Preminuo legendarni ratni reporter i novinar Antun Masle

0
Preminuo legendarni ratni reporter i novinar Antun Masle
Antun Masle

Antun Masle, glavni urednik Dubrovačkog vjesnika, legendarni ratni reporter i novinar s dugogodišnjim iskustvom u tiskanim i elektroničkim medijima, preminuo je u noći na nedjelju nakon teške bolesti u 66. godini.

U bogatoj novinarskoj karijeri radio je u Globusu, Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, te surađivao s Glorijom i Arenom. U međuvremenu je razdoblje od 2006. do 2011. proveo na mjestu urednika dnevnih vijesti Nove TV, a potom kao zamjenik glavnog urednika Dubrovačkog vjesnika i urednik portala. Na čelu Dubrovačkog vjesnika bio je od 2017. godine.

Devedesetih godina prošlog stoljeća se bavio istraživačkim novinarstvom i izvještavanjem s ratišta u Hrvatskoj te s najvažnijih svjetskih tačaka sukoba – Bosne i Hercegovine, Čečenije, Iraka, Afganistana…

Masle je kao novinar Globusa 1999. godine uhićen u Crnoj Gori, na graničnom prijelazu Božaj, nedaleko od Podgorice, zbog bizarne optužbe za vojnu špijunažu. U vojnom zatvoru proveo je tri mjeseca nakon čega je preko vojne bolnice uspio pobjeći i vratiti se u Hrvatsku. Također, ranjen je u pucnjavi zbog tekstova koje je pisao o Dubrovačkoj banci, piše Jutarnji list.

Godine 2017. na tradicionalnoj dodjeli nagrada za umjetnost, znanost i novinarstvo Slobodne Dalmacije dobio je godišnju nagradu Miljenko Smoje za novinarstvo.

Antun Masle rođen je 24. studenoga 1956. u Baru. Prve novinarske korake napravio je u omladinskom tisku, da bi se zatim kao sportski novinar zaposlio u Dubrovačkom vjesniku. Upravo ga je sportsko novinarstvo naučilo pažljivom praćenju zbivanja i brzom pisanju.

Dubrovački vjesnik, u kojem se zaposlio, oduvijek je bio rasadnik dobrih i nagrađivanih novinara. Tako je i Masle 1988. prešao u Slobodnu Dalmaciju. Dubrovnik se ubrzo našao usred ratnog požara, pa je Masle svakodnevno bio između prve linije fronte i dopisništva Slobodne.

Bio je član sekcije ratnih dopisnika HND-a još od njezina osnutka, ali kao ni ostali, nikad nije dobio obećani beneficirani ratni staž. Ako ga od novinara itko zaslužuje, onda je to on.

Od 1994. za Globus izvještava s najznačajnijih kriznih žarišta u regiji i svijetu. Pratio je ratna zbivanja u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. Na povratku s jednog zadatka u Albaniji, 20. travnja 1999., zarobila ga je Vojska Jugoslavije i optužila za špijunažu pa je iduća dva mjeseca proveo u zatvoru u Spužu. Glumeći žučni napad, uspio je pobjeći. Te 1999. bio je nominiran i za novinara godine HND-a.

Nakon terorističkog napada na New York 11. rujna 2001. Masle je bio prvi hrvatski novinar koji je izvještavao s mjesta na kojem su se srušili “blizanci”. Nakon toga, što na magarcu, što automobilom ili pješice, odlazi u Afganistan gdje prati intervenciju američke vojske. Prvi je hrvatski novinar koji je 2003. ušao u Bagdad. Dugo je boravio u Iraku i slao reportaže za izdanja bivšeg EPH. Na svim tim ratištima, u kriznim situacijama u Izraelu i Palestini, Masle je stekao i novinarski ugled i vrijedna poznanstva među svjetskim kolegama. No, i u Hrvatskoj proslavio se pišući o brojnim korupcijskim aferama. Intenzivno se bavio istraživanjem afera u ratu i poraću i najvećih korupcijskih slučajeva, poput Dubrovačke banke.

Radio je intervjue s poznatim svjetskim političarima, poput Lecha Wałęse ili s poslovnim ljudima kao što je Aleksandar Lebedev.

Nagli zaokret napravio je 2006., kad je postao urednik informativnog programa Nove TV.

Nakon pet godina vraća se u svoj Dubrovački vjesnik, kojemu je od veljače 2017. godine glavni urednik. Međutim, situacija u Ukrajini, “arapsko proljeće”, izbjeglička i sigurnosna kriza na Mediteranu ne daju mu mira, pa Masle kao izvrstan poznavatelj gotovo svakodnevno piše vrlo zapažene analize i kolumne za Slobodnu Dalmaciju i Globus, a potom uređuje i Dubrovački vjesnik, uspješan i profitabilan lokalni tjednik sa 67 godina tradicije.

48. Lastovska fešta – više od tradicije

Kako tradicija nalaže, kulturno-zabavna manifestacija „Lastovska fešta“ koja se održava 48 godina za redom, prve subote avgusta, sinoć je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno provjetnog društva “Tivat”.

U organizaciji Kulturno-zavičajnog udruženja „Napredak“ Gornja Lastva, brojni posjetioci su uživali u mediteranskom ambijentu i prigodnom umjetničkom programu, uz zvuke Glazbeno prosvjetnog društva Tivat i muzičkog sastava Kompas iz Ploča.

“Lastovska fešta se održava u kontinuitetu punih 48 godina. Naša misija je očuvanje tradicije, običaja, zajedništva, njegovanje lastovskih običaja. Svih ovih godina trudili smo se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu”, kazala nam je članica KZD Napredak Gornja Lastva, Marija Nikolić.

Lastovska fešta 2022. – foto Boka News

U organizaciji Foto, kino i vide kluba Mladost iz Donje Lastve, u okviru fešte je otvorena izložba fotografija člana kluba, Đurice Nikolića, koji je pošle godine preminuo u Holandiji. Izložbu je otvorio predsjednik kluba, Anton Gula Marković.

„Đurica Nikolić živio je Gornjoj Lastvi, a sedamdesetih godina se seli u  Holandiju u Amsterdam gdje je radio i ostao do kraja života 2021.godine.

Bio je foto i kino amater, član FKVK „Mladost“ Gornja i Donja Lastva od 1962. godine,a u jednom trenutku i predsjednik kluba do odlaska u Holandiju.

Lastovska fešta 2022. – foto Boka News

Foto aparatom i kamerom zabilježio je mnoge događaje u Boki ali i u Amsterdamu.

Kao veliki zaljubljenik u rodnu Gornju Lastvu i Boku Kotorsku, dokumentovao je događaje, krajolik, običaje, kamen, more, mlin ,masline, sve. Posebnu je pažnju posvećivao ljudima, pa je tako napravio veliku kolekciju portreta od Boke do Amsterdama. Dio toga možemo vidjeti i noćas na izlobi koju je posvetio Amsterdamu.

Đurica je izlagao fotografije na mnogim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Samostalno je izlagao 4 puta. Njegove posljednje dvije izložbe „Lentrati moje zbiljnosti“ 2015.godine i „Amsterdam u Gornjoj Lastvi“ 2016.godine, izazvale su posebnu pažnju prijatelja i turista.

Anton Gula Marković Lastovska fešta 2022. – foto Boka News

Žednog Boke, prijatelja i druženja, s aparatom oko vrata mogli smo ga sresti od ranih jutarnjih sati u Tivtu,Kotoru,Herceg Novom, Perastu, Prčanju, Stolivu, Luštici, Rosama, na pijaci, peškariji, fešti, konobi kako bi “lentratima“ zabilježio život.

„Jer, prijatelju, lentrat ti je samo trenutak, a tu ljepotu treba zabilježit i živjeti…“ kako je znao reći. Dio tih impresija predstaljamo vam noćas kao omaž i sjećanje na dragog prijatelja i člana kluba“ – kazao je Anton Gula Marković.

Gornja Lastva foto Boka News

 

Gornja Lastva je malo meditreansko mjesto na brdu Vrmac koji razdvaja tivatski i kotorski zaliv. Nalazi se na 300 m nadmorske visine i udaljena je tri kilometra, lokalnim asfaltnim putom, od jadranske magistrale. Smještena je na osunčanoj padini brda Vrmac sa prekrasnim pogledom na tivatski zaliv i dalje, preko poluotoka Luštica, na otvoreno more. Naselje na tome mjestu postoji od davnina.

Kamen kao osnovni građevinski materijal i mediteransko bilje u kojem se naselje skriva, odslikavaju prepoznatljiv mediteranski ambijent. Od nastanka naselja, kamene kuće su građene i razgrađivane da bi se na njihovom mjestu gradile nove, savremenije. Mnoge kuće su vremenom napuštene i međe urušene, ali autentičnost tradicionalnog načina gradnje i ukupnog ambijenta nije ničim narušena.

Danas najbolje očuvane i najmarkantnije kuće u naselju potiču uglavnom iz XIX stoljeća. Iz istoga je doba i mlin za masline u kojemu se do danas nije ništa promijenilo i masline se još uvijek melju kao nekada, mlin pokreće ljudska snaga. Zbog toga se za vrijeme meljave maslina u mlinu okupljaju mještani, čuje se pjesma… mlijeće maslina je i svojevrsan kulturni događaj.

Mlin Gornja Lastva – foto Boka News

Župna crkva Svete Marije, posvećena rođenju Bogorodice koje se slavi 8. septembra i ovaj dan je ujedno krsno ime za porodice iz Gornje Lastve. Crkva je, manja nego što je danas, građena je u XIV stoljeću. Na današnju veličinu dograđena je u XVI stoljeću.

Barokni oltar izrađen od raznobojnog mramora ranije je krasio crkvu na otoku Gospe od Škrpjela ispred Perasta. Od Peraštana je otkupljen u XVIII stoljeću.

Crkva BDM Gornja Lastva – foto Boka News

Peraštani su tada Gornjoj Lastvi darovali kip Gospe sa malim Isusom vrlo sličan onome u crkvi Gospe od Škrpjela. Na glavnom oltaru je izuzetno lijepa oltarna pala sa slikom Bogorodičina rođena za koju se vjeruje da je djelo venecijanskog slikara Andrea Trevisana. Starija od ove je oltarna slika Gospe od Lovrata, a vrlo je lijep i vrijedan romanički križ na bočnom oltaru izrađen od srebra. Unutrašnjost crkve krase i lijepa i bogata zbirka crkvenih predmeta, oltarni kipovi, srebrni križevi…

Obilježeno osam decenija od pogibije rodoljuba iz Baošića

0
Dupci-Baošići – foto RTHN

Polaganjem vijenaca na spomen obilježju u mjestu Dupci u Baošićima, danas je obilježeno 80 godina od pogibije partizana i aktivista Narodno oslobodilačkog pokreta Baošića – Vasa Kamilića, Đura i Jova Dabovića, Kirila i Steva Cvjetkovića i Toma Vujičića, koje su 5. avgusta 1942. godine strijeljali italijanski okupatori.

Polaganju vijenaca prisustvovali su potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, predstavnici MZ Baošići, delegacija boračke organizacije OBNOR-a 1941-1945, JK Jovo Dabović iz Baošića i potomci porodica nastradalih.

Potpredsjednik Opštine Mirko Mustur je u ime lokalne uprave zahvalio svima koji su došli da odaju počast herojima koji su izgubili živote vjerujući u slobodu i jednakost.

-Okupljanjem i obilježavanjem 80 godina od pogibije naših rodoljuba pokazali smo da ne zaboravljamo ono što je bilo i što pamti naša istorija, kazao je Mustur.

Dupci-Baošići – foto RTHN

Sjećanje na hercegnovske rodoljube evocirao je predsjednik Mjesne zajednice Baošići Đuro Cvjetković. On je kazao da je njihova žrtva dokaz da u genima nosimo nacionalno dostojanstvo i patriotizam.

-Sa ponosom u Baošićima obilježavamo ovaj dan. Svaki Baošićanin sa posebnim pijetetom posjećuje ovo mjesto, jer odiše posebnošću, naročito znajući zašto i kome je spomenik podignut. Bez obzira što prolaze godine, sjećanja na naše rodoljube nikad ne blijede, jer njihova djela i njihovi nažalost kratki ali dostojanstveni životi, ostavili su zadatak našem mjestu i njihovim porodicama i potomcima, da ih zauvijek pamtimo, kazao je Cvjetković.

Obilježeno osam decenija od pogibije rodoljuba iz Baošića
Dupci-Baošići – foto RTHN

Kroz priče o palim borcima mlađim naraštajima biće prenesena osjećanja, kao što su ih i starije generacije godinama prenosile, zaključio je Cvjetković.

Đurović: Država nema stotine miliona da uloži u Aerodrome, potreban ozbiljan koncesionar

0
Đurović: Država nema stotine miliona da uloži u Aerodrome, potreban ozbiljan koncesionar
aerodrom-tivat

Crnoj Gori je potreban ozbiljan koncesionar i svjetski operator za Aerodrome koji će garantovati nove linije, rekao je ministart ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović gostujući u dnevniku Televizije Vijesti.

– Znate ko brani koncesiju aerodroma? Oni koji su navikli da to bude baza partijskog zapošljavanja. Nama trebaju bolji i veći aerodromi, bolja ulaganja. Nisam siguran da država trenutno ima stotine miliona, koliko treba da se investira u Podgorici i Tivtu – kazao je Đurović.

On je ukazao na “sjajno iskustvo” koje, kako je kazao, imaju Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Srbija.

– Mislim da je to na dobrobit i države i razvoja turizma Crne Gore – ocijenio je Đurović.

Govoreći o turističkoj sezonu, Đurović je rekao da je uspješna i da u Crnoj Gori trenutno je 186.000 turista. On je kazao da od tog broja u Budvi boravi 65.000 turista.

– To je samo osam odsto manje nego rekordne 2019. godine – istakao je Đurović

Đurović je dodao je i da je trenutno u hotelima 43.000 gostiju ili 16% više nego 2019.

U dva kvartala je, kako je kazao, u kolektivnom i privatnom smještaju registrovano 625.000 gostiju, odnosno 104% više nego “prošle, 2021. godine”.

– Prihodi od taksi do 3. avgusta su 1,7 mil EUR, odnosno 26% više nego prošle godine – rekao je Đurović.

Đurović je kazao da nema informacija o tome koliko su odmakli pregovori između kompanije Neksan biznismena Miodraga Davidovića i Tosčelika o preuzimanju Željezare. On je rekao da je Davidović prava adresa za pitanje kada bi se to konačno moglo dogoditi.

Đurović je istakao da to nije proces koji se rješava “preko noći”, pa je pozvao radnike da budu strpljivi.

– Ne bih rekao da se proces odugovlači, čak ide brže nego što bi trebalo – dodao je Đurović.

Kako je kazao, država je Davidoviću obezbijedila podršku u smislu saradnje sa “svim ministrima koji su bili potrebni”.
On je rekao da je zahvalan Davidoviću ukoliko obezbijedi sav neophodan novac.
– Time bi se brže zavšio posao nego da država učestvuje sa 25% – istakao je Đurović.

U Herceg Novom 32,13 hiljada turista, četiri odsto manje u odnosu…

0
U Herceg Novom 32,13 hiljada turista, četiri odsto manje u odnosu…
Herceg Novi

U Herceg Novom boravi 32,13 hiljada turista, što je četiri odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 31,09 hiljada, a domaćih 1,04 hiljade.

U hotelima boravi 7,52 hiljade turista, a u domaćinstvima 24,5 hiljada.

U auto-kampovima odmara 115 gostiju, dok u hostelima nema prijavljenih turista.

Prvi Luštica Bay međunarodni karneval: Crna Gora, Brazil, Bolivija, Italija, Srbija, Hrvatska, S.Makedonija 

0
Prvi Luštica Bay međunarodni karneval: Crna Gora, Brazil, Bolivija, Italija, Srbija, Hrvatska, S.Makedonija 
Luštica Bay – karneval – foto Boka News

Prvi Luštica Bay međunarodni karneval održaće se u nedjelju, od 21 do 23 sata, u naselju Marina Village, u saradnji sa nevladinim udruženjem za kotorske svečanosti „Fešta“ iz Kotora. Učestvovaće oko dvije stotine maski i trinaest karnevalskih ansambala iz zemlje i svijeta.

Karneval u Luštici Bay predstavlja nastavak tradicije čuvenih primorskih maškarada, manifestacija koje vijekovima uveseljavaju stanovnike jadranske rivijere i brojne turiste. Karnevalske manifestacije imaju posebno dugu istoriju održavanja u Kotoru gdje ih uspješno njeguje NVU „Fešta“, koja je već 20 godina organizator kotorskih karnevalskih svečanosti i osnivač Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala.

„Sa zadovoljstvom smo prihvatili poziv za suorganizaciju prvog Luštica Bay karnevala. Nadamo se da će se Luštica Bay karneval već od sljedeće godine naći na mapi evropskih karnevalskih gradova i da će izrasti u jedan od najatraktivnijih u Evropi“, saopštio je Vasilija Bajrović, predsjednik NVO „Fešta“.

Prvi Luštica Bay karneval biće još jedna prilika da se upoznaju lokalni običaji, ali i različite kulture i karnevalske tradicije iz cijelog svijeta. Karnevalske grupe „Za dišpet“ iz Kotora, „Maškare“ iz Herceg Novog, „Feštađuni“ iz Budve i „Maškarade“ iz Tivta prikazaće svoje umijeće i veselo festivalsko raspoloženje, a uporedo sa njima nastupaju i ansambli iz Bolivije, Brazila, Italije, Srbije, Hrvatske i S. Makedonije. Koloritom, plesom i atraktivnim nastupom posebnu pažnju posjetilaca zasigurno će privući karnevalski ansambli Brasil Bahia i Mantok Samba.

Karnevalska povorka kreće sa velikog lukobrana u 20:45 sati, prodefilovaće kroz Marina Village, a zatim se od 21 čas u Amfitetaru, karnevalske grupe predstavljaju pojedinačno uz posebnu koreografiju. Očekuje se prava revija raznobojnih maski i kostima iz različitih istorijskih epoha, a pridružiće se i popularne novljanske mažoretke i gradska muzika iz Novog i Kotora. Za muzičku pratnju i razigrane note pobrinuće se bend Briganti di terra d’Otranto koncertom na Malom lukobranu od 21:30 sati.

Karneval je svečanost na kojoj se, pored igre i muzike, podjednako može uživati u gurmanskim specijalitetima, omiljenim poslasticama i piću koje podiže raspoloženje. Lokalni ugostitelji i Hotel The Chedi Luštica Bay iznova će se predstaviti kao sjajni domaćini, uz bogatu i atraktivnu ponudu domaćih i internacionalnih đakonija, znalački izbor karte pića i udoban enterijer brojnih lokala na samoj morskoj obali.

„Radujemo se karnevalu, kao svetkovini u slavu života. Ljudi koji vole ovakve fešte imaju veliko srce, uživaju u životu, druženju i zabavi, a mi u ambijentu Luštice Bay pružamo pravu atmosferu za opuštanje i najbolji provod na ovom dijelu jadranske rivijere. Naša destinacija nudi obilje raznovrsnih sadržaja i vjerujemo da ovdje svako može pronaći kutak za sebe, a sigurni smo i da će mnogi naši gosti ponijeti najljepša sećanja i talase pozitivne energije. Spremni očekujemo ludu karnevalsku noć i slavlje na ulicama našeg naselja, uz šarenilo maski i kostima, pjesmu i igru. Veselju se mogu pridružiti gosti i posjetioci Luštice Bay, turisti i svi ljudi dobre volje“, rekla je Sonja Banićević, supervizorka događaja u Luštici Bay.

Tivat je i sam po sebi karnevalski grad, u koji godinama unazad dolaze karnevalske grupe i maske iz država regiona, Evrope i svijeta, a novim programom u Luštici Bay učvršćuje se ugled ovog dijela crnogorske obale kao centra ljetnje zabave.

Registrovano 806 noviha slučajeva koronavirusa, umrla jedna osoba

0
Registrovano 806 noviha slučajeva koronavirusa, umrla jedna osoba
Covid

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata registrovano 806 noviha slučajeva koronavirusa, na 2.100 analiziranih uzoraka.

Od posljedica Kovida-19 preminula je jedna osoba.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 272, Nikšića 81, Budve 67, Bara 65, Herceg Novog 42, Pljevalja 37, sa Cetinja 36, iz Berana 33, Bijelog Polja 31,Tivta 27, Danilovgrada 18, Rožaja i Ulcinja po 16.

U Kotoru je registrovano 12 novih slučajeva koronavirusa, u Tuzima 11, Andrijevici deset, Kolašinu i Mojkovcu po osam, u Plavu i Plužinama po pet, Petnjici i Šavniku po dva, a u Gusinju i na Žabljaku po jedan.

Oporavilo se još 1.007 osoba, pa je trenutno aktivno 5.969 slučajeva koronavirusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

Ribarsko veče u Bigovi u nedjelju 7. avgusta

0
Ribarsko veče u Bigovi u nedjelju 7. avgusta
Bigova

Tradicionalno Ribarsko veče u Bigovi biće održano u nedjelju 7. avgusta,sa početkom u 21 sat.

Organizatori iz MZ Glavatičići – Bigova najavili su da posjetioce očekuje bogat zabavni program, uz  gratis  ribu i vino na rivi.

Uvala Bigova pripada lokalitu Donjeg Grblja i nalazi se na putu između Budve i Tivta.

Duboko je uvučena u kopno pa je zbog takvog položaja nekada bila ribarska luka u koju su se sklanjali ribari za vrijeme oluje.

Danas je to naseljeno ribarsko mjesto – luka, poznato po ljekovitom blatu (paleoidi), na samom kraju zaliva Bigove, kamenoj plaži, dobroj ribi i ribarskim feštama.

Nastavlja se agonija Brodosplita

0
Nastavlja se agonija Brodosplita
Brodosplit

Trgovački sud u Splitu obustavio je predstečajni postupak nad Brodograđevnom industrijom Split. Postane li ova odluka pravomoćna, tvrtka Brodosplit u vlasništvu Tomislava Debeljaka otići će u stečaj, piše u petak Večernji list, navodeći da bi stečaj značio zatvaranje škvera.
Kako je obrazloženo u sudskom rješenju, postupak predstečajne nagodbe obustavljen je na temelju prijave povjerenika Matea Puljića, koji je ustanovio da je Brodosplit tijekom predstečajnog postupka isplaćivao određena sredstva vanjskim suradnicima, a to prema Stečajnom zakonu nije smio.

Brodosplit je nakon zahtjeva za pokretanje predstečajnog postupka obavljao više plaćanja nizu vanjskih suradnika, prije svega odvjetničkim tvrtkama, u iznosu od nekoliko stotina tisuća kuna, a povjerenik je ocijenio da to nisu ‘nužni troškovi’ koje tijekom predstečajne nagodbe smije isplaćivati. Povjerenik je Debeljaka prijavio i za prikrivanje dokumentacije, kao i za plaćanje usluga za novogradnju koja je već dovršena.

Debeljak je Trgovačkom sudu odgovorio da su mu usluge odvjetnika i dalje nužne, odbacio je tvrdnju da prikriva dokumente, a za isporučenu novogradnju tvrdi kako škver i dalje ima obveze, međutim sudac Trgovačkog suda u Splitu Ivan Čulić presudio je u korist povjerenika i obustavio predstečajnu nagodbu.

”Ovaj sud zaključuje da je povjerenik pravilno utvrdio da dužnik postupa protivno odredbama Stečajnog zakona, odnosno da obavlja plaćanja koja nisu nužna za redovno poslovanje, dok s druge strane dužnik, unatoč opsežnim podnescima i predanoj dokumentaciji, nije dokazao da su ta plaćanja u navedenim iznosima doista nužna za njegovo redovno poslovanje”, piše u opširnom sudskom obrazloženju.

“Kao da se sve loše sručilo na nas, ali ne damo se, ja sam i dalje optimist. Naša kompanija nakon predstečajne nagodbe može opstati, borimo se i dalje, stečaj ne računam kao opciju, on bi značio zatvaranje škvera”, poručio je Debeljak koji smatra da povjerenik nije dovoljno educiran da bi mogao nadzirati poslovanje tako velikoga sustava, niti zna pravilno ocijeniti koji su troškovi nužni.

Međutim, sud je tu njegovu tvrdnju odbio. Na njemu je teret dokazivanja pa je angažirao sudskog vještaka koji će, uvjeren je, dokazivati da nije prekršio Stečajni zakon. Ima rok od 16 dana, a nakon toga će Visoki trgovački sud u roku od dva mjeseca donijeti pravomoćnu odluku, piše novinarka Večernjeg lista Slavica Vuković.

Stradalo više od 60% maslinjaka u neumskom zaleđu

0
Stradalo više od 60% maslinjaka u neumskom zaleđu
Maslina – sunset

Još je teško procijeniti kolika je površina Neuma zahvaćena požarom, a najviše štete trenutno je na maslinicima. Stradalo je više od 60 posto maslinjaka u neumskom zaleđu, piše Agroklub.

– Loše je, a moglo je i gore – kaže poznati maslinar Josip Matić Lolo, u čijim je maslinjacima oko 400 stabala, a neka su stara i više od jednog stoljeća.

Uzrele su, dodaje, dvije trećine maslinjaka kroz koje je prošla vatrena stihija, a koja je zahvatila pokošenu travu te “ošurila plodove”.

– Imat ćemo štete na plodovima, ali srećom, neće biti trajne. Propast će samo ove stare masline koje su se u panju zapalile. Sve u svemu, dobro je, do kasno smo sinoć gasili. Jutros je vatra malo stala u poljima, otišla je u brda – pojašnjava Matić.

Na opožarenom području su četiri maslinjaka s po nekoliko desetina stabala. Svi plodovi su uglavnom stradali, moguće je da tek neki pri vrhu nisu zahvaćeni.

– Ovi koji su bliže zemlji, to smo vidjeli, već su promijenili boju i oni su nastradali – dodaje ovaj maslinar.