Stručnjak za sigurnost i obavještajnu djelatnost Ante Letica rekao je jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 da se moramo pripremiti na dugotrajan i iscrpljujući rat u Ukrajini te da nas čeka neizvjesna situacija u samoj Evropi, odnosno u tom dijelu Europe, a ruskog predsjednika Vladimira Putina optužio je da na sve moguće načine pokušava napraviti razdor u Evropskoj uniji i u NATO-u kako bi sebi olakšao situaciju.
Ukrajinska vojska prije desetak dana pokrenula je protuudar s ciljem oslobađanja Hersonske regije i zauzimanje zapadne obale rijeke Dnjipar. Rusi, čini se, ne napreduju više, ali su utvrdili bojišnicu. Zapadni obavještajci procjenjuju da bi se rat u Ukrajini mogao pretvoriti tijekom zime i iduće godine u sumornu dugotrajnu krizu u kojoj će obavještajno-informacijski, energetski i diplomatski rat preuzeti dominaciju.
Upitan o ishodu ukrajinske protuofenzive u Hersonu, Letica je u HTV-ovoj emisiji rekao da nema novih informacija ni s ukrajinske ni s ruske strane, što je, kaže, znak da se vode teške, krvave borbe, ali da bitnog pomjeranja crte bojišnice u korist Ukrajine za sada nema.
– Ovaj rat će se možda pretvoriti u pozicijski rat, u jedno trajno žarište sukoba i nesigurnosti na tlu Europe, i mislim da nas tu čeka još dugih i teških trenutaka u ovom ratu, rekao je također Letica.
Nije se složio da je postignuta ravnoteža u omjeru raketnih sustava na dvije strane – Rusija je i dalje nadmoćna u tim sustavima, ustvrdio je.
– Ukrajinci sada imaju jednu mogućnost da precizno gađaju točno izdvojena zapovjedna ruska mjesta, skladišta oružja, konvoje i tako dalje, i tu su Ukrajinci u jednoj prednosti. Međutim, što se tiče same količine oružja i opreme, municije, Rusi su i dalje u jednoj prednosti, rekao je.
Smrtni slučajevi oligarha – potpis ruskih službi
Letica je rekao kako mu se čini “da nas čeka jedan dugi rat” i “neizvjesna situacija u samoj Europi, odnosno u tom dijelu Europe”.
Ustvrdio je i da je ukrajinska služba sigurnosti jedan od možda najlošijih, ako ne i najlošiji segment ukrajinskog vojno-policijsko-sigurnosnog sustava.
– Ona nikad nije bila neka relevantna služba, opterećena je brojim aferama, kriminalom, spregom s kriminalom i premrežena ruskom agenturom, proruskim elementima, rekao je Letica.
“Mislim da je situacija na bojištu takva da se moramo pripremiti na jedan dugotrajan rat, iscrpljujući rat, i neće nam biti lako, po nekim analitičarima, pet do 10 godina”
Komentirajući brojne smrtne slučajeve ruskih oligarha, vodećih ljudi energetskih tvrtki, Letica je rekao da u velikoj većini tih slučajeva raspoznaje potpis ruskih službi, istaknuvši da je ruski predsjednik Vladimir Putin “dijete KGB-a” koje je dolaskom na vlast na najvažnije pozicije u ruskom sigurnosno-obavještajnom sustavu dovelo svoje kolege ili svoje šefove.
– Meni je sve ovdje jasno. Uz moguću neku iznimku, to je potpis ruske obavještajne službe, konkretno FSB-a, dodao je.
Rekao je i da su ruske službe bile vrlo aktivne u Ukrajini te da su stalno obavještajno-subverzivno djelovale u toj zemlji – i to u prvom redu FSB, onda i GRU, a SVR manje.
Nova krizna žarišta?
Osvrćući se na energetsku krizu, Letica je ustvrdio da obavještajne službe, “pa i neki drugi”, hibridnim operacijama nastoje razbiti jedinstvo posebno Europske unije, koja, kako je dodao, najviše pati zbog situacije s Rusijom.
– Putin na sve moguće načine pokušava napraviti razdor u Europskoj uniji i u NATO-u kako bi sebi olakšao situaciju, rekao je.
Upitan ima li Rusija snage otvoriti nova krizna žarišta u drugim zemljama, poput Moldavije, BiH, Kosova ili Crne Gore, Letica je rekao da je to u slučaju Moldavije realnost, a što se tiče naše regije, rekao je da ne mogu doći ovamo jer moraju zaratiti sa zemljama NATO-a u okruženju, ali da putem svojih proruskih elemenata u Srbiji, BiH – posebno Republici Srpskoj – te u Crnoj Gori – koja je, kako je ustvrdio, već izložena “puzajućoj agresiji srpsko-ruskih elemenata” – mogu pokušati isprovocirati neki incident.
Letica je rekao i da se moramo pripremiti da će rat u Ukrajini dugo trajati te da će energetska kriza biti dugo prisutna, kao i da će Europa platiti najveću cijenu.
– Mislim da je situacija na bojištu takva da se moramo pripremiti na jedan dugotrajan rat, iscrpljujući rat, i neće nam biti lako, po nekim analitičarima, pet do 10 godina, nažalost, zaključio je.
U Trebinju rezultati ljetnje sezone pokazuju da su imali istorijski rekord broja turista. Ove sezone bilo je preko 100 hiljada noćenja. Sada je pred njima jesenja sezona koja bi mogla da premaši očekivanja.
Krajnji jug Srpske posjetili su tokom ljeta gosti iz preko 70 zemalja svijeta. Avgust je upisan kao rekordan mjesec. Turisti su oduševljeni toplom klimom, dobrom gastro ponudom, hotelskim smještajem i sve većim brojem kulturnih manifestacija.
Mnogi nakon nekoliko dolazaka u Trebinje odluče da tu i ostanu. Čak su i pojedini njemački mediji ovaj grad Republike Srpske proglasili najpoželjnijim za život, posebno u penzionerskim danima.
Ono što privlači goste jeste i bogat kulturni i zabavni progam. Ovu turističku sezonu obilježile su slavske svečanosti i koncerti najvećih regionalnih zvijezda, kao što je Zdravko Čolić.
Da je sezona bila dobra potvrđuju i hotelijeri. Broj noćenja i popunjenost smještajnih kapaciteta u ljetnim mjesecima bili su odlični. Tražilo se mjesto više.
Gosti su, kažu, zadovoljni gostoprimstvom i ljubaznošću Hercegovaca. Ono što nedostaje, ističu, jesu parking mjesta. Gužve su na graničnim prelazima, a i povećane cijene u turističkoj sezoni.
– Uticaj lokalne administarcije na ova tri pitanja nije velik. Možemo da reagujemo samo u formi prijedloga. Ipak, parking je nešto na što trebamo da se fokusiramo sa nivoa lokalne administarcije, čime ćemo se i pozabaviti – kaže zamjenik direktora Turističke organizacije Žarko Vico.
Trebinje sa 260 sunčanih dana, odličnom gastro i vinskom ponudom, iz godine u godinu ima bolju post sezonu. Zato su septembar i oktobar već rezervisani.
Septembar mjesec rezervisan je za najljepše zvukove klapskih pjesama, vrijeme kada se u drevnom Perastu okupljaju klape iz države i regiona. Već 21. godinu Međunarodni festival klapa Perast čuvar je klapske pjesme u Boki Kotorskoj, pjesmom i druženjem povezuje region, a već nekoliko godina intezivno radi na stvaranju dječijih klapa…
Tim povodom, razgovarali smo sa izvršnim direktorom festivala, Milanom Mikanom Kovačevićem.
Boka News: MFK Perast je prepoznat po misiji čuvanja identiteta, kulture, tradicije, nematrijalne kulturne baštine i bogatsva različitosti na ovim prostorima, nakon 21. godine postojanja i dalje je izložen preispitivanjima i iskušenjima, stalno se morate dokazivati, posebno kod nadležnih za institucionalno čuvanje identiteta, kulturne tradicije?
Kovačević: Misija MFK Perast je već davno prepoznata od preko 500 klapa iz okruženja, koje smo dočekali u Perastu tokom 20 godina postojanja. Među njima su baš sve najpoznatije klape iz Dalmacije, višestruki osvajači nagrada na prestižnom FDK Omiš i poznatim festivalima u regionu. Sve crnogorske klape su nastupale, mnoge i debitovale u Perastu. O stvaraocima – pjesnicima, kompozitorima, obrađivačima klapskih pjesama i čuvenim voditeljima klapa, da i ne govorimo. Njihove ocjene o MFK Perast su zaista impresivne. Posebno poštuju naše dosljedno opredjeljenje za a cappella izvedbe, naše čuvanje bokeljske pjesme po najstarijim notnim zapisima još iz sredine XIX v., uz vrijedna izdanja Lirica i knjige o Kubi. Uz oko 100 Novih klapskih pjesama premijerno izvedenih u Perastu u web. biblioteci sa 800 partitura iz Boke, Primorja i zaleđa, kreirali smo i muzičko scenske postavke Priče o moru, Pustinjak (o Kati Kalfić i Antu Sloviću), Đardin peraške tradicije …
Sve je to naša kulturna baština! A željeli bi još kopati po bogatoj arhivskoj građi i stvarati nova muzička djela, dovoditi i poznate a capella sastave iz inostranstva, održavati koncerte sa najpopularnijim klapama za Mađ, Zavjetni dan, Fašinadu, stalno unaprjeđivati program i sadržaje… Sve to zahtijeva i institucionalnu i finansijsku podršku. Od klapske publike ta nam podrška ne fali.
Takav MFK Perast, čiji je temelj tradicija i kulturna baština klapskog pjevanja, zaslužuje status festivala ne samo od lokalnog već i državnog značaja.
Međutim, svake godine iznova, mi sve gornje prikazujemo, dokumentujemo i tražimo institucionalnu podršku kod novo postavljenih sekretara za kulturu, predsjednika opština, novih ministara i nadležnih za kulturnu baštinu. Inicijativa za formiranje JU Perast-Fest od 2018.god. nikada nije ozbiljno razmatrana. A mi i dalje nemamo gdje spremiti stolice, inventar, opremu, nabaviti bolju rasvjetu, garderobu, sastajemo se po kafanama! Nikada nismo dobili značajnog sponzora, iako šaljemo preko 100 pozivnih pisama i kontaktiramo najveće kompanije, hotele, firme, privrednike, banke i trgovačke lance u Crnoj Gori.
To iscrpljuje energiju, entuzijazam, inventivnost i konačno završava odustajanjem od dijela planiranih programa. Pa ipak, svake godine, kao feniks, i uprkos svemu, napravimo izvrstan festival, sa najboljim klapama, kompozicijama i saradnicima iz klapskog svijeta, makar trajao samo 2 od planirana 4 dana.
Boka News: Zašto Festival više nije segment KotorArta?
Kovačević: Od 2012. godine smo bili programski segment ondašnjeg KotorArta koji je imao čak 7 različitih umjetničkih cjelina. Manji festivali u okviru KotorArta bili su redovno prinuđivani, stečenim pozicijama većih programa, na stagnaciju u razvoju i skraćenje planiranih programa zbog nedostatka sredstava, koliko god oni bili vrijedni, sadržajni i atraktivni. Otuda i osipanje „članstva“ u KotorArtu. Unutrašnja raspodjela sredstava po segmentima KotorArta je bila je unaprijed izlobirana, uvijek prvenstveno zadovoljavajući potrebe Don Brankovim danima muzike (DBDM). Svako pominjanje čak minimalne pre-raspodjele unutar (vrlo značajnih) budžetskih sredstava pokrovitelja za KotorArt, za velike programe Kotorskog festivala pozorišta za djecu i DBDM, je nailazilo na opstrukcije, uvijek i prvenstveno g. R.Martinovića. Sjećam se višesatne rasprave u Sekretarijatu za kulturu, pred odlazak u Ministarstvo kulture, oko 3.000 Eura koje su nam nedostajali za program. Jasno, bez rezultata, da bi odmah nakon toga odobrio preko 20.000 E samo za raskošnu rasvjetu na Svečanom otvaranju KotorArta! A toliko je pokrovitelje koštao naš čitav festival. Na MFK Perast je premijerno izvedeno preko 100 Novih klapskih pjesama, najpoznatijih autora iz klapskog svijeta i stalno se dalje pjevaju. Niko, nikada, nije tražio honorar. „Posebne narudžbe kompozicija“, pompezno najavljene na KotorArtu, ne znam koliko koštaju ali neke se nikada više neće izvesti! Takvih primjera, prepiski i uzaludnih dokazivanja je bezbroj. Bahatost je vezana za pretencioznost i kada još imate ogromna sredstva na raspolaganju, vrlo ste blizu nekontrolisanom sjaju glamura.
Danas je KotorArt praktično jedan program- DBDM koji vodi gospodin Ratimir Martinović, sa svih 5 izvršnih funkcija, dok je samo ime KotorArt registrovano i zaštićeno kao njegovo privatno vlasništvo. Tu onda nema pomoći: ta ambicija i filozofija ”prvo ja pa sve ostalo”, pažljivo i dugo građena, konačno je realizovana netransparentnim Sporazumom od 24.novembra 2021. koji je bio sakriven od javnosti do aprila 2022. Potpisnici su Opština, MPNKS u tadašnjoj Vladi CG i Ratimir Martinović – Izvršni direktor d.o.o. „KotorArt Festival“ Kotor. Tu nije bilo mjesta za MFK Perast i naše programe kulturne baštine a posljedično ni danas, 5 dana pred festival, ne znamo da li imamo podršku sadašnjeg Ministarstva kulture i medija CG .
Da bude jasno: KotorArt je uspješan, zahtjevan i za Kotor prestižan program, debelo finasiran. To traži veliku snalažljivost. U MFK Perast smo uvijek uvažavali menadžerske sposobnosti g.Martinovića (uključujući retoričnost, intelekt, lobiranje u njemu bliskim, krugovima, angažovanje poznatih- od političara do istaknutih ličnosti javnog života, ambasadora itd.) ali imali smo, ne samo mi, vrlo kritične stavove za njegovo upravljanje Kotor Artom. Prosto, kad vas predstavlja, pred bilo kime, takav rukovodilac Kotor Arta, čiji ste programski segment, koliko god sposoban za sopstvene naume, ne može i neće da se istinski založi za razvoj “malog klapkog festivala” koji ga u suštini ne interesuje. Konačno, 20 godina nije došao ni na jedan koncert MFK Perast! A opet, kao ljubitelj Rahmanjinova, ja lično bi mu ponešto i oprostio, makar zbog Denisa Macujeva, uživo – u Kotoru! Dakle naše nezadovoljstvo Kotor Artom je prvenstveno izazvano neuvažavanjem postignutih rezultata tokom ove dvije decenije postojanja MFK Perast.
Boka News: Smatrate li da je to dobro za MFK Perast?
Kovačević: Da, odavno smo razmišljali o izlasku iz takvog koncepta upravo jer je tokom poslednjih godina, nama jedino služio da preko računa KotorArta, pokrovitelj- Ministarstvo kulture Crne Gore, proslijedi finansijska sredstva i za MFK Perast. Ništa od one sinergije, entuzijazma i uvažavanja manjih ali vrijednih programa od prije 10 godina. S druge strane, od stotine klapa, autora, saradnika ili klapske publike, nikada nijesmo bili poštovani, hvaljeni ili privilegovani kao dio KotorArta, već je sve to zasluga samog MFK Perast.
Ujedno, to je prilika da se okrenemo sebi i svojim programima, te moguće, kroz ozbiljan pristup institucija kulture, dođemo i do stručne valorizacije postignutih rezultata, a u samom Perastu povežemo brojne kulturne sadržaje pod jedan krov.
Festival klapa Perast 2020. foto Boka News
Boka News: Na inicijativu MFK Perast u 13 muzičkih škola u Crnoj Gori osnovane su dječije klape, smatrate li da je to jedini ispravni put očuvanja klapske pjesme na ovim prostorima ili je potrebno još nešto više uraditi?
Kovačević: Vrlo smo ponosni da je ta inicijativa konačno donijela konkretne rezultate i pored toga što je, bar za sada, izostala očekivana podrška Ministarstva prosvete Crne Gore. U ovakvim političkim turbulencijama to je i očekivano. Od januara, kada smo našu dugo pripremanu LIRICU br.9, sa 36 partitura prilagođenih za dječji uzrast, dostavili direktorima muzičkih škola, dobili smo njihovo iskreno odobravanje. Već 9. septembra će nastupiti 4 „klapice“ iz Herceg Novog, Kotora, Budve i Bijelog Polja, te izvrsna dječja klapa Cvit iz Imotskog. Štiglići iz Podgorice su, iako djeca, odlučili da stiču iskustva uz renomirane muške klape.
Razumijemo da je tokom januara bio zimski raspust, pa u maju takmičenja muzičkih škola, zatim ljetnji raspust. Govorim to jer se i u ostalim školama od septembra očekuje formiranje novih dječjih klapa koje bi 22. novembra nastupile na zajedničkom koncertu u Kotoru, za Svjetski dan djeteta.
Svakako, to je tek početak. Očekuje se ozbiljna podrška Ministarstva prosvete. Predložili smo bar jedan dodatni čas sedmično za dječje sastave pri horskom pjevanju ili pri času etno- muzikologije. Naime, partiture koje smo poslali djeci, obuhvataju Himnu Crne Gore, najpoznatije crnogorske narodne pjesme, Boke Kotorske , Primorja i 10 obrada čuvenog Ljuba Stipišića Delmate. Cilj je dakle njihovo rano upoznavanje sa višeglasnim pjevanjem na klapski način, sa različitim melosom Crne Gore i na taj način širenje kulturnih vidika te mladosti . Ako ih bar dijelom to odvoji od muzičkog šunda i jednom započnu čuvanje sopstvene kulturne tradicije, uspjeli smo u takvoj zajedničkoj misiji.
Uz navedeno, te dodatne časove treba platiti voditeljima- profesorima. Omogućiti im uslove da doputuju u Boku, da po gradovima Crne Gore organizuju zajedničke koncerte…
Sve to je neznatno ulaganje u odnosu na zadati cilj- edukacija i stvaranje svijesti o zajedničkom kulturnom bogatstvu.
Perast – foto Miro Marušić
Boka News: Konačno, kakav će biti XXI MFK Perast- 2022. 9. i 10.septembra ?
Kovačević: Izvrstan! Pogledajte gostujuće klape, finaliste i nagrađene na FDK Omiš i mnogim festivalima. Uz možda još 20-tak najpoznatijih klapa iz okruženja, a sve su bile u Perastu, to je sami vrh klapske muzike na Jadranu. U Boku Kotorsku bi svi rado došli kada bi festival trajao i 4 dana.
I, da se kroz to vratim na Vaša pitanja o KotorArtu: tamo dolaze neki od svjetski priznatih interpretatora klasične muzike. Odlično! U Perast dolaze najpoznatije klape i autori, što je vrh klapske muzike specifične za ovo podneblje, uz to na Listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Također, to je i suvo zlato naše kulturne, muzičke tradicije koju predano njegujemo. Zašto se to ne vrednuje na dostojan način? Na to godinama čekamo institucionalni odgovor.
Svega nekoliko stotina metara kad se nakon Orjenskog sedla krene putem ka Crkvicama, vidi se jedno odvajanje puta desno, prema Lakića dolovima i Borovoj glavi. Ipak, tek nešto više od 100 m i ovaj put iznenada završava, na prvi pogled u ničemu i nigdje.
Jeste, takvih puteva ima i danas kroz Crnu Goru, ali Austrougarskoj nije baš bilo svojstveno da nešto gradi bez plana. Najvjerovatnije se radi o prilazu za tzv. kavu, odnosno, majdan odakle je vađen kamen za gradnju puta. Između gorostasnih munika uočavaju se gomile izvađenog kamena, ali i suvozidni ostaci nekadašnjih baraka.
Ipak, ostaje pitanje, zbog čega je bio potreban ovako kvalitetan pristup kavi, široki, ravni put za masivnim podzidom i kanalima za odvođenje atmosferskih voda?
Čini se previše luksuzno čak i za Crno-žutu monarhiju, poznatu po gradnji veoma kvalitetnih i dugovječnih zdanja.
Produživši preko majdana još malo, može se opaziti i jedan potpuno obrađeni putni kamen sa sad već teško čitljivim sadržajem. Kako je on tu dospio, na suprotnu stranu od puta?
Za sada su ova pitanja bez odgovora, ali, na kraju, kakva bi bila to priča gdje nema i nešto misterije!
Narednih dana očekuje nas pretežne sunčano i toplo vrijeme, a od petka promjenljive vremenske prilike, kazao je meteorolog Branko Micev. Više kiše najavljuje od 11. septembra.
Ljeto sa karakteristikama tropskih temperatura nastaviće se i narednih dana”, kazao je Micev u Jutarnjem programu TVCG.
Tokom noći između nedjelje i ponedjeljka biće uslova za kratkotrajnu kišu, uz mogućnost i za pojavu grada u nekim predjelima. Nakon prolaska tog talasa očekuju nas opet sunčani dani.
“Za utorak, srijedu, četvrtak očekuje nas pretežne sunčano i toplo, pa će u najtolijim oblastima maksimalna dnevna temperatura dostizati i 30 do 33 stepena. U srijedu i četvrtak u planinskim oblastima se očekuje opet pojačna oblačnost uz kratkotrajnu kišu”, naveo je Micev.
Nakon toga za petak, subotu, nedjelju očekuje promjenljive vremenske prilike.
“U većini mjesta sa kišom, lokalnim pljuskovima sa grmaljavinom. Dakle petak, subota i nedjelja očekuje se u pojedinim mjestima značajnija kiša”, naveo je Micev.
Kaže i da ako ne dođe do značajne promjene položaja meteoroloških sistema u drugoj dekadi septembra, od 11. do 20. septembra očekuje nas više kiše.
“Očekuju nas promjenljive vremenske prilike sa učestalom pojavom kiše u većini mjesta Crne Gore uz pad temperature”, najavio je Micev.
Oko 100 tropskih dana
Kaže da bi danas mogli da zablježimo 96. tropski dan ovog ljeta, a lani smo imali 92 takva, što znači da je prosjek probijen.
Micev navodi da nas i narednih dana očekuju tropski dani, kojim bi ove sezone moglo da bude 100.
Toplo je kaže ovog ljeta bilo i na sjeveru Crne Gore. Tako je Žabljaku ovo ljeto bilo 4. po redu među najtoplijim, dok su maj i jun bili najtopliji.
Privatizovanje Luke Bar potrebno je izbjeći i neophodno je pokrenuti inicijativu za ratifikaciju konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) o radu lučkih radnika čime bi se, na svojevrstan način, postavili temelji za razvoj stručnog obrazovanja lučkih radnika.
To je saopšteno u subotu na okruglom stolu “Dokeri: sadašnji i budući izazovi“, u organizaciji Sindikalne organizacije Luke Bar.
Kako se navodi u saopštenju Sindikalne organizacije Luke Bar, događaj je okupio relevantne aktere u tom sektoru, pogotovo u kontekstu socijalnog dijaloga i industrijskih odnosa, kako na nivou kompanije i sektora, tako i na državnom nivou.
Dodaje se da je učešće koordinatora Evropskog savjeta dokera, Entonija Tetara dalo događaju međunarodni karakter, što je, uzevši u obzir ekonomsku prirodu tog sektora, značajno upotpunilo cjelokupnu raspravu.
Tetar je, kako se navodi, rekao da su u „evropskom dokerskom savjetu uvjereni da će samo jedinstvena i solidarna borba omogućiti da prihvatimo izazove koji sve nas očekuju u našim lukama“.
Dodao je da su, između ostalog, prioriteti tog Savjeta zdravlje i bezbjednost na radu lučkih radnika, ali i insistiranje na tome da sve države Evrope ratifikuju konvencije MOR-a koje se tiču lučkih radnika i štite njihova prava, naročito konvencije 137, 152, 154, 155, 187 i 195.
Predstavnik Ministarstva kapitalnih investicija Dino Tutundžić naveo je da pozitivni rezutati za prvih šest mjeseci nijesu samo rezultat dobrog rada menadžmenta kompanije već i posvećenosti svih zaposlenih u Luci Bar.
On je rekao da očekuje da uskoro bude finalizovan granski kolektivni ugovor za dokere.
Predstavnik Ministarstva rada i socijanog staranja Marko Ćipović rekao je da je veoma važno da sva pitanja iz oblasti socijalnog dijaloga rješavaju postepeno i da partneri putem kompromisa dođu do rješenja.
Predsjednik Sindikata Alis Šabotić podsjetio je da je Tetar bio jedan od glavnih faktora pod čijim je pritiskom poništen tender za prodaju Luke Bar 2016. godine, ali i naglasio da će „s obzirom na neke medijske navode Sindikat pružiti identičan otpor kao i 2016. godine, ukoliko se opet krene u neku sličnu avanturu sa Lukom Bar.“
Predsjednik Odbora direktora Luke Bar, Marko Nišavić, rekao je da menadžment prepoznaje značaj Sindikata i važnost njegove međunarodne sindikalne saradnje jer su primjeri dobre prakse iz Evrope više nego dobrodošli kod nas.
Izvršni direktor Luke Bar, Ilija Pješćić, stavio je akcenat na značaj ljudskih resursa u koje će, rekao je, Luka Bar i ubuduće nastaviti da ulaže.
Predsjednik Skupštine Saveza sindikata Crne Gore, Ranko Božović, naveo je da je na Sindikatu da pokreće inicijative i da oni posjeduju kapacitet i znanje da to ostvare u praksi.
Predsjednik granskog Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore, Agim Mila, osvrnuo se na neujednačenost pristupa socijalnom dijalogu i poštovanju radničkih prava u različitim kompanijama u ovom sektoru.
Kao pozitivan primjer naveo je Luku Bar, dok je, prema njegovim riječima, kompanija Port of Adria primjer neuspješne privatizacije, koja se odrazila ne samo u pogledu poštovanja radničkih prava, već je i lošim ekonomskim performansama „dovela u pitanje postojanje Bara i Crne Gore na mapi luka koje se bave pretovarom generalnih tereta“.
On je istakao potrebu za iniciranjem postupka ratifikacije konvencije MOR br. 137 o lučkim radnicima kojom bi država i zvanično prepoznala lučke radnike i minimum prava koja proizilaze iz te konvencije.
Danas šetnjom pored mora, ali i kulinarskom, po Dobroti ili do Dobrote, mjesta kraj Kotora koja je status pomorskog naselja dobila još 1717. godine.
U Dobroti su živjele uglavnom porodice pomoraca, kapetana koji su svojim plovilima prevozili proizvode do svih važnijih luka u Sredozemlju, po Mediteranu, pa tako i dovozili razne potrebštine kao što su namjestaj, tekstil, nakit, odjeću i sl. Morskim putem u Dobrotu je dospio i liker maraskino kojega su dobroćanke upotrebljavale i kao začin, zapavo, dodatak kolačima. Tako i nastade, pogađate……. dobrotski slatkiš – DOBROTSKA TORTA koja bi trebala kao i dobrotska čipka da dobije status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.
Ako se odlučite da je napravite, evo recepta…
Za tijesto je potrebno:
4 žumanca, 5 deka masti, 5 deka maslaca, 4 supene kasike šećera, 1 kesica vanilin šećera, kašika ruma i oko 20 deka brašna ili koliko tijesto upije.
Maraskino
Bio je privilegovano piće namijenjeno samo najbogatijima. Pio se na kraljevskim i carskim dvorovima, pratio je vojskovođe u ratnim pohodima, admirale u pomorskim bitkama, diskretno se servirao u plemićkim i buržujskim palatama. Naročito je bio nezamjenjljiv pratilac galantnih ljubavnika. Veliča ga i Kazanova u svojim “Memoarima”, a i Balzac u romanu “Put u život”.
Pravi se od koštica i lišća višnje Maraske.
Fil:
8 bjelanaca, 4 deka šećera, 50 deka oljuštenih i samljevenih badema, kašičica prezle i 1 ili 2 kašike maraskina, a priprema se ovako:
Od svih sastojaka napravi se tijesto, voditi računa da bude mekano. Odvojiti jednu trećinu pripremljenog tijesta a ostatak razvući po modli za torte tako da tijestom budu pokrivene i stranice modle, otprilike do dvije trećine u visinu.
Dobrotska torta – Photo: Boka News
Bjelanca i šećer dobro umutiti pa u smjesu lagano dodavati samljevene bademe i prezlu. Pažljivo sjediniti sastojke i dodati maraskino. Napravljeni fil sipati preko tijesta.
Od ostatka tijesta, od one izdvojene trećine, napraviti trake koje treba složiti preko fila u vidu mrežice i peći oko 40 do 50 minuta na temperaturi, u početku oko 220 stepeni, potom smanjiti. Pečenu tortu posutu sitnim šećerom. Najbolje je da se torta ispeče dan ili dva prije posluženja.
Svečanost povodom sedamdesete godišnjice rada Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor održaće se u četvrtak 8. septembra u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ (crkvi Svetog Duha) sa početkom u 20 sati.
Biće uručene nagrade „Merito Navali“ i priznanja zaslužnim pojedincima i ustanovama.
U 21 sat u Galeriji Pomorskog muzeja, u palati Grgurina, biće otvorena izložba „Hod kroz vrijeme i događanja“.
Tens of thousands of protesters from the far right and far left joined forces to rally against the Czech Republic’s pro-Western government in Prague. https://t.co/OEZEIzjZtw
Oko 70.000 ljudi protestvovaloo je u subotu u Pragu protiv češke vlade, Evropske unije i NATO saveza, tražeći od vladajuće koalicije da obuzda rast cijena energenata.
Organizatori protestaa, koji pripadaju krajnje desnim i rubnim političkim strankama poput Komunističke partije, rekli su da bi Češka trebala ostati vojno neutralna i osigurati izravne ugovore s opskrbljivačima plinom, uključujući Rusiju.
Policija procjenjuje da se do poslijepodneva na protestu okupilo otprilike 70.000 ljudi.
– Cilj našeg prosvjeda je zahtijevati promjenu, uglavnom što se tiče problema cijena energenata, osobito struje i plina, koje će ove jeseni uništiti naše gospodarstvo, rekao je Jiri Havel, jedan od suorganizatora prosvjeda, za portal iDNES.cz.
Protest na Vjenceslavovom trgu u središtu grada održan je dan nakon što je vlada preživjela glasanje o povjerenju nakon optužbi oporbe za nedjelovanje protiv inflacije i rasta cijena energenata.
Glasanje je pokazalo kako europska energetska kriza povećava političku nestabilnost dok rastuće cijene energenata potiču inflaciju, koja se već nalazi na razinama neviđenim u protekla tri desetljeća.
Premijer Petr Fiala, koji predvodi koaliciju desnog centra sačinjenu od pet stranaka, za češku je novinsku agenciju ČTK u subotu rekao da prosvjednici ne vode računa o interesima zemlje.
“Na prosvjed na Vjenceslavovom trgu pozvale su proruske skupine, bliske ekstremnim pozicijama i koje su protiv interesa Češke Republike”, rekao je Fiala.
Dvije osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u 17.45 sati dogodila u mjestu Dragalj na putu Risan – Grahovo.
Tragedija se dogodila na pravini magistralnog puta na početku Dragalja od strane Risna kada je “audi A-3”, danilovgradskih tablica, izletio sa ceste, a potom je došlo i do tumbanja automobila.
Poginuli su djevojka S.B. (28) i 12-godišnji K.B. dok je desetogodišnja M.B. hitno transportovana na jedinicu intenzivne njege.
