTO Ana Tripković Marković

Regulisanje privatnog smještaja

Doc.dr na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi Olivera Blagojević iz svog ugla komentariše problem regulisanja privatnog smještaja.

– Regulisanje privatnog smještaja je kompleksan problem koji traje praktično dvije decenije. Postoji nekoliko povezanih pitanja koje treba razmotriti. Prije svega, mislim na infrastrukturu i urbanizaciju primorskih gradova, neadekvatno prostorno planiranje, nesrazmjerno povećanje smještajnih jedinica u odnosu na kapacitete saobraćajne infrastrukture, plaža i sl. Zatim, pitanje neprijavljivanja smještajnih kapaciteta, dakle poslovanje u „sivoj zoni“, pa država odnosno opštine ne prihoduju uošte po tom osnovu – kazala je ona.

Blagojević tvrdi da nemamo mogućnost kontrole i uvida u stvarne raspoložive kapacitete koji se izdaju, niti kontrole cijena za izdavanje, što može imati vrlo negativan uticaj na percepciju turista o našoj zemlji kao turističkoj destinaciji.

– Na jednoj strani, imamo devastiran prostor, porast broja smještajnih jedinica koji nije ,,pod kontrolom“, tj. u evidenciji, a na drugoj strani imamo i dalje nedovoljno razvijeno zaleđe i unutrašnjost – kazala je Blagojević.

Pitanje privatnog smještaja, kako ona objašnjava, recimo u susjednoj Hrvatskoj, je vrlo korektno regulisano.

– Podaci o raspoloživim stanovima za izdavanje, apartmanima i vikend kućama su u sistemu i preko E visitora mogu se lako dobiti sve tražene informacije, uvid u stvarnu sliku i statistiku. Stanodavci sarađuju sa agencijama i preko njih vrše izdavanja. Odnos agencija i stanodavaca je regulisan ugovorom, gdje se preciziraju uslovi saradnje poput zarade, agencijske provizije i sl. Mislim da bi trebali da usvojimo upravo takvu dobru praksu i riješimo problem po sličnom principu – kazala je Blagojević.

Ona podsjeća da do 90-ih godina prošlog vijeka, problem privatnog smještaja kod nas praktično nije ni postojao.

– Stanodavci su sarađivali sa agencijama, hotelima, a postojali su OUR-i i turist biroi, gdje su gosti prijavljivani i sa kojima su stanodavci sarađivali – objasnila je Blagojević.

Što se tiče bukinga i ostalih kanala se, tvrdi, može imati uvid samo u prijavljene kapacitete, što nam opet ne daje stanje stvarnih raspoloživih kapaciteta.

Direktorica TO Tivat Danica Banjević – foto Boka News

– Problematika je kompleksna, ali ne i nerješiva. Potrebno je pitanje sagledati iz više uglova, sa aspekta i države i stanodavca i riješiti sličnim modelom, kako su to već turističke destinacije riješile. Naravno, uzimajući u obzir unutrašnje i spoljašnje faktore, te rješenje prilagoditi našim uslovima poslovanja i funkcionisanja – poručila je Blagojević.

Direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević rekla je Pobjedi da su zadovoljni dosadašnjim tokom turističke sezone i kada govore o fizičkim i finansijskim pokazateljima.

– Tokom prvih pet mjeseci ove godine ostvareno je oko 70 odsto više namjenskih prihoda (boravišna, turistička taksa i članski doprinos) u odnosu na prvih pet mjeseci prethodne godine, a oko 13 odsto više u odnosu na isti period 2019. godine. Što se tiče boravišne takse prihodovano je duplo više u odnosu na pet mjeseci prethodne godine, ali je činjenica da prethodne godine nijesmo ni imali neku značajnu posjetu tokom prvih pet mjeseci zbog epidemiološke situacije, a u odnosu na 2019. prihodovano je 27 odsto više boravišne takse – kazala je Banjević.

Unapređenje sistema

Kada govori o načinima unapređenja naplate boravišne takse smatra da je neophodno pojednostaviti proces prijave gostiju i naplate boravišne takse kroz uspostavljanje jedinstvenog elektronskog sistema po uzoru na zemlje regiona.

– Na primjer, Hrvatska se može pohvaliti izuzetno dobro organizovanim elektronskim sistemom u tom smislu. Takođe bi bilo poželjno uprostiti procedure i omogućiti elektronsku registraciju izdavalaca privatnog smještaja, jer bi to zasigurno pozitivno uticalo i na uvećanje prihoda – kazala je Banjević.

Prema njenim riječima, upostavljanjem elektronske fiskalizacije izdavaocima privatnog smještaja je olakšan proces evidencije gostiju, kroz prijavu boravka i naplatu boravišne takse putem elektronskog tokena.

– Međutim, imajući u vidu da sistem nije uvezan, turističke organizacije nemaju podatke o izdavaocima privatnog smještaja koji koriste pomenuti token, kao ni podacima o broju registrovanih turista i naplaćenoj boravišnoj taksi za iste, te gosti prijavljeni na ovaj način se ne nalaze u našim statističkim podacima – poručila je na kraju Banjević.

/N.Kovačević/

U Lipskoj pećini očekuju posjećenost na nivou 2019. godine

0
Lipska pećina

U selu Lipa Dobrska, nedaleko od jezgra Cetinja, nalazi se jedinstveni speleološki dragulj. Otvorena za posjete 2015. godine, Lipska pećina domaćim i stranim turistima pruža nezaboravan doživljaj i bijeg od gradske vreve. Kao zaštićeno prirodno dobro, nezaobilazna je atrakcija za sve ljubitelje aktivnog odmora. Predivan pogled na okolna brda već se pruža sa parkinga lokaliteta, gdje posjetioce dočekuje ljubazno osoblje. Nakon što kupe ulaznice i informišu se o uzbudljivoj ekspediciji, gosti imaju priliku da kratko predahnu i probaju razne vrste domaćeg soka u obližnjem kafiću.

Direktorica marketinga i pomoćnica direktora turističkog preduzeća ,,Lipska pećina” Milena Raičević, upoznaje nas sa ponudom prve pećinske atrakcije u Crnoj Gori.

– Naša najpopularnija tura traje 60 minuta i počinje vožnjom vozićem. Vozić posjetioce vozi od parkinga do ulaza u Lipsku pećinu. Posjetioce dočekuje vodič. Sa vodičem obilaze speleološki objekat, ujedno dobijajući puno informacija o nastanku i istorijatu pećine – rekla je Raičević.

U Lipskoj pećini očekuju posjećenost na nivou 2019. godine
Lipska pećina

Raičević ističe da je pećina valorizovana u dužini od 600 metara. Skeće pažnju na činjenicu da je riječ o kompleksnom speleološkom sistemu i da veliki broj kanala nije ni istražen. Vode se održivom praksom i trude da ne pretjeraju sa eksponiranjem podzemnog objekta. Najvećim intezitetom rade tokom ljetnjih mjeseci, a razlog tome su klimatski uslovi i podneblje podložno sniježnim padavinama. Za realizaciju tura, zadužena su profesionalna lica.

– Naši vodiči dolaze sa prostora Prijestonice Cetinje. To su vodiči koji su obučeni za vođenje tura u speleološkim objektima. Njihov posao je zaista specifičan. To nije posao vodiča u otvorenom prostoru. Oni imaju i odgovornost da nekada vode posjetioce koji se po prvi put susrijeću sa speleološkim objektom ovakovog tipa. Ono što je ljepota njihovog posla jeste što strancima koji posjećuju zemlju predstavljaju naše najvrijednije lokalitete – objašnjava direktorica marketinga.

Angažovana kao vodičkinja, Jelena Perović već nekoliko godina upoznaje turiste sa zanimljivostima Lipske pećine. Kaže da ih najviše interesuje priča o pronalasku podzemnih kanala.

– Pećina je otkrivena sredinom 19. vijeka zahvaljujući psu koji je slučajno upao kroz jamu. Tada su mještani čuli lavež i misli su da se radi o pukoj jami. Nisu bili svjesni postojanja pećine, sve dok nisu odlučili da se spuste užetom, noseći za sobom baklje i fenjere. Posjetioci se raduju kada čuju da je pas preživio – kroz osmijeh priča Jelena.

Lipska pećina – foto Boka News

Otkriva da pećinske ukrase kreira voda koja sadrži kalcijum karbonat i velike količine minerala. Kada minerali ostanu na plafonu, tako se kreiraju stalaktiti koji su šuplji i voda teče kroz njih. Nakon toga, kapljica pada na tlo i formira stalagmite koji su deblje ispunjeni i rastu od poda ka vrhu.

– Takođe, štampamo naše mape gdje svaki posjetilac može da vidi 20 turističkih atrakcija u Crnoj Gori, tako da ovom prilikom promovišemo cijelu zemlju i savjetujemo ih šta mogu da posjete nakon pećine – ističe Perović.

Ni turisti ne kriju oduševljenje. Za Artema iz Jermenije, pećina predstavlja impresivno zdanje.

– Ovdje je stvarno interesantno i prelijepo. Sjajno iskustvo. Preporučiću svim prijateljima da posjete ovo mjesto – rekao je Artem.

Snimanje unutar pećine je zabranjeno, dok je fotografisanje bez upotrebe blica dozvoljeno. U turističkom preduzeću ,,Lipska pećina” podsjećaju da su najveću posjećenost zabilježili 2019. godine i da od ove ljetnje sezone očekuju veliki uspjeh. O terminima za posjete i cijeni karata, turisti se mogu informisati putem veb sajta lipskapecina.me. Svjesni da postoji prostor za unaprijeđenje i pametno iskorištavanje potencijala, nadaju se će Crna Gora u budućnosti više ulagati u ovu granu turizm

Kotorske bedeme do 1. jula posjetilo 40.000 turista, prihodovali 320.000 eura

0
Kotorske bedeme do 1. jula posjetilo 40.000 turista, prihodovali 320.000 eura
Kotor noću Photo: Boka News

Kotorske bedeme je od 12. marta do 1. jula obišlo 39.885 posjetilaca, a ukupan ostvareni prihod po tom osnovu iznosi 319.080 eura, izjavila je za “Dan” Snežana Jovanić, direktorica opštinske Direkcije za uređenje i izgradnju.

Ulaznica košta osam eura, a njena cijena utvrđena je 2018. godine odlukom lokalnog parlamenta.

Prodajom ulaznica za bedeme Direkcija je inače u 2019. godini naplatila čak 1.1552.711 eura, u 2020. je bilo planirano 1,8 miliona eura, što nije ostvareno zbog pandemije virusa korona, dok je lani prihod bio projektovan na 500.000 eura, a ostvarena su 473.502 eura.

/B.M./

Pucnjava u Kopenhagenu: Troje mrtvih i troje ranjenih u kritičnom stanju

0
Pucnjava u Kopenhagenu: Troje mrtvih i troje ranjenih u kritičnom stanju
Foto Reuters

Tri su osobe ubijene u pucnjavi u nedjelju u trgovačkom centru u Kopenhagenu, saopštila je danska policija, izvijestivši o više ranjenih, među kojima je troje u kritičnom stanju.

Osumnjičenik, 22-godišnji Danac koji pri uhićenju nakon pokolja nije pružao otpor, poznat je policiji, ali tek površno, rekao je glavni inspektor kopenhaške policije Soren Thomassen na tiskovnoj konferenciji.

– Tri su osobe ubijene, a više ih je ranjeno, među njima je troje u kritičnom stanju, rekao je Thomassen.

Motiv osumnjičenika kojeg policija opisuje kao 22-godišnjeg “etničkog Danca”, još nisu sasvim jasni.

Ubijeni su muškarac u četrdesetim godinama i dvoje mladih čija dob nije otkrivena.

– Na društvenim mrežama se može pročitati da je riječ o rasističkom i o drugom motivu, ali ne mogu reći da imamo nešto što bi potvrdilo to u ovom trenutku, dodao je voditelj istrage.

Policija je ipak potvrdila da pregledava videosnimke objavljene na internetu na kojima je osumnjičenik uperio pušku sebi u glavu, što postavlja pitanje njegova psihičkog stanja. Istražitelji su ranije rekli da ne isključuju mogućnost “terorizma”, ali su pretpostavili da je napadač djelovao sam.

Dva dana nakon prolaska Tour de Francea kroz danski glavni grad, velik broj policajaca je raspoređen na mjestu pucnjave i na više mjesta u Kopenhagenu.

Pucnjava se dogodila oko 17.30 sati po mjesnom i po srednjoeuropskom vremenu, što je potaknulo paniku. U trgovačkom centru je bio veći broj posjetitelja jer se u obližnjoj dvorani trebao održati koncert britanskog pjevača Harryja Stylesa koji je poslije otkazan.

Po izjavama koje su svjedoci dali za danska glasila, osumnjičenik je pokušao namamiti žrtve rekavši da je njegovo oružje lažno, ne bi li ih naveo da mu se približe. “Bio je dovoljno psihopat da lovi ljude, ali nije trčao”, rekao je očevidac za javnu televiziju DR.

Kada su se začuli prvi pucnji, stotinjak ljudi je pohrlilo prema izlazu, pokazuju snimke izgreda. Drugi su se sakrili u trgovačkom centru.

– Odjednom smo čuli pucnje i brzo smo otrčali u zahod, rekla je za DR Isabella koja je ondje ostala sakrivena dva sata.

– Bojala sam se, mnogi su plakali.

Osnovan je krizni stožer, rekla je gradonačelnica Kopenhagena Sophie Haestorp Andersen i pružena psihološka pomoć.

– Kćeri su trebale poći na koncert Harryja Stylesa. Nazvale su me iz restorana i rekle da netko puca, rekao je za AFP Hans Christian Stolz, 53-godišnji Šveđanin koji je došao po djecu na mjesto događaja.

– Isprva smo pomislili da ljudi trče jer su vidjeli Harryja Stylesa, a onda smo shvatili da su ljudi u panici (…) i da trče kako bi spasili živu glavu, rekla je njegova kći Cassandra.

– Moje osoblje i ja molimo za sve stradale u trgovačkom centru u Kopenhagenu. Zgrožen sam”, napisao je britanski pjevač na Snapchatu.

Policija nije rekla ništa o mogućim motivima napada. Na snimkama se vidi osumnjičenik u bijelom radnom odijelu kako bi se sačuvali DNK tragovi, kako ga odvodi policija.

Danska premijerka Mette Frederiksen osudila je “okrutni napad” u trgovačkom centru u kojemu su bili “odrasli, mladi i djeca”. Danska kraljica Margareta II. i više stranih čelnika uputili su izraze sućuti, kao i organizacijski odbor biciklističke utrke Tour de Francea.

Zadnji napad u Kopenhagenu dogodio se 14. i 15. februara 2015. kada je u nekoliko pucnjava s islamističkim motivom ubijeno dvoje i ranjeno petero ljudi.